ИИ1И1 јШј Q L A S 11 O SA VEZ A SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE ČUVAJTE JUGOSIAVIJU! Izlazi svakog petka • Godlšnja pretplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 ® Adresa za pošiljke: Poštanski pretinac 342 • Telefoni uredništva i uprave 30-865 i 26-105 • Račun Poštanske šfedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 20 decembar 1940 God. XI . Sroj 51 HRVATI i NARODNO JEDINSTVO Pobijajući narodno jedinstvo, izvesni listovi u Banovini Hrvatskoj neprestano podvlače, da ono „u praksi zna-či majoriziranje Hrvata“, dok im naprotiv „hrv. narodni mdividualitet" pretstavlja garanciju protiv toga. Prema torne bi izgledalo, da su se individualiteti pro-aašli više kao odbranbena i preventivna mera, nego li kao načelno gledište; što se vidi i izjava onih Hrvata, ko ji u četiri oka kazuju, da nema ju nista■ protiv pravog jugo-slovenstva, ali traže, da se najpre utvrdi ravnopravnost i tfa se prizna svakome što je njegovo, „pa onda smo jed-no“! Otprilike to isto kazala je, u jednoj prilici, i jedna od vodečih ličnosti: „I ja sam neko vreme bio za narodno jedinstvo. Ali kad sam video da se na to j bazi ne može politički postiči za Hrvate to što hoče, morao sam da ga napustim. Što se pak budučnosti tiče, videčemo...“ Pošto ji naravno i takvih Hrvata, ko ji su „individua-Utete" iskoristili za stara rov aren ja, čije ciljev e je nedavno osudio i ban Šubašič, kad je govorio o onima, „ko ji gledaju preko granica". Ma da oni tvrde, da za njih indi-'vidualitet znači „potpunu slobodu Hrvatske", iz samih njihovih simpatija je jasno, da ta s! obod a ide za potpunim ropstvom, šlo je u poslednjem broju necenzurisano utvr-dio i splitski „Nar. list". Danas, medulim, nemarno nameru da se bavimo bed-nicima, već ČEST1TIM HRV AT IM A, KO JI SE SPREMAJU DA SEAVE SVOJ BOZIĆ, u Ijubavi za Sve što je hrvatsko. zli i za sve što ih, u ovoj državi, spaja sa Srbima i Sloven-dma, j što osigurava slobodu Banovine Hrvatske i neza-visnost Jugoslavije. Šta za njih znače „individualiteti"? — Ako pitamo Istoriju, načičemo, da je golema večina najuglednijih Hrvata radila za nar. jedinstvo, pod ilirskim, slovinskim, Hi hrvatskim; ali najviše pod jugoslovenskim imenom. Svi sofizmi, fabricirani ad hoc, da se pod nar. jedinstvom tada razumevalo nešto drugo, mogu da se održe samo do-tle, dok je javna reč kod Hrvata dirigovana. Jedinstvo ne može značiti drugo nego jedinstvo. A najmanje od svega nože značiti odvojenost i nejedinstvo! Na ta j način bi se moglo dokazivati, da je neko pod pravdom mislio neprav-du, a pod mirom rat. Sofizam je i to, da se pod time mislilo državno, a ne narodno jedinstvo. Svi dokumenti iz g■ 1918, a koje su potpisali legitimni pretstavnici Hrvata, za jed no sa S. Radičem, govore o stvaranju zajedničke države „na bazi narod, jedinstva"; što znači da je drž. jedinstvo samo posledica osnovne i, VEČ PRE TOGA UTVR-ENE ČINJENICE, O NAR. JEDINSTVU! Danas se, prema torne, može raditi jedino o odbaci-vanju te ideje. I to o načelnem, pa prema torne i trajnom; Hi o taktičnom, pa prema torne i privremenom odbaci-vanju! 1 U trajno odbacivanje ne verujemo; ne samo zbog Hrvata Jugoslovena, koji su nepokolebljivi i koji če sve više rasti: več i zbog toga, što znamo, da sej veliki broj starih radičevaca vrlo dobro seča svog starog programa i nauke brače Radiča, da je loš Hrvat onaj, koji to jedinstvo ne prima. 1 što je najvažnije, — veruje li ko ozbi-Ijan da se ma ko ja država, a naročit o ona, ko ja leži izmetu tolikih velikih i dinamičnih nacija, — može trajno odr-ž-ati bez ledne unutarnje kohezione site; na osnovu nekog Dgovačkog ugovora, i računa, da trenuiačno to najbolje stiti zasebne interese?!... A cilj države ni je da se od rži. samo u današnjem trenutku, več da se održi za sva vremena i da bude sve jača! To se, medutim može postiči SAMO NA BAZI SltDBINSKE 1 OSEČAJNE POVEZANOSTI; — kad se. bez obzira na frenutačne račune, ZA SVA VREMENA 1 SVE SLUČAJEVE, TA ZAJEDNICA SMATRA SVOJOM, ROĐF.NOM; — kad se svaki njen deo i čo vek voli istom Ijubavi ju, i kad se zna, da je dobro svi ju i dobro poicdinaca. A TAJ OSEČAJNI MO M EN AT, TO JE NARODNO JEDINSTVO! Mi smo več napred istakli, da se i u prošlosti to jedinstvo krstilo različitim imenima, dok nije preovladalo jagoslovehstvo. Več to znači, dakle, da nar. jedinstvo ne izključuje nikakvu zasebnu svetinju, oznaku ili interes; i Соколски фронт Нема сумње, да je баш со-колство позвано, да стане на чело одбране народа и држа-ве, као свестан и одан пома-гач наше војске и да преузме на себо унутрашњи фропт, за борбу против било каквог на-сртаја на интегритет и егзи-стенцију државе. Соволство је и позвано на то, обзиром на свој вићоки етички, хумани и национални ггрограм, непому-ћен племенским, верским, или сталешким разликама и преси-зањима; као и обзиром на сво-јз учење о телееном и душев-ном ваепитаљу у служби на-рода, те озбиром на доеадашње успехе тога рада, као и на своју снагу и распрострање-нос-т по читавој држави. Наше соколство је у том погледу нај-интимнији сарадник и помагач наше војске, јер су им зајед-нички идеали, а то су једин-ство нације и државе, њон ин-тегритет и слобода, те борба за добро Краља и отаџбнне. Наше соколство је импозант-на војска. До 2000 соеолских друштава, развретаних у 25 со-колских Јкупа, са 270.000 чла-нова, то је наше соколство. Пред тим бројем треба свако да застане и да констатује, да иза овако моћне организације збиља мора стајати велика и здрава идеја, и да та оргаии-зација заправо значи еам на-род, у његовим најбољим, пози-тивнго! квалификацијама, спо-собностнма и патриотизму. — Док смо робовали туђннској држави, еоколски рад састојао се заправо у оевешћивању на-рода и у припремању за ље- гово ослобођен.е. Тај и тавав рад био је дакако, у исто вре-ме уперен против туђинске др-жаве, био је дакле у том no-гледу револуционаран. После нашег уједињења, наш сокол-ск-и рад нзгубио је дакако тај револуционарни карактер, те је напротив постао државотворан и будан чувар своје национал-не држ-аве. Соколство, према томе, треба да се обнавља и развија, те да дође до онаквог значаја и утицаја у својој на-ционалној држави, какав нзви-pe нз п.еговог програма и cHate. Нездрава је појава, да се сад, у нашој националној др-л:ави с извесних страна, удара на соколство, као некад у ту-ђинској драсави, и да у борби против соколства извеснн људи налазе неке политичке цил>еве и уснехе. Међутим, то нае нн-ти смета нити обесхрабрује. Сумњама и колебањима нема више места, у нашим редови-ма, јер су се они, после свих тих нападаја, пречистили и збилп у непробојну фалангу. У данашљим судбоносннм вре-меннма потребан је један чврст оСлонац за све оне који мисле ii осећају југословенски н ко-јима је идеал јединетво нације и државе. Наше сшсолство нео-спорно је тај чврстп и моћни ослонац. Сада је час, да сваии од нае покал;е своју упутра-шн>у снагу очпорност и вред-ност. Сваки од нас не.ка зна, ма како му ее чинило да је оеамљен, да иза љега етоји Mohiia организација! Др. Милан Поповић da je GRDNA N El ST IN A, DA ONO U SVAKOJ PR1MEN1 ZNAČI MOJORIZ.AC1JU! Ako je neko to i mislio, zar i hrvatska ideja nema svojih kraj njih elemenata? Sokolstvo ne ulazi u ocenu političkih čina. Ako su politički faktori na hrv. strani mislili, da nema drugog načina da se osiguraju od majoriziranja, nego što je ogra-divanje individualitetima, to ne znači da se, i nakon tog o-siguranja, mora raditi na sve jačem razdvajanju, več o-bratno. Jer onaj ko, i nakon osiguranja od majorizacije, ide ka odvajanju, navrača vodu na mlin onih, kojima su individualiteti izlika za nehrvatske ciljev e. Pisanje „Hrv. dnevnika" i reči gg. Mačeka i štibašiča pokazuju da se uvida, DA JE JUGOSLAVIJI! POTREBNO I VOLETI, A NE SAMO PRIZNAVATI! Da je potrebno biti pripravan i na žrtve, za one u Bitolju kao i za one u Varaždinu! Da nije dosta samo računati, nego i osečati. A svega toga nema, ako se veštački iabrikuju čak i razlike izmedu hrvatskog i srpskog jezika, i ako se na svakom koraku progoni jugoslovenstvo, na inicijativu onih, o kojima je g. Šubašič kazao, da gledaju preko granice. Znamo, naravno, da če i oni koji se u duši slažu s nama, kazati da, iz ovih ili onih razloga, treba počekati. /Vedemo ulaziti u to, da li ima ju pravo. Ali, ČESTIT AJIJČI BOŽIČNE PRAZNIKE SVIMA DOBRIM HRVATIMA, mi svoje želje ne upučujemo samo sokolsko j brači i onima, koji otvoreno ispovedaju jugoslovensku misao, nego i sv ima Hrvalima bez razlike, koji osečaju u sebi ponos slovenstva i koji su s a Ijubavi ju spremni, da se založe za granice zajedničke Jugoslavije. Jer, bez obzira ko jo j grupi pripadali, ONI SU ZA NAS DOBRI JUGOSLOVEN1! A ako im je krivo što ih fakvim nazivamo, neka i oni nas smatraju dobrim Hrvalima. Nama to neče biti krivo. RadSaveza Sokola Ssdnica Izvršrt. Odbora Dne 16 decembra održana je sednica Izvršnog odbora Saveza sokola. Pored rešavanja redovnih tekučih poslova, sednica je donela i sledeče odluke: Primljen je predlog ženskog stručnog odbora da se održe te-čajevi za vežbačice višeg odelje-nja, i to u Beogradu od 28 decembra do 1 januara, a u Mariboru od 2—6 januara 1941 god.; da se održe smučarske utakmice za članice i starije naraštajke. Primljen je predlog Načeini-štva; da se štampa takiničarski red za utakmice članova i članica. Sa največim zadovoljstvom primi jeno je na znanje saopštenje, da je sestra Milica, supruga poč. Dure Paunkoviča poklonila boga-tu knjižnicu našeg počivšeg za-menika starešine, Savezu sokola Kraljevine Jugoslavije. Na sednici je raspravljano t o pitanju sle ta godine 1941._____ Svoj brači Sokolima i svi-ma našim pretplatnicima i čitaocima katoličke verois-povesti, najsrdačnije čestitamo SREČNE BOŽIČNE PRAZNIKE! Хшти И С0К0ЛСТВ0 Пишу нам из крупша: Кад смо некн дан, на 1 децембрај одржали у нашем месту сокол* ску академију, која је оставила снажан утисак на све гледаоце, јер је цела била прожета орат-ском слогом и љубављу за сву браћу, доживео сам пријатно изненађење, како за време мо-ra девето-годишн.ег соколовања нисам доживео. flo свршеном програму пришао ми је брат Хрват, Јаков Павичић, из Ловин-ца, ср. Грачац, и кроз сузе ми стегао руку, честитајући ми као старешини друштва на одржаном иоздравиом говору, у коме се, вели, величају наши Хрвати и Словенци; па је, вели, и цео програм што су ra извели омла-динци и чланови друштва нро-жет братском љубављу и сло* гом тако да ће му овај дан о-стати забележен као један од иајзначајнијих дана. Шта сам мсгао да кажем брату Павичићу него да му се захва-лим н да му пожелим, да се он, у својој ужој отаџбиии, Бано-вини Хрватској, одушеви истнм братским осећањима, каква је о-сетио овде у нашој средини. Напомињем, да је ова приред-ба заиста оставила врло леп У-тисак и иа осталу браћу Хрвз-те, којих је било неколицина на тој приредби. Ђорђе М. Поповић, старешина Соколског дру-штва, Крунањ тгорцзввА'« cofoi. '■■'tu* M 7*5# >• <»»< 30РЈЧ8О! Зидке Зидне новине нису непознате У нашем соколству, али нису ни одомаћене ни раширене. Оне су доста распростраљене код сред-и-ошколске омладине и дају до-бре васпитне резултате. Сматрам Л.ч и код нас, у соколству, могу оне послужити као врло добар прогветви инструменат. у прво среме могу послужити сзмо као ззбава, а затим полако, да се У те новине дају чланци васпитног Н просветног садржаја. На тај се начин постижу два циљн: да-!је се члзнству и нараштају до-боа и корисна забаба, и новине служе као спроводннх соколске гросвете. ; Набројивши све то, додаћу 5гш једну корисну страну, а то 5>s корист од сарадње у тим но-рннама. Постоје инога 6paha и cfcipc, која би могла да дају добре савете, али се устежу, ми-слс-ђи да су њихови ралови су-*ичм слаби и не усућују се да чх 1лпл.Ј у неке новине или часопчс 'Алп у својим зидним нориначз сни he врло рало да опробдју *воје снаге, а доцније, кад чују новине :уд о својим радовима, добиће и „Соколски Гласник" толико жсљсне fараднике. Сви ови ра-злози су ме и понукали да hi-пишем овај чланак. Онај брат или сестра, који се примили да уређују такве но-зине, наишли би на велике смет-њс. зато што не би знали од че-га да почну и како да раде Кргз такву фазу прошао сам и ја. у своје време, а пошто имзм у том погледу доста искуствл. сматрам да није на одмет, зко их другииа саопштим. Ако би некгме од браће или сестара 6:i-ла потребна нека допунска оба-вештења ја им стојим на распо-ложељу. Сада прелазим на тех-ничко урсђење новина, ДИМЕНЗИЈЕ Ширина новина не сме ни у којем случају да прелази 1 we тар. Разлог је тај, што се збт eehe ширин« новине морају об?-сити на више. а онда се Hehe добро видети горњи ретии, или ]е потребно да се сагиње при ч*»-ташу, што је незгодно. Дужинз је произвољна, али није за пре-поруку прелазити дужину од 2 метра, јер новине губе у изгле-ту. Најбоље су димензије 1 X 15 метра. НАСЛОВ Наслов треба да буде цртап, најбоље водевим бојама, целом дужином новина. То се најбоље биди из фотографија наши ново-садских зидних новина. На њиаз се јаено види наслов: „Соко” зи-дне вовине за чланство и нара штај.” Испргд самог наслоза препоручује се нацртати неки čo-колски емблем. Новине сс мОгу назвати, према вољи њихових у* ређи&ача. ПАПИР ЗА ШТАМПАЊЕ Папир мора бити потпуно бео, јер ако буде сивкаст, сли-ваће се слова са палиром и сла-бо ће се рззабирати. Штампати (односно, ако Друштво нема i'H-cche машине, аисати) се мора нз пола табака и на једној странп, јер се сав материјал лепи ка лист дебелог папира. Разлог за-што се мора писати на пола гз-бака је следећи: лепљење чла- нака се прилагођава месту које имамо на расположењу, те се npi’i'a томе по неки пут чланзк :.iopa пресећи на онолико комз-ia, колико то преостали простоо захтева, а сећи ueo табак није чимало згодно. Други је разлог, 'iivo морамо добити новилсче ступие. РАСПОРЕЂИВАЊЕ МАТЕ-РИЈАЛА ’‘ад је цео материјал (члании, г.и;ке, наслови појединих члана-ки/ готов, треба узети лист „пак-папира’, цри чему треба при-ближкс одредити димензмје но-г-ина, не лепећи материјал, него га сгмо разместити на мапиру, да се види општи изглед броја. 7п је важно и ла се виде праз гл-не које увек настају, јер оне треба да се попуне. НАСЛОВИ ЗА ЧЛАННЕ ИЛИ СЛИКЕ Нзслови за чланке или слике морају бити цртани, и тс круп-нијим словима него што су сло-ва текста. Слова морају да бу-ду 3--5 пута већа од слова тек-ста Уосталом, то се лепо вндц нч сбадвЈ сни.мка. Стил, односно о- блик слова је споредаи, само а-ко лепо изгледају. Боја наслд* ва је прежзвољна, само нека' 6y* де тамнија, да се боље истиче и отскаче од ссталог текста Пре* ма томе искуству, најбоље > је стављати наслове наизиенично. танно црвене и црне. ПОДЛОГА ЗА НОВИНЕ Подлога за новике је леоелл папир, што дебљи, јер се после лепљења пакпапир скупља и ко-, врџа се, утолико ј-аче уколвко је тањи. Да се то избегне, добр« је новине разапети помоћу чап* лића за цртање на једној дасцч, која се заједно са новинама о-беси na зид. ЛЕПЉЕЊЕ ОбчЧиром на велику површину, не може доћи у обзир обичан лепак, због тога што је сувишЈ скуп, а гумирабика пије noro.v ’a за ову врсту лепљеша По--ребзн је лепак. који је јефтин, у случају потребе да се да од-, лепити и прилегшти наново, и ''ајзад да не пробија кроз па-чир, нарочито код слика. Тај лепак можете врло лако Iz Načelništva Saveza Sokola K.J. Zašto takvi proglasi?! SAVEZNI SMUČARSKI TEČAJ ZA ČLANICE ISTARIJI ŽENSKI NARAŠTAJ U drugoj polovini januara odr-žaće se osmo-dnevni Savezni smučarski tečaj za članice i sta* riji ženski naraštaj, od 16, 17 i J8 godma. Tečaj če se održati od 19 do 26 ja.nuara, u koliko taj termin odgovara župama. — Mesto če se odrediti prema prijavama, da bude bliže oriim župama, iz kojih je prijavljen naj-yec\ broj sestara. Na tečaj če se Jz svake župe prhniti po 2 sestre. Na tečaj če se primiti: bolje smučarke koje če se spremati га takmičarke, a Isto tako i početnice. Sve če se sestre pripremiti i za rad na or-ganizovanju smučarstva po dru-štvima i za buduče smučarske vodnice. Za tečaj treba prijaviti samo one sestre, koje če u svemu da zadovolje sokolske interese. Prijave načelništvo Saveza SKJ prima najkasnije do 4 januara 1941 godine. Ako iz koje župe, do toga dana nije stigla prijava, smatrače se, da župa nema te-čajke i prazna mesta če se ustu-piti drugim župama. Župe koje nemaju smučara, treba odmah da izveste Načelništvo Saveza o tome, kako bi moglo ta mesta ustupiti onima, kod kojih su prilike za smučanje po-jroljnije. САВЕЗНИ ТЕЧАЈ ЗА КОШАР-КУ 3A БЕОГРАДСКА T ДРУШТВА Од 2 ло 6 јануара одржаће ce у Београду течај кошарке за старији мушки и женски нараш* ,тај београдских друштгва. Течај he бити, одвојено за на-раштајце, а одвојено за нараш-Јајке. На течај ће се примити почег-ниии и напреднији играчи и и-грачице. Сврха течаја је увежбавање кошарке, учење тактике напада н одбране, практично суђење и учење теоретских правила игре. Пријаве за течај треба слати Начелништву савеза CK’J — Бео-град, Теразије 34, до укључиво 28 аепембрак Задоцнеле пријаве неће се узимаги у обзир. ! Течај he се одржати у со-колском дому Краља Алексан- дра I (дом Соколског друштва Београд—Матица), Делиградска ул. 27. Течај је полудневни. Препоручује се да се пријави што више старијег мушког и женског нараштаја. На течај могу доћи и браћа и сестре из унутрашн>ости, који имаду могућности да сами сно-се трошкове стана, хране и пута. SAVEZNf TEČAJ ZA VEŽBAČICE VIŠEG ODELJENJA ČLANICA Od 28 decembra do 1 januara održače se u Beogradu petdnevni tečaj za vežbačice, vižeg odeijenja članica, za župe: Banja Luk3, Beograd, Bjelovar, Cetinje, Kra-gujevac, Mostar, Niš, Novi Sad, Osijek, Petrovgrad, Sarajevo, Skoplje, Tuzla, Lžice. Od 2 do 6 januara održače se jednaki tečaj u Mariboru za župe: Celje, Karlovac, Kranj, Ljubljana, Maribor, Novo Mesto, Split, Šibenik, Varaždin, Zagreb, Sušak. Na tečaj če se primiti članice vežbačice u višem odeljenju i na- Kotarska organizacija HSS u Čakovcti, zajedno sa gradskom organizacijom te iste partije, sa ^unim potpislma svojih pretsed-nika i potpretsednika, objavila je, 28 novembra, proglas na svoje sugradane, u kojima se nalaze najneistinije optužbe i najteže u-vrede protiv sokolstva. Osim, več sto put demantovane neistine, da su »funkcioneri sokolskih društava biH stjegonoše protuhr-vatskih režima«, u tom proglasu se kaže, da je »i prilikom stva-ranja Banovine Hrvatske sokolstvo diglo svoj glas protiv našeg naroda«; a pošto »Hrvati ne mo-gu dozvoliti, u svojoj sredini, protuhrvatski rad«, to obe orga- raštajke, koje u toku meseca decembra navršavaju 17 i po go-dina života. Prijavljene sestre treba da su potpuno zdrave i iz-držljive, i da barem za nuždu sa-vladavaju osnovke takmičarskih vežbi višeg odeijenja članica, za 1941 god. i takmičarsku vežbu sa čunjevima. Do 23 decembra treba slatl tač-ne obavezne prijave. 1 nizaclje »pozivaju sveukupno gradanstvo, da ne ide na priredbe sokolskog' društva u Čakovcu i da time vidno pokaže, da ne odobrava rad protuhrvatskih institucija«. Proglas pretstavlja, dakle, POZIVANJE NA BOJKOT, što ni po zakonu nije dozvoljeno; — da i ne govorimo o sejanju mr-žnje i razdora, što je vrlo nezdrava pojava u današnjim vre-menima.., Zanimljivo je ipak, da da se u proglasu podvlači briga za državu, koju tobož sokolstvo ugrožava, pa se citiraju reči bana šubašlča, izrečene u Varaždinu, u prilog složne i jake Jugoslavije. Reči bana šubašiča bile su, me-dutim, uperene protiv »izdajnika, koji gledaju preko granica države«. A protiv tih ljudi pomenuie dve organizacije nisu izdale ni-kakav proglas, več baš protiv sokolstva, koje je največi protiv-nik onih, koji gledaju prelco gra-nice..< Šaljite pretptatu za „Sokolski Glasnik" Dva uzorna kato-lička sveštenika Pred nekoliko dana je čitava Boka proslavila jubilej svešiemč-ke službe uzomog katoličkog župnika i kanonika kotorskog kapto-la, DON NIKE LUKOVICA. Ovaj rodoljubivl i ugledni sveštenik bio je kroz dugi niz godina desna ruka i najintimniji saradnik velikog kotorskog biskupa, UCELIN1A, a istakao se i kao marljiv istorički pisac i kao vrlo ukusan poznava-lac umetnosti. Njegovim naporom župna crkva u Prčnju poseduje i danas nekoliko odličnih radova najboljih jugoslovenskih umetnika. Naročito se Don Niko Lukovič isti-' cao kao propovednik bratske lju-bavi i jedinstva Srba i Hrvata, pa se za misab jugoslovenskog i na-rodnog jedinstva u Svakoj prilici odlučno zalagao. Zato je čitava nacionalna Boka pozdravila prigo-dom njegovog jubileja, Naročito je palo u oči, da je pravoslavni budimljanski EP1SKOP JOANIKIJE, došao lično s a Cetinja u Frčanj i u katoličkoj crkvl prisustvovao svečanoj misi, kojom je don Niko Lukovič proslavio svoj jubilej, a zatim mu najsrdač-nije čestitao. * U Baru je svečano proslavljen imendan tamošnjeg katoličkog nad--biskupa i „primasa Srbijedr. NIKOLE DOBREČ1ČA. U proslavi su učes tv ovali pretstavnici sv ih vlasti I društava, a naročita tamošnjeg sokolstva. Nadbiskup Do-brečič je tom prilikom održao govor, • u kome je kazao, da čitav' naš. narod veruje u Boga i u nalti -slavom ovenčana vojsku, ko ja bdi*-nad slobodom Jugoslavije. U gra-nicama zajedničke države su danas Srbi, Hrvati i Slovenci povezani, bolje nego ikada. Svl skupa pretstavlja ju granitari stub, koji če braniti svaki kraj našeg ujedinje-nog naroda, pred svima neprija-teljima! Ističemo ova dva svetla svešte-nička lica 1 veselimo se, što služe kao uzor čitavom narodu. Živilo nacionalno sveštenstvo, katoličko kao i pravoslavno! Ztdne novine sokolskog društva Novi Sad (Vidi članak u feljtonu) > Mesec sokolske štam Prosvetni odbor Saveza'nisu do sada pretplatnid ni sokola K. J. odlučio je ove, na jedan sokolski list. Treba godine da propagandi sokol-Tli skloniti da u prisustvu čla-ske štampe posveti ceo me- na prosvetnog odbora upute sec dana. Prosvetni odbor je učinio to iz razloga što ho-Ce da dade izraza svojoj želji. da se U pogledu sokolske stampe od Strane naših jedi -nica učini ove godine, kao zavržne godine Sokolske Petrove petoljetke, izuzetan na-Por. S druge Strane, Prosvetni odbor je hteo da, o-Stavljajuči dug rok, omogudi svima sokolskim jedinicama, da provedu u punoj meri Program za propagandu sokolske štampe. Stoga očeku-Je da če svi prosvetni odbori i prosvetari i pravilno razumeti želju prosvetnog odbora i u punoj meri iskori-stiti ovaj, izuzetni dugi rok za propagandu sokolske štampe! Rad treba da se krede u dva pravca: u ideološko pro-Pagandnom i u praktičnom. Treba preduzeti sve, da se svi pripadnici obaveste o važnosti sokolske štampe, za °pšti napredak sokolskog rada i za ostvarenje sokolskih ciljeva. U praktičnom Pogledu treba organizovati specijalnu akciju, u cilju da se za ovaj mesec dana prikupi što vedi broj pretplatnika. Naročito u tom pogledu treba nastojati da dosa-dašnji pretplatnici uplate, pretplatu na ma koji sokolski list. Problem sokolske štampe je i sada otvoren. Odaziv sokolskih pripadnika, u pogledu pretplate, na sokolsku štampu ne može nas nipošto zadovoljiti. Stoga je potrebno još mnogo dobrog razumevanja i mnogo ličnog zauzimanja članova prosvetnih odbora i uprava jedinica, okc sakupljanja novih pret-platnika, da sokolska štam-pa, po broju pretplatnika, dođe bar približno do onog stepena, koji odgovara dobro razvijenoj sokolskoj svestt naših pripadnika. Kada bi odaziv naših pripadnika na sokolske listove bio takav, onda bi se prosvetnom odboru i Savezu otvorile ogromne mogudnosti za pro-širenje i obima sokolske štampe i broja sokolskih li-stova, čime bi se vrlo mnogo pomoglo ostvarenju onih i-deja kojima služi sokolska organizacija. Pretplatnike treba tražiti ne samo medu sokolima, nego i medu drugim gradani-ma, prijateljima sokolstva i raznim ustanovama. Rad i nastojanja pojedinih župa, društava i četa u ovom mesecu sokolske štampe najbolje kolske štampe, a posvečene deci naraštaju i članovima. U načrta,, odredenom za članove, kaže se, izmedu ostalog: Naše sokolstvo sc u radu i borb' za svoje ideje i ciljeve služi važnim i močnim oružjcm, a to je sokolska štampa. Danas Savez Izdaje tri glavna sokolska organa „SOKOLSKI GLASNIK", list koji izlazi svake nedelje a namenjen je svim pripadnicima Saveza sokola, „NASA RADOST" časopis koji izlazi mesečno a namenjen je za va-spitanje, zabavu i pouku naše sokolske dece, „PREDNJAČKI ZBORNIK" koji izlazi svakih mesec dana sa sadržajem namenjenim vodama našeg stručnog rada. Usko-ro če početi da izlazi i ORGAN NAŠEG PROSVETNOG ODBORA, koji če donositi uputstva za rad naših prosvetnih organa. U svim tim listovima, kao i 'drugim, žup-skim i društvenim sokolskim listo-vima, iznose se ideje i rad sokolstva, ili se donosi potrebna pouka i zabava u duhu sokolskih gledanja i načela tako, da ta štampa snaži u pripadnicima sokolstva njihovu privrženost sokolskim i nacionalnim idealima. ULOGA ŠTAMPE JE U SAVRE-MENOM DRUŠTVU OD O GROM-■E VAŽNOSTI. U današnjem vremenu ni jedan javan rad. a naročito rad ovakvih razmera, kakav pret-stavlja sokolska akcija, ne može se zamisliti bez snažne potpore štampe. Svaki naš soko i sokolica treba da bude načisto sa istinom da svaku pomoč koju pruže sokolskoj štampi, čine je opito j sokolskoj stvari, i da svakim doprinosom snaženju sokolske štampe čine, da naša sokolska organizacija učim korak bliže ostvarenju sokolskih i nacionalnih ideala. Naročilo je važno da, u današnjem vremenu opšte pometenosti, klo-nuhsti i izgubljenosti pojedinaca, sokolska štampa dode u sre sokolske ruke! NEMA, N! POTPUNOG SOKOLSKOG VASPITANJ A, NI PRAVILNO G SOKOLSKO G RADA, BEZ STALNOG DODIRA SA SO-KOLSKOM ŠTAMPOM; bez onih svakodnevnih uputstava, saveta, moralnih i ideoloških poticaja, koju- sokolske organizacije i sokolski pojedinci dobivaju, čitajuči stalno sokolsku štampu. Stoga se širenjs sokolske štampe treba da smatra kao JEDNA OD OSNOVNIH DU-'L N OSTI U RADU NA OSTVARENJU SOKOLSKIH ZADAtAKA. Десет свештзмина, десет сокол-спшх и нултурних радника ј Пре кратког времена, ссештен- ј селу Бољзнићу, код Грачанице. ! ство Грачаничког намелшштва ј Сваке године,. no уобичајеном одржало је годишњи састанак у1 реду, мењају место састанка, ка- najdalje do 15 januara, svoju de se ogledati u broju sa-pretplatu za 1941 g., odno-; kupljenih pretplatnika. Na-sno najmanje pretplatu za! pominjemo da prgtplata za polovinu te godine. Treba! naše sokolske listove iznosi, Stoga Učno obidi i potsetiti godišnje: za „Sokolski Gla Sve pretplatnike da produže svoju pretplatu na „Sokolski glasnik1*. S druge strane iz- snik“ din. 50; — za „Našu radost11 din. 10; — za „Pred-njački zbornik" din. 12; ЈШштШШШI ;-та-Ж'.... 'џ'К J'Ck ' nadi mogudnosti, da se sa- za „Sokolsku prosvetu" din. bere što vedi broj novih, 30. Pretplatnika. , Mi smo imali mogudnosti đa konstatujemo, da velik broj brade i sestara, koja bi, i po svom položaju u sokolstvu i po svom imovnom stanju, morali biti pretplat-nici na sve sokolske listove Prosvetni odbor Saveza Sokola upntio je u tom smislu okružnicu svima župskim društvima i četnim prosvetnim odborima i prosveta-rima, u kojoj je izneo gornje misli. Osim toga im je uputio načrte predavanja ođređene za mesec so- 1 -- l • l'* * ^ h L- i 1р1^ ■■ ■ Соко нао воЈнип Сокслско друштво Пожаревсц шаље нам писмо једног свог ва-љаног члана, који се налази па војној вежои, а које гласи: Драга браћо и сестре. — до-Оро сам допутовао у Приштнну :i добро се осећам, и желим да u вас свију скупа сва карта заге-че у раду за добро миле наи отаџбине. Поиосан сам што сам _ војник u соко и што могу да Kopnemu милој нам отаџбпнп, n и tsac позивам да се спремате rt да будете у свансм момевту спремни, ja скупа раме уз pave станемо на браник паше домо-впне. Ја, као члан братског соко.г-ског друштва у Пожаревцу, кс-крено вам желим да иаш сокол-ски и иационални празпик ује-дињења прославите са најбољпи расположењем и да докажетс да сте засдужни да иоспте иазив „Соно". ја^д5Епи ко би што боље упознади села овога краја. После службе Божје и поопо-веди, расправљали су о општим културним потребама села. Одр-жана су и два предавањп о за-’ другарству и соколству, ns с-развила дискусија,Vv којој су узсли учешћа присутни свештс- НИЦИ. О радУ ових свештеникз вред-но је да се помене и у „Сокол-ском гласнику", јер су сва де-сеторица велики еоколски рад-ници како, у друштвима тако ti у чстама. Тројица активно саре-ђују у соколским друштвима у Грачаници, Градачцу и Модричк, j а остали воде соколске чете у ! сарадњи учАтеља и општинских деловођа. Захваљујући и=иховој иницијативи и помоћи, подигиути čy соколски домови у четама: Горњој Толиси, Бољанићу » Српској Грапској; у многим че-тг.ма раде на подизашу домова. Познато је да у Соколској жупи Тузла има леп број свеш-теника соколских радникз, али баш овај случај треба навести као пример, да су скоро čbu свештеншш Грачаничког намес-ништва, не само чланови на па-пиру, већ активни у пуном сми-слу, што доказују и љихова дела. Lt, Б. Ла направите сами. У лончић, и-ЛИ било какву посуду, сипа се Вода j в i/, путз толико колико се жели добити лепка, а затим се Ролако сипа брашно, али не сзе °ДЈеданпут, него постепено, У Мзлој количини. Требз добро ра бмУтити танким дрвцем и затим ^'Vth нову количину братна, и огеа размутити Зз једне новине. в'3личине IV* X 1 метар. потреп-је отприлике 200 грама бра-®ча. Лончић са том смесом kv-се на лаганој ватри, уз стал мешање штапићем, до конси-гтенције густог иилерама. 3.' л<*пл.ен>е се препоручује пљосна ’а и t.o могућности што шира ^етка Д;< се не побркамо при лепл рц,\’, добро је чланке елчке Ватписе и вињете обележити 5ројевима Чим се нешто чалепи, Добро је преко тога преки ча «tr.M крпом, како би се изглади-Дз налепљена површина. ПРАЗАН ПРОСТОР ИЗМЕЂУ ЧЛАНАКА Ма како добро распорећивалч •зчеријал, увек ће остати изве-стан празан простор. Ta празна места треба да се попуне, или Соколским геслима, или вињета- ма. или пак изрекама, односно народним пословицама. Ако octa-не сувише велики простор, тре-ба да се напише кратки чланчић или да се прештампа neuiTO из „Соаолског Гласника”. Ево је-дног примера: на једној слици види се неправилан празан про-стор, уоквирен дебелом цотом. У њему пише: „Простор за остале сараднике, који нам се нажалост нису јавили”. Да се покуле и потстакну на рад остали сарад-ници, употребљен је празан прз-стор који се ни на који други начин није могао употребити. 0 ЧЕМУ ДА СЕ ПИШЕ? Да се олакша, нимало лак по-сао уредника, навешћу . наслове неких пасуса у нашим новосал-ским зидним новинама, „Соко”: „Шта ко жели у соколани?", „Вовогодигањи рапорт’, „Мали огласи”, „Ко је ово?", „Соколов рапорт”, „Велике мисли малих људи", „Да ли знате?’, „Кти-жевии огласи”, „Тумач сновз”, „Бил-јам одговара читаоиима” и т д. Сигурно сте приметили да су неки иаслови узети из наших дневних листова, али су прида- гоћени /Нашим приликама и претг ставља^у пародију. Осим тога, доносе оригиналне приче или чланци озбиљног садрч. ја. Мо-гу препоручити да се шг.љиве ствари мешају са озбиљппм-Ако новине носе искључнво ху-мористички карактер, сне врло ј лако угину, због тогз ujto ху-1 ■мора достане за 2—3 бр , а, ,а | даље почне да хлапи и нови- ј не постају досадне. ШТАМПА Приликом штампања треба бегарати сувишно стисксвање рг-лака јср се тиме губи v читљч-bccvh. Где нема машине за пи-сак... треба цео број да испише јелио лице, јер се код разнич руксписа ствара ш.лрешп . које умара ско. Треба излбрати лица сл читким рукопнсом-'На чолута-озку Н8 којем је оштампан чла-чак треба да буде извеснс от-чојање од руббва jep у протиз-i;i u ступци текста he се.слити v јсдну целину. СЛИИЕ Слике у зидним , новјго-пп гфпстављзју битпи део- rf ак-> мих аема, то ie велики губитах. Слш-.е могу бити: карикатуре, hi-сл внс слике, илустрације за по-јсдкк«? чланке, и иајзад вишете. УРЕДНИК То је најтежа и најодговорнл-■ i ду.хност. Онај ко је прими, и ј :.п'да сдговара за цћлокупан Ј ад да проиађе сараднике, з кад i je потребно и да исправља туђе > саставе, ако нису за штампу (pa- ј av'.ie се уз пристанак аутара). ј ' у.дчко је урбдник удедно и цеи- \ \ор, али то не мора да буде. Нг.јбоље је да уредиик зидних новина буде просветар, или би-■io који други члан Просветног одбора, јер и зидне новине спл-дају У делокруг рада П О. У реднкк је одговоран пред П. О. .а зидне новике и за рад у н>и-ма. ЦЕНЗУРА Иако је соколство демократ-ска организаиија, ипак je иен-,ор неопходно потребан, јер не -и члании. или сзјЈтави хуморч-сткчког карактера, могу да пре-hy лозвол.ену границу и да ди ■■ектно впећају оне, на soje ге одкосе. Затнм некн чданци* оз- бпљног садржаја, из врло разлч* читих разлога, нису за штампу. Нажалост, сваки брат, чије cs дело ме пропусти за штампу, сматра да му је иензор нанео личну увреду. То ia знам врло , добро из личног искуства. Али цензор мора бити премз свим сараднииима објективан, тск он> да ће стећи и поверење. И иек-зор би требао да буле из редо-ва Просветног олбора. САРАДНИЦИ Скоро увек први број састав-ља сам уредник, највише са је* дним сарадником. Кад је првл број готов и ооешен иа видном месту, у соколани, и кад браћа » скстре ro виде, они ће се и сз-ми јавити на сарадњу. Да то бу-де сигурније, потребно је да се напише уводни чланак од уре-дништва, сз молбом за саралњу, Уколико сам успео у овом свом излзгању, показаће се на делу,' те ћу бити јако захвалан браћи И сестрама, ако ми јзве да ли су ово искористили. С. Заполенко, Соколско друштво Нови Сг:х Strane 4 SOKOLSKI GLASNIK Gođ. XI — Bro! ol Proslave Prvog decembra u sokolskim jedinicama (Svrietak) SokoUke četa Sudjuradj, kod Dubrovnika, uveHčala je proslavu Ujfidinjenja svečanom sednicom, koja je bila odlično posedena. Govor brata starešine, čitanje po, slanice Saveza, deklamacije i o* stali program, pozdravljeni su najsrdačnije i propračeni toplim manifestacijama za Kralja i Ju-oslaviju. * i Sokoli Milne na Braču, htjeli su i ove godine proslaviti Dan Ujedinjenja na uobičajeni način ali morali su odustati od vanjskih manifestacija, jer su povorka ) korporativni polazak na blagoda-fcnje zabranjeni. Svi članovi pri-sustvovali su blagodarenju nakon čega ispunili su Sokoianu, gdje je čekaia društvena glazba, Svečanu sjednicu je otvorio brat podstarcšina, F. Mladtnlč, slijedi-le su deklamacije, čitanje poslanice Saveza, zavjet novih članove a predavanje o značaju ovog velikog dana održao je brat S. Mladinič, društveni tajnik, Sjed-nica je zavržena pjevanjem sve-slovenske himre, Poslije podne priredena je za sokolsku djecu i djecu sokolskih prijatelja tombola a dijeljene su knjige i bro-šure patriotskog sadržaja. Na večer bila Je svečana akademija. Nastupile su vježbače kategorije, društveni diletanti izvcli uspešno i na sveopče zadovoljstvo Nuši-ćevu komediju Gospod«* Mini-starka*. Društvena glazba svirala je za vreme pauza. Akademija je uspjela i moralno i materijalno, * Sokolska četa Vlšnjičevo naj-svečanije je proslavila rodendan Jugoslavije, uz saradnju £kole„ i rfieStana. Na svečsnoj sednld :star rešlna, brat M. Drinjakovič, edr-*ao je vrlo lep govor, koga je zavrSio rečima: • „Ml svi bez razlike vere i plemena moramo sve od sebe dati, d« medu nama zavlada istinsko .ledlnstvo 1 ljubav za našu rodnu grudu, Sto je žarka želja i mla-dog Kralja Petra II i starešine sokola, jer samo tako doprine-demo da Mu olakšamo terct, koji če on 6. septembra iduče godine na sebe preuzeti. Toga dana 1 mi treba i moramo svojim pri-sustvom na sokolskom sletu u Beogradu, pokazati svoju radost što naš Starešina, Nj. V, Kralj Petar II preuzlma kralje%’sku vlast, koju su pre njega tako uspešno držali, njegovi slavni pretcU Na večernjoj priredbi je sestra Olga Krstič održala prigodno predavanje. Naročite se svideia tačka članova sa puškama: „Branimo Kralja i Otadžbinu*. * Sokolsko društvo Slov Konjice je najsvečanlje proslavilo praznik Ujedinjenja. Na predvečer je bila slavnostna telovadna akademija, ki je obsegla 15 točk. Po lepih besedah brata staroste o pomenu narodnega zedinjenja, so nastopili osi oddelki — od najmlajših telovadcev do vrste naših članov. Posebno so zadivile nabito dvorano občinstva naraščajnlce s svojo krasno vaio na kockah, ki so jo morale celo ponoviti. Na višku je bila vsekakor zadnja »očka sporeda „Jugoslovenska trilogija*, ki so jo naši člani strumno izvajali z memariranjem in ob spremljanju društvenega orkestra. Vsem je zapustila tu točka globok otls. Z zadovoljstvom je zapustilo mnogoštevilno sokolsko občinstvo dvorano, saj je imelo priliko videti, da sokolska volja in delo nista popustila nit! v današnjih težkih časih-Drugi dan, na državni praznik 'dopoldne je bila održana sveča- na seja. Izvršile so se prevedbe, nove zaobljube, z dvema najboljšima strelcema Izročene medalje, Za razliku od ranijih godina, ovogodilnja proslava u Ogullnu premašila je sve dosadanje. Glav. nu' zaslugu nase mladi i vrlo a-glini članovi, koji, ne žaleči truda ni žrtava, doprinješe za što bolji uspjeh. Kqo uvod u proslavu održana je jednodnevna idejna škola za članstvo i naraštaj, koju su naro-čito hrojno posjetili naraštajci. Održane su akademija i svečana sjednica. Uspjeh svih piireda-ba bio je odličan. Na akademiji, le su umiljate sestriee-naraštajke Branka Milačič i Ljubica Madže-vid. Posle otpevane pesme Sokol-skoj misli od St- Sijačkog, koju je izveo sokolski mešoviti zbor, pod vodstvom brata Petroviči, (zveden je pozorisni komad „Svet*, od Bran- Nušiča. Članovi pozorišne sekcije izveli su ovaj tako popularen komad na opšte zadovoljstvo. Dvorana je bila pu-na oduševljenih gledalaca i prijatelja sokolstva, koji su apla-uzima i ovacijama propratili svaku tačku. Moralni i materijalni uspeh je postignut. Sokolsko društvo Sv. Peter v Smrt Dr, Antona Korošca Prošl« subote preminuo je iz-nenada u Beogradu ministar prosvete i pretsednik Senata, dr. Anton Korošec. Dr. Korošec je bio jedna od najmarkantnijih ličnosti u slove-načkoj, i u opžtoj jugoslovenskoj politici. Rodio se g. 1872 u selu Blserjanima, u Stajerskoj, a u Ptuju i Mariboru je. svršjo glm-naziju i bogoslovne nauke, koje je nastavio u Gracu, gde je po-stigao doktorat. Več u mladosti se posvetio politici i uredivao je različite listove, a g. 1907 organi-zovao je »Slovenski kmetijski sa-vet«, u okviru Slovenske ljudske stranke, čijl šef je tada bio dr. Šušteršič. U bečki parlamenat je izabran prvi put g. 1805; a g. 1917 je izabran za pretsednika ••:- Tl ~ ШШ I m »p * ШЛ4 -- ■v--• : ’< i. * I: P h lf rf ш-шл : SiM џт'-тттљ t :: !? 4 , 'v ■> i џгМ in л ■<Г : v m Zidne novine Sokolskog društva Novi Sad (Vidi članak na 2 strani) sa krasnim i obilnim programom, naročito su se istakli članovi i ženski naraštaj u vježbl „Kuma-novo», po pjesmi A. Santiča, kao i završna točka „Pozdrav Jugo-slovenskoj zastavi* — koja je u publici izazvala veliko oduševlje-nje, Mnogobrojna publika nagra-dila je sve izvođače burnim i o-duševljenim odobravanjem, l sve-čanoj sjednici je bio prisutan pri-ličan broj članova, ali ne ipak u tolikoj mjerl koliko bi to tre-balo biti, prema broju članstva u društvu. Uveče 'održana je dje-čja akademija, koja Je dostigla uspjeh članske. Brojna publika je odala zasluženo priznanje našim najmladlm. Ugodno je bilo posmatrati radosne roditelje, gle-dajuči svoju djecu kako, puni o-duševljenja, vrše sokolske duž-nosti. Milan Ivoševič + Sokolsko društvo Velika Kikin* da, u nedelju 8. o. nu ponovilo je ce oprogram svečane Akademije za učenike svih škola i gra-danstvo, a kojoj je takode prir sustvovao i starešina župe, brat Dr. Matič, sa gospodom. Pro-gram Je izveden na opšte zadovoljstvo i sve su tačke bile toplo pozdravljene. t Sokolsko četa Sv. Jurij ob Ščavnici je lepo proslavila državni in sokolski praznik. Ob tej priliki je br. starosta izročil vrsti moškega naraščaje diplomo, članom pa diplomo In odlikovanje z vojaško medaljo dobrega strelca, kj so si jih pridobili na župnih strelskih tekmah. Dne 6. decembra smo priredili miklavževanje za sokolsko deco, in obdarili Б4 sokolske dece. * * Sokolsko društvo u Kratovu priredilo je pared propisenog svečanog programa i zabavu sa igrankom- Posle pozdravnih reči" brata starešine, brat Milačič, pro-svetar, održao ,ie govor o zna Sav, dolini je v proslavo Uedi-njenja izvedlo akademijo v polni sokolski dvorani. Z izredno pestrim in dobro naštudiranim programom so sodelujoči želi mnogo priznanja. Akademija sama pa je pokazala, da ima šentpeterski Sokol dobre moči. Akademija je dosegla velik moralni uspeh. Sokolsko društvo Čakovec, u Medumurju, je, zbog Izvesnlb protivnosti, bilo prisiljeno da odloži akademiju, koju je bilo spremilo za 1 decembar. Zato je, 7 decembra, priredilo telovežbeni nastup, a 'posle toga ples. Nastupile su sve vežbačke kategorije i vežbača i vežbačica. Materijalni i moralni uspeh bio je vrlo dobar. Sledečeg dana održana je lutkarska /pretstava za decu, i deljenje darova decl i naraštaju. Jugosloveijskog kluba, u kome su bili članovi svi Hrvati, Slovenci I Srbi, članovi tog parlamenta. Bio je jedan od inicijatora tzv. majske deklaracije, a u vreme sloma Austrougarske, izabran je za pretsednika Narodnog vijeća u Zagrebu, čiji potpretsednici su bili dr. A. Pavelič i Sv. Pribiče-vic. Kao delegat Narodnog viječa pošao je u 2enevu i potpisao ženevski pakt. Posle otstupanja dr. Suštarčiča sa vočstva Slovenske ljudske stranke voistvo je preu. zeo dr. Janez Krek, a posle njegove nagle smrti ga je nasledio dr. Korošec. U'novoj državi ujedlnjenih Srba, Hrvata i Slovenaca, dr. Korošec je nastavio politiku kao šef ljudske stranke kod Slovenaca, koja je docnije stupila u dana-šnju stranku JRZ. Bio je više puta ministar u raznim vladama i pokrlvao razne resore. Isticao se kao 'praktičan političar l dobar taktičar. U početku je pri* hvatio jugoslovenska gledište i učestvovao u potpislvanju mnogih izjava, koje su se bazirale na. gledištu narodnog- i državnog j*' dinstva; da se docnije, u više mahova opredeli za ‘p°Htiku ZR’ sebnog slovenačkog individualizma. G. 1928 postao je pretsednik vlade, a kasnije je ušao u šesto-januarsku vladu g. Petra 2ivko-viča. G. 1933 je njegova partija izglasala poznate »punktacije*« Docnije je stupio u vladu g. Sto-jadinoviča i nakan toga je iza’ bran za pretsednika Senata. U poslednje doba primio je ponovo resor ministarstva prosvete, a u* jedno je zadržao i pretsedništvo Senata. Politički rad dr. Korošca pada u najburnija i najvažnija vrem«; na stvaranja naše države i dvaju' velikih svetskih sukoba. Po po-ložajima koje je pokrivao, po ve? likom uticaju što ga je Imao na vodenje politike u Slovenačkoj i medu ostalim Jugoslovenima; jednako kao i po energiji kojom je svoju politiku provodio, imfi dr, Korošca če ostaviti dubok trag u našoj državnoj 1 naclonal* noj istorlji. Sahrenjen je, uz velike počasti u Ljubljani. # Sokolska župa Ljubljana je, još pre sahrane Dr. A, Korošca, objavila saopštenje, u kome kaže: Priznavajuči velike zasluge pok. državnika, Dr. Antona Korošca, u zajedničkoj borbi za Jugosla-viju, sokolska delegacija je, u so-kolskoj odori, položila na njegov odar venac, a sokolsko odaslan' stvo, u civilno j odori —■ sa znač*' kom, učestvovače pogrebnim sve« čanostima. Listo vi, javljaju. da je delegat crija ljubij.anskog sokolstva u o*, dori ueestvovaia na -sahrani A. Korošca, i da jc u povorci išl^i iza organizacije fantova. * Odmah posle smrti Dr. Korošca sastao se u Ljubljani banovinski odbor JRZ, za Dravsku banovlnu, pa je za svoga pretsednika iz3* brao Dr. Frana Kulovca, bivšeg ministra i senatora. Time je Df-Kulovec izabran ujedno i za po> Utičkog naslednika Dr. Korošca, Dr. Kulovec je rođeft J884 god« takoder je katolički sveštenik i bavio se mnogo zadrugarstvom-Prvi put je izabran za poslanika godine 1932, a bio je ministat poljoprivrede i voda, u vladama g. Davidoviča i g Uzunoviča. Do sada je bio sekretar stranke za Dravsku banovina. sss Smrt brata Jakše Žuljevića Prošlog petka je umro u Za: grebu, gde se nalazio na lečenju, na klinici, brat Jakša Suljevič, tr-govac iz Splita, u 58 godini života, Brat Žuljevič je rodom iz Trilja, blizu Sinja, i kao mladič je došao u Split, gde Je ubrzo stekao ugled odličnog trgovca l, vrlo dobrog Jugoslovenskog nacionaliste. Bio Je član svih nacionalnih društava, ali najviše se posvetio sokolstvu, delujuči aktivno na svakom području i po-mažuči stalno svaku plemenitu i rodoljubivu stvar. Znao ga je či-tav Split, kao retko plemenitog čoveka, dobrog Hrvata i dobrog Jugoslovena, Cija vrata su bila otvorena svakome. Nije bilo si-roniaha, i nije bi’o humane l ro-doljubive akcije, koju Jakša 2u-jevič nije pomagao, tako da je njegova smrt izazvala opšte sa-učešče, bez razlike političkog mišljenja, a pogotovo medu split Bratu Jakši Žuljevlču neka je laka zemlja i trajna uspomenal Pogrebu u Zagrebu su, uz ras-tuženu porodicu, prlsustvovali pokojnikovi zagrebački znanci te delegati zagrebačkog sokolstva, fcoji su, u ime splitskog sokola položili na liješ krasan lovorov vijenac, sa trakama u državnim bojama. Smrt admirala Vikerhauzera Prošle subote umro je u Zemunu u dubokoj starosti, admiral u penzljl, Viktor Vikerhauzer, bivši komandant jugoslovenske ratne mornarice. Pokojnik je bio rodom iz Hrvatske, a posle ujedinjenja posvetio je sve svoje sile organizovanju naše mlade flote gde je, na položaju komandanta, nasledio admirala brata Milana Prlcu. U efektlvnoj službi čaju dana. Dve pesmice recitova- skim sokolima i Jugoslovenima. proveo je oko 50 godina. Za bratom Franciškovičem Sokolska četa Mali Bajmok* kod Subotice, Izgubila je jedno«; od najvrednijih . članova, brata Aleksandra Franciškoviča, koji Џ na nesretan način izgubio svoj mladi život, Sokoli su dali po* časnu stražu i ispratili ga na poslednjem putu, u pogrebnoj povorci. Uz članstvo Malog Bajmoka bila su 1 mnoga brača iz Subotice. Zalobne kompozicije svirah' su glazba matičnog društva SU' botica 1 tamburaški zbor domač® čete. U povorci su nošene zasta-ve i venci, a sa pokojnikom o* prostio se u ime sokolske čete i društva brat Franjo Milašin 1 načelnik, brat Ivan Orčić. Na sa; nrani je uzeo učeSča i lep broj radnika, pokojnikovih drugara, Neka je večan spomen bratu A* leksandru Franciškovičul Ivan OrClč širite i preplaćujt© sokolsku šiasr.pu! Просвећивање нашега села Од свих установа којв раде|чудн ни то, што на севу вид- Sa проевећишању и подизању седа, Савез Сокола K. Ј., као Вајвећа имЛадинска, национал-На и просветна организапиЈа, према своме обилном раду, има Много заслуга, за све што се сада на томе пољу поста-Lno- Поред раније делатности Бавеза, читам у „Соколском гласнику” да је акцијом Саве-8а основан НационЕлио-просвет-hn номитет за село, и да се ^ННв многи надори да би се в надаље у свима правцима помогло нашем селу, а погла-Вито у просветном погледу, у ЧемУ смо у многом чеаду зао-.стали. Оза одлука Савеза за сваку Ј® похвалу и ми је са еела осо-ОДТо поздрављамо, апелујући на све родољубе и првгаоце, 6и-они из села или из града, Да са пуно воље, елана и по-®Ртвованосги помогну Савез, Да своја настојања у потпуно-СТи У дело спроведе. Апелује-i!0 тиме на све, да помогну Sac у селу, јер нам је заиста Оотребно помоћи. У просветном Образовању, у усавршавању Нашвг позива —* пољопривдне струке и вкономском подиза-ЉУ> а просветно и економско стање на нашем селу није за Вохвалу. He треба се заваравати, већ Треба поглвдати стварности у °чи. Ми смо просветно и еко-номски много заостали, витал-На снага села је на врло ни-ском ступњу; непросвећеност и беда већинв нашега сел>ака, ®рвенствено у раду и срод-ствима, неоспорни су чиниоци s свакоме познати. Такво стање ®ијв само олуда што је сељак ®онзервативан, или није спо-бобан да прима шта је добро, већ су разлози за такво став>е сложени и разноврсни. Мождајје кривица до нас, сељака самих, e. можда и до оних који држе Нашу судбину у својим рук.а-ма- Вероватно је до једнкх и До других, но у главном је тач-Но: ла је животни ниво наших Широких народних слојева на Ррло ниском ступњу и да је ирајње време да ce народу по-Могне и да га се оспособи за бол,и н напреднији живот. Бећ по свомб положају, се-'Јак жели да је напредан, иму-ка-н, просвећен; да му ce ње-гов труд корисно исплаћује; да боље храни, одева и стану-1®! Да кроз његово село иду Добрц путеви, да има елек* '^Рично свзтло, школу ИТД. И би желео да је упућен, пу-тсм штампе или радиа, у сво Догађаје данашњице; а нијене-склон ни задружној ' мисли. Али сва његова добра воља је Узалудна, ако му ce нећв по-iiokn. Према последн.ој статисти-ви. код нас само 54.83% грађа-Sa Умеју читати и писати, али °Д тог 6pđja треба још одбити °них 25% који нису сељаци, а значи да 2('3 сеоског жив-*а живи у мраку и незнању. је тим жалоснијз, што је ^исменост један од најважни-Јих фактора у просвећивању и бвдномском подизању села. Псред алкохолизма, нехигијен* счих стгнова итд. неписмз-н°ст je нЕЈвећи непријатељ нз-•uera cena. Огромна војска не-Рисмених нем.а. појма о толи-rhm догађајима, крај и»их жи-Б°т и времв пролазе, и просто Вх газе. Због тога се не треба чУдихи толикој заосталости на ?®лу. Неписменост је свакако Јвдан од главних криваца, што ^У природна блага неискориш-^бна, куће неизграђене хиги-Јбаски, путеви разривени, моч' ЕаРе неисушене, шуме униште-1I0. водене енергије неупотроб-љоне нтд.; а но треба да нас нију улогу играЈу енови, вра-чаре, заблуде и сујеверје, него ли пои и учитељ. Иде се ка осиромашењу, материјалном, физичком и моралном; у једну реч, неписменост је заменила феудалво ciapo доба, она je као невидљива авет испрепле-ла osoje мреже у свим селима наше збмље. И опет кажем, сам народ ни-је томе крив. Увиђа он то дав-но и годинама вапијв за шко-лом. Истори,јом је утвр»зено да паралелно са културннм на-претком иде и економеки, па ако се жели добра нашем на-роду, треба што пре приступи-ти евим снагама раду на про-свећиваљу; подизању основ- редо са радом за провећивање сељака и економско подизање села, треба да тече и рад за напредак и бољиТан иашгга рздништва, KOje често не живи живото.м бољим од сељака. Тај посао не сме биги руковођен никаквом жељом за положајем или славом, већ једино љубав-љу за свој народ. Када се тако буде радило, биће отворена врата благостању и напретку, које ће порушити старе заблу-дб, отерати немаштину и беду, а наш сељачки и радни свет дочекаке срећније дане. Благо сину, господину, који се не стиди сељака, родитеља, својим назвати! Благо народу и збмљи, коме је интедигенот-ја истиноки пријатељ! Благо Против. брбљивацг и маладуиитсти Италијанска штампа у послед-ње време оштро напада све оне елементе у земљи, који наседају вестима енглеске пропаганде и који тиме кушаЈу да шкоде ства-ри своје земље. Фашистички ли-стови кажу, да је Енглеска ба-цила у борбу све своје снаге, вођена лажвом надом, да би м’о-гла поколебати унутарњи морал италијанског народа и његову отпорну снагу; па и да је стога још жалосније, када се у самој Италији нглазе људи, који тим кастојањима иду на руку. Нови секретар фашистичке странке, r. Ферена, издао је заповед Мешовити хор Скопске учитељске шксле (Соколско друппво С.копље !) на прсслави 1 децем-бра у скопском Нар. позоришту (ка чслу стар. Жупе 6р. Иван Брановачки) них, продужних и пољопри-вредних школа, а сиромашној деци омогућити школовање у њима. Жалосно је када многи родитсљи не могу деии да ку-ne уџбенике због сиромаштва, а многа општина често баци у некорисне ствари толике своте новаца. За старије неписмене треба отворити обавезне аналфабет-ске течајеве и, заједно са сви* ма интелектуалцима, порадити на сузбијаљу неписмености. Законским средствима настоја-та, да у нашој земљи не буде ни једнога Југословена анал-фабете. Поред тога, за женске отварати домаћичке течајезе, где he учити спремању јела и другим кућевним погловима. Само просвећена жена биће по-уздана помоћнина човеку у борби за бољи и напреднији живот. Она несме били запо-стављена, већ мора заузоти своје место напредне домаћи-цв, добре мајке, и ваљане су-пруге. Поред течајева из свих грана пољопривреде, трсба о-творити у сваком већем селу народни универзитет, оснивати народнб кшижницб и читаони-це, — те најбоље раеаднике на-ционалног, културног, и оп-штег напретка. Интелектуалци су позвани први ла у овомв послу пред-љачв. Соколство, као моћна на' родна организација дало је до сада видних доказа о свом бес примерном настојаљу у том правцу па ke оно и даље првд-љачита у том послу. Међутим, у томе треба да га помогну и све друге организације и појо-динии. Потрвбно је, да и др жавни и самоуправни фактори помогну та настоЈаља. Напо народу који има организаци]у, као што је наша соколска, у ко-ју трсба да ce и остали угде-дају! Душан р. УдОЕИЧИћ тајник Сохолске чете Ново Село USPJELA SOKOLSKA AKADEMIJA U ZAGREBU Sokolsko društvo Zagreb 1, koje se nedavno preslilo u svoje prvotne prostorije u zgradi Srp-ske pravoslavne erkvene opštine, Bogovičeva 7, nakon nekoliko ma-njih priredbi, u subotu 14 o. m., priredilo je svečanu akademiju, kao završetak ovogodišnjeg rada. U lijepo iskičcnoj dvorani uz brojno članstvo i delegate župe i ostalih zagrebačkih druStava, zapazili smo i lijep broj oficira, na čelu sa generalom bratom Dušanom Mihailovičem, koji je zastu* pao gospodina armijskog komandanta. Starešina župe, dr. Gsv-rančlč, koji zbog bolesti nije mo-gao da prisustvuje, poslao je sr-dačno pozdravno pismo. Župu su zastupr.li Elza Skalarjeva i brat Mate Radonič. Nakon krepkog patriotskog pozdrava, koji je iz-rekao, u ime društvene uprave, brat Dr. Hugo Werk, nastupile su sve društvene vježbače kategorije. Izvadanjem svojih, djelo-mice vrlo težkih i lijepo predve-denih vježbi, ubrale su oduševlje-no priznanje gledalaca. To priznanje išlo je i njihove vrijedne učitelje, i diskretnu pratnju na glasoviru. Dijeljenjem diploma društvenim takmičarima, te svira-n.iem i pjevanjem sokolske himne »Oj Sloveni« zavržen je pro-gramni dio, pa se razvila prijat-na zabava sa tgrankom. Uspješno su sudjelovali glazba i džez Sokola 3. функционерима паргије, да o-штро наступг.ју против евакога, ко покаже бедно држање. Док се води борба, треба нацији на-метнути ратни дух! Доста је каванских стратега и дошапта-ча, који служе страним интере-сима. Том позиву пркдружује се читава италијанска штампа. „Ил Региме фашиста« пише, да „треба обрачунати еа идиотима и непоштењацима, који шире туђе вести“. Италијанска премоћ на Средоземном Мору је непо-битна. Догађаји у Грчкој и Либи-ји су епизоде, а стара ф-ши-стичка гарда треба да пази ,,на глупаке к кукавиие, који шире дефети.стичке вести“, „Ил Пополо ди Рома« напада оне, који „грабе швајцарске но-вине, да би дознали енглеске вести и који с неповерењем чи* тају домаће билтене". То су ЉУ“ ди, који „говоре о катастрофама и шире алармантне вести, праз* не главе и пуних стомака". Ме-ђутим he победа, и против њи-ховог расположења доћи! — „Кориере дела Cepa1* иетиче потребу дубоке вере у фаши-етичке идеале и коначну победу, па каже, да се нико не заварава илузијом, да ће рат бити лак и кратак. Енглези су све своје снаге бацили према Италији, же-лећи да постигну било кгкав резултат, да би могли утешити лондонско становништво. Међу* тим се прилике могу сваки час изменити и онда ће дефетисте и малодушници бити постиђени. Слично пкше и тршћански пГ(и-коло“, обарајући се на лажи енглеске пропаганде, којима је циљ да туичу на духјове у Ита-лији. Италијани међутим знају5 да ће борба бити тешка, али да је победа еигурна. — „Вие дел’г риа“ се обара против нг-етручних извештаја, које пи« шу новинари, који немаЈу појма о рату на терену, и који рат просуђују као да се ради о не-кој футбалској утакмици. — Познгти италијанеки новинар^ Ансалдо, пише у листу „Теле-графо“, да оно што се догађа у, Африци и Албанији треба да погресе читав игалијански на-род, који мора другачије да реггира на рат. Победа неће бк* ти дарована е неба, већ ће доћи озбиљним унутарњим напорима. Италијански народ је способак за te напоре, и он ће их несун-њиво спровести. Соколско друштво Сремски' Карловци, као прву јвну при-редбу у оквиру „Месеца сокол-ске штампе” приредило је у не-дељу, 15 децембра, у евоме до-му, излсжбу соколскс штампе. Ово друштво, наетарије меНУ Србима у бившој Аустро-Угар-ској, има врло много и врло ле-пих и значајних пример:ка ео-колске штампе из прошлости. — Изложба је имала за ииљ, да чланство и остало грађанство у-позна са садиињом соколском штампом и да пропагира сокол-ске листове; а друго: да прика-же шта је све у прошлости штампано о соколству. Изложба је имала неколико о-дељења. Најинтересантније је би ло оно „Карловачког сокола”, у коме су изложени примерци и комплети органа Српског сокола у Карловцима, „Српски соко”, те подаци о постанку, развоју и раду овога друштва, као и инте-реег.нтни моменти из његовог рада и из живота Српске сокол-ске жупе Фрушкогорске. У том одељењу еу изложене и многој бројне фотографије предратних соколских слетова и јавних веж-би. Посебно је било одељеље чехоеловачког еоколства, у комо су били изложени примерцн 20 разних еоколских листова и со-колских кн>ига на чешком, ко-јих ово Друштво има доста. Би-ле су изложене и многобројке фотографије са свесоколских слетова у Прагу. У засебним одељењима оу би< ли изложени примерии листова словеначког и хрватског сокол* ства, и приказана њихова делаг* ност. Садашњи соколски листо-ви били су изложени у посебном одељењу. Изложба је отворена предава* н>ем просвет ара друштва о зна* чају штампе и вредности чкта* ња. Посегио ју је велики број поеетилаца, нарочито ученика гимназије и богословије. Истога дана званично је отво* рена и Соколска читаонииа, ко-ја сваки дан све више привлачи i чланство, а нарочито омладинх« ’Strana 8 g( ~ Гј ' God. XI — Вгој 51 У f £«»?* f* ? jf <9 cUev& 20 w/eto£ * :i> Ш5 v <5«f » «. Vf ^ .. >*W v-" Pokliknula primorkinja vila Sa Marjana s a borove g rane Vila viče tanko glasovito Pa dozivlje na moru ribart. Oj Boga ti primorski ribani Sto si danas mreže sakupio, Ili ti je more omrznulo? Što si ladu cv’jećem okitio / na ladi bar jake razvio? lli slaviš blagdan Nikoldana, Ili ženiš sina jedinoga, 11’ udaješ čerku jedinicv? Nije meni more omrznulo, Niti slavim dana Nikoldana Niti ženim sina jedinoga, Nit udajem jedinicu čerku. 11’ ne znadeš jadi te ne znali Da dolaze brača Jugoviči Div-junači slavom ovjenčani Hrabra vojska Kralja od Srbije. Splite grade, zenico primorska Ljepšeg dana nisi dočekao. Od kada te care sazjdao Na obali plavoga Jadrana. Danas si se sretan okitio, K’o nevjesta mlada što se kiti Kada čeka gizdave svatove, Da je vode crkvi na vjenčanje. Lepršaju narodni barjaci, Savijaju v jenci lovorovi, Podižu se divni slavoluci, Prostiru se mekani čilimi; Bruje zvona sa starih crkava, Udaraju glazbe i bubnjevi, RazTježu se pjesne slavopojke. A meču se puške ubojite. Oblače se stajače haljine 1 bogate narodne odore, Trepti zlato, blisla svila cista Prsa resi naša trobojnica. Veseli se i mlado i staro, Raduje se malo i veliko. Podile se bolno i nejako, Sve 'se sleže moru na obalu Nije šala, isti na je prava B’jeli Orli stiči če do Splita Vijesnici slave i slobode, Vijesnici novoga života. Lada klizl i nosi junake. S Albanije i Makedonije, S Brcgalnice i Kajmakčalana, Sve potomke Marka i Miloša. Kad kapetan ladu primaknuo, Omladinci tad se pojagmiše, Ko če konop da prilivati pn i I priveže ladu uz obalu. Major Stojan iz lade izade 1 pozdravi: „Pomoži Bog, bračol“ A pozdrav mu odmah prnhvatiše: „Bog pomogo Kraljeve delije!“ J poklici novi zaoriše Petru Kralju i Njegovom sinu 'Aleksandru mladome Regentu, Vojsci srpskoj i njenom junaštvu. Iz lade se srpska vojska osu I poreda uz barjake slavne Kojino su krvlju poštrapanl, T koji su krvlju sačuvani. Pred Stojana pristupi Smodlaka Doktor Jožo, splitska perjanica, Muške kobi, ozbiljnoga lica, Bistra oka, a čela visoka, Pa u ime zemlje i naroda, On pozdravi četu odabranu, Krv od krvi, pleme od plemena, Braču milu, davno ieljkovanu: „Bračo mila, srcu najmilija. Neumrli srpski vitezovi Dobro došli, sokolovi naši, Dobro došll, spasitelji naši! Sretne oči koje vas vidješe, Sretne majke, koje vas rodiše, I kol’jevke što vas odnjihaše, Svaka vam se stopa posvetila' Sretni bili svi domovi vaši. Kojino se u crno zaviše. Da okove ropstva rastrgnete Da nas može sunce ogrijatl Cdje si sada Ivo Senjanine, Cdje si sada Jankovič Stojane, Cdje si sada Ivo Gunduliču, A gdje 1! si Andrija Kačiču? J vi drugi junači na glasu, D- "'r’ite što vid jeli niste. v ispumo, crsnulo" Vaš se sanak danas Slovensko je carstvo Smodlaka je malko predahnuo, Junake je milo pogledao, Suza suzu brzo susiizale Pa junačim opet besjedaše: „Daviše nas dušmani prokleti, Ali mi smo tvrdo vjc-rovali Da čete nam jednom osvanuti Kano žarko /za gore sunce. I vi bračo, eto dojeddste, Sa onoga Juga pitomoga, Dodoste nam sa pučlne mora, Doploviste sretni moreplovci 1 radosne nosite nam glase: ' Da ste topuz Markov izronili lz dubine mora plavetaoga Da je kletva skinuta sa roda. Sretno stigli Markovi po'omci Na utjehu i na radost rntšu, A na trepet svakom dušmaninu Što posegne za Jadranom plavim. Vi ste vede osnovali carstvo. No što bješe carstvo Dušanovo, Kostima je carstvo omcdeno; Jedinstvom je carstvo pomlađeno. Jugoslav'ji temelj udariste, Kad Kosovo polje osvetiste; Kumanovo kad ste zadobili, Tad ste i Split, bračo, osvojili; Kad u Prilip smjelo koracistc, Tad i Zagreb sebi pridobiste; Kad ste Bitolj bračo zagrlili Ljubljanu ste tada zakrilili. Pobjediste u srcima našim, Pobjediste u dušama našim, Podigoste slabe i klonule, Ohrabriste tužne, malaksale. Od postanka do danačnjeg danka Niko za rod učinio nije, Što učini vojska Srbinova, Hrabra vojska Petra Mrkonjiča. Živi bili junački sinovi, Živi bili i naša vam hvala!-Vaše če se ime spominjati, Dok je sunca i dok je mjcseca". — Govor svrši, pa se prim kr.uo Ruke šire u lice se ljuba', Stojan Jožu i Jožo Stoj ?». Od milinja suze poteku . Major Stojan junački odvratJ: „Hvala bračo r.a beijrdi br„ zkoj, Hvala bračo, na doi'eku braiskom, Sve nam sretno i čestito bilo! Nosim pozdrav zemlje Šumadije, Šumadije i Južne Srbije, Nosim pozu’tav \ iteta i K n 'ja 1 Njegova sina Aleksp .dra. Krvcu svoju mi žalili nismo. Nosili smo rane bez zavoja. tešku orohodili jogu don jeli Ai bani j Da bi vama Složno, bračo, sad zerplju čuvajmo Sleč;iO, bračo, sad. kule zidajmo, Složno, bračo, da polje oremo Složno, bračo, da žetvu žanjemo!" — Kada Stojan svoj pozdrav završi DJgcše se kape i šeširl Odjcknuše pjesme milopojke ! Kralju Petru i slebodi .zlatnoj. ! Bože mili na daru ti hvala, ! Vedro se je nebo rastvorilo ' Iz neba se javiše junači, Zidne novi n e Sokolskog društva Karl ovac U jednom od prošlih brojeva donesii smo sliku zidnih novina koje izlaze u Sokolskom društvu Borovo. Sada donosimo sliku zidnih novnia društva Karlovac, koje več treču godinu izlaze, sa veoma velikim brojem saradnika, iz redova svih kategorija. Ovo je snimak ovogodišnjeg broja, koji je bio posvečen našem mladom Kralju. Velika zasluga za uspje-šno uredivanje ovih zidnih novina pripada svakako uredniku, nara-štajcu Branku Ziatoviču, i 1 Što padoše za čast i slobodu: „Ljubite se, bračo, jednokrvna, Ne■ glodajte kq.se kako krili, Da li sa tri ili sa pet prsta, II’ sa klanja Suncu na istoku. Svi ste jedno i od istog stabla, Jedna vas je /pajka porodila, Istim vas je ml’jekom zadojila, Istu vas je pjesmu naučila: Neka blista zv’jezda Karadorda, Nad zalima i nad krševima, Nek krstare Ofli I Sokoli Dalmacijom zemljom plcmenifom!" * A na spomen ovo g slavnog dana, Uz more je ploča uzidana, Na pleči su s/ova urezana: Pristaniste i»i2jora Stujuiio® PROF. S. ROCA Rad Sokolskog Nakon proslave Kraljevog ro-đendana, posao se počeo normalno razvijati. U. dječjim kategorijama počelo je upisivanje; nara-štaj i članstvo preneslo je svoj rad sa vježbaliita u dvoranu, prednjački zbor podijelio je svoje duinosti. Polovicom rujna imamo uvrštenih 24'Mžnbva, 19 Članica, 72 mu.:kog nar.' taja,- 26 ženskog nara?taj:i, f2 muške dje-ce. 68 ženske r!j?ce, — ulumno 265 vježbača. od kojih poprečno 1'j^j dolazi na vjcžbu lSi. Polazak je sve bolji tako da je u mjesecu listopadu povečano na 2 lo i u studenom na 250. Žen.-!:.':g r.ara-»taja dolazi prosječno S0?o na .vje-žbu, tj. najbolji pola.-.k. društva Karlovac naš rad je težak, ali uz- Prednjački ?borovi rade, ali ne sa tolikem voljom kao na počet-ku ove godine. Narcčito u rr.u-škom zboru naiazimo mnogo popustljivosti i malak^ar.ja. \ t-c ustrajnosti nam treba. Ženske kategorije vode 3 člmice, znmjeni-ca načelnice je na dopu:tu, a druga još njeguje slomljcnu no^u. Na početku novte godine obečn-vao je ovaj mladi zbor mnogo toga učiniti. pa to treba i izvršiti. Upregnimo svu snogu u po- sao, višen. Uprkos svi.m mogučim poteško-čama, društvo je priredilo 2 vrlo uspjele akademije, a mušici na-raštaj i‘članovi sudjdovali su na saveznim .utnkmicama, u košarci, ti Borovu. Mušici naraštaj posti-gao je četyrto mjesto. U mjescu . listopadu. irnali smo nekoliko . društvenih ufakmiea u lak o j atletici, 1 to: murki i žen-'.araštaj i članovi. Najbolji >c naši lakoatletiCari jesu, od mu-škog mrastaja: Vešovič Dušan i Saolič Branko, od ženskpg nara-štaja Potkovn;ak Mira i Kekič Franjiea; od članova Othaz^l Josip i Madjeruli Vlado. Od 18-Х do 13-Х1 održan je svake nedelje društveni prednjački tečaj. Na 1-ХН-1940 prešlo je u muški naraštaj 13 i u ženski naraštaj 15 djece. U članstvo Г4 mu-ških i 1 ženska. Lutkarski’ otsjek radi marljivo. Priredio je u 3 mjeseca M piet-stava. U mjesecu srtuđenom bi6 je tečaj za nove članove. Predavanja su dpž;ili brsča Dr. .Variola, M. Sa-i blič i Radeka. O PAKTU PRIJATELJSTVA SA MADŽARSKOM „Iirvatski dnevnik" objavljuje, u broju od IS decembra, članak, u kome navodi komentare turske štampe o palftu, koji je sklopljen izmedu Jugoslavije i Madžarske. Zagrebački list kaže: „Tursku štampu napose zanima, kojim če pravcem krenuti vanjska politika Jugoslavije nakon skla-panja ovoga ugovora. Jugoslavija ima u svojoj vanjskoj politici pred očima u prvome redu DVA CILJA: ČUVANJE SVOJEGA INTEGRITETA I SVOJE NEZAVISNO-ST1. To praktički znači, da če Jugoslavija i u buduče sačuvati svoju nezavrsnost i u vanjskoj politici, te da če tu politiku voditi u skladu, sa svojim životnim intere-'Jma. Sklapajuči pakt s Madlaskom, JUGOSLAVIJA NJJE SEBI SVEZALA RUKE U SVOJOJ VANJSKOJ POLITICI. Ona je i za budučnost sačuvala punu sl obodu svojega rada, zadržavajučl ne samo formalno nego i stvarno sve atrlbhte nezavisne državne zajed-nice. O torne nije bilo ni jednoga časa sumnje, niti je bilo s koje strane moglo biti kakve sugesti-koja se ne bi slagala s tim temeljnim principom naše vanjske politike. Vanjska politika Jugoslavije služit če samo njezinim In-teresima i suradnji sa svima državama, koje teže živjet s njome u prijateljstvu, a napose suradnji sa susjedima, koji poštuju njezin te-ritorijalni integritet I njezinu ne-zavisnost. činjenica, što je moglo doči do ovoga pakta i što je skla-panje toga pakta povoljno prim-Ijer.o i u Berlinu i u Rimu, dokaz je, da se u ovim dvama centrima Jugoslavija smatra državom, s ko-jom je korisno iivjetl u prijateljstvu, kao što I Jugoslavija smatra, da je za nju korisno prijateljstvo s njezinim susjedima „Sokolska prosveto'1 Ovogodišnji zbor župskili prosvetara odlučio je da si produži sa izdavanjem »Sokolske prosvete" kao glasila i informativnog lista Savez-nog prosvetnog odbora. Pretplata, kao i ranije, 30 dinara godišnje, šalje se na ček. račun br. 58105. Prvi broj će izači 15 januara 1941 godine. Sve bratske j'edinice treba da sprovedu propagandu za „Sokolsku prosvetu“ u ovom mesecu sokolske Štampe. O* vo u toliko pre što če list donositi sva potrebna uput-stva i inicijative za sokolski prosvetni rad. OTADŽBINA SE BRANITI MORAI List „Napred“, koji izlazi u Beogradu, objavio je u poslednjem broju članak, pod naslovom „Ze* mlja se braniti mora“. U članku se kaže, da treba prihvatiti kao rukovodno načelo, da se ne sme ustuknuti pred svakim napadom, več na protiv, da se treba suprot* staviti svakom napadu! „Pasivno predavanje ropstvu nfi može se pomiriti ni sa dostojanstvom pojedinca, a još manje sa dostojanstvom naroda. Napadu se treba suprotstaviti, bez obzira ko-lika snaga iza njega stoji. Jer, a* ko se pri tome i propadne, otpor če moralno sjediniti narod, koji če iz poraza crpsti snagu da po* novo izide na svetlost dana. Ako. naprotiv, propadne bez otpora, sa rukama izdignutim na predaju, te* ško da če ikada više iziči iz mraka. Kapitulanti treba da znaju, da Bog pomaže samo one, koji se sami pomažu. Niko nam ne može dokazati, da u Evropi nema joS država, 1 to močnih država, čijl interesi se slažu i sa našom terito-rijalnom celokupnošču i sa našom nezavisnošču. Prema tome ni da* nas, u neravnoj borbi, koja bi nam bila nametnuta, ne bismo o« stali usamljeni. Ukratko, zemlja se braniti mo* ra! I nikakav razlog ne može o* pravdati dezerterstvo u ovome po* gledu. Ni, koliki nam je neprija* telj, ni kakva nam je vlada; —1 samo ako je gotova da tu celo* kupnost i tu nezavisnost brani< Jer kad one budu odbranjene, sve če • se unutrašnje nevolje rešiti; & ako sudbina bude izgubljena — nikad ni doveka“. i 't i —1,1 } CTAIbE РАЂАЊЛ У ЈУ-ГОСЛАВИЈИ Према подацнма, које je неЈ давно објавила ревија „Социјал* ни архив", ,у Југославији је нз-талитет показао слсдеии пораст по бановинама (пре образовап>з бановнне Хрватске), за послед^е три године: На 1.000 становника у Врбаској бановини 47,8 3' Дринској 43,3, у Вардарској 42.9' у Приморској 36,5, у МоравскоЈ 34,1, у Зетској 33,6, у Саоској 2S.4, у Дунавској 27.2 и у ДрзВ' ској бавовини 26.7 рођеша, и0 годину. Како се види. Слове-начка је најслабија, а сиромаиЈ' на Врбаска бановика најбољЗ-Слгбије од словеначког подрУ4' ја је само управна териториЈ3 Београда, где је било на 1.00® становника само 19 порода ка годину. Занимљиво је такоћ^Р да су на првим местима, по пр^' расту порођаја, Врбаска и Дрин-1 ска бановина, у којима има сразмерно највећи број муслИ* мана. Sita j uči novine Соколсмо друштво Грачаница подиже велини сонолсни дом 'ZasrebaSka „HRV, STRAŽA* o-va/е се на 9 и по милкона кру-на. Очекује се, да he приходи од чланеке порезе бити једиаки, као и ове годцне, Одлучеио је, да се обавезна претплата сокол-ске штампе, за све јединиџе, продужи до хонца r. 1943. Ha концу је иззбран одбор, који he саставити кандидатеку ли-стину за биран>е новог претсед-ништва ЧОС, које he се обавити на цролеће. Тако jal „Нсва Српека Ријеч“, која из-лази у Загребу, пише у послед- рфм броју: „Дефетизам је код нас скоро преко Hobfr сдцштен у стјеран uarpar у капале, одакле Је до-Ј/азно- Qa гордошНу и сарјестан цсторијске истипе, цзресеие у Cisom прводецембарском говору, могао je зато југословенски Кнез Нанјесник Павле да изрекне оие оадучие ријечи. Наш сељачки народ је Hiut-иадцо још једанпут све оие ноји су рачуналц да Је он seh под-легао малодушпостц. Једпии ско-ком, једним свретатњсм, на зрџк покуоне узбуне, »/н смо о-ner извојевали једиу побједу и очували часг нашег образа." • Словеначки „Кметски лист" доноси уводннк, под насловом „Југословени су иепорушиза ue- лира", у коме каже, између о-сталор: „Живот има само тада своју оредцост, ако ra жибимо по с.чо-бодрој BOJbg- Ми Југословенп жедц/го да наставимо свој ntn-вот, онацо како то одгомра nemo] природи, Наџл/ пређи нцсу гинуди иа евпма могуким штима, зато да роОујемо Опдо itoste; већ да будсмо слободап дарод у сдободиој држави. А едободу можемо очувати једипо УИ сџмц! Хоћемо да будсмо сло• бодцц Словеции у окрцљу сло-(Јодце Југославцје! Цпкада ви-iue nehe Сдовенац крварцти за туђпт; e за одбрану властите слббоде nnje нам тешка ипкаква жртва JJIUL—ДД1)Д1- -I'1 1 11 'г I' I'II1 ' ' ' СОКОЛСКИ ПЕСНИ11И Нншо- (еџини K’o месеи кроз гргње огољело урукох се у твоје срце раљено, -«■ да печат туге буде јаснијц, а крик бола двоструко Јачи. Крик he рестати у ноћи, — неће се нн »уати за »era, — али he печзт туге дуге остати и ја ћу у теби себе видети. Нисмо једини — одвојени и уједно, — нежност и бол заједно, — где разум оштрицом својом сече љубав и живот крши. Ти меие а ја тебе зовем, и у толикој близиии — нема нас, док се живот не сврши, к’о сан пред зору — страдања, Бранко Ј, Крчум НАШИ У АМЕРИЦИ Југоеловенски исел>ениии У Чикагу основали су недаано драиски клуб, под именом „Бра-нпедад Нувдиђ". Клуб је eeh от* почео радом, ys потпору оста-лих оргзпизаиија иаших исеље-ника. Певзчко друшрво „Исидор Ба-Јићи, које су наши исељеници у Акрону основали npe десет ro-дина, прославило је ових дзна десетгодишн>ииу рада. Том при-ликом приређен је хониерт, на коме је наступила наша славна певачица, гђа Зирка Кунц-Мила-нов, која је у Америци просла-вила име наше земље. И ревачко друштво „Алекса Шаитик", у Саут Бенду, успешио наступа. Недавно је приредило уобичајени јесењи концерат, на koJćm je наша песма освојила многобројну публику. Соколско аруштво Грачашша отпочело је летос изградљу сво-ra дома и за врло кратко време довело гз под кров. Толико су им дозвољазала материјална средства. Да 6и могли покрити дом, друштво је одржало две забаве, у Грачаници и у Тузли, и тим приходом омогућило да Već u prožlom broju smo javili o poseti madžarskog ministra spoljnih potiova, grofa Ča-kija Beogradu, i o razgovorima koje je tom prilikom vodio, sa pretstavnicima naše državne politike. Poseta grofa Cakija trajala je dva dann j zavržena je sklepanjem pakta o veCitom prijateljstvu izmedu Jugoslavije i Madžarske. Posle toga je grof Caki proveo dva dana u lovu u SiovenaEkoj i vratio se u Budim-peštu. Jugoslovenska, kao i madžarska štampa, popratila je sklapanje ovog pakta člancima, u kojima se istiCe vidno zadovoljstvo i zna-£ajna uloga, koju če taj doga-daj ima« za očuvanje mira u Po-dunavlju i na jugoistoku. Stra-na štampa je posve«’- takode veliku pažnju sklapanju ovog pakta, podvlaCeči, da njime, ni jedna ni druga država nisu uzele nikakvu obavezu u vodenju spolj-ne politike, * Položaj na Balkanu se, prema pisanju domače i Strane štampe, i dalje stabilizuje- Turska štampa ističe odiučnost balkanskih naroda da očuvaju mir, ali i punu ne-zavisnost i integritet svojih gra-nica. Bugapska štampa ističe takode normalne odnose sa svima balkanskim susedima, a naročito prijateljstvo sa .lugoslavijom- Bu-garski kralj Boris je održao delegaciji Sobranja govor, u kome je karao, da je najveća želja Bu-garske da nastavi politiku mira prema vani i socijalnog obezbe-denja prema unutri. * Vodeča ličnost francuske vlade, g. Lava! je predao ostavku, a na njegovo mesto je, kao minister spoljnih poslova, došao g, Flanđen. Kada se zna, da je g. laval bio glavna i najaktivnija ličnost u današnjo/ situaciji u Francuskoj, razumljivo je da je ova promena izazvala opštu pažnju, pa o njoj kružc najrazli-'čitijl glasovi. To utoliko više, što ' se javlja, da je g• Laval, posle j istupa iz vlade, bio policijski konfiniran, Medutim je nemačkl poslanik u Parizu g- Abec, pose-tio Viši, gđe se sastao sa maršalom Petenom, nakon čega je g. Laval bio putten na slobodu, pa je imao zajednički sastanak sa g. Petenom i g- Abecom. Tvrdi se, da če g. Laval uči ponovo u vladu; javlja se da je uapšen g-Marsel Dea, urednik „Evra». Najprotuslovnije vesti kolaju o tim promcnama. a italijan- исплати дугован>а мајсторима. С-ча забава у Тузли дала је 01>о 14.000 динара. Захваљујући зау-зимашу соколског друштва Туз-ла, друштво Грачаннца, дочека« но је у Тузли срдачно. не само ski Hstovi pišu, da je sve to u-nutrašnja stvar Francuske. Francuski Hstovi uveravsju, da če se dosadašnja politika, u odnosu prema Nemažkoj nastaviti, utoliko pre što je i g- Flanden po-znat kao odlični pristalica te politike. Nemačka štampa ističe ta-kode da Nemačku zanima pitanje, da 11 če se ta politika zaista nastaviti, a strani listov! pišu, da bi trebalo da dode i do novih promena u francuskoj vladi. Operacije u Afrlci se nastavlja-ju i bitka se vodi neumanjenom žestinom, što potvrduju italijanski i engleski izveštaji. Italijani tvrde, da su Englezi bacili u ak-ciju ogromne sile i veleki broj bornih kola, u cilju da bi postigl! neki uspeh, koji im služi za pro-pagandu. Englezi javljaju, da su, posle zauzimanja Sidi El Barana, osvojili takd3e Solum, Kaputo i Sidi El Omar; da su prešli na italijansku teritoriju u Libiji; da su opkolili italijansku bazu Bar» dija i da stalno napreduju. Ne kriju se medutim teškoče tog napredovanja u pustari, * TJsled velike studeni operacije na italljansko-grčkom frontu u Albaniji su usporene. Italijani javljaju o mestimičnim uspešnim protunavalama, a Grči o stalnom, i ako laganijem napredovanju. * Američki pretsednik Ruzvelt »e vratio sa inspekcionog potovanja, pa Hstovi najavljuju poječa-nje vojničkih priprema Amerike i pojačanje pomoči Engleskoj. Listovi vode oštru kampanju za povečanje naoružanja i' tvrde, da-Amerika treba sve da učini za odbranu slobode i demokratlje u svetu. U poslednje vreme se govori, da je Engleska zatražila i finansijsku pomoč Amerike. * „Vftlkischer Beobachter* objavljuje članak Hansa Dečke o prilikama u današnšoj Španiji, i kaže da su te prilike vrlo teške. List piše, da več od ranog jutra čitave kolone žena stoje pred tr-govačkim radnjama, mlekarnama i pekarnicama, da nešto dobiju-Zalihe živeža su toliko maiene, da nikakvo racioniranje ne pomaže. Dve trečine Spanaca ode* veni su joS uvek u letnja odela, jer nema štofova. Ma da je letina bila prillčno dobra, na trgo-vima se nalazi još samo dovolj* ......g................— Из Чешке Обце Соколске Главни одбор Чешке Обце Со* од стране браће и сестара, већ и од стране грађанз. ujcaatfb ✓ Događaji kod nas i u svetu no krompira. Najteže je pomanjkanje hleba i masti. „Danziger Vorposfcn* objavlju-je Članak o novoj Evropi i poziva sve države, da se priključe planovima sila osovine. Sto se tiče Švedske i Švajcarske, nemački list kaže, da se obe zemlje opiru da se priključe novom poretku, na svoju štetu. Medutim se Evropa ne može obazirati na Švedsku i Švajcarsku, koje još uvek hoče da ostanu u demokratskim zablu-dama, zbog uticaja slobodnih zi-dara. DNB javlja, da je policija u Slovačkoj otkrila tajnu organiza-ciju, koja je radila protiv posto-jartja* slovačke republike. Uapše-no je 30 lica, koji su pozvati kao krajnji levičari, još iz vremena čehoslovačke republike. t)NB javlja, da je jedan Cilenški inžinjer pronašao nov jaki eksploziv, koiim se, sa 50 grama, može razbiti granitni blok od 50 tona. Kaže se da če čilenska vlada (Južna Amerika) poditi tvor-nicu takvog eksploziva. Kratke vesti iz našeg sokolstva! Ја&ана 1Џи{ића" пцгеб-а џп се рашире п& штакц )џ1о.мао-и:,и! Rad sokofskog društva Kotor Sokolsko društvo u Kotoru radi več trideset gOdina neumorno na narodnoj njivi, bez obzira na prepreke, koje ga nisu mimoišle niti ga mimoilaze. Kao najstarije društvo u Kotoru, ono je steklo opče simpatije, ali i dosta nepri-jatelja, koji medutim nisu mogli i neče moči da ometu sokolski rad. Društvu mnogo nedostaje vlastiti dom, pa če posvetiti sve sile, da dpde do svog krova. lako zbog toga nastaju teškoče u teh-ničkom radu, on se razvija u svi-m» kategorijama. U ovoj sezoni društvo je dđr-žalo početkora oktobra prvu pri-redbu, vrlo uspjelu akademiju, koja je ponovljena i u Risnu. Jednako je uspjela i komemora-tivna akademija povodom Deve-tog oktobra. Naraštajci marljivo polaze tečaj za odbranu iz va-zduha, koga odriaje m.iesno va-trogasno društvo, i na samari-canskom tečaju učestvovao je lijep broj članica i naraštajki. Prosvjetni rad je takoder na višini. Cesto se drže predavanja i govori pred vrstom. N'ed.ieljoin se prireduju članski sastanci sa za-bavom. Nedavno su naši naraštajci o-snovali vOmladinski otsjek« koji je pokrenuo list »Naraštajac«, koji je vrlo srdačno primljen. Vrijedni naraštajci ga izdavaju Kez potrebnih sredstava, ali jaka volja namakla im je najnužnije. I ostali rad je na vi-~i_ni. pa Sokolsko društvo u Kotoru može ponosno da pogleda na preteklih trideset godina svoga rada. }ед.на пјштање 6fi. 2,им. Ла&ла&ића У незељу je у Београду одр-жана скупштина Српсног биии-клистичког савеза, на којој је једногласно изабраи за претсед-вика, наш брат, пуковник Дп-митрије riaaaoBnh, командант артиљеријског пука Кр љеве гарле и прочелник Стрељачког и бициклистичког отсека Савезз соколз K’. .1. Овим избором пу-ковник Павловић добио је jotu јелно заслужено признање за свој рад на. пољу пропаганДе бициклистичког спорта у нашој земљи. Брат Павловић један од пионира биииклизма меку соко-лима. па честитамо брату Пав-ловићу на овом избору! Na predlog ministra za fizičko vaspitanje, Dušana Pantiča, pot-pisan je ukaz ko.iim se odlikuju ordenom Jugoslovenske krune IV reda zastava Sokolskog društva Matica u Skoplju, zastava Sokolske župe u Prištini i zastava Sokolske župe u Petrovgradu. Sokolsko društvo u Kastvu priredilo je Nikolinje veče. Medutim, usled velike navale publike, a premalene dvorane, nije bilo moguče u ejelosti izvesti program, več se je priredba morala odgoditi za nedjelju, lo-VII i to samo za roditelje i djecu, kako bi se mogao dati čitav program. I ovaj puta se ie dokazalo, kako za društvene priredbe dosedanja dvorana ne odgovara. Bilo je do 1000 posetnika. Nova vjež-baonica je dogradena i pokrive-na, pa bi bilo potrebno da se što prije završi, i upotrebi za društvene svrhe. U subotu, 7 o. m., Sokolsko društvo u Velikoj Kikindi priredilo je, u okviru SPP, zajedničku večeru, kojoj je prisustvovao lep broj sokola. Na večeru je došao i starešina župe iz Petrovgrada, brat Dr. Miša Matič, 'sa gospodom. Za vreme večere govorio je starešina, brat Dr. P. Bojanič, o sokolskom radu u prošlom mesecu i o pretstoječoj akciji za zimsku pomoč. Takode je pozdra-vio prisutne ratare ističuči sokol-sku brigu za naše selo i pozvao ih da se u što večem broju upi-šu za članove sokola i time pot-pomognu sokolske poduhvate. Govorio je potom starešina župe, brat Dr. Miša Matič. Njegov lepi rodoljubivi govor saslušali su svi prisutni sa največom paž-n.iom i češto prekidali uzvicima odobravanja. Posle večere otpočela je igran-ka uz opšte pevanje rodoljubivih pesama, u čemu su napose prednjačiti stariji sokoli davajuči tako lep primer mladima. Sokolsko društvo Sv. Peter v Sav. dol. je imelo v oktobru svoj redni, lepo uspeli občni zbor, na katerem so bili izvoljeni sledeči funkcionarji: starosta Ivan Re- bolj. tajnik Požar Metod, prosve-tar Božena Srebotnjak, blagajnik Amalija Srebotnjak, načelnik La-nišek Ivan, načelnica Božena Srebotnjak, matrikarica Požar Pavla, knjižničarka Ušen Terezija, gospodar Šribar Edo. Novoizvoljena uprava je pričela svoje delo z uvedbo redne, celoletne telovadbe vseh oddelkov in z organizacijo rednih prosvetnih sestankov, na katerih članstvo s predava..^ temeljito spoznava sokolski in nacionalni program. Na sokolskem Miklavževanju je društvo bogato obdarilo 50 Soko-ličev. Za prihod Novega leta pripravljajo šentpeterski Sokoli tradicionalno .Silvestrovanje. tim skromnim doprinosom doka žu ljubav naprama našoj brači na Jugu. Pišu nam iz Milne na Braču: Ovih je dana u Parani (Argentina) urnro Alberto Marangunič, ugledan iseljenik, opče poznat kao čovjek najširih soci.ialnih shvatanja, dobrotvor i odličan rodoljub. Volio je mnogo naše Sok. društvo, kumovao našoj društve-noj zastavi i obvezao društvo mnogim dobročinstvima. Sačuvati čemo njemu trajna i harnu uspo-menu medu nama! Neka mu je aka zemlja a porodici iskreno saučešče. x * Za postradale u Bitolju sabrali ii članovi Sokolskog društva /Milna medusobno din. 370.— i tu svotu predali Sok. župi—Split, da Sokolsko društvo Celje matica nam piše: V soboto, 7. decembra je društveni prednjačiti zbor pri redil v telovadnici predvsem za telovadeče članstvo družabni večer, ki ga je nazva! „Vesela telovadna ura*. Na pobudo sester je sokolski Miklavž s primernim poukom obdaroval poedine brate in sestre. Božičnica za deco. Naša neumorna sestra, Zofka Debelakova, je tudi letos pokrenula živo akcijo, da bo deca deležna prijetnega razvedrila, da bo pogoščena, revna pa še posebej, obdarovana. Sestra Angela Sadarjeva pripravlja za to priliko božični prizor v treh dejanjih. Seveda bo deco razveseljeval tudi društveni orkester. Prireditev bo v nedeljo, 22. decembra, v Narodnem domu. * Sokolsko društvo u Velikoj Ki-kindi otpočelo je pre kratkog vremena sa izdavanjem zidnih novina, koje su naišle na simpatičen prijem kod sokolskog članstva i kod ostalih gradana. Po-sebnu pažnju izazivaju zidne no-vine prilikom društvenih večeri, koje se održavaju jednom mese-čnp. Poslednja večera održana je prošre subote i, po uspehu je prešla očekivanja. Čist prihod namenjen je podizanju »Gradine Kralja Petra ii«. U Tuzli je otpočeo župski tečaj za članice i naraštaj, na kome se uvežbavaju proste takmičarske vežbe za 1941 godinu. U tečaju je lep broj sestara iz Zvornika, Brčkog, Gračanice, Olova, Tuzle, Kreke i- Lukavca. Tečaj je zasnovan na internatskoj bazi, a vodi ga savezna prednjačica, sestra Štifter, u zpomoč sestre Lakič, zamenice župske načelnice. Sokolsko društvo Hrastnik, žu- pa Celje priredilo je za sokolsku decu „Miklavževanje* i tom prilikom obdarilo 70 dece. „Miklav-zevanje* sa zabavom za odrasle, priredeno je u nedelju 8. decembra uveče, u velikoj sali sokolskog doma. Pošto je sa velikim uspehom odigrana jedna komedija od Branislava Nušiča, kazaiišna družina priprema komad „Utopljenec*, za koga več odsada vlada velik interes Sokolski kino vrlo dobro napreduje i pretstavlja za društvo glavni izvor dohodaka. Društvo ie ove godine nabavilo nov zvuč-ni aparat; a kod izbora filmova stara se, da zadovolji mnogobroj-nu kino-publiku. Већ у прошлом броју смо гшсали о новој свесци со-колске књижнице, коју је издао Савез Сокола K. J. а која носи назив „Речи Јова-на Цвијића“. Та свеска обу-хвата двоструко више стра-кица него „Витешко заве-штање", па ипак је Савез оставио исту цену од један динар по свесци. Учинили смо то из разлога, да би ве-лике конструктивне мисли s Sokolsko društvo Duga Resa priredilo pretprošle nedelje Nikolinje za decu, koje je bilo odlično posječeno i od djece i odraslih. Poslije prigodnog igrokaza, podijeljeni su djeci darovi. Sva-ko dijete je dobilo po neki dar, što je izazvalo veliku radost. Društvo.je priredilo izlet u Go-mirje, prilikom osvečenja tarno-šnjeg sokolskog doma, gdje je u-zelo učešča na svečanostima. — Prošlu nedjelju ie smučarska sekcija priredila izlet u selo Gršča-ke, gdje je veliki broj članova proveo dan u zimskoj prirodi, ria smučkama. F. K. * Sokolsko društvo Slovenske Konjice za Miklavža je tudi letos obdarovalo pridno sokolsko deco in naraštaj, zvečer pa je bil v Narodnem domu prijeten Miklavžev večer za odrasle. нашег учитеља Цвијића мо-гле да продру у најшире кругове народа. Надамо се да he бр. жупе сад учинити све, да ова намера Савеза дође до што пунијег оства-рења; да ће предузети сми-шљену организацију прода-.је, путем соколских једини-ца, школа и књижара, како би постигао што већи у-спех. Нарочито треба иско-ристити прославу Првог де-цембра, за растурање ове лепе и корисне књижице, која треба да се нађе у сва-кој нашоЈ кући у рукама свих оних, који мисле на опште народне ствари и во-де се бригом за опште до-бро. Наруџбе, уз унапред по-слан новац треба слати што ;;рс, како би у случају по-требе могли штампати на време и друго издање и у-довољити до 1 децембра свим потребама. * Veliki beogradski list „Ро-litika“, objavljuje u broju od '22 novembra, dug članak o knjižici „Reči Jovana Cvijiča", ističuči, da je Savez Sokola, objavljivanjem ove knjižice, učinio veliku uslugu našem narodu u današnjim vremeni-ma, popularizujuči velike misli ovog velikog jugosloven-skog propovednika borbe i rasnog ponosa. Osvećenje sokoliskog doma u Bijeloj Sokolsko _ društvo Bljela, Boka Kotorska, osvetilo je prošle nedelje na svečan način svoj dom i ujedno proslavilo tridesetogodi-šnjicu rada. Čitavo mesto bilo je okičeno zastavama a sokoli i gra-dani srdačno su pozdravljali broj-ne goste, koji su stizali iz čitave Boke. Naročito srdačno' je pozdravljen izaslanik Nj. V. Kralja, Sokolski listovj u Jugoslaviji - POVODOM MESECA SOKOLSKE STAMPE U Savezu sokola Kraljevine Jugoslavije izlazi četiri lista „Sokolski glasnik" zvaničan je organ Sokolskog saveza i izlazi jedan-put nedeljno. U savremenom no-vjnarskom obliku, ovaj list prati ceo sokolski život, daje ton i iznosi shvatanja južnosloven-skog sokolstva na sve naše sokolske i nacionalne probleme. Ositn toga „Sokolski glasnik" prati život i svih sokolskih župa u zemlji, prati rad slovenskog sokolstva, a čitav naš nacionalni- kulturni, društveni i privredni život posmatra kroz prizmu sokolske ideologije sa ciljem da sokolstvo približi svim granama javnog3 života. „Naša radost" namenjen je so* kolskoj deci. Kao glasilo načelni-štva Saveza sokola Kraljevine Jugoslavije izlazi „Prednjački zbornik" i to jedanput mesečno. Osim ovih saveznih sokolskih listova izlaze i sokolski listovi pojedinih župa i to „Oko sokolovo", organ sokolske župe Beograd; „Soko na Jadranu’’, organ sokolske župe Split, Šibenik i Sušak; „Vestnik", organ sokolske župe Celje; „Bratstvo", organ sokolske župe Osijek; „Čuvajmo Ja-goslaviju", organ sokolske župe Karlovac; „Knjiga za sokolsko selo’’, organ sokolske župe Mostar; „Gorenjski sokol", organ sokolske župe Kranj; „Sokolski lutkar", list za unapredenje lutkarskih po-zorišta medu sokolima. Ovaj list izdaje medužupski lutkarski odbor Sokolskih župa Dravske banovine u Ljubljani. Kao organi pojedinih sokolskih društava izilaze listovi: „Sokolska volja", glasilo ljubljanskog sokola; „Glasnik", organ sokolskog društva Indija; „Sokolski život", organ sokolskog društva Subotica; „Mladi Soko" list naraštaja Sokolskog društva Split; „Sokolsko gledališče", mesečni list sokolskog društva Trbovlje; „Sokolska straža", „Sokolski vesnik", list za sokolsko vaspitanje dece i naraštaja „Put Ruskego sokolstva", ,list Pokrajinskog ruskog saveza u Beogradu. Osim ovih listova, prosvetni odbor Saveza sokola Kraljevine Jugoslavije izdaje kao stalnu bi-blioteku zbirku, pod imenom „Sokolska misao". Savez Sokola počeo je izdavati „Biblioteku za narod", uz cenu od 1 dinara, od koje su več iza-Sle tri sveske. Sokolski savez izdaje i jedu« veoma lepu dečju biblioteku za pozorište- sa lutkama. Pored toga, sokolska župa Beograd izdaje „Malu sokolsku biblioteku", a Sokolska župa Skoplje štampa „Sokolski prosvetno-pri-vredni rad po društvima". ppukovnik S. Ivkovič, kojom prilikom su priredene manifestacije Kralju i Jugoslaviji. Prisotni su bili i komandant Zetske divizije, general Varjačlč, komandant Boke, g. Kuzmanovič i drugi brojni odličnici. Osvečenje doma obavill su pravoslavni paroh, g. V. Morovič i katolički svešenik, g. Josip Kraljič, održavši tom prilikom tople patriotske govore. Govorili su još general Varjgčič i pretstavnici sokola, pa su svečanosti nastavljene i završene, uz ponovljene manifestacije za sokolske i narodne ideale. Sokolsko društvo Bijela ponosno je na svoj lepi dom, koga je izgradilo uz teške žrtve i koji-če pošlužiti za rrpadište svega što ie iugoslovensko u ovom delu Boke. , Rađ u Sokoiskom društvu Slovenjgradec , Sokolsko društvo Slovenjgra-**pc spada svakako medu najagil-nije sokolske jedinice u Sloveniji Po svome svestranom i uspešnom radu, na svim poljima sokolske i nacionalne delatnosti. Društvo ima dom, koji je pravo rasadi-Šte nacionalne misli i stecište sve-£a kulturnog života i rada u Slo-venjgradcu. Svakog dana u do-mu je živo kao u košnici. Kategorije članstva, naraštaja, i dete vežbaju neprekidno. Ni prosvetni rad ne zaostaje za tehniškim, jer su predavanja i govori Pred vrstom uvek dobro posedeni. Sokolska štampa je čitana u velikom broju. Sokolske priredbe su pravi dogadaj po uspesima 1 o njima se danima govori. U društvenom domu nalaze se 5 prostorije za zabavu. Tu je i fcuglana, čitaonica i dr. Za uspe-šan rad ovog uzornog sokolskog društva ima najviše zasluga agilna društvena uprava, na čelu sa vrednim starešinom, bratom Ivanom Rojnikom. Visoke škole u Jugoslaviji U predlog budžeta za 1939.-40. god. ministar prosvete priložio je statističke podatke o stanju visokih Skola u Jugoslaviji. Iz tih podataka slede ovi podaci: Ukupan broj studenata na svim univerzitetima u Jugoslaviji bio ja 16.969 (muških 13.547, ženskih 3422), nastavnika 750, asistenata 363. Od toga je u Beogradu bilo 8955 studenata, 278 nastavnika, 189 asistenata; u Zagrebu 5384 studenata, 275 nastavnika, 135 asistenata; u Ljubljani 1965 studenata, 162 nastavnika, 32 asistenata; u Skoplju 164 studenata, 20 nastavnika, 7 asistenata; u Subotici 501 študent i 15 nastavnika. Od toga ukupnog bro-ja bio je 6311 studenata prava. Stanovništvo Nemačke Nem. Drž. statistički ured obja-vljuje u reviji »\Virtschaft und Statistik« prethodne brojke o stanju pučanstva na dan 17 maja 1939. Nakon pripojenja Istočne Marke, Sudetskih zemalja i po-novnog uklapanja u Reich Meme-la, Danziga, novih istočnih po-dručja i Uupen-Malmedya računa se da na području Velikog Reicha živi okruglo 89 miliona 664.000 Stanovnika. S protektoratom, koji ima oko 7 miliona Stanovnika, na području Velikog Reicha živi okruglo blizu 97 miliona Stanovnika. Prema tomu Njemački Reich je poslije Sovjetske Unije brojčano najjača država u Evropi. Daleko iza njega je Velik3 Britanija sa Severnom Irskom (47.5 miliona), Italija (44.4 miliona), Francuska (42.0 miliona) i Španija (25 miliona). Rarašla.'ci, saradjujte u „Viladom Sokolu'1 Josip Bauman VELEŽGANJARNA Izdelovalnica likerjev, ruma, konjaka in sadnih sokov ST. ILJ PRI MARIBORU Pristna slivovka, _ , , , Pristna droženka, Postaja ih lij - Ura v. banovina pristni brinjevec, Brandy medicina), Crem likerji, Rum, Pelinkovec, Špirit, Štajersko vino, Malinovec Detaljna prodaja na malo u Mariboru Pismene porudžbine slati u Št. lij v Slov. Goricah Preporužam se braći za potrebe prilikom raznih priredbi <62-1) Џџ&н, gaSaft cтшт лиет „Соколски весвик“, лист за со- колско васпиташе деце и на-раштаја, издаје и уређује брат Димитрије Рашић срески школ-ски надзорник у Срем. Митро-вици већ пуних девет година, ширећи соколску мисао међу де-цом и сељацима, не жалећи и материјалне издатке. Уређивање весника води брат Рашић са много љубави. Са-» држај сваког броја је врло ин-тересантан за децу, која и сама сарађују. Када се чита Соколски вес-ник нарочито упада у очи коли-ко деца воле Краља, Отаџбину, војску, школу и т. д. Неговати љубав према тим светињама значи урезивати у дечију душу најлепше . особине. Сарађивање школске деце У овоме листу је обилно. Сарадни-ка има готово у свим школама сремско-митровачког среза. Уредник „Сокодског весника”, Ц као > искусни соколски радник Џ чини много за соколску идеју на селу, па је потребно да „Со- / колски весник“ буде што више ширен и читан. Брату Рашићу желимо што више успеха у „Соколском вес-нику“ као и у марљивом шире-њу соколске мисли на селу. Вишњићево. „ДУХОМ косовског СОКОЛСТВА“ Соколска жупа Цетиње изда-ла је недавно, уз цену од 5 ди-нара, књцжицу, „Духом косов-ског соколства", испуњену са-држајем у вези са прошлого-дишњом прослгвом 550-годиш-њице битке на Косову. Књижи-ца је врло укусно опремљена, са сликом Краља Уједшштел>а на насловној страни. Поред чланка брата Гавре Милошеви-ћа, старешине цетињске жупе: „Српска војска на албанској Голготи", и његовог говора штампаног своједобно у .>Со-колском Глгснику", у књижици је оштампан и знимљив чла-нак генерала М. Арачића, „Ha- ma борба“. Уводни чланак на* писао је жупски просветар, брат П. Ускоковић. Вредна је споме-на и песма „Осветници Косова“, од Дубовице. По трајној вред-ности садржаја, књижииа завре* ђује да се нађе у свима сокол-ским јединицама, па је топло препоручамо. Добија се код жупе Цетиње. Nove sokolske jedinice U Sokolsko! župi Skoplje osno* vane su nove sokolske jedinice (povereništva) u selu Brajasu, sa br. R. Jovanovičem; — u Goran* cima, sa sestrom Katarinom Al* vanovič i u Grlici sa br. Milojeni čaničevič i u Starom Kačaniku, X PO МАТИЧ H E ćCCtft. ТРАЖИТЕ БЕСПЛАТАИ UCHOBHMK SBOTPAn КРАЉАМИЛАНА9 ТЕЛ.20-333 Стјепан Церовечки ^ 5—st ЧДС0ВНИЧАР И ЈУВЕЛИР M. МИТР0ВИЋ TepasHie 22 (до Ноиве) имa швајаарскнх часовнвка sa руку и џеп, златног на-китв, кристала, сре-бра, пехара и плакета EpaliH и сестрама n d љу с т Цеие врло солидне. Стручан рвд Тражнте цеие за нзраду клипаца и »пачака 'S-stt 1 Pripadnikom sokola se priporoča gostilna „FIGOVEC" HOČEVAR FRANC LJUBLJANA Tyrševa ul. 13 <81-T) patentirani grejač 50°lo uštedi na ogrevu Jedini proizvođač: BALKANMETAL FABRIKA LIMENE I METALNE ROBE SUBOTICA * PATENT ? "A" i\ Tražite besplatan ilustrovanl prospekt tes-i) i», l l i( (» i Jadranska Plovidba d. d. - Sušak Brzojavi: Jadroplov Brza parobrodska služba iz Sušaka za Dalmaciju i obratno. Telefon: 2-36, 2-37 Redovita veza za sva mjesta na domaćoj obali, kao i za sve otoke. Putničko-teretne pruge iz Sušaka za Dalmaciju, kao i u lokalnom saobraćaju. Izvršna kuhinja — dobra posluga. Upute i vozne redove daju: Direkcija društva ‘u Sušaliu, sve agencije na moru, kao i svi uredi društva „Putnik" i „Wagons-Lits“. z \m 2560-56 Као перо лагане ципелице ea малв бе бв, израђенв од филца, Од броја 19 до 33 Дин 25"-Од броја 23 до 26 Дин 29-- 7225-44 Топлв шенске кућне папучв од мека< ног карираног дубла, са кожиим ђоно' вима међуђоновима од филца. 4065-66111 Удобнв и топле женске ципеле од ко* же. комбиниране са сукном и украшзна кримером. Имају кожне ђоновз и ииска потпетице. Закопчавају се на шпангу. 7252-57 Висоне кућне папуче за децу, изра^е не од топлог вуненог дубла: Од бр. 27 до 30 Дин 39’-Од бр. 30‘5 до 34 Дин 45* са опшивеним ђоном: Од бр. 27 до 30 Дин 45’-Рд бр. 30'5_до 34 Дии 49-- 7155-49 Жзнска високе топле Kytwe папуће од карираног дубла,са кожним ћоновима, 2265-66135 Топле женске ципеле од коже, комби-ниране са сукном и украшане кримз-ром. Изнутра су скроз постављене филцом. Имају кожне ђонове и полуви-соке потпетице. 5461-44702 Дечије ципвлицв од смеђе меканв КО' жв, широког и удобног облина. Ђоно’ ви су од коже. Од бр. 19 до 26 Д. 99-' 2405-3S115 Удобна жзнске лолуципеле од црног или смеђег бо::Са, са машницом на ристу од кроко-иоже. 9629-54730 Елегантне мушке полуципела од финог телећег бокса, са кожним на рам ши-веним ђоновима и пстпетицама 5461-64883 Врло топле дечијв циг1ели"в, израђена од телећег бокса, комбиниране са то-плим сукном. 2605-64207 Елегантнз женскв отворвнз ципелз од телзИзг бокса, комбиниране са кроком. Имају кожнз ђонозе и дрвена потпетице, пресвуКене кроком. 6662-44722 Издржљиђ^ ципеле за дечаке од телв' her бокса, са кожним ђоновима и пот петицамгу. Од бр, 27 до 30 Дин 149’-Од бр. 30*5 до 34 Дин 169-* Од бр. 34’5до 39 Дин 199- 9679-34728 Мушка висока ципела од телећаг бок-са. са кожним на рам шивеним ђоно-вима. 2625-34S43 Практичнв женсне полуципеле од фи> ног телеиег бокса на шнирање. са КО' жним ђонозима и полувисоиим П0ТП6' тицама. Изра^ујемо их у црној и смв' ђој боји.