KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 80 (1) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 MAJA 1908. PATENTNI SPIS BR. 14006 Braunbock Ernst, Dugaresa, Jugoslavija. Dr. Ing. Abeles Paul, Wien i Grimm Albert, Kirchdorf, Austrija. Centrifugalna mašina za izradu šupljih greda, cevi, katarki i drugih šupljih tela od betona, maltera ili od drugih masa koje se daju oblikovati i koje se stvrdnjavaju. Prijava od 21 oktobra 1936. Važi od 1 novembra 1937. Naznačeno pravo prvenstva od 17 aprila 1936 (Austrija). Za izradu dužih cevastih tela manjeg prečnika ikao šupljih greda za medusprat-ne konstrukcije, cevi, katarke i drugih šupljih tela od betona, maltera ili drugih masa koje se dadu oblikovati i koje se stvrdnjavaju poznate su dve vrste centrifugalnih mašina, i to takve u kojima se kalup uteže u zatvorenim obrtljivo položenim bubnjevima, koji sami od sebe centriraju i koji su pokretani posredstvom remena i takve u kojima je kalup položen između podupiračkih koturića i vodiljnih koturića ili remena pri čemu se pokretanje vrši posredstvom remena ili neke centralne osovine. Mašine prvo po-menute vrste imaju taj nedostatak što se pojedinačnim potrebnim centriranjima o-težava ravnomerno pokretanje bez torzije i što je osim toga celo mašinako postrojenje vrlo komplikovano i skupo. Kod mašina druge vrste moraju se na kalupima osim tarnih prstenova za polaganje na podupiračke koturiće postaviti još zasebni remenički prstenovi; pored toga pokretanje remenom zahteva postavljanje naročite posredničke transmisije kod centrifugalne mašine, a i napravi za zatezanje u tu svrhu da bi se obezbedili rav-nomeran rad i ravnomerno pokretanje, a zbog toga nastaje opet jedan nedostatak time, što se tegovi naprave za zatezanje moraju odiči posle dovršenja procesa centrifugiranja. Poznato je doduše jedno izvođenje u kom su sredstva za pokretanje i sredstva za podupirane) sjedinjena, a u kom su slučaju kalupi položeni na zategnutim remenima Ikoji se kreću, pa istovremeno pokreću kalupe; a osim toga posredstvom polugi koje se nalaze iznad njih bivaju pritiskane na niže. U ovom jednom slučaju otpadaju doduše na kalupu remenički prstenovi, pa zbog toga ov-de ne dolazi u obzir napred pomenuti nedostatak, ali kod ovakvog izvođenja nastaje ta velika nezgoda, što polaganje na remen koji se kreće ne omogućuje ravno-mernu rotaciju. Napred pomenuti nedostaci pokretanja remenom otpadaju onda kada se vrši neposredno tamo (frikciono) pokretanje pomoću podupiračkih koturića. Mašine sa takvim načinom pokretanja upotrebljavane su dosad samo za izradu kratkih cevi sa srazmerno velikim prečnikom i to zbog toga što velike cevi imaju vrlo veliku sopstvenu težinu, pa tako proizvode dovoljan pritisak za trenje. Pri tome se takođe pretpostavlja da su tami prstenovi kalupa bilo potpuno zatvoreni, bilo da obe polovine kalupa tako dobro zatvaraju da pri bržem obrtanju ne nastaju nikakvi udarci. Kod dužih cevi nije se mogao upotrebiti takav način pokretanja pomoću trenja, jer kod poznatog jednostavnog izvođenja (polaganje na dva podupiračka koturića od kojih je jedan istovrmeno pokretački koturić) nije obezbeden ravno,meran rad bez udaraca i što bi kod različitog trošenja tarnih prstenova bilo moguće, da kod većeg broja tarnih prstenova pojedini pr- Din. 20.— stenovi 'uapšte ne leže trajno na podupi-račkim koturićima, pa ibi tafco nastala torziona i droga naprezanja. Predmet O'vog pronalaska je da se i kod centrifugalnih -mašina za duže cevi sa manjim prečnikom kao katarka (stu-bove), šuplje grede i slično, iskoriste pre-imučstva tarnog (frikcionog) načina pokretanja pri čemu otpadaju sva poimenuta poduzimanja za izvođenje pokretanja pomoću remena, kao postavljanje posredničke transmisije, napravi za zatezanje i slično kod mašine i zasebnih remeničkih prste-nova kod kalupa, a da ne mogu nastati navedeni nedostatci. Beztrajno ravnomer-no obrtanje obezbeđuje se prema ovom pronalasku time, što se kalup posredstvom jednog ili više pritiskačkih koturića pritiska uz podupiračke koturove koji vrše tarno pqkretanje. Time se s jedne strane postiže da sila koja je potrebna za proizvodnju dovoljno velikog trenja na dodirnom mestu između oslonskih prstenova kalupa i pokretačkih koturića izaziva i pri manjoj težini ispunjenog kalupa u potrebnoj veličini, a s druge strane postiže se da je nemoguće odizanje kalupa od podupi-račkih koturića pri brzom obrtanju i pri manjem prečniku i bestrzajna rotacija. Još jedno preimućstvo ovog uređenja sastoji se u tome, što se zbog polaganja kalupa na tri ili više mesta mogu upotrebiti kalupi sa razdeljenim oslonskim prstenovi-ma koji nisu potpuno zaptiveno zatvoreni, a da ne nastaju udarci pri obrtanju, kao što to može nastati pri polaganju ovakvih kalupa samo na dva mesta. Na crtežu je pretstavljen predmet o-vog pronalaska u nekoliko izvedenih primera, i to pokazuju sl. 1 izgled s kraja, a si. 2 izgled odozgo jedne centrifugalne mašine; si. 3 pretstavlja izgled odozgo jednog tarnog ili oslonskog prstena, a si. 4 pokazuje u većoj srazmeri deelimični izgled sa strane tog prstena. SI. 5 pokazuje uređenje na podupiračkim koturićima. Slike 6 i 7 p-retstavljaju izglede s kraja drukčije izvedenih mašina. Prema slikama 1 i 2 položen je dvodelni osmougaoni kalup 1 posredstvom tarnih prstenova 2, čiji su sučeljci 3 naročito obrazovani, na -podupiračkim koturićima 4 od Ikojih jedan služi kao pokretački koturić. Podupirački koturići 4 pričvršćeni su na -skroznim osovinama čija ležišta leže na nosačima 6; ovi su nosači spojeni pomoću uzdužnih nosača 7. Na o-vim nosačima pričvršćeni-su podupirači 9, na kojima su položene nosačke grede 10 za okretne prečnice 11 koje nose pritis-kačke koturiće 8. Svaka okretna prečnica 11 može se -okretati oko vretena 12 pričvršćenog u nosačkoj gredi 10. Kad ma- šina stoji, -oslanja -se prečnica 11 pritis-kačkim koturićem 8 uz nosačku gredu 10, kao što je to nacrtano isprekidanim linijama na si. 2. Čim kalup 1 svojim tarnim prstenovima 2 leži na podupiračkim odn. pokretačkim koturićima 4, okrene se o-kretna prečnica 11 sa priti-skačkim koturićem 8 ka vretenu 13, koje je pričvršćeno na suprotnoj nosačkoj gredi. Okretnu pr-eč-nicu pritiskuju na oba oslonca jake pritiskačke opruge 14, koje izazivaju elastično priležanje pritiskačkog koturića 8 uz tarni prsten 2 kalupa 1. Opruge 14 su potrebne samo iznad prečnice 11, ali je celishodno da se takve opruge postave i ispod te prečnice da bi se mogle izjednačiti male razlike u prečniku tarnih prstenova. Cela mašina je u-kopana ispod poda radionice s jedne strane radi bezbedmosti zaposlenih lica, a s druge strane da bi se 'olakšalo rukovanje 1 pokretanje prečnica 11 sa pritiska-čkim koturićima 8. Moguće je takođe da -se izostave podupirači 9 pa da se okretne prečnice sa pritiskačkim koturićima neposredno u-grade u -bočni -betonski zid. Ali mašina u -opisanom izvođenju ima t-o preimućtvo, što ona sačinjava kompletnu celinu, pa se može lako transpor-tovati sa jednog mesta na -drugo. Raspoređenje se može izvesti i -tako da se pritiskački koturić 8 sa prečnikom 11 ne okreće oko vretena 12 nego da se pomera u stranu '(SI. 7). Slika 3 i 4 pokazuju obrazovanje su-čeljka 3 razdeljenih tarnih prstenova 2. Slabim zakošenjem 2' preklopnih de'lova tarnih prstenova 'obezbeđuje se znatno mirnije i bestrajno obrtanje nelgo kod svih dosad upotrebljavanih sučeljka koji nemaju ovakvo zakošenje. Podupirački koturići 4 pretstavljeni na si. 5 spojeni su sa zupčanicima 16 koji zahteva ju u zajednički međuzupčaniik 16 pa sliže za poboljšanje pokretanja, pošto se ukvačivanjem obaju ipodupiračkih koturića 4 postiže obostrano tarno pokretanje. SI. 6 pokazuje drukčiju mogućnost da se koturići '8 pritiskaju uz tarne prstenove 2 kalupa 1. Ovde se pritiskački koturić 8 pričvršćen na način koturića za zatezanje na kraku 17, koji je pričvršćen nkretljivo bilo na uzdužnoj osovini 5 podupiračkih koturića, bilo na naročitom ležišnom stalku. Opterećenje p-ritiskaokog koturića 8 nastaje pomoću tega 1'8, pri čemu je spojno žičano uže 19, koje je pričvršćeno na produžetku kraka 9, sprovedeno preko premostljivog užeternika 20, koji je -postavljen na kraćem kraku ugaone poluge 21. Kada mašina ne radi nalazi se pri- tiskački koturić 8 sa krakovima 17 i pre-mestljiv užetarnik 20 u položaju nacrtanom isprekidanim linijama. Uže 19 se može otkačiti od kraka 17 pa teg 18 leži na fundamentu. Sada se centrifugalni kalup položi na pokretačke i podupiračke koturiće, pa se pritiskački kotur 8 dovede iz položaja mirovanja u radni položaj, te se okači uže 19. Potom se ugaona poluga 21 okrene napolje, pa se na mestu 22 pomoću neke zakačke ili kočnice otoezbe-đuje protiv vraćanja. Ovim okretanjem ugaone poluge 21 teg 18 se odigne, pa dejstvuje na pritiskački koturić. Moguće je takođe da se načini izvođenja prema sl. 1 i si. 6 kombinuju tako da se na krajevima prečnica 11 okače tegovi 18 pri čemu otpada vreteno 13. Prema si. 7 predviđena su dva priti-skačka koturića 8 koji su pričvršćeni na krakovima 23 koji se mogu pomerati u sankama 24 i koji su obrazovani kao zup-čage. Ove krakove pokreću zupčanici 25, pa ih pritiskuje uz tarne prstenove 2. Moguće je takođe radi povisivanja stepena dejstva da se zupčage 23 ne polože vodoravno nego upravljeno koso na niže prema tarnim prstenovima 2 kalupa 1, a time se uveličava uspravna komponenta pritiska. Patentni zahtevi: 1) Centrifugalna mašina za izradu šupljih greda, cevi, katarki i drugih šupljih tela od betona, maltera ili drugih masa koje se mogu oblikovati i koje se stvrdnjavaju, čije kalupe pokreću njihovi podupiraoki koturići pomoću trenja, naznačena time, što jedan ili više priti-skačkih koturića (8) pritiskuju kalup uz pokretačke koturiće (4) tako da se pritisak potreban za uspešno prenošenje kretanja trenjem postiže i pri manjoj težini ispunjenog kalupa i da se i pri dužim ka- lupima izaziva potpuno prileganje tarnih prstenova (2) uz podupiračke koturiće (4), a osim toga obezbeđuje se beztrajni rad i pri većem broju obrtaja. 2) Centrifugalna mašina prema za-htevu 1, čiji je kalup snabdeven tarnim prstenovima, naznačena time, što se sučelj-na spojnica (3) tarnih prstenova (2) sastoji od dva dela koji su na obimu prstena međusobno izmaknuti i što su zalisci koji time nastaju zakošeni na krajevima (2’) tarne površine upravlejnim prema spojnicama. 3) Centrifugalna mašina prema za-htevu 1, naznačena time, što se pokretanje pomoću trenja vrši posredstvom oba podupiračka koturića (4) na taj način što su oba podupiračka koturića spregnuta pomoću zupčanika {15 i 16), a time se poboljšava stepen dejstva. 4) Centrifugalna mašina prema za-htevu 1, naznačena time, što nosače (pre-čnice 11) za pritiskačke koturiće ('8), radi ispoljavanja pritiska na kalup, pritiskaju naniže opruge (14) pomoću vretena (12 i 13). 5) Centrifugalna mašina prema zahte-vu 1, naznačena time, što pritisak koji treba na kalup (1) da ispoljavaju pritiskački koturići (8) nastaju opterećenjem nosača (11) posredstvom tega (18). 6) Centrifugalna mašina prema zahte-vu 1, naznačena time, što pritisak koji treba da ispoljavaju pritiskački koturići (8) na kalup (1) proizvode tegovi (18) na način naprave za zatezanje, koji su spojeni sa okretnim nosačima (17) za pritiskačke koture pomoću užeta (19). 7) Centrifugalna mašina prema zahte-vu 1, naznačena time, što pritisak koji treba da se ispoljava na kalup {1) proizvode upravne komponente dvaju pritiskač-kih koturića (8) koji su postavljeni sa strane, a koje na pr. zupčage (23) pritiskaju uz kalup (1). f. j »■■ti Ad pat. br. 14006 Fk.S Ftc ^ F,c 5 . . ■ ■ - . -■ '