Poštarina plaćena u golovu Cena Din 2'— SOKOLSKI C LASNIK GLAS | LO SAVEZA SOKOLA KRALJ IVI NI J V C C S L/v V I J E MESEČNI PRILOG 'SOKOLSKO SELC- IJUBLJANA, 16 FEBRUARA 1934 Izlazi svakog petka • Godišnja preiplaia 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko! ilskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 • Račun pošlanske šledionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju GOD. V BROJ 8 DR- OTMAR PIRKMAJER, Ljubljana Sokolstvo i državljanski uzgoj Stanovište Sokolstva prema drža-^,1 i prema narodu tačno je opredeljeno. Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije o tome je rekao jasnu reč i P?dao svome članstvu načelne smer-nice u svojoj knjiži »Putevi i ciljevi “aveza Sokola Kraljevine Jugoslavije«. ^ato Sokolima nije teško da se orijen-tlsu. Ipak, za Sokola nije važno samo *°.v kako da uredi svoj odnos prema državi i narodu. On mora takoder da »ude svestan, da mu Sokolstvo nalaže filedom na državnu zajednieu još i naužitih dužnosti prema svojoj okolini, koju mora da uzgojno upliva, bilo V°brim primerom, bilo uverljivom reč-pa također i s drugim sredstvima, *°Ja mogu uspešno da deluju na čo-Ve*a i koja mogu da pobuduju i da usmeruju smisaonost k pozitivnoj tvor-"psti u korist zajednice te na dobro-“>t državne celine. Sokolstvo je za tu ‘Unkciju tim više pozvano, jer pret-. avlja sveopči narodni pokret, koji Jc po svome poslanstvu univerzalan i odreden da privede sav narod u služ-bu države. Sokolstvo je niklo iz naroda te je u njemu duboko ukorenje-n°- Sokolski je pokret nastao i iznik-nuo radi neophodne potrebe, i zato sc ne da zaustaviti, več poznajo samo J^dan put, put koji vodi napred do silnog razvoja, u bezgraničan porast, l'ok ne zahvati sve narodne mase, što (IcTT ^ nje^ovim PosIanst:vom odre- Zašto je Sokolstvo pozvano da Postane tvoran činitelj u državljanskem uzgoju? U uvodnoj reči knjige ^ruitevi i ciljevi« kaže Savez, da je “Sokolstvo organizacija živog kreta-jVia i zdravog života pa zafo ne možo 1 ne sme bezbrižno ili indiferentno mi-^oiči ova pitanja (javnog, nacional-n°S, državnog i opče slovenskog živo-*a)- U Sokolstvu su skoncentrisane sve snage, na kojima počiva i raste nacionalni, materijalni, moralni, etički i s°cijalni svet. I kako taj svet utiče na nas Sokole, tako hočemo i mi da iz *vo j ih unutarnjih osobina i po svom a s P i t n o m radu utičemo na ®^et i život oko osebe. Naše nastoja-Jc teži za tim, da sve, što živi, ude nas, kao što treba da naša ideja ude •j, sve i prožme sve, što živi i oseča. ,ako se rada novi svet’ u našoj domovini«. Rezolucija, koju je doneo Savez !Ja Prvoj redovnoj glavnoj skupštini marta 1931 u Beogradu, označuje s°kolsku težnju u želji »da u svakom ®vom članu razvije i održi u svežoj nazi sve njegove telesne i du-.evne sposobnosti, koliko je to vi-*? шоциее. Sokolstvo teži da svestra- jačanjem ličnosti uzgaja svoje pri-Pat'nike (članstvo, naraštaj, deeu) za ,0 bolje i korisnije članove ljudskog tiruštva«. j Sokolstvu je neposredna svrha te-,sni i umni uzgoj državljanina ’0 člana narodne zajednice. Sokol-, ne uzgaja čoveka bez obzira na .ržavnu zajednieu. Soko onda ne mo-£ l'a bude čovek bez domovine. Sva-’ Pravi Soko nosi uvek u srcu svoju oniovimu J ako sc kada nije mogao ,a. identifikuje s državnom tvorbom, Ja јс^ bila pravno njegova domOvin-’a država, nosio je u svojem sokol-^°m srcu domovinski ideal, za koji idД zagrejavao, jer je baš radi toga j ala postao Soko, jer je radi njega ^Ca» svoje telo, jer je radi njega pri-Um U Se^c nau^° ' usavršavao svojo ч ne sposobnosti i nagnuča. Ne rao-stmP zamislimo Sokola, koji se ap-,..jUie od domovine i od državne aK'dnice. Soko Kraljevine Jugoslavije, kako cj-l?0znat°. več je po svome organiza-Sv's. 'm zakonu najuže povezan sa državom; a to ne tek radi za-Prv K- °dredaba, nego več po svojoj 0гл!° . noJ svrsi. Sokolstvo je zakonom ^v^mzovana ustanova, koja sc jc po st Prvobitnoj svrsi dobrovoljno Kosi U -s'u^^u naroda i države. Ju- jCr Vczano s jugdslevenskorii državom, iim m,U svr^a tla uzga ja u članovima ^slovenske državne zajednice ju-je iOVCnsko« državljanina. Sokolstvo Pozvano da nam stvori pravog ju- goslovenskog čoveka sa svim vrlinama i pravima, etičkih osebina i nagnuča čoveka koji če, uzgojen za život i pravilnih pogleda na odnos prema dru-gom svome čoveku i prema svojoj za-jednici, zajednički sa svojim sokolski uzgojenim sudržavljanima biti u svojoj zajednici tvorni činitelj idealne narodne 1 državne zajednice. To je duhovno poslanstvo jugoslovenskog Sokolstva i radi toga jo naša država sa svim svojim bivstvom s njim interesno povezana, radi toga je ona Sokolstvu dala zakonsku organizacijsku os-novu i zato Ona polaže na Sokolstvo svoje opravdane nade. Formalno je uzgoj omiaditie i naroda poveren školi i učiteljstvu. Obzirom pak na duhovno poslanstvo Sokolstva, povezanost škole i, učiteljstva sa Sokolstvom je nužda, bez koje ne možemo u narodu zamisliti uzgojnog uspeha. Škola je po svome prvobitnom pozivu određena da poučava i izobra-žava, dok je medutim bio uzgoj več od nekada više pitanje, koje je pripadalo kuči. Savremena pak škola nije više čista učionica. Učenje je samo sredstvo za spoznavanje, a spoznavanje pak dobija svoju vrednost i sadržaj istom tada, kada nas ono dovodi po uzgojnim uplivima do uzgoj ne svrhe, ako nam ono podaje nešto za život, ako vrši upliv na stvaranje našega značaja, ako u nama formira čoveka s osebinama, sposobnostrma i vrlinama s kojima čemo se moči, stupivši u život, u njemu istači ne samo kao sarno-etaJino čovečje biče, več kao »zoon politikon«, t. j. kao biče zajednice, kao čovek, koji ne živi izolovan več u skupnosti, u sužiču sa svojim bližnjim i daljnjim sudržavljanima. Zato današnja škola i s njome sa-vremeni učitelj ne služe samo poučevanju omladinc, da joj dadu po-trebnog znanja. Škola je pozvana da uzgaja omladinu, da u njoj izgra-duje budučeg čoveka - državljanina, i to u čisto odredenom pravcu. Zakon o narodnim školama odreduje več u § 1 školi zadaču, da s poukom i uzgojem u duhu državnog i narod-nog jedinstva i verske trpeljivosti pripravlja učenike za moralne, odanc i aktivne članove državne, narodne i društvene zajednice. Ako so dakle tako nalaže školi pouk i uzgoj, onda pouk treba da stvara potrebno znanje i pruža na-obrazbu, a uzgoj pak da stvara državljanina. Poslanstvo škole je onda da s poukom i uzgojem pripravlja učenike za život ili, kako kaže zakon, za »moralne, odane i aktivne članove državne, narodne ii društvene zajednice«. Ovc reci traže svoje preciznije ob-' jašnjenje. Čovek, koga bi imala da uzgoji jugoslovenska škola, treba da budo moralan, da ima etičkih vrlina i kreposti, koje zahteva savre-meni etos. Etičan odnos mora da po-stoji prema državi, prema narodu i prema društvu. Dalje, škola treba da uzgaja o danost, t. j. pravilno opredeljen odnos prema državnom autori-tetu, privrženost prema narodu i harmoniju s društvom. Konačno, škola ima da dado aktivno g člana zajednice, t. j. čoveka, koji prema državi, prema narodu i društvu neče biti pasivan, več koji če biti tvoran član skupnosti, potpuno svestan, da mu to članstvo nalaže pozitivne dužnosti delovanja na korist opecnitosti. Time je tačno odredena svrha narodne škole i ujedno zakonski prepisan pravac za učitelja, koji u svome pozivu mora da se posveiti uzgoju članova ju^oslovenskc zajednice. Tako jo postao državljanski uzgoj več po zakonu glavna svrha savremene škole, a kojoj svrsi mora da se podredi sve drugo. To treba istieati danas naročito radi toga, jer jc potrebno da mrtvo slovo zakona dobije u učitelju onoga, koji če tom mrtvom slovu podati životni sadržaj te uliti pouku u školi onaj topli domovinski i nacionalni duh, u kome če biti moguče razvijati umne sposobnosti u pravilnom razmeru s državljanskim odlikama. Ako biulc u omladini udaren temelj za državljanski uzgoj, biče takoder moguče i izvan škole uplivati na na- rodne slojeve. Tek time moči če da uzakonjena svrha narodne škole dobije svoj pravi smisao te nraktičan sadržaj. Tu čemo morati da podemo primerom nastajanja, koje pokazuje druge moderne države, gde jc državljanskem uzgoju posvečena glavna briga prosvetne uprave i gde se na uzgojni problem gleda isključivo s gledišta zajednice i s obzirom na potrebe države. U najnovije doba vidimo u svim su-sednim državama polerete, koji stav-ljaju v državljanski uzgoj nad sve. U koliko škola do sada nije dala zadovoljivih rezultata, mobilizuju sc sve moguče organizacije, koje trebaju da .medu širokim slojevima naroda vrše preobražavanje narodno misaonosti u pravcu prema državi, naročito sa svr-hom da se stvori jak državni autoritet i pojača državljanska odgovornost. Ako pogledamo na pr. na prilike u našoj užoj domovini, moramo priznati, da smo mnogo pjopustili u pro-šlosti i da se je do sada polagalo premalo važnosti državljanskom uzgoju i gajenju vlastitog državnog etosa. — Pretežni deo našeg ljudstva nije ni-kad poznavao državljanski uzgoj u našem smislu reči. Pre ujedinjenja, sve što je u istinu osečalo narodno, nije moglo da gaji toplijih čuvstava za dr-žavu, jer jc ona bila narodu tuda i jer nije imala smisla za njegove potrebe i težnje. Razumljivo je, da se u takvim prilikama nisu mogli da raz-vijaju iskreni odnošaji pojedinca i narodnih masa prema državi, a još ma-nje je mogao da oživi kukvi državni etos, koji bi se bio sačuvao bar kao smisao za zajednieu. Kod nas smo državni etos morali uzgajati pri stvaranju naše države „čisto iznova. — Narodna škola je pokušala da vrši tu dužnost u školi, ali nismo uspeli da stvorimo državni etos u narodnim masama i to naročito radi političkih prilika, radi delovanja stranaka, koje su cesto identifikovale državu sa stmnčarstvom i trenutačnim režimom te rušile njen autoritet, jer nisu bile svesne, da je država nad svim, da jc država neprikosnovena i nepogrešiva, bez mana, potpuna, da je država naj-viši ideal svakog slobodnog naroda. Našu školu i naše Sokolstvo čeka velika zadača na tom polju rada. Nema sumnje, da če škola pri pojačanoj uzgojnoj funkciji pripravljati omladinu za njeno državljansko i opče poslanstvo zajcdnice. Uvercn sam, da če učiteljstvo na osnovu učinjenih pobuda posvetiti evu pažnju preko potreb-nom preuredenju, preusmerenju dosa-danjeg omladinskog uzgoja, koji je bio i previse apstraktan, možda katkada čak i bczbojan, bez tačnog lika, bez jakog poteza; uzgoj mera da ide u posve određenom smeru. To je važno! Svi znamo, da sa školom ne pre-staje uzgoj, da ga ona ne zaključuje, več da ona tome uzgoju ima da dade samo pravac a zatim da glavnu uzgoj-nu funkcij u prepusti somom životu. Ali tu pestoji opasnost da se pojavi circulus vitiosus, t. j. začarani krug iz koga nema izlaska. Ako je svet, u kome se formira mlad čovek, dobar, vero-vatno jc, da če ga dobro uzgojiti. U protivnorn slučaju pak znamo, da može iz zla nastati opet samo zlo. Zato je največa opasnost našega vremena u tome, da ono ne može da pruži omladini za njen uzgoj čist zrak, pa u okuženom stoga treba mnogo ve-če aktivnosti, da bi sc postigli bolji uzgojni efekti. Zato je potrebno naročito neposrednim uplivom nadomestiti to, česa svet za uzgoj ne može da pruži, i paralizovati ono, što navada na zlo ili što je štetno. Tu treba snažno poseči u uzgojni proces, da se prepreči pogrešno uzimanjc smera i da se udari pravim putem. Nema sumnje, da današnjem vremenu nedostaje mnogošta, što bi moglo da ubrzava stvaranje kreposnog državljanina i etički pravilno izgrade-nog čoveka. Sadanja doba pruža omladini samo previse primera, koji lošc uplivaju na udaranje etičkih temelja tc na izgradivanje značaja mladog čoveka. Naročito je doba gospodarskih teškoča često uzrok slabijeg uzgoja. U takvo doba gube se često baš one vrline, koje bi mogle da najpre posluže kao lek i da doprinosu poboljšanju prilika. Današnjem dobu možemo skoro predbaeiti, da ne uzgaja u dovoljnoj meri tvorni optimizam i da ne gaji do-voljno osečaj solidarnosti, jer je previse obojen materijalistički. Današnje do- ba zahteva više nego ikada, da se navesti rat nesocijalno usmerenom egoizmu i da se propagira smisao za opču dobrobit i za dobro zajednice. Tu se otvara široko polje rada, koje zovo i koje tra-ži velike ljude, gorljive propovednike, prave uzgajatelje. Sistematski usmeren državljanski uzgoj mora da zagrabi gospodarski uzgoj u svoj idejni krug i da g a po dredi svojoj glavnoj svrsi, jer inače postoji opasnost da če plodovi gospodar-skog uzgoja, zatrovani bez-obzirnim egoizmom i sle pom pohlepom koriščenja na šte-tu drugoga, p o 1 a g a n o ali stalno nagrizati temelje državnog i društvenog reda te konačno pokolebati veru u državni autoritet. Kako se postavlja Sokolstvo u službu državljanskog uzgoja? Rezolucija Savcza Sokola Kraljevine Jugoslavije u osmoj tačei kaže: »Sokolski pokret služi narodnoj celini i traži od svakog pojedinca da svoje sopstvene interese donese u sklad s opčim narodnim interesima celine«. Dalje u dvana-estoj tačei rezolucije veli se: »Sokolstvo smatra našu slobodnu i nezavisnu državu najjačim izražajem narodne individualnosti u zajednici drugih naroda. Zato smatra za svoj poziv da unapre-duje državu i državni! zajednieu. U jačanju sjobodne i nezavisne države, na svim područjima, Sokolstvo vidi naj-veču garanciju za narodni napredak i održanje. Sokolstvo vaspitava svoje članstvo za svesne državljane, uvereno, da jakost države počiva na svesti o pravima i dužnostima poje-d i n ih državljana, na oseča ju zajednićke odgovornosti sviju državljana za sudbinu države.« Ako narodna škola pripravlja čoveka s poukom i uzgojem na život, pre-puštavajuči ga zatim uplivima okoline, to Sokolstvo treba sada da ga pritegne u svoj krug, da uzgaja u njemu telesne i duhovne kreposti te da upliva na iz-gradnju njegovog značaja, da ga konačno formira u potpunog državljanina, koji če uvek znati pravilno da uredi svoj odnos prema ostalim sudržavlja-nima, prema društvu i prema narodnoj zajednici. Sokolstvo mora odlučno da upliva na uzgoj mladog čoveka. Več pri izvršavanju sokolskih dužnosti pruža sc pojedineu prilika da dode u vezu sa svojom bračom, da upozna pojedine oganizacijske jedinice, te da prema njima udesi svoj odnos, nadalje da dobije pregled o opsegu organizacije, da može da ceni njenu brojčanu snagu te da shvati moralnu silu sokolske zajednice-Sve su to važni momenti pri uzgoju mladog čoveka, jer baš upravo nedo-statak uzgoja u pogledu shvatanja odnosa prema drugim i prema zajednici, najviše puta prouzročuje u životu kolizije. Več u omladini mora sc pobudi-vati smisao za skupnost, za zdravo su-žiče u takvoj skupnosti, uzgajati disci-plinovanost u podređivanju užih interesa širim, onima zajednice. Nemoč pojedinca i moč sloge, vrednost zajedničkog delovanja, snaga društva i organizacije, kada se ima ju da postižu veliki ciljevi, mora da to bude j as no več omladini, upravo tako kao što mora da bude ideal svakog mladog čoveka da za dobrobit zajednice, za dobro svoje opčine ili kao člana kakve organizacije, a naročito pak na korist svoje države, da stvara trajna dobra te da učini na; ročito kakvo veliko delo i da ie uvek pripraven dopri-neti žrtve i podrediti svoje v 1 a s t it e koristi, kada to zahteva interes skupnosti. Sokolstvo je naročito pozvano za uzgoj zajednice, ono je samo po svome organizacijskem ustroju i po svome opsegu ustanova zajednice. Ako smo u mlfldom čoveku pobuddli smisao za sokolsku organizaciju, neče biti teško pridobiti ga i za širu zajednieu, koja mora svakome Sokolu ležati isto tako na srcu, kao vlastita organizacija, za zajednieu koja jc po svojoj visoko j svrsi uzvišena nad svim, t. j. zajedni-ca naroda, združenog u državi. Kako da uzgajamo smisao za državnu zajednieu, kako da gajimo državljansko mišljenje? Na to pitanje nije lako precizno odgovoriti. Stalno je, da samo spoznavanje državnog ure-denja, t. j. državljanski nauk nije do-voljan za uzgoj državljanskog mišljenja, iako je poznavanje pravnog reda u državnoj zajednici uslov za razvijanje misaonosti koja je potrebna za opredeljenje odnosa prema državi. Što je bit državljanskog mišljenja? To je rešpekt pred interesima države, lojalno priznanje ■prednosti tih interesa, priznavanje državnog autoriteta, dalje osečaj odgovornosti za opče dobro, poštivanje poretka, odredenog zakonima, i savesnost u is-punjavanju dužnosti, koje nalaže državni poredak. I što hoče državljanski uzgoj? On ima dk produbi državni osečaj te da dade pobude pojedineu za državotvorno delovanje i stvaranje dobara, koja služe opčenitosti i koja jačaju državu kao celinu. Državljanski uzgoj hoče, da svaki jasno opredeli svoj ja prema državi i da u svakome oživotvori državno načelo. Naročito mora da budi svest, da je pojcdinac član i tvorac državne zajednice. Zato se zapovedi-ma države ne podredujemo radi pritiska i iz straha pred kaznom, več jer se smatramo bivstvenim delom državne skupnosti. Državljanski samo-uzgoj mora da bude misao vodilja pri omladinskom uzgoju, što takoder moramo umeti i u široke mase naroda. Mi sami smo državal To treba nebrojeno puta kazati i naglasiti državnu samotvornost tako, da državna misao napuni dušu svokoga i da se svaki bude zauzimao za državne interese upravo tako automatski kako je naučan da brani svoje vlastitc. Moramo da uzgajamo svakoga pojedinca i tako, da če svaki, kao pretstavnik državne zajednice nastupiti u odbranu zajedničkih interesa jednako kako bi to učinio i za vlastitc, kao i za vlastito uvcrenjc. Ta država nije nešto imagi-narnoga, ona nije apstraktna tvorba, več je izraz konkretne jedinstvene volje naroda. U volji, biti združen to tvoriti jedinstvenu celinu, leži državotvorna moč, temelj i jamstvo dobrobiti i napretka naroda. Isto tako mora svakii da bude svestan, da je samo u takvom združenju dan uslov za egzi-stencu pojedinca, koji se zato može i mora u životu da vodi samo s onim obzirima, koje mu nalaže članstvo te zajednice. Kao član državne zajednice, svaki mora da bude svestan svojih dužnositt, koje izviru iz tog članstva, te mora naročito svoje delovanje da usmeri tako, da je ono spojivo s interesima zajednice. Zato državljanski uzgoj teži za tim da budi osečaj duž.nosti obzirom na državu te nastoji da oživotvori taj osečaj s time, da na jednoj strani navada na podredenje interesa pojedinca i na pokornost prema zapovedima, kojima se štite zajednički interesi, a na drugoj strani pak državljanski uzgoj navodi na pozitivna dela za dobrobit opecnitosti i ]\a delovanje na jav-nom polju. Zadača državljanskog uzgoja je onda, da po smišljenom načrtu gaji u narodu karakterne osebine, koje pojedinca usposobljuju za pravilno pojmovanje i savesno ispunjavanje svih dužnosti, ulevajuči mu svest velike odgovornosti, koja izvire iz državnog sužiča. Svrha državljanskog uzgoja je ostvarenje državnog etosa, koji hoče držav ute koji je pripraven da učini, žrtvuje i doprinese sve za ure-denje, moč i veličinu države. Zato moramo da budimo smisao za državu i njene zadače te da uzgajamo i usposobljujemo ljude za prave, vredne državljane, t. j. za državljane koji če biti svesni radnici za opču dobrobit, koji če imati pred očima interes države, kada se nadu u svome zvanju, i koji če takoder i u privatnem životu znati udesiti svoje delovanje tako, da svako učinjeno dobro služi sveopčem napretku te konačno opčem blagostanju. Ako Sokolstvo uspe da u svome članstvu uzgoji državni etos u gornjem smislu, t'imc če ispuniti svoje najviše poslanstvo, jer če ono na taj način postaviti u, službu državljanskog uzgoja močan kadar izgradenih Sokola, koji če svojim čeličnim značajevi-ma biti ne samo uzorni državljani, več takoder i verni čuvari i pobornici državne misli te pravi uzgojitelji naroda. Izvadanju te svoje velike zadače ' Sokolstvo u bi^duče posvećivaee svoju ^SLOVENSKO OCKOLSTVO Proslava 10~godlšnjice Ruskog Sokola u Francuskoj Rusko Sokolstvo je u svim svojim društvima po Evropi upravo lepo proslavilo 10-godišnjicu svoga postojanja. U Francuskoj, gde deluju sledeča društva Medon, Pariz, Ševile, Klamar, Isi, Mulen i Anijer proslava je protekla veoma svečano pod vodstvom Pokra-jinskog saveza u Parizu. Opčenito u Francuskoj se opaža, da je u ruskim sokolskim redovima organizovana sko-ro sva ruska omladina. U Parizu na proslavi ove 10-godišnjice, pored velikih deputaeija iz svih ruskih društa-va, bili su prisutni i službeni prct-stavnici franeuske vlade i odaslanstvo češkoslovačkog Sokola u Parizu. Pokrajinski savez ruskih Sokola u Francuskoj vodi starosta br. Petrov, koji je prilikom ove proslave održao sa-branim Sokolima i Sokolicama lep govor, a zatim je održana svečana telo-vežbačka akademija, koja je vrlo lepo uspela. Saradnja Sokola i roditelja Neosporno je, da broj dece u sokolskim društvima veoma ovisi o vod-nicima dečjih odeljenja. O tome bi se dalo vrlo mnogo pisati, ali je do-voljno samo da istaknemo to, da su u onim društvima, u kojima prednja-čki zbor pokazuje puno razumevanje da telovežbi privuče što veči broj dece, ova u zastupana mnogo večem bro-ju, nego u društvima gdc za decu i de-čje vežbanje nema dovolj nog zanimanja ni shvačanja. U mnogim češkoslovačkim društvima valjani prednjački zborovi ne samo da su nastojali privuči u sokolske vežbaonice što veči broj dece, več su takoder stupili i u bliže veze s njihovim roditeljima, održavajuči s ovi-ma s vremena na vreme i tzv. roditeljske sastanke, na kojima vodnici dece i roditelji u bratskom razgovoru izna-šaju sve, što bi bilo potrebno, da bi deca zavolela telovežbu i Soko. Ovu akciju u češkoslovačkom Sokolstvu treba iskreno pozdraviti, a bilo bi vrlo potrebno da se to uopče uvede po svim sokolskim jedinicama naročito zato, jer jc Sokolstvo najšira nacionalna vas-pitna organizacija. Proste vežbe za spomen - slel u Brnu Društva obeju brnskih župa več su počela vežbanjem sletskih prostih vcžaba za ovogodi&nji spomen-slet u Brnu. Za članove vežbe je sastavio br. Fr. Meduna, za vežbanje šestica članica s dugim palicama sastavile su vrlo lepe vežbe sestre Kolibalova i Njemcova, dok če muški narašitaj nastupiti s vež-bama po tekstu br. Škare, a za koje je sastavio glazbu br. Tragač. Ženski na-raštaj vežbače vežbe s kratkim zam-kaina, koje su sastavile pre pomenute sestre kao i za članicc. Nastupiče takoder i starije sestre s vežbama, koje je sastavila s. Babakova, a po glazbi s V. Njemcove. Razne vesti iz slovenskog Sokolstva U češkoslovačkim župama opčenito se opaža, da župska vodstva nasto-je da podignu interes za telesno vas-pitanje. Več nedavno javili smo u našem listu, kako je Plzenjska župa strogo nastupila protiv nevežbačkog članstva, a sada je takoder t Barakova župa u Pragu poduzela akciju da što veči broj članstva nrivuče opet u vežbaonice i na letmja vežbališta. Stalno je, da če ovim primerom poči takoder i drugo župe. U češkoslovačkom Sokolstvu opaža se velika briga radi naraštaja. Poslednje tri statistike, iz godine 1930, 1931 i 1932, pokazuju naime konstantno opadanjc broja muškog i ženskog naraštaja, a što iznosi za te tri pomc-nutc godino uzastopee 3.807, 6.132 i 7.442. Tome pojavu treba najviše tra-žiti uzroka u ratnim godi nam a, u kojima je broj poroda uopče bio znatno pao, a moguče je, da tome ima i još drugih uzroka. Župska vodstva medu-tim te uzroke marljivo istražuju. Iz-gleda ipak, da če se s godinom 1933 broj naraštaja opet početi d iz ati, te bi prema torne nekako u godini 1937 ta j broj opet dostigao svoju predašnju vi-sinu. Bar tako je bilo svojevremeno izračunano, dakako s pretpostavkom, da bi glavni uzroci toga opadanja bili baš u ratnim godinama. Sokolsko društvo u Trenčinu zaključilo je da podigne svoj dom. U .tu svrhu ono je prešle godine kupilo od gradske Opčine oko 6.000 m'J veliko zemljište, ogradilo ga i več lani uredilo svoje letnje vežbnlište. Sama gradnja doma stajače prema predračunu oko 350.000 1че, koji če biti ureden na naj-moderniji način. I češkoslovačko Sokolstvo u Beču bavilo se je prošle i ovogodišnje zime mnogo zimskim športom. U Beču naime češkoslovačko Sokolstvo ima oko 300 smučara. a za smučanjem počelo je da se razvija takoder i klizanje na ledu, pa i zimski hokej, i to u društvu Bcč, koje je odigralo več nekoliko utakmica s nemačkim hokejskim mom-čadima, naj pre naravno s velikim po-razima, dok se kasnije Sokoli nisu počeli sve više- i više da dižu u toj grani telesno« vaspitanja. Veliku svest, požrtvovnost i smi-sao za zajednicu pokozalo je malo Sokolsko društvo u Uničovu time, što je poslalo Tirš-Fignerovom fondu za bratsku pomoč 275 Kč i ako su članovi društva sami vrlo siromašni. Savez češkoslovačkih ofieira ras-pisao je javni natečaj za najbolje delo o značaju Tirša i njegovom nauku za narodnu odbranu. Najbolji rad o toj temi na gradiče se s 2.000 Kč. Češkoslovački list o vi objavljuju u svojim sokolskim rubrikama česte ve- sti o ovogodišnjim jugoslovenskim pokrajinskim sletovima u Zagrebu i Sarajevu, što je znak, da medu češkoslo-vačkom bračom več sada vlada veliko zanimanje za ove sokolske manifestacije u Jugoslaviji. I prema tome, da-kle, očekivati je, da če na tim sletovima i ove godine učešče iz Češkoslova-čke biti vrlo veliko. Ukrajinsko zagranično Sokolstvo Kao i Ruski Sokoli, i mnogobrojni ukrajinski razišli su se za vreme prevrata u Rusiji širom Evrope i ustanovili svoja zagranična sokolska društva. Najviše ukrajinskih emigranata ima danas u češkoslovačkoj, gđe su, kako smo več i izvestili, osnovali i svoj sokolski savez sa sedištem u Pragu. Ipak, do sada ukrajinsko Sokolstvo još nije tako organizovano, da bi moglo da pristupi Savezu slovenskog Sokolstva. Zadnja glavna skupština ukrajinsko« Sokolstva, koja je održana u Pragu, a ko joj su prisustvovali i pretstavnici ČOS, izabrala je za ovu godinu sledeče vodstvo organizacije: starosta je br. Platon Cisar, njegov zamenik br. Vasil Prohoda, tajnik br. Vladimir Daragan, načelnik Oleksa Hmeljovski, načelnica s. Irena Kosacka i prosvetar br. Nikola Masinkjevič. Za počasnog starostu izabran je br. Ivan Boberski, koji živi izvan Ceškoslovačke, a koji još uvek budno prati rad ukrajinskog Sokolstva, čiji je on bio osnivač i duhovni vod. (Nastavak sa 1 strane) največu pozornost. Sokolske vežbaonice pre svega moraju da postanu tako-der žaiište državljanskog uzgoja. Svaka sokolska jedinica pozvana je da u svome krugu širi državljansko mišljenje, da jača državljansku svest, te da uzgaja oseoaj odgovornosti i osečaj dužnosti prema zajedniei. Pored telesnih i drugih duhovnih 'vrlina, pravoga Sokola diče izrazito državljanske odlike, kojima se treba da ponosi, te koje treba da svugde propaguje, naročito u širokim slojevi-ma naroda. Svaki Soko mora da b u -de tvoran član državne za-jednice, uzoran državlja-nin, oduše vljen propoved-nik državljanske misli i apostol državnog etosa. Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja Prosvetnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije održavaju se: dne 18 februara predaje br. dr. Laza Popovič, Zagreb, o temi: »Radne čete sokolske« (popodnevno predavanje); dne 22 februara predaje br. prof. Mašan Bulatovič, Kragujevac, o temi: »Soko u našoj narodnoj pesmi« (ve-černje predavanje). Sokolska radio-predavanja preko Beogradske radiostanice održavaju se redovito svakog četvrtka od 19.10 do 19.30 časova; radio - časovi pak polj-skog jezika od 18.30—19 časova; nadalje sokolska radio-predavanja održavaju se i svake prve i treče nedelje u mesecu od 15.15—15.30 časova, osim ako u te dane ne pada koji veči praznik ili svečanost naročitog karaktera. UPOZORENJE Kako če izvestilac za radio-predavanja Prosvetnog odbora Saveza SKJ, br. Bogoljub Krejčik, biti otsutan iz Beograda od 17 februara do 22 mar-ta, to se umoljavaju sva brača i sestre, da se za predavanja preko Beograd-skog radia obračaju za to vreme bratu Stevana Žakuli, Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije — Beograd, koji če brata Krejčika, za vreme njegovog ot-sutstva zastupati u dužnosti izvestioca za radio-predavanja. Zbog selidbe Beogradske radio Staniče iz današnjih prostorija u novu zgradu na Makišu, biče, počev od 24 februara o. g., emisija znatno reduci- rana. Ova redukcija emisije trajače 15—20 dana. Za to vreme če se davati samo zvanični izveštaj o vodostanju i novinarske vesti, dok če zabavni i poučni deo emisije morati da izostane. Kako če na rta j način izostati i sokolska predavanja, to če se ista morati da pomere za onoliko vremena, koliko bude trajala reducirana emisija. RADIO-STANICA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio-predavanja preko Radio-stanice Ljubljana održavaju ser dne 16 februara predaje br. Fran Lubej, Ljubljana, o terni: »Zašto sam Soko i zašto vežbam«; dne 23 februara predaje br. Janez Poharc, Ljubljana, o temi: »Sokolska štampa, njen zadatak i njena važnost«; dne 2 marta prodaje br. dr. Josip Pipenbahcr, Ljubljana, o temi: »Telo-vežba kod starih Grka i Sokolstvo«. Sokolska radio-predavanja preko Radio-stanice Ljubljana održavaju se svakoga petka od 19 do 19'30 časova. Sednica načelništva Saveza slovenskog Sokolslva Kako je več javljeno, održače se dne 25 o. m. u Varšavi sednica načel-ništva Slovenskog Sokolstva, na kojoj če se, medu ostalim, izabrati proste vežbe za I sveslovenski svesokolski slet, koji sc priređuje 1935 u Varšavi, e doneti i po IZ SAVEZA SKJ Sednica uprave Saveza SKJ Prema zaključku X sednice izvrš-nog odbora Saveza SKJ od 22 januara 1934 sazivam sednicu uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije za nede-lju 18 marta 1934 u prostorijama Saveza, Beograd, Prestolonaslednikov trg 5/II. Početak u 9 časova pre podne. Dnevni red u smislu čl. 18 statuta o organizaciji i poslovanju Sokola Kraljevine Jugoslavije. Vidi i okružnicu broj 5 (broj 917) od 25 jan. o. g., koja je bila dostavljena svim članovima i članicama uprave. Raspravljače se i zaključivati na osnovu izveštaja i predloga, koje če podneti referenti načelništva, prosvetnog odbora i pojedmih otseka te na osnovu predloga župa (tačka 14). Predloži moraju lžvršnom odboru biti dostavljeni do 11 marta o. g. sa oznakom »Predlog župe ... za sednicu uprave Saveza 18 marta 1934«. Predloži, koji bi došli posle tog roka, neče se moči uzeti u obzir. Kod tih predloga neka se ima u vidu tačka 15 i 16 pomenutog člana 18 statuta. Na sednicu pozivaju se svi čianovi i sve članice uprave te njihovi zamenici (zamenice), od revizora samo onaj brat, kojega izabere revizioni odbor, da sednici podnese izveštaj revizora. Vozne karte u smislu pravilnika o povlasticama za put u Beograd i na-trag primiče se pravovremeno. Zbog opsežnosti raspravnih predmeta biče možda potrebno da se sednica nastavi 19 marta. Sestre i brača neka se pobrinu sami i pribave potrebno otsustvo. Ko ne može da iz bilo kojeg razloga sednici učestvuje, neka se ispriča. Zdravo! Beogra d, 16 februara 1934. I zam. starešine, Gangl, s. r. a osim toga na kojoj trebni zaključci, kako bi pomenuti slet __________________ mogao da bude pravodobro priprem- I ’fa pročisti gimnastičke redove M telcveMkdg SVETA UNIJA FRANCUSKIII GIMNASTA Unija francuskih gimnasta osnovana je god. 1871 i ona je danas prvo, največe, telovežbačko udruženje u Francuskoj. Ipak, i pored Unije, posto-ji u Francuskoj još i druge razne telo-vežbačke organizacije, delomice osnovane na verskom, a delomice na stale-škom temelju. Medutim Unija francuskih gimnasta obuhvata, po uzoru našega Sokolstva, sve slojevc naroda i pretstavlja ujedno i važnu nacionalnu organizaciji!, koja još uvek ima, ima-tJt velikom broju svojih društava, sve uslove za daljnji razvitak. Sada je učla-njeno u Uniji 3.669 gimnastičkih društava, a pored te vrste članstva ima Unija još preko 24.000 t. zv. pridruženih članova, t. j. lica koja nisu učla-njsna ni v: jednom gimnastičkom društvu Unije, več su kao članovi neposredno upisani kod pretsedništva Unije. Medu ovima ponajviše su velike mecene i dobrotvori organizacije te pot-porni članovi, koji žrtvuj u godišnje vcće svote novaca za gimnastičke cilj evc. Po ovomc se vidi, da pitanje članstva u Uniji još nije rešeno, da bi mogli govoriti o jednom jedinstvenom članstvu. Osim toga čuje se, da su ne-koja društva, pored toga što su ucla-njena u Uniji, učlanjcna takoder i _u nekojc dru.ie telove/baČKe organizacije. Zadača ic pretsedništva Unije sada r!° jednc godine i pretsednik akadem-skog društva »Zvonimir«. Nakon svrše-Rudija u Beču je ostao još dve go-dtne, da se specijalizira, pa se je onda \ratio u rodno mesto. Godine 1898 ise-no se je u Čikago, gde je ubrzo postao jnicijator i organizator nacionalnog po-kreta medu našim iseljcnicima. U Či-kagu je kao saradnik čuvenog američ-kog lekara dr. Murphia stekao glas od-ucnog lekara, pa i kao pisac, jer je napisao mnogo odličnih stručnih dela, kojima je proslavio u Americi ime svoje l.sv°je zemlje. Biankini se jc i pored jUsto medicinskim stručnim pitanjima avio mnogo i sociološkim pitanjima. “uznati su njegovi radovi: »Američki 3atin uzgoja i školstva«, »Zločin i pijanstvo kod naših iseljenika« i »Upo-znanje samoga sebe«. Za vreme rata s uPio je i on u redove političkih bo-T300 za naše oslobođenje, pri čemu mu Ju njegov rad imao pogotovo velikog usPeha i radi njegovog poznanstva s ajodličnijim Američanima kao i radi ‘Y°je popularnosti medu našim iselje-j|lc^na. Za vreme naše oslobodilačke oorbe dr. Biankini je bio i potpretsed-3lk našeg Jugoslovenskog odbora, a Prutsednik Jugoslovenskog odbora u ^•Perici, gde je priredio mnogo javnih Propagandnih zborova. Pokojnik bio je fat velikih i zaslužnih nacionalnih rad-•ka Don Jurja i Petra Biankinija. Sla- 3 njegovoj uspomeni! P Konfinacija jugoslovenskog pisca ranceta Bevka u Italiji. Pre nekoliko uana bio je zatvoren i zatim osuden na T^godišnju konfinaciju jedan od naj-P°znatijih savremenih slovenačkih pi-3ca France Bevk. Ovo novo fašističko nasilje osuduju čak i domači Italijani 'z Gorice, jer je ovaj naš odlični pisac nakon što je pre bio progonjen više Puta živeo pošve povučeno samo za Sy°j literarni rad. Bevk je pisao za razne revije u slobodnoj otadžbini, a P Ljubljani izašla su i nekoja njegova s.an*ostalna dela, koja medutim nika-d°bio u svoje ruke, jer je ulaz .hnPSa i Hstova u Italiju'zabra-_ jen. 1 ložda su inu zamerili baš to, što Je pisao u naše revije, iako nikada nije Pisao protiv Italijana. Verovatno je ■ |лицу naujana. verovaino je Pak, da^ su hteli njegovom konfinaci Jom uništiti jedan od najjačih stube ase pisane reči u našem Primorju. 100 godišnjica rodenja Dimitrija Ivanoviča Mendeljeva. Sve velike slovenske, pa i Strane naučne institucije prireduju tokom februara svečane proslave 100 godišnjice rođenja Dimitrija Ivanoviča Mendeljeva, jednog od naj-večih hemičara sveta. Ovaj čuvcni ruski hemičar i filozof rodio se 27 januara 1834 u sibirskom gradu Tobolsku. Nakon dovršenih študija po raznim gra-dovima diljem Rusije, on se habitirao u Petrogradu, gde je uglavnom prote-kao njegov naučan rad. Mnogo je radio, i to s epohalnim uspehom na is-pitivanju osobina plinova i eksploziva. Največi uspeh pak i svetsku slavu donelo mu je čuveno delo, kojim jc sa-opštio naučnom svetu otkriče bioge-netskog zakona i postavljenje prirod-nog sistema hemijskih elemenata. Ovim delom on jc prorekao ceo niz novih i njemu još nepoznatih elemenata, što je pobudilo hemičare na nov i uspešan rad, kojim su pronadeni mnogi novi elementi. Veliki pokojnik za svoj rad odlikovan je počasnim članstvom večine evropskih akademija nauka. Umro je 7 januara 1907 godine u Petrogradu. Svečane proslave 125 godišnjice rodenja Abrahama Linkolna. U čitavoj Severo Američkoj Uniji vrše se pripre-me za što svečaniju proslavu 125 godišnjice rodenja Abrahama Linkolna, još i danas najpopularnijeg pretscdni-ka Severne Amerike pored Vošingto-na. Ovaj veliki sin Amerike rodio se 12 febr. 1809. Još u mladosti stupa u politiku i bori se za ukidanje ropstva u Americi, te kao voda toga pokreta biva 1860 izabran za pretsednika republike Sjedinjenih Država Severne Amerike, i u nastalom gradanskom ra-tu, koji je baš zbog te njegove akcije izbio, izišao je kao pobednik. Naža-lost, i on je pao žrtvom te svoje borbe za čovečanska prava, jer ga je pri-likom svečanosti u Vošingtonu jedan od političkih neprijatelja 14 aprila 1865 ubio mctkom iz revolvera. Vošingtono-va borba protiv ropstva odjekla jc i u ostalom svetu, jer su počele postepe-no sve kulturne države da ukidajn ropstvo i da se čak i bore protiv te sramote kulturnog čovečanstva. 125 godišnjica rodenja Čarla Dar-vina. Ng isti dan i iste godine kao veliki Franklin, rodio se u Engleskoj drugi veliki čovek, koji jc postao svojim naučnim raddm tahoder pppularan i poznat u čitavom svetu. Bio je to Čari Darvin, čija je nauka o evoluciji i poreklu čoveka u svoje vreme izazvala čitavu revoluciju. Bilo ih.je mnogo koji su .se priključili ovom velikpm na-učenjaku, a bilo ih' je još više’njegovih ogorčenih protivnika, osobito medu fi-lozofima-teolozima, Danas njegbva teorija uglavnom više ne vazi, ali u n joj ima mnogo, što je služilo kao osnova novim teorijama, koje su danas ili priznate ili osporavane. II №$IH 1UPA DR.U$TAVAi(ETA Župa Bjelovar od LIPIK. — Sokolsko društvo Lipik v rzalo je svoju glavnu godišnju skup-];/nu dne 28 januara 1934 godine uz ve-"° učešče članova i članica. ; Starešina brat Orel Ante otvorio čeo up®tinu kratkim govorom, nakon brat Pr°čitana ovogodišnja poslanica $1ц' kog Saveza, koja je pažljivo sa-nj 3ana od prisutnih i popračena bur-neš ^°kravanjem. Nakon toga podeli su iscrpni izvesta ji brače funk-slufra, koji su svi takodcr pomno sa-d aN i jednoglasno prihvačeni. Rad bijj a u ov°j godini bio je ncšto sla-ц,’,no svejedno je postignut vidan b *Za ^ časaka odmora, na predata Almašia, birana jc nova upra- va, i to: starešina Ante Orel, zam. starešine dr. Josip Šnajder, tajnik Franjo Mcdvedič, blagajnik Luka Štimac, pro-svetar Ivan Mlakar, načelnica Vajniger Ljubica. Za načelnika ponovo je izabran Milutin Simič. U odbor biran je još veći broj videnijih članova ovog društva, tako da če društvo na čelu s agilnim starešinom br. Orelom i načelnikom br. Simičem svakako vrlo mnogo napredovati. Ni na jednoj dosadašnjoj glavnoj skupštini našeg sokolskog društva nije se vodila tako živa debata kao na ovo-godišnjoj skupštini. — F. M. LOŽAN. — Naša četa održala je 4 II svečanu akademiju u spomen godišnjice rodenja velikog Jugoslavena i dobrotvora svoga naroda biskupa Josi- Jugo&loven&lca soRolsRa matica r. X. s o. /. Ljubljana, Narodni dom nudja svim sokolskim jedinicama Kip 1 poistarešine Savesza Sokola Kraljevine Jugoslavije brata Gangla uz cenu od 3)in 100'—-SKip >e iz gipsa, veličine 27 cm pa J. Štrosmajera sa sledečim programom: 1) Bogumil Toni: »Josip J. Štros-majer«, deklamirao brat I. Ožanič. 2) Vidovgradski: »Slava Josipu J. Štros-majeru«, slika, izveo m. i ž. naraštaj. 3) Roca: »Istina pobeduje«, igrokaz, izvoli članovi i naraštajci. 4) N. N.: »Pjesma sa sela«, deklamirao brat Bog-nar. 5) »Izgubljena Istra«, slika. 6) Proste vežbe, muški naraštaj. 7) Proste vežbe članova. Na koncu programa izneo je brat Emil Kavgič u svom govoru rad velikog biskupa za napredak našeg naroda. Starosta čete brat Martin Šusnič pozdravio je prisutne i zahvalio im na posetu. Članovi i naraštajci pokazali su veliki interes oko izvedbe programa, tako da su sve tačke bile izvedene lepo Moralni uspeh bio je na višini, dok je mate rij alni nešto slabiji. Župa £iuhljana LJUBLJANA. — Glavna skupščina župe. Sokolska župa Ljubljana je imela 4. februarja na Taboru svojo IV. redno skupščino, katere se je udeležilo po svojih delegatih 42 društev in 17 čet, dočim so se 4 društva in 3 čete opravičile. Starosta br. dr. Pipen-bacher je po uvodnih formalnostih najprej predlagal brzojavni pozdrav Nj. Vel. kralju Aleksandru in starosti Saveza SKJ prestolonasledniku Petru, med navdušenimi ovacijami zborovalcev, ravnotako Savezu SKJ, nakar je bratsko pozdravil zastopnika savezne uprave podstarpsto brata Engelberta Gangla in zastopnika vojske komandanta 40. pešpolka polkovnika brata Živanoviča ter zastopnika naprednega časopisja. V svojem preglednem poročilu je ugotovil napredek župe po številu edinic in sokolskih pripadnikov, poudarjal pa, da morajo vstopati v sokolske vrste predvsem bratje čistega srca in prežeti Tyrševe sokolske ideje, odstraniti pa se mora iz sokolskih vrst vse, kar ni v skladu s sokolsko idejo. S pijeteto se je nato spomnil vseh umrlih bratov in sester, predvsem zadnjih dveh borcev od ustanovitve Južnega Sokola blage pokoj n ih bratov' Petra Grassellija.in Frana Mulačlca, ko-jih spomin so zborovalci počastili s slava klici. Delovanje župne uprave je bilo vestno, žal,, da se ni moglo vselej ustreči vsem željam, kar pa so preprečile višje sile. Nato se je dotaknil delovanja župnih edinic, katerih delo je precej otežkočefto zaradi težkih finančnih razmer, kakor tud: zaradi pomanjkanja telovadnic ter dobrih vaditeljev in vaditeljic. Pohvalil je zlasti učiteljstvo na dieželi, k; se z vso ljubeznijo in požrtvovalnostjo oklepa sokolskega dela ter vzgaja mladino v dobre in zavedne Jugoslovene. Pozival je nadalje na složno delo v društvih med članstvom in pa zlasti v društvenih in četnih upravah, poudarjal sokolsko bratstvo, ki mora biti vsakemu bratu in sestri vzor. Končno je brat starosta izrekel zahvalo kr. banski upravi in mestni občini, ki sta vedno radi podpirali sokolska stremljenja, dalje občinskim upravam, ki se v svojih proračunih spominjajo tudi župnih edinic, ter vsemu naprednemu časopisju za veliko moralno podporo. Poročilo brata staroste je bilo sprejeto z velikim odobravanjem. Burno pozdravljen je pozdravil zborovalce podstarosta SSKJ brat Engelbert G angl, ki je prinesel pozdrave savezne uprave nato pa v vznesenih besedah podal smernice pozitivnega sokolskega delovanja v vsem jugoslovenskem Sokolstvu. Podčrtal je važnost Tyrševega nauka za povzdigo jugoslovcnskcga naroda v moralnem in telesnovzgojnem oziru. Obširno se je bavil s sanacijo sokolskih domov, pojasnil pomen sokolskega tiska, nato pa v daljšem govoru orisal zadnje seje Zveze slovanskega Sokolstva, kjer so se reševala važna vprašanja. Važne prireditve letošnjega leta bodo pokrajinski zleti v Sarajevu in v Zagrebu kakor tudi mednarodne tekme v Budimpešti, kamor bo pohitelo tudi naše Sokolstvo. Z velikim zadoščenjem so vzeli zborovalci na znanje tudi ustanovitev visoke šole za telesno vzgojo, kjer se bodo vzgajali naši bodoči telovadni strokovnjaki. Končno je brat G angl pozival na složno delo v vseh župnih edinicah ter med dolgotrajnimi zdravo-klici zaključil svoj govor. Brat župni starosta se je na to toplo zahvalil bratu Ganglu za lepe bodrilne besede, nakar so sledila poročila župnih funkcionarjev. Župni tajnik brat Stane Flegar je podal obširno tajniško poročilo, iz katerega je bilo razvidno ogromno delo, ki ga je izvršila v minulem letu župna uprava. Kakor lansko leto se je tudi letos poznala pri vseh edinicah občutna gospodarska kriza, ki pa ni dosti ovirala rednega poslovanja župnih edinic. V župni upravi sta bila poleg predsedstva, tajništva, statistike in gospodarstva, še organizacijsko - pravni odsek, gradbeni odsek, socialno zdravstveni in narodnoobrambni odsek, nanovo pa jc bil ustanovljen odsek za sokolske čete. Uprava je imela 9 rednih, i izredno in 2 seji izvršnega odbora. Delo župnega tajništva jc bilo veliko, saj izkazuje- vložni zapisnik 4375 številk. Stiki z župnimi edinicami so bili v popolnem soglasju, ravnotako je bila župna uprava v bratskih stikih s Savezom in ostalimi župami. Tudi v socialno - gospodarskem oziru je župna uprava storila kar jo bilo v njeni moči. Tako je podprla akcijo za poplavijence v Strugah, sodelovala pri nabiralni akciji za trboveljske rudarje ter zbrala ca. 15.000 ilinarjev, ki jih je poslala bratski Sokolski župi v Celju. Velika pažnja se je posvečala tudi radiu-Ljubljana, ki je v vsakem oziru pomagal potom predavanj širjenju sokolske misli med našim narodom. Izreka zato toplo zahvalo komisarijatu ljubljanske radijske postaje. Važnejše prireditve v župi so bile: razen grandijoznega pokrajinskega zleta, so se otvorili novi sokolski domovi v Mengšu, Radomljah, Vrhniki, Planini, Gerovcm in Ivančni gorici. Sedanje število domov znaša v župi 30. Letno telovadišče sta otvorili društvi na Viču in v Moravčah. Nove sokolske prapore so razvila Ljubljanski Sokol, dar N j. Vel. kralja Aleksandra, Sokol Ljubljana III, Sokol Ljubljana IV, Št. Vid nad Ljubljano, in Velike Lašče. Pokrajinskega zleta se je župa udeležila v zelo častnem številu, kot uvod v zletne slavnosti pa sc je vršil tabor v Vižmarjih z javnim okrožnim nastopom v Št. Vidu. Okrožni zleti so bili nadalje v Dol. Logatcu, Moravčah in Vel. Laščah. Mnogo društev je praznovalo tudi svojo 25 letnico, to je ob času ko je tekla po Ljubljani nedolžna slovenska kri ob znanih septemberskih dogodkih, katere smo na svečan način, komemorirali v Ljubljani in pa v Ptuju. Izven župnega teritorija se je župa udeležila slavnosti odkritja spominske plošče br. dr. Ivanu Oražnu v Kostanjevici, razvitja praporov v Bohinjski Bistrici in Trebnjem ter otvoritve sokolskega doma v Laškem. Sokolstvo se je tudi udeleževalo vseh nacionalnih manifestacij v Ljubljani, in to povsod na prvem mestu. Stanje župnih edinic je danes 53 društev in 25 čet s ca. 15.000 pripadniki. Nanovo so se ustanovila društva Ponoviče-Sa-va, Brezovica in Šmartno pri Litiji, čete pa Loški potok, Kozarje, Mozelj, Fara in Krašnja, dočim se je društvo Stara cerkev preosnovalo v četo. Razpustile pa so se tri čete Draga, Plešce in Babno polje. Upravno poslovanje v edinicah je bilo v večini vzorno, nekaj edinic pa ni vedno zadostilo sokolskim dolžnostim. Redne glavne skupščine so se izvršile v vseh edinicah po demokratičnih sokolskih načelih. Končno je brat tajnik pozival na složno delo, da zgradimo še močnejšo trdnjavo sokolske vztrajnosti in nesebičnosti ter delamo vsak po svojih močeh za vzvišeno sokolsko idejo. Poročilo je bilo soglasno sprejeto. Sledilo je zatem na-čelniško poročilo župnega načelnika brata Lojze Vrhovca. Tehnično delo je bilo posvečeno pokrajinskemu zletu v Ljubljani, v proslavo 70 letnice ustanovitve Južnega Sokola. Na pokrajin skem zletu je nastppilo pri prostih vajah 572 članov, 456 članic. Izurjenost v prostih vajah je bila v splošnem dobra, tudi disciplina, potem ko je bilo članstvo skupaj, zadovoljiva. Prvih medzletnih tekem SSKJ se je udeležilo 115 članov in, 65 članic, kar je izredno nizko število za eno najmočnejših so kolskih žup v Savezu. Doseženi uspehi so v splošnem povoljni. Naraščajske-ga dneva, ki ga je preprečilo neurje, se je udeležilo 450 naraščajnikov in 382 naraščajnic ter veliko število oboje sokolske dece. Pri slavnostnem sprevodu je korakalo 586 članov v kroju, 116 članov v civilni obleki, 66 članic v kroju, 296 v telovadni obleki in 234 članic v narodni noši ter 25 praporščakov s prapori. Najsvetlejša točka pokrajinskega zleta je bil samostojni nastop Ljubljanskega Sokola pri javni telovadbi in večerna akademija na Vidovdan. Ljubljanski Soko ni s tem pokazal le višek svoje telovadne izurjenosti, marveč tudi umetniško globino. Za čim uspešnejše delovanje v tehničnem oziru se je župa razdelila na 5 okrožij, ki so vsa priredila, razen čabransko-gerovsko, dokaj uspele telovadne nastope z okrožnimi tekmami. Župnega prednjaškega tečaja za člane in članice od 17. do 24. oktobra se je udeležilo 24 članov in 35 članic Smuške izbirne tekme so se vršile 14, januarja na Škofljici ter se je udeležilo izbirnih tekem 98 tekmovalcev in 31 tekmovalk, tudi saveznih smuških tekem so sc udeležili tekmovalci ter dosegli častne uspehe. Javnih telovad n ih nastopov je imelo 49 edinic, pri katerih je nastopilo v skupnem številu 682 članov, 514 članic, 500 naraščajni kov, 471 naraščajnic, 1205 moške de ce, 1098 ženske dece in 129 starejših bratov. Končno je brat načelnik z iz branimi Tyrševimi citati poudarjal pomen pravilne sokolske vzgoje ter pozival na smotreno in sistematično delovanje v sokolskih telovadnicah. Tudi načelniško poročilo je bilo sprejeto soglasno z odobravanjem. Poročilo predsednika ŽPO brata Janeza Poharca je bilo izčrpno. Prosvetno delo je bilo napram letu 1932 mnogo bolj intenzivno in uspešno. Vr šilo se je po predpisih SPO po lastnih izkustvih in po posebnih potrebah v naši župi. Društva so dokaj redno iz polnjevala svoje dolžnosti napram ŽPO, a nekatera društva s četami vrcc so smatrala prosvetno delo v Sokol stvu za postranski pomen. ŽPO je bi razdeljen na posamezne referate ter je štel 12 članov, imel je 6 sej in razposlal 23 okrožnic župnim edinicam. Župna prosvetna konferenca se je vr- šila ob zaključku prosvetnega tečaja konec avgusta, na kateri so se do-očile smernice za delo v zimski sezoni. Kakor tehnično, se je tudi v prosvetnem oziru razdelila župa na 5 prosvetnih okrožij, ki že prav uspešno delujejo. Vršilo se je dosedaj 5 okrožnih konferenc, katerih se redno udeležujejo tudi člani ŽPO. Župni prosvetni tečaj se je vršil od 23. do 26. avgusta, ter se ga je udeležilo 33 bratov in sester iz 20 društev in 4 čet. ŽPO sc je uspešno udejstvoval tudi pri pripravah za pokrajinski zlet tako v novinarskem odseku, kakor tudi pri propagandi potom radia. Iz poročila župnega novinarja br. Horvata je razvidno, da je bilo objavljeno iz naš. župe v sokolskih listih 216 člankov in vesti, v naprednem časopisju pa v rubrikah »Jutra« 556 člankov in vesti, v »Slov. Narodu« 305, v »Domovini« 22, v »Pohodu« 22 in v »Učit. tovarišu« 7, skupno 912, s sokolskimi članki skupaj pa 1128. Župna knjižnica se jc preuredila ter šteje 333 knjig, predvsem tehnične vsebine. Iz prosvetn-statistike je razvidno, da ima župa У-dramskih odsekov, 4 lutkovne odre. 14 pevskih odsekov, 2 godbi, 2 fanfari, 15 orkestrov in tamburaški'b zborov. 5 sokolskih kinov, 5 treznostnih odsekov, 3 hranilne krožke, 12 mladinskih, odsekov, 43 strokovnih knjižnic, 4: zabavnih knjižnic. Za izobrazbo ir. razvedrilo članstva in občinstva pa jc bilo sokolskih predavanj 276, drugih 173, skupno 449. Nagovorov pred vrsto 684, drugih 127, skupno 811. Odrskih predstav 199, lutkovnih 61, kino-predstav 203, koncertov 9, raznih prireditev 352, akademij 79, razstav 17, izletov 406, prosvetnih in idejnih te čajev 10, svečanih proslav 100. Stro kovne knjižnice so imele 4659, zabavne pa 17.821, skupno torej 42.480 knjig. Stanje naročnikov na sokolske liste jt naslednje: društva in posamezniki pre jemajo 257 Sokol, glasnikov, 155 Sokolov, 246 Sokoličcv, 724 Naše rado sti, tedaj škupno 1382 sokolskih listov. Poročilo o propagandnem tednu za so kolski tisk je poslalo 29 društev in 12 čet. Uspeh je bil zadovoljiv. Proslave 1. decembra je priredilo 45 društev in 21 čet, proslavo 60 letnice br. Gangb pa 28 društev in 16 čet. Zbor društvo nih prosvetarjev je bil 28. jan. t. I. kjer so se določile smernice za nove poslovno leto in sprejeli predlogi zc glavno župno skupščino. S pozivom na popolno harmonično sodelovanje vseh društvenih odsekov je zaključi . brat predsednik svoje poročilo, ki jc ‘bilo z odobravanjem sprejeto. Iz preglednega poročila blagajnike brata Cotarja je razvidno, da je žup na uprava štedila na vse načine in sc držala v skrajnih mejah določeneg; proračuna. Uprava je imela dohodke Din 101.792‘57, izdatkov pa Din 98 L soč 898’98, tedaj prebitka Din 2.893'5t Knjigovodstveni promet je znašal \ preteklem letu Din 1,470.754’48. Župr. edinice pa dolgujejo Savezu Sokol; kraljevine Jugoslavije Din 60.335’30 župi pa Din 23.437’—, tedaj skupa Din 83.772'30. Nato je podal izčrpne in pregledno knjigovodstveno in go spodarsko poročilo br. Luce Štraus ter pozival zbrane društvene in četn, delegate na točno plačevanje saveznii in župnih dajatev, ker le na ta načir je omogočeno pravilno gospodarsko ii blagajniško poročilo. Iz statističnega poročila br. Janke Milosta je razvidno, da je imela žup: konec leta v 52 društvih in 25 četah 5541 članov, 2840 članic, 1266 naraščaj nikov, 974 naraščajnic, 2077 dečkov 1817 deklic, tedaj skupaj vseh pripad nikov 14.515, napram 15.756 v 1. 1932 Končno je brat statističar opozarjal m pravočasno in pravilno pošiljanje pri jav in odjav, zlasti z ozirom na po škodbeni fond, ki upošteva glasom svojih pravil le one prijave poškodo vancev, ki so pravilno prijavljeni žup nemu katastru. Za gradbeni odsek je poročal bra inž. Albert Poženel. Gradbeni odset je sodeloval pri graditvi telovadišč, za pokrajinski zlet, z nasveti pa pc magal pri postavitvi sokolskih domc. in letnih telovadišč. Svoje sokolske jedom kraju gde je sokolska organizacija možda najraširenija u našoj dr žavi. Jer Gatački srez ima na 14.000 Stanovnika: 20 sokolskih jedinica * preko 1.000 pripadnika. Sokolsko društvo Gacko ima 13 četa. Članovi odbora su obišli te čete ukupno 176 puta i prevalili svega 471-kilometara. Društvo je u tu svrhu žrtvovalo svega 308 dinara, a sve ostale trOškove nosili su sami delegati. Jedafl odbornik je prevalio 1.008 kilometara. a ostali izmedu 600 i 100 kilometara-Išli su večinom pešice i na konju, jer su čete udaljcne od središta društva od 8 do 30 kilometara. Svih 13 četa održalo jc u 1933 god-520 sodnica, 229 predavanja, 111 sela i zabava, imale 29.800 Din u gotovu, 2934 komada knjiga* a toga je ^roči-tano 2257 komada. Zasadile su u pr-god. 711 komada vočaka i 5570 kg raznih semena, u hambaru imale su 4320 kila žita. Jedna od največih nevolja, sa ko-jom se je društvo čitavc godine borilo, bilo je slabo stanje blagajne. Radi oyo-likog broja četa i razgranate administracijo, društvo jc bilo izloženo velikim izdacima, a pomoči nijc bilo sko-ro ni odakle. Po mesnim prilikama 1 brojnom stanju članstva jedno je »o najslabijih društava, a po radu i brojU četa jedno od najjačih, društvo je moralo neprestano da povečava članarinu, nc bi li bar nekako nokrilo rashode. Posledica toga bilo je sta'lno ispisiva-nje članova, tako da je na kraju ostalo svega 58 članova, koji plačuju puiw članarinu. Svakako bi i župa i Save? trebali da poklone neku zasebnu paž' n ju ovakim društvima. Pored svih uobičajcnih prircdaD? društvo j c održalo veličanstven jav£> čas. utakmice četa, ali i jedno i drug« s deficitom, te poljoprivrednu lzlozD« četa na kojoj su izlagala 92 izlagaca svi nagradam skromnim nagradama- U samom mestu su skoro sva>* scdmicc priredivana predavanja, a «Vj puta jc i župa izašiljala kino sa soko skini filmovima. 1 ШО&ил ” t ONSIEU m društvo sza osiguranfe i reosiguranfe o Beograd ~ Godina 1934 počinje u znaku spre-manja za sarajevski slet i intenziv-nog rada na zadrugarstvu. Došao je eas, kad sc več mora pristopiti osni-''anju za sad bar mlekarskih zadruga, soje su najpotrebnije za ovaj kraj. Iza velikog idejnog spremanja treba Prelaziti i na praktičan zadružni rad. to su u stanju učiniti jedino Sokoli i sve su oči uprte u njih! Godišnja skupština je protekla u aajboljem redu, te je izabran novi od-oor u koji su ušli: starešina brat Lazo Jettanovič, trgovac; zamenik brat Ni-to Kvczić, sreski načelnik; načelnik Prat Todor Starovič, činovnik; načeloma sestra Mara Miletič; prosvetar rat dr. Novak Lojovič, lekar; tajnik irat Nedo Pičeta, učitelj i t. d. R. G. KONJIC. — Godišnje skupštine sokolskih četa Sokolskog društva Ko- "Jtc. Dne 28. januarja ov. god. održale Sokolske čete Bijela, Ostrožac i Jablanica svoje godišnje skupštine. — l?re.d.društva Konjic prisustvovali su . upštinama izaslanici; U Jablanici "br. jug- Robert Poper, Avdo Sofo i Jovan oavrič, u Ostrošeu Lazo Pavlič i dr. Makso Kozinc, a u Bijeloj Avdo Sofo i kn?a Ludvig. Sve tri skupštine bile su odlično posedene i protekle su u najboljem redu. , Iz podnešenih izveštaja proizlazi, a su Sokolske čete potpuno postigle stoj cilj j mnogo doprinele kulturno -ekonomskom i prosvetnem podizanju sela. Nakon održanih skupšina održali Su izaslanici Sokolskog društva prigod-Oa predavanja o ulozi sokolskih četa Pa podizanju sela i dali upute četama za buduči rad. Osobito im je stavljeno P dužnost, da se kod svih članova četa Porede akcija za brojnije sudelovanje Pa sokolskim sletovima u Sarajevu i Magrebu, kako bi se što jaee manifestirala snaga Sokolstva i Jugoslovčnstva. Naročito je preporučeno, da se poveča broj vežbača, koji če zajednički s vež-oačima svih sokolskih četa na području Sokolske župe Mostar zajedno istupiti S posebnom vežbom za sletove. KONJIC. — Godišnje skupštine sokolskih četa. Dne 4 o. m. održanc su godišnje skupštine Sokolskih četa u Podorašcu, Bradini, Kuli Čičevu, Rorcima i Glavatičevu. Ispred Sokolskog društva iz Konjic prisustvovali su izaslanici brača Salem Rvpovac i Alija Ćolić u Podo-rasču i Bradini, a u pstalim četama brača Avdo Sofo i Božidar Adžič. Sve skupštine bile su broj no pose1 čenč i protekle su u najboljem redu. Iz podnešenih izveštaja opaža se znatan napredak kod svih četa. Ovo se ima pripisati disciplini i sokolskoj svesti članova. Naročiti napredak u svakom pogledu pokazao se kod Sokolske čete . u Borcima. U novu upravu za godinu 1934 bi-rani su kod svih četa večinom svi stari članovi odbora, jer su kod svojih članova stekli poverenje i priznanje za njihov uspešan rad. OSTROŽAC. — U nedelj u 4 fe-bruara održala je Sokolska četa u Ostrošeu svoju redovnu glavnu go-dišnju skupštinu uz učestvovanje inno-gobrojnog članstva. Skupštinu je otvorio lepim pozdravnim govorom zamenik otsutnog starešine brat Curič, podeljujuči svakom odborniku reč u svrhu iznošenja svojih izveštaja, koje je skupština usvojila jednoglasno i bez ikakvog prigovora. Izveštaji su bili jasna slika rada čete u prošloj godini i iz njih se je moglo videti da je ova četa znatno napredovala. Posle podnešenih izveštaja prešlo se na izbor nove uprave, u koju je unišao gotovo ceo stari odbor na čelu sa starostom bratom Iljasom Mušičem, zamenikom starešine M. Ouričem, tajnikom M. Kameričem, blagajnikom Radičevičem, drugim blagajnikom B. Tuličem, načelnikom M. Masalom, na-čelnicom s. Masal, prosvetarom i pro-čelnikom streljačke sekcije A. Jabu-čanom s ostalim odbornicima: H. Rc-Povcem, Š. Ljubin, O. Babič, S. A\tra-niovič. Posle izbora nove uprave uzeo je reč delegat društva Konjic brat dr. M. Kozinc, koji je u svojem govoru ocr-tao značaj i ulogu Sokolstva, fcojem jo palo u dužnost, da ono svojim ra-dom posvečuje naš narod, da ga ekonomski obogačuje i pridigne na ste-Pcn ostalih kulturnih naroda. Laskavo se izrazuje o radu odbora i moli bra-ču, da nastave i istraju u svom svetom radu. UBOSKO. — Uz mnoge priredbe, koje prireduje naša četa, proslavljena je i 130 godišnjiea I srpskog ustanka, koja je po svojoj zamašnosti, obimu i uspehu prevazišla sve dosadanje priredbe. Pred punom salom gostiju sa Strane i meštana svečanost je otvorcna drž. bimnom, koju su pevali članovi čete. Potom’ je tajnik čete, br. Hi ja Mičeta, Pozdravio prisutne, objasnio im ukrat ko značaj proslave i dao reč br. Cedo- miru Kosiču, učitelju, koji je u vrlo lepom i opsežnom predavanju izneo ta-dašnje teško stanje Srba pod Turcima, neminovnost bune i historijsku ulogu i značaj velikog Vožda u prvom ustan-ku. Sva izlaganja predavačeva prisutni su pratili s velikom pažnjom, te su ga na kraju pozdravili burnim aplauzom. Zatim je vrlo efektno i osečajno dekla-movala »Naša Otadžbina«, »Mač i pero«, od Šantiča učenica Gradanske škole Sava Čuk. Recitacije; »Plava grobnica« od Bojiča i »Jugoslaviji«, od Filipoviča, dobro su izvela školska deca, Posle pevanja »Neka živi Jugoslavija«, članovi čete i deca dobro su izveli rit-mičke vežbe i simboličku skupinu: »Za-hvalnost Karađorđu«. Iza odigranih dvaju monologa i jedne Pecijine šale, Komad Radovan otpevao je uz gusle narodnu pesmu: »Buna protiv dahija«. Program je završen uspelim pozorišnim komadom »Prvi srpski ustanak«, od Srctcnoviea, koji su vrlo dobro odigrali članovi čete. Sve tačke programa izvedene su skladno i na opšte odobravanje i zadovoljstvo, a nakon toga nastalo je opšte narodno veselje. Župa Niš RUDNIK RTANJ. — Sokolsko društvo Rudnik Rtanj održalo je go-dišnju skupštinu 4 februara 1934 god. Skupštinu je otvorio starešina br. Alfred Herman pozdravivši Nj. Vel. Kralja, starešinu Sokola Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra i ceo Kraljevski Dom. Posle pročitane poslanice SSKJ pro-čitali su društveni funkcioneri svoje iz-veštaje, koji su primljeni s odobravanjem. Iz izveštaja vidi se, da se pored redovnog telesnog vežbanja sviju kategorija, vrlo lepo razvija rad i u ostalim otsecima. Društvo broji 93 člana, 23 članice, 16 naraštaja i 40 dece, a ima sledeče otseke: dramski, muzički, pevački i smučarski. Na predlog nadzornog odbora data je staroj upravi razrešnica i pristupilo se izboru nove uprave. Večina članova stare uprave izabrata je ponovo, a od novih članova ušli su u odbor ovi: sestre VIček i Mozer i brača Gregl, No-votny, Pernat, Šraj, Todorovič, Ilič, Kužnik, Miletip, Pirc, Pikelj i Kuksin. Pročitani su i zapisnici glavnih skupština četa u Rujištu, Ilinu i Mirova. Nova uprava namerava da u toku ovc godine podigne svoj sokolski dom, koji če biti ne samo centar sokolskog rada ovog društva i njegovih četa, več i kulturno nacionalno žarište za čitavu okolinu. Dom ima da se podigne nad 1 etn j im sokolskim vežbalištem, qpko-Ijenim sokol, parkom u divnoj prirodi podnožja samog vrha Rtnja. Posle krače diskusije o raznim te-kučim pitanjima skupštinu je zaključio br. starešina zahvalivši se na ponovo mu datom poverenju i zamolio braču i sestre, da novu upravu i dalje potpo-mognu u njenom radu, dajuči im jamstvo, da če društvo u tom slučaju moči zbilja otvariti one težnje, koje su predate upravi na izvršem.je. Sokolska disciplina, koja je vladala za celo vreme skupštine, pravi utisak da članstvo svojom visokom so-kolskom svešeu iskreno pomaže svoje vodstvo. Župa Novi Sad MARTONOŠ. — Dana 14 januara ove godine u 2 sata po podne Sok. društvo Martanoš održalo je u sokolani svoju redovnu glavnu skupštinu, koja je protekla u najboljem redu. Pored ostalih predmeta na dnevnom redu bio je i izbor nove uprave, revizora i suda časti za 1934 godinu. Sva prisutna brača i sestre i ovom prilikom pokazali su jedinstvenu slogu i sokolsku svest i izabrali su ponovo staru upravu s vrlo malim izmenama i to onima, koje su se morale učiniti, jer je od toga zavisio dalji uspešan rad u društvu. Izahrati su sledeči; za starešinu Mraovič Marko, za zam, starešine Otaševič Blaže, za tajnika Bačanov Paja, za načelnika Mandadžič Miloš, za zam. načelnika Belanov Radivoj, za načelnicu Belančič Velinka,, za zam. načelnice Isakov Katica, za prosvetara Kozarski Milenko, za lekara dr. Popovič Cvetko, za blagajnika Belanov Filip, za statističara Petrič Stevan, za članove uprave: Vučič Mita, Lišič Miloš. Rakin Dura, Kojič Jaša i Tešič Vladimir, za zam. članova uprave: Bandin Radovan. Živin Milorad i Matič Radivoj, za revizore: Eremič Milorad, Katon Kalman, Ro-zenberg Samuilo, za zam. revizora: Petrič Dura i Čongradac Ljubomir, za članove suda časti: Čongradac Vlajko, Eremič Danča,^ Grubanov Momčilo, Vučič Dušan i Bakalič Nikola, za zam. članova suda časti: Ardalovič Dragu-tin, Vujnovič Obrad i Eremič Dura. Kao izaslanik bratske Sok. župe Novi Sad prisustvovao je br. Vilič Marko, savezni prednjak i član T. O. župe, koji je izjavio svoje zadovoljstvo o slozi i radu skupštine. Izbor sadanje uprave društva jamči nam, da če društvo u ovoj godini pokazati vidne uspehe u sokolskom radu. M. M. PETRO V AR ADI N. — Sokolsko društvo u zajednici sa školom J. J. Štrosmajera u Petrovaradinu, priredilo je dne 4 februara 1934 god. svečanu akademij u u čast biskupa J. J, Štrosmajera. Nakon uvodne reči i pozdrava br. starešine V. Višoševiča i deteita, otpevao je dečji hor Štrosmajerovu korač-nicu. Zatim je brat prosvetar Stanislav Preprek govorio o Štrosmajeru. Govor brata Prepreka oduševljeno je pozdravljen od prisutnih. Zatim je nastavljen bogati program igrokazom »Slava J. J. Štrosmajeru« u kome su deca ispričala ceo njegov život i odala mu ganutljivu detinju ipoštu. Također je izgovoreno nekoliko značajnih deklamacija. Sokolski podmladak izveo je dve vežbe: ženska deca dražesnu i slikovito »Igru suneobranima«, a mu-ška deca junačke »Vežbe i kola«, precizno i sigurno. Muški mladi naraštaj izveo je »Vežbe petorice«, a stariji naraštaj »Skupine šestorice« vrlo dobro. Članice i ženski naraštaj izveli su ritmičku vežbu s pevanjem »Na buna-ru« vrlo skladno i dopadljivo, pa je na opšti zahtjev ponovljena. Članovi su izveli duge i teške »Vežbe petorice« lepo. ali muzička pratnja tim vežbama nipešto ne odgovara. Akademija je završena vrlo dirlji-vom, simboličkom slikorn »Jugosloven-ski vojnik« u kojoj je oživljen prizor iz svetskog rata. Župa Osijek OSIJEK. — Društveni prednjački ispit položili su u Vukovaru 21 jan. 1934 brača: Pavlovič Dragutin iz Šida, Nenič Ilija iz Erdevika, Gvozdanovič Stevo iz Vukovara. BANKOVCI. — Dana 2 februara t. g. priredila je četa Bankovci s matičnim društvom Feričanci u Feričan-cima Štrosmajerovu akademiju sa sledečim programom: 1) Sokolski pozdrav — pevao troglasno podmladak. 2) Domovina — deklamacija. 3) Narodna himna — pevao troglasno podmladak. 4) Ženska deca: proste ljubljanske vežbe. 5) Neka živi Jugoslavija — pevao troglasno podmladak. 6) Ženski naraštaj: sarajevske proste vežbe. 7) Oj leti sivi sokole— pevao troglasno podmladak. 8) Muška i ženska deca: sarajevske proste vežbe. 9) Soko sam — pevao troglasno podmladak. 10) Zenski naraštaj: ples s ružom. 11) Nara-štajska himna — pevao troglasno podmladak. 12) Članovi: sarajevske proste vežbe. 13) ITajte bračo, hajte sestre — pevao mešoviti zbor. 14) Članovi Feričanci, vežbe na spravama i 15) Sokolski pozdrav —• pevao podmladak. Iako je mesto Bankovci udaljeno od Feričanaca 5.5 kilometara ipak su brača i sestre več u 7.30 časova stigli u Feričancc sa svojim načelnikom i prosvetarom br. Rudolfom Sunkom. U 8 sati starešina Sokolskog društva Feričanci pozdravio je sve prisuit-ne, a naročito braču i sestre iz Ban-kovaca, te im razložio važnost proslave, što su prisutni pomno saslušali. Program je izveden na opče zadovoljstvo prisutnih, pa se može reči da je moralni uspeh iznad očekivanja. BROD BRDO. — Sokolska četa Brod Brdo proslavila je na svečan način zajedno sa školom dan velikoga vladike Štrosmajera. Najpre je otpe-vana državna himna, a zatim je prosvetar sestra I. Kikerez održala predavanje o životu i radu toga velikog jugoslovenskog apostola. Posle predavanja deklamovane su pesme »Pozdrav«, »Molitva Sokoliča« i »Jedne jesenje zore«, te odigran dečji igrokaz u 1 činu od Vidovgradskoga. Poset bio je odličan. Posle proslave održano je dečje selo. LOV AS. — Sokolska četa s Jugo-slovenskom čitaonieom u Lovasu priredila je proslavu biskupa Štrosmajera. Pre podne prisustvovalo se sv. misi, a iz erkve se u povorci krenulo u školu gde je cdržana svečana sednica. Na istoj je br. Dumič Branislav govorio o Štrosmajeru kao Jugoslovenu, a deca su deklamovala prigodne deklamacije. Uveče je priredena akademija na kojoj je pevački zbor čete pevao Sokolski pozdrav —•’ Paščan, Slovenac, Srbin i Hrvat — F. S. Vilhar, Mladost — Milojeviča, Pevajmo bračo — Dor-devič i prikazan komad »Zla žena«. Prisutna publika burno je pozdravila svaku tačku. Župa Split MAKARSKA. — U drugoj polovici januara održana je glavna godišnja skupština našeg Sokolskog društva s uobičajemm dnevnim redom. Skup-štini je pretsedao .starosta brat Marin Novak. Funkcioneri su podneli izve-štaje, iz kojih proizlazi, da jc naše društvo — 40 godina staro — ponovno oživelo i da radi onim istim elanom kojim je i pre radilo. Sve kategorije članstva vežbale su ukupno 485 sati. a broj vežbača iznosi 7859. Društvo je održalo 4 akademije. Sodelovalo je na sletovima u Splitu, Sušaku i Ljubljani. I na prosvetnom polju bilo je dosta uradeno. Kroz prošlu godinu dano jc u svemu 7 pretstava, koje su bile dobro posečene. Društvena knjižnica povečala se je za 274 knjige tako, da danas ima u svemu 807 knjiga. Finansijsko stanje našeg društva prilično je loše, usled hipof ekarnog zaj-ma za gradnju društvenog doma. — To dugovanje iznosi 237.000 Din, a ukupni dugovi 291.000 Din — a to i jest glavna zapreka, zašto se društveni rad ne može da razvija u onoj meri, u kolikoj bi bilo poželjno. — Društvo broji 134 člana i 37 članica. Izveštaji brata starešine i pojedi-nih funkcionera bili su jednoglasno primljeni i odobreni — i podeljen ap-solutorij staroj upravi. U novi upravni odbor bila su birana sledeča brača: starešina Novak Marin, potstarešina J. Pavlinovič, načelnik J. Mladinov, prosvetar R. Radovanovič, tajnik M. Drez-ga, blagajnik L Boški, zapisničar FI. Katunarič, gospodar J. Antonini. — Drugi odbornici su: Z. Klarič, S. Bato-šič, N. Srzić, Ž. Panič i J. Jurišič. Re-vizori: dr. KI. Puharič, H. Urdevič i N. Drvič. Časni sud: dr. I. Vela, dr. P. Negrini i dr. I. Zanki. — U pozo-rišnu .sekciju birani su N. Protič, pročelnih; P. Moravec, režiser; A, Glavi-na, I. Boški i M. Drezga. Skupština je donela principijelan zaključak, da se svečano proslavi 40 godišniica osnutka našeg društva i posveta društvene zastave. Starešina brat M. Novak zahvalivši se brači na poverenju pozvao je braču na intezivan rad u društvu i pozdravlja prisutnu braču. Sa skupštine bili su upučeni pozdravni telegrami: Nj. Vel. Kralju Aleksandru I, banu Primorske banovine dr. J. Jablanoviću i Savezu SKJ. U krilu našeg društva osnovana je i Sokolska četa u Tučepima. MAKARSKA. — Po svom ranijem običaju naše je društvo i ove godine upriličilo »Svetosavsko veče« u prosto-rijama svoga doma. Proslava se je sa-stojala iz proslova o životu i radu Sv. Save, koji jc održao brat R. Radovanovič, jedne deklamacije — Z. Simiča naraštajca — i nastopa muškog i žen-skog naraštaja. Pozorišna sekcija odigrala je ša-Ijivu- igru: »Bengalski tigar«, koja je vrlo dobro uspela. Izvedba vežaba uopče — a speci-jalno izvedba živih slika muškog naraštaja — može da služi na čast društvenim funkcioncrima tehničke sekcije. Župa SitšaU - Rijeka DELNICE. — Sokolsko društvo u Delnicama završilo je svoj rad u 1933 god. priredbom akademije dne 6 januara 1934 god. Akademija je vrlo dobro uspela, a nastunilc su — u 9 tača-ka — sve kategorije. Drugog dana t. j. 7 januara održana je glavna godišnja skupština, na kojoj su svi funkcioneri podneli iserp-ljive izveštaje. Rad društva u godini 1933 bio je obilan, a največa pažnja bila je posvečena izgradnji Sokolskog doma. Uz pripomoč bana Savske banovine br. dra Ive Peroviča, te gradan-stva i članstva uspelo je društvu da sakupi dovoljno sredstvava, da se je dom mogao da podigne pod krov. Po-dignučem doma ukloniče se glavni ne-dostatak, koji je do sada kočio društveni rad, jer če ,se na taj način dobiti i dvorana za vežbanje kao i sve potrebne nuzprostorije, bez kojih se rad Sokolskog društva ne može pravilno razvijati. Nova uprava — za godinu 1934 — imače glavnu zadaču da dom dovrši. Društvena uprava na čelu s bratom starešinom drom Milanom Foren-baherom, tajnikom Ličanom Vjekosla-vom, blagajnikom Šušteršičem Jankom i prosvetarom Matijom Briškim te načelnikom Stjepanom Petranovičem — ostala je u glavnom ista kao i prošle godine, osim što su nekoji članovi odbora, koji su otselili zamenjeni novima, tako da su pored nove načelnice Anke Petranovič u odboru brat ing. Jelovica Roman, ing. Frančiškovič Stje-pan, Šušteršič Janko i Tončič Stjcpan. U poslednje vreme osobito je živo delovanje pokazala društvena smučarska sekcija. Članovi sekcije sudelovali su u natecanjima što su držana 21 januara u Delnicama za prvenstvo Za-grebačkog zim. - sportskog potsaveza, dne 28 jan. u Mrkoplju za prvenstvo Savske banovine, 2 februara u Planici za državno prvenstvo i konačno 4 februara na Sljemenu za prvenstvo Medvednice, te su na svim tim natecanjima polučili vrlo lepe rezultate Zadovoljni, videvši lepe uspehe naših vrednih i požrtvovanih članova smučarske sekcije, smatramo svojom ugodnom dužnošču, da im ovim putem najlepše zahvalimo kao j njihovom vrednom i agilnom vodi bratu ing. Aleksandru Klaiču sa željom, da njihovi uspesi posluže na čast Sokolstva i Otadžbine. MALINSKA. — Dne 3 februara priredilo je naše Sokolsko društvo zajedno s mesnim društvom Crvenog krsta zajedničku zabavu u korist mesnih siromaha. Zabava je vrlo lepo uspela i postigla krasan moralni i materijalni uspeh. Zabavu je otvorio br. prosvetar M. Radič oertavši plemenito poslanstvo Crvenog krsta i nastojanje našega Sokola, da to poslanstvo pomogne proširujuči tako svoj rad i na dobrotvorno polje. Pod sigurnim i vršnim ravnanjem br. I. Nikoliča, gudalački zbor otsvirao je skladno dve muzičke kompozicije, a pevački zbor otpevao je dve pesme. Br. Ž. Tičič i M. Nikolič otpevali su s uspehom uz gitaru svaki svoj kuplet, izazvav veselo raspoloženje. Devojčiea M. Skarpa deklamovala je lepo pesmu »Crveni križari«. Atrakcija večeri bio je šaljivi igrokaz, majstorski izveden po diletantima »Sokola«. — Oni su i ovaj put odlično odigrali svoje uloge, a na čelu im s. N. Dapčič (iz Omišlja) i br. M. Sučič. Zadnja točka programa bila je živa slika, koju su vrlo efektno prikazale devojčice u belini, s ervenim krstom na glavi. Nato se razvila slobodna i ugodna zabava. D ne 4 februara proslavio je naš Soko na svečan način Štrosmajerov dan. Svečanost je započeta s državnom himnom pod veštim ravnanjem br. L Nikoliča. Prosvetar br. M. Radič održao je predavanje o životu, radu i zna-čenju velikana J. J. Štrosmajera. — Male Sokolice T. Lancrat i N. Bolmar-čič deklamovale su s puno čuvstva pesme T. Bonjola i K. Miletiča Uspo-meni velikog Jugoslovena J. J. Štrosma j era. Učesnici i zabave i svečane akademije odneli su i o jednoj i o drugoj ugodne dojmove. — M. R. OTOČAC. — Godišnja skupština održana je 14 januara o. g- P°što su s odobravanjem saslušani izveštaji po-jedinih funkcionera i staroj upravi jed-noglasno dana razrešnica, izabran je aklamacijom novi upravni odbor u koji su uglavnom ušla brača iz prošlo-godišnje uprave. Nova uprava sastavljena je ova-ko: br. dr. D. Brankovič, starešina; E. Štefan, zam. starešine i prosvetar; S. Zegarac, tajnik; M. Kangtoa blagajnik; S. Dimovič, knjižničar; N. Troha, gospodar; sestre N. Kangrga, načelnica i A. Marijan, zam. načelnice i br. L Sladovič i S. Dimovič, zamenici načelnika. Odbor je popunjen odredenim brojem članova. OTOČAC. — Svetosavska zabava održana je 27 januara. Prosvetar društva održao je predavanje o Sv. Savi i prikazao važnost njegova rada za po-litički razvitak i kulturni napredak srpskog dela jugoslovenskog naroda. Mešoviti pevački zbor pod ravnanjem br. J. Grudena otpevao je državnu i svetosavsku himnu, muški i ženski naraštaj i deca nastopili su s pet vrlo dobro uvežbanih tačaka, a študentski kvartet iz Zagreba, koji je svirao i za igranku, izveo je dve koncertne tačke. Priredba je odlično uspela u moralnom i materijalnom pogledu. OTOČAC. — Sokolska sela. Prosvetni odbor u sporazumu s upravnim i tehnrčkim odborom odlučio je, da se ove godine u celosti izvrši prosvetni program za 1934. U tu svrhu održana su 14 i 21 januara dva sela s igrankom na kojima je u nevezanom bratskem razgovoru i sporazumevanju rasprav-ljano o priredbama, koje če društvo izvesti radi širenja sokolske ideje i ju Čanja sokolske svesti svojih članova. OTOČAC. — Štrosmajerova proslava održana je 4 februara, u 4 časa po podne, u dpčinskoj dvorani. Tajnik prosvetnog odbora Br. N. Jurijčuk održao je predavanje o velikom jugoslo-venskom vladici, a dve naraštajke re-citovale su prigodne pesme o Štrosmajeru. Posle proslave održano je intimno sokolsko selo. RAB. — Na otoku Rabu u godini 1933, nakon uspelog javnog nastupa Sokolskog društva Rab u selu Barbatu na Rabu. udaren je temelj osnutku sokolske čete. Odmah nakon nastopa na zborovanju izabran je akcioni odbor. Sokolska župa Sušak-Rijcka odobrila je osnivanje Sokolske čete u Barbatu na Rabu, pa je radi njenog osnutka održana glavna skupština dana 28 jan. o. g. — Na skupštinu u Barbat stigla je uprava i brojno članstvo Sokolskog društva iz Raba. Skupština je održana u školskoj zgradi. Prvi je govorio mesni učitelj br. Kalauz Tomislav pozdravivši sve prisuitne, a zatim je govorio zamenik starešine iz Raba Bakota Josip. Iza toga izabran je upravni i nadzorni odbor Sokolske čete. Starešinom izabran je Kordič Anton, zamenikom Kordič Anđc'ljko. za tajnika Kaštelan Bare, za blagajnika Kordič Franjo, načelnik je seljak Pieuljan Ante. a njegov zamenik seljak Miknie Stjcpan, koji su u vojsci vežbali sokolske vežbe, načelnica je učiteljica Žic Slava, a prosvetar učitelj Kalauz. Sokolska četa broji 46 članova seljaka, a 45 seoskog I naraštaja od 12 do 18 godina. Nabav- Ijcn je vee kozlič za vežbu, tri železne kugle za bacanje, štapovi za vežbe i sprava za skok. Tako je Sokolska četa na otoku Rabu započela svojim radom, marom društvenog načelnika u Rabu br. Bačiča, a rad je omogučen izvežba-nim seoskim momeima, koji su vežbali sokolske vežbe u vojsci, i koji če ove vežbe najbolje preneti na svoje mlade, seoski sokolski naraštaj. Sa Sokolicama vežbače učiteljica Žic, koja je polazila tehnički tečaj u Zagrebu, a prosvetnim radom rukovodiče učitelj Kalauz, koji je polazio prosvetni tečaj u Sušaku. Za selom Barbatom u sokolskom radu neče zaostati ni ostala sela na otoku Rabu, nastavi li sokolska matica na Rabu, Sokolsko društvo Rab, svojim radom u svim selima na našem otoku. VRATA. — Sokolsko društvo Vrata priredilo je dne 4 februara o. g. u prostorijama osnov, škole svečanu aka-demiju u slavu velikog biskupa Štros-тајста. S tom slavom bijaše spojena i proslava Sv. Save. Kao prvu tačku akademije otpe-vao je mešoviti zbor podmlatka i naraštaja »Sokolski pozdrav«, nakon če-ga jo usledila himna Sv. Savi, koju su mladi Sokoliči skladno i lepo otpevali. Druga tačka programa bila je dečji i^rokaz »Slava Štrosmajeru«, koji su Sokoliči iz veli dobro i s elanom. Tre-ča tačka bila je deklamacija »Rastko«. Osobito uspela tačka beše izvedba igro-kaza »Kugina kuča«. Mladi glumci odigrali su svoje uloge s velikim razumevanjem tako, da je komad nada sve uspeo. Kako su izvodioci bili odeveni u narodnim nošnjama to se postiglo uz sam uspeh komada, da se pobudi i interes za tu našu lepu narodnu nošnju. Akademiju ie završio veoma lepim i patriotskim govorom brat prosvetar. Akademija je bila vanredno dobro po-sečena, te je uz maiterijalni imala upravo zameran i moralni uspeh. Ž.upa Šibenik - Zadar BIOGRAD N/M. — Svetosavska proslava. Dan Sv. Save i ovo je društvo proslavilo na svečan način. Navečer je u društvenom domu održano plodno predavanje i reci-tovano takoder nekoliko prigodnih deklamacija. Predavanje je održao brat Jovič, koji je prisutnima na vrlo lep i jednostavan način prikazat) lik Sv. Save. Prisutno je bilo 70 članova i 20 nečlanova, kao i veči broj naraštaja i dece. BIOGRAD N/M. — štrosmajerova proslava. 4 februara obletnicu rodenja J. J. Štrosmajcra proslavilo jc ovo društvo na sledeči način: U 7 sati n a več e održao je brat Šundov u Sokolskom domu predavanje o životu i radu velikog biskupa, pod-vlačeči naročito njegovu ulogu na stva-ranju Jugoslavije. Posle predavanja sledilo je deklamovanje nekoliko prigodnih pcsaina. Prisutno je bilo 65 članova, te nekoliko nečlanova i oveči broj naraštajaca i dece. BIOGRAD N/M. — Sokolski ples. 3 februara 1934 priredilo je ovo društvo uobičajem godišnji »Sokolski ples«. Ples je uspeo koli u moralnom toli i u materijalnom pogledu. KISTANJE. — Sokolsko društvo u Kistanjama održalo je dana 28 ja-nuara 1934 god. redovitu godišnju skupštinu. Starešina br. Budimir otvo-rio je skupštmo setivši se najpre Nj. Vel. Kralja i Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra. Nato je p; 'an brzojavni pozdrav Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru i banu Prim. ban. br. dru Jabla-noviču. Nakon toga prešlo sc je na dnevni red, te su primlje.ni svi iz veš taji. Iz pojedinih izveštaja vidi sc, da sc ovo društvo lepo razvija i da napreduje iz godine u godinu. Starešina je saopčio članstvu, da če kroz kratko vreme biti sokolski dom dovršen. Društvo je po svojim pretstavnici-ma i sa svojim četama sudelovalo na svim važni jim priredbama. Iza pode-ljenjfl razrešnice starom odboru, iza-brana je sa velikim oduševljcnjcm sledeča uprava: starešina Budimir Milan, prvi potstarešina Dubaič Niko, drugi potstarešina Maleševič Slave, tajnik Travizi Spasoje, blagajnik Mandič Sako, načelnik Korolija Vlade, načelnica Lalič Ljcposava, prosvetar dr. Jovan Dučič, zam. načelnika Dubaič Duro, referent za čete Cvjetkovič Dordc. Odbornici: Franotovič 1’rano, ilr. Vuk Vu- ntySi| KUfABtNAflDEII :w-8 jasinovič, Maleševič Tode, Kresovič Gojko, Živkovič Božo. Zam. odbornika: Opačič O. Niko, Bilandžija Frano, Vujašinovič Simo, Lalič Spiro, Ivankovič Sime. Revizori: Tišina Petar, Vujašinovič Niko, Bulič Petar. Zam. revi-zora: Trbojevič Joso, Soljan Dalibor. Časni sud: Jankovič Nikola, dr. Vuk Vujašinovič, Franotovič Frano, Vujašinovič Niko, Korolija Dušan. Zam. časnog suda: Travizi Spasoje, Maleševič Slave. Delegati za župsku skupštinu: Maleševič Slave, zam. deleg. žup. Dubaič Niko. Po izboru uprave zahvalio se starešina u ime svoje i čitave uprave na izkazanom poverenju, tc je zaključio skupštinu uz pevanje »Oj Slaveni« i drugim nacionalnim pesmama. KULA ATLAGIĆA. — Naša Sokolska četa održala je dne 21 januara o. g. svoju glavnu godišnju skupštinu u dvorani osnovne škole. Skupštini su prisustvovali kao delegati matičnog društva Benkovac brača: M. Jojič, Durdevič, S. Kulušič. Starešina čete br. J. Sankovič otvo-rio je skupštinu i pozdravio delegate. Nakon toga prešlo se na dnevni red. Najpre je pročitana poslanica Saveza, a potom su pojedini funkcioneri izneli svoje izveštaje. Iza to^a sledio je izbor nove uprave, u koju su jednoglasno birana sledeča brača: starešina Magud Jerej Božidar, zam. starešine Vojvodič Jovan, tajnik Stegnjaič Vlade, blagajnik Vubetič Todor, načelnik Vojvodič Momir, zam. načelnika Stegnjaič Duro, prosvetar Iljašenko Grigorije, učitelj; odbornici: Cupač Sava i Babič Pavao, revizori: Sankovič Ilija i Alabanja Ste-van. Posle iscrpljcnog dnevnog reda brača delegati održali su prigodne govore. Skupština je zaključena Sokolskim tozdravom Nj. Vis. Prestolonasledni-u Petru i Jugoslaviji. Župa Tuxla LUKAVAC. — 4 februara 1934 održana je glavna godišnja skupština našeg društva. Izaslanik bratske Sokolske župe Tuzla bio je član župskog odbora brat dr. Voja Vasiljevič, lekar iz Tuzle. Brat Ivo Mervar, starešina našeg društva, otvorio je skupštinu i u svom kratkom govoru izneo nastojanje upravo društva, da se u radu što više po-stigne, traži od brače i eestara, da obrate pažnju izveštajima, te da eventualnim nedostatcima prigovore i iznesu svoje primedbe. Posle toga poziva pri-sutne da se 'sete i pozdrave Nj. Vel. Kralja i starešine Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra, što skupština odušev-njeno prihvača. Nato je pročitana sa-vezna poslanica. Posle toga prelazi se na izveštaje društvenih funkcionera, te blagajnik br. Kirsek Dragutin iznosi poslovanje u 1933 godini iz čega se vidi, da je poslovanje blagajne bilo vrlo dobrot i da je blagajna u toku cele godine bila aktivna. Tajnički izveštaj podnosi brat O. Tufekčič umesto tajnika brata Drolca Stanka, koji je bolestan. Iz izveštaja se vidi, da je otpravljanje administrativnih poslova bilo uzorno, na sve se dopise odmah odgovaralo, sednice uprave redovno su se držale, te je rad napredovao i potpuno zadovoljio. Izveštaj o prosvetnom radu pod-neo je brat Radeljkovič Dragan, prosvetar društva, te se vidi da je društvo u minuloj goditni učinilo veliki na-predak u ovoj grani sokolskog rada. Tako je održano 84 govora pred vr-stom, 6 predavanja, 4 akademije, 2 proslave, 2 idejne škole, 2 dečja sela, 1 dečje Nikolinsko selo, 1 debatno ve-če, 1 roditeljski sastanak i 1 svečana sednica. Otsek za štednju naraštaja i dece kao i rad socijalnog otseka pre-vazišli su sva očekivanja i njihov na-predak treba potpomagati. Naš tambu-raški zbor je dobro uznapredovao. Osnovan je muški zbor, a pozorišna sekcija je otpočela s radom. Pored toga pretplačeni smo na toliki broj sokolskih listova da svaki pripadnik našeg društva dobiva Sokolski glasnik odnosno Sokolič ili Našu radost, a za 1934 godinu pretDlačeni smo na 43 primerka Sokolske prosvete. Ujedno smo pretplačeni na mnoge časopise i dnevne listove, koje pripadnici društva čitaju u dobro organizovanoj čitaonici. Zatim načelnik brat Osman Tufekčič podnosi izveštaj načelništva iz ko-jeg se vidi vrlo dobar rad u prošloj godini. Vežbe su se redovno održavale u sokolani i na letnjem vežbalištu i po-stignut je potpuno zadovoljavajuči % u pohadanju vežbi. U toku godine položili su ispit za prednjačke pomočnike 4 brata i 1 sestra, ali se još uvek oseča nedostatak stručnih lica za vodstvo kategorija. U Lukavcu smo održali okružnu javnu vežbu sa potpunim uspehom, a učestvovali smo na svima javnim časovima okolnih društava, kao i na župskom sletu u Tuzli i pokra-jinskom sletu u Ljubljani. Pored toga održan je u Lukavcu okružni prednja-čki tečaj I okruga. Osim toga tečaja naša su brača učestvovala na župskom prednjačkom tečaju, na tečaju za proste vežbe kao i na tečaju za bolje vežbače. Na župskom sletu u Tuzli istu-pili smo sa posebnom vežbom na konju i dve grede sa m. i ž. decom. Posle izveštaja načelnika podnosi izveštaj, matičar brat Krsek Dragutin iz čijeg se izveštaja vidi slabi porast svih kategorija. Iz izveštaja domačina doma brata Cehajiča Safeta vidi se detaljno stanje društvenog inventara, kojemu je imenovani brat poklanjao važnu pažnju. Brat Jankovič Aleksandar podnosi izveštaj ispred nadzornog odbora po kome je poslovanje u godini 1933 bilo sasvim dobro, a knjige su u potpunom redu vodene. Načrt budžeta za 1934 godinu, koji podnosi blagajnik Krsek Dragutin skupština jednoglasno prima. Skupština društva primila je sve izveštaje jednoglasno, a izvestioce aklamovala burnim pljeskanjem, posle čega je data razrešnica starom odboru i biran novi gotovo nepromenjeni odbor sa starešinom bratom Ivom Merva-rom na čelu. RAŽNJEVO. — 14 januara o. g. održana je glavna godišnja skupština čete, koju je otvorio brat Velimir Panič. Docnije, nakon izveštaja pojedinih funkcionera, skupština je dala sta-roj upravi razrešnicu i prešlo se na izbor nove uprave. Pre izbora nove uprave uzeo je reč br. M. Dukič, koji je detaljno rastumačio pravila za izbor, kao i značaj godišnjc skupštine, što su svi članovi s oduševljenjem propra-tili. Posle se prešlo na izbor nove uprave, koja je izabrana kako sledi: starešina: Panič Velimir, zam. starešine: Si-mikič Pantelija, tajnik: Popovič Darinka, blagajnik: Lukič Radivoje, načelnik: Dukič Milan, zam. nač. Kisič Branko, revizori Pojič Novak i Vidovič Gojko. Knjižničar: Lukič Đorđe. Posle izbora prešlo se na upisiva-nje novih članova, gde se upisalo 15 Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož K N J IGAR NA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA l V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 M 0 i >te v « © 4 § *5 5 a «’8 §1 1 Oj 3>š Q 0 M M o e s s novih članova. Nakon upisivanja, starešina je zaključio skupštinu i zahvalio se na poverenju i preporučujuči svima, da se svi neumorno prilivate sokolskog rada. SREBRENICA. — U nedclju 21 januara 1934 god. održana je glavna skupština Sokolskog društva u Srebrenici. Skupštinu jc otvorio brat starešina Sevič, koji je uz burne ovacije pozdravio Nj. Vel. Kralja i starešinu Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Nj. Kr. Vis. Prestolonaslednika Petra. Skupštini su podnešeni izveštaji o radu društva u prošloj godini, koji su jednoglasno primljeni. Izabrana je nova uprava. Za starešinu izabran jc brat Škvorc Stjepan. Nova uprava uzela je za glavni cilj gradnju Sokolskog doma u Srebrcnici. Župa Varaždin LUDBRĐG. — Dne 2 februara održalo je Sokolsko društvo Ludbreg svoju glavnu godišnju skupštinu. Skupštinu jc otvorio starešina br. Hild Milan. Pozdravio je prisutne članove, te župskog izaslanika br. Vladi-mira Deduša. — Potom su dali svoje izveštaje redom tajnik, blagajnik, načelnik, prosvetar, gospodar, te pretsed-nik pozorišne sekcije. Iz svih izveštaja se vidi, da je rad društva bio vrlo plo-dan. te da je u svakom pogledu uznapredovao prema prošloj godini. Skupština jc primila sve izveštaje, te dala razrešnicu dotadanjem odboru. U novu upravu izabrani su akla-macijom sledeča lica: starešina Perič dr. Milan, zamenici starešine Kcrstncr Zvonko i Kovačevič Miča, tajnik Krsnik Dragutin, blagajnik Županič Olga. načelnik Kancijan Stjepan, zamenik načelnika Šambarek Feliks, načelnica Madarič Štefica, zam. načelnicc Županič Olga, prosvetar Šoštarič Mirko, sta-tističar Tomiča Stjepan, gospodar Sa-modi Vlado. Odbornici: Madarič Viktor, Havaič Dragutin, Dolovski Josip, Kemec Duro, Miškulin Nikola, Fizir Viktor, Fiket Franjo, Šleringer Jakob i Apler Rudolf. ŽBELAVA-KUĆAN. — Dana 4 februara održana je glavna skupština čete. — Prosvetar brat Novak pozdravio je prisutne i ujedno spomenuo značaj 4 februara kao dan rođenja velikog Jugoslovena Josipa Jurja Štrosmajcra. Sestra Novak Dragica, pročitala je iz-veštaje funkcionera, kao i saveznu po-slanicu. Potom je birana sledeča nova uprava: starešina Andrija Perši, železničar; zamenik Težački Ivan, poljode-lac; načelnik i prosvetar Novak Josip, učitelj; tajnik Novak Dragica, učiteljica; blagajnik Poljanec Duro, poljo-delac; kao i odbornici. Nakon jednoglasnog izbora uprave prisutne je >pozdravio rzaslanik župe i društva brat Pongračič, uz želju da slogom i požrtvovnošču ustraje četa u svom radu. t.upa Vel. Bečkerek TOMASE V AC. — Dana 9 januara t. g. ovo društvo obavilo je svoje go-dišnje izbore, na kojima je bila iza-brata uprava u sledečem sastavu: starešina Zupan Joško; zamenik Turin Anton; prosvetar Fetisov Fedor; tajnik Alferov Dorde; načelnik Alferov Aleksandar. Zamenici: Dimitrijevic Vojislav i Latič Dura. Načelnica Mak-sand Katica; zamenica Maksimov Ag-nica; blagajnik Berkov Aca. Za članove uprave: Stojadinov Milan, Mišič Arsa, Anovič Vasa, Fijaš Mirko i Cve-jin Milan. Za zamenike: Radulj Lazar, Kukulj Pero, Berič Stevan, Jovanov Radoslav i Stajič Ivan. Za revizore računa: Vladisavljev Živa, Odadžija Veljko i Gruj in Lazar. Za zamenike: Petruc Stevan i Sutica Dura. I sud časti: Zupan Joško, Vladisavljev Živa i Turin Anton. Izborima prisustvovao je župski izaslanik brat Milovanovič Svetomir, sreski školski nadzornik sreza kova-čičkog. Župa Z-agreb PAKRAC. — Sokolsko društvo Pakrae, povodom godišnjice rodenja biskupa Štrosmajera, priredilo je 4 februara u 4 sata posle podne u prostorijama Sokolskog doma čajanku, na kojoj je održala predavanje o životu i radu velikog vladike sestra Lj. Bakra-čeva, koja je prikazala veze štrosmajera sa visokim misliocima ostalih sla-venskih naroda. — Ostali program ša* stojao se iz jedhe recitacije i prikazao slike »Sveti Sava i Štrosmajer«. Posle se razvila igranka uz pratnju sokolskog orkestra. SRPSKA KAPELA. — Na dan 27 januara održalo je naše društvo svoju drugu akademiju sa sledečim programom: 1) Uvodna reč o Sokolstvu — govorio starešina brat Dimitrije Glum-bič; 2) Šaljiva igra »Šaran« — iz veli članovi; 3) »Hrvat Ivo, Srbin Jovo« — slikovito izvela muška deca; 4) Proste vežbe — izvodila muška deca; 5) Vežbe s obručima — izvodila ženska deca uz pesmu; 6) Šest piramida — izvodili članovi. Najbolje tambure te majstorske gitare i mandoline uz jamstvo preporuča čuvena rukotvornica tambura STJEPAN M.GILG S1SAK br. 36 — Jugoslavija Nabavite novi ilustrovani cijenik tambura, kojeg svakome na zahtev šaljem badava. Odlikovan sa 3 zlatne kolajne diplome. 37-1 34-8 Њша sokoislce Јишм 41 našoj nakladi izašle su sledeče nove sokolske knjige: B o k o Jo s.: Pripovetke za sokolsku decu i naraštaj (sa slikama). — Cena 8 Din Milčinski Fran: Junaštvo, priča sa slikama — srpskohrvatski. — Cena 5 Din Hćbert G. - Trček: Šport zoper telesno vzgojo* — Cena 10 Din Sajovic - Trček: Priprave za vaditeljske izpite (sa slikama). — Cena 18 Din Schmidt - Pichler: Fiziologija telesnog vežbanja (sa slikama). — Cena 35 D.:n Š u 1 c e: Sokolski sustav telo vežbe, drugo izdanje. —1 Cena 55 Din _______ U štampi: Dr. Vanicek - Drenik: Baton i boks 1 Јидоабоишка Sokolska tlUUita LJUBLJANA, NARODNI DOM Telefon 25-43 • Račun poštanske štedionice Ljubljana 13.831 Izdaie Savez Sokola Kralievine Jugoslavije (E. Ganal) Glavni i odflovomi urednik Sijepan Celar • Lreduje Redakcijski olsek • Tiska UČHeljska liskama (prelslavnik Franc* šlrukelj); svi u L|ubijani