чхо- SVJf ^ Izdaji! se svaki drugi mesec. Uredništvo i uprava u Petrinjskoj ulici br. 366. У ti Л9--------- Jugoslavenski SmOGEAP, Izdavatelj i urednik A n t. J. Bezenšek. г stoji na cčio leto 1 fr. 40 n. Pojedini listovi po 26 n. Rukopisi se ne vraćaju. ------------ Broj 4. U Zagrebu, meseca septembra 1876. Tečaj I. Hegerova slavnost. (Ant. Bezenšek.) Dne 14.vmaja svetkovala se je u rodnom gradu I. .1. Hegera u Polički u Češkoj slavnost u slavu toga apoštola stenografije u Austriji, — što je gg. čitateljem ovoga lista već poznato. Žalim, da je prostor ovoga lista toli skroman, te mi nije moguće na obširno opisati krasnu ovu svečanost*) jerbo mislim, da bi godilo prijateljem ove umjetnosti saznati, kako se slavi uspomena muža, koji si je na ovom polju nesmrtnu slavu stekao. Nu svakako hoću da glavnije momente ove slavnosti iztaknem, koji su mi se, kad no sam ovoj slavnosti prisustvovao, osobito u pamet i srce utisnuli. Pražkornu stenogr. družtvu pripada čast, što je priredilo zajedno sa gradjani Poličke Hegerovu slavnost, koja je, trajući prema točkam programa, #koji smo u 2. br. priobčili dva puna dana, u svih potankostih veoma zanimiva i krasna bila. — U to vrieme boravio sam u Pragu, te mi bijaše čast u družtvu cienjenih čeških stenografa pražkih i u družtvu gostiju iz Draždjana, Beča te iz različitih gradova češke i Moravske do Poličke putovati. Medju ovimi na pomenuti ću samo, da su bili osim članova pražkoga stenogr. družtva ovamo došli prof. dr. Zeibig iz Draždjana i prof. Engelhardt iz Beča. U Polički bili smo veoma liepo i prijateljski primljeni. Čitav grad bijaše urešen zaztavami, cviećem i primjernimi napisi na steno-grafičnom i običnom pismu. — Na večer (13. maja) bila je u gradskom kazalištu sjajna predstava; predstavljao se je komad pod naslovom: „z doby kotillonftvPoslie kazališta pako bila je illurni-nacija u cielom gradu, i glasba prolazila je svirajući ulicami. Već ove večeri pokazalo se je, da se svi slojevi pučanstva natječu da po mogućnosti doprinesu k što sjajnijemu uspjehu ove slavnosti; jer nije bilo gotovo ni kuće, na kojoj se nije vijala zastava, ni prozora, *) Obširau moj opis Hegerove slavnosti nalazi se u listkih „Slov. Naroda", br. 1-26-129. Pis. koji bi bio nerazsvjetljen, a družtvenomu sastanku u večer prisustvovali su svi odličniji građjani. No drugi dan, u nedjelju 1б. maja, pokazalo se je to jošte ljepše. Prva točka programa bijaše stenogr. izložba. Kod ove me je upravo radostno iznenadilo, kad sam se osvjedočio, da je stenogr. literatura njemačka i češka tako bogata, te zanimanje za stenografija u češkoj i drugdje u Austriji i izvan Austrije tako veliko, kako si dosada niti predstaviti nisam mogao. Što se tiče literature, bile su tu izložene stenogr. naučne knjige, medju njimi dapače knjiga spisana po samom Gabelsbergeru. Osim različitih i mnogih njemačkih knjiga ove vrsti bile su ovdje izložene i slavenske knjige stenografične: češka,, poljska, hrvatska, slovenska, srbska i ruska stenografija bila je zastupana*). Izvan naučnih knjiga imade kako u njemačkom jeziku tako i u slavenskih najviše stenogr. novina. I ovih bijaše izloženih veoma znatan broj. Obično su auto- i litografovane, a nekoje takodjer tiskane stenogr. tipami. Osobitu su pozoenost na sebe svraćale radnje Hegerove; njegovu knjigu: „Kratak naputak steno-taehygrafije za četiri glavna jezika slavenska« i njegove stenogr. krasne rukopise nije sigurno nitko pregledavao, koji nebi bio priznao njegovu veliku marljivost i njegovu neumornu djelatnost na polju stenografije. — Jošte mi je spomenuti krasnih stenogr. radnja različitih đjaka i učenica, naročito onih, kojim je učiteljem stenografije prof. J. O. Pražak. Tu se vidi jasno vještina profesora s jedne, a marljivost i veselje do predmeta dotičnih učenika s druge strano. I stenogr. družtvo iz Teplica poslalo je stenogr. radnje nekojih tepličkih gospo-ćfjica, koje su radnje takodjer jako dobro i liepo izvedene. Prelazim sada na slavnostno odkritje uspomene ploče (v i d. sliku), što je sačinjavalo glavni dio ciele slavnosti. — Oko 10 sat otišli smo izpred gradske sborniee kroz ulicu, nazvanu od toga dana Hegerovom ulicom, u predgradje, gdje se nalazi rodna kuca*Hegerova (vid. sliku). Ona kuća stoječa više na ladanju nego u gradu . sasvim je —. kako se vidi — neznatna kućica, ali u istinu zadobila veliku i historičnu znamenitost mužem, koji je u njoj svietlo ugledao. I pred mnogom sjajnom palačom neće se nikada toliko svieta vsakupiti, koliko se je dne 14. maja pred ovom kućom! čim je gradonačelnik dr Tamele pozdravio sakupljene, stupi na govorničko mjesto prof. Jan 0. Pražak, te u krasnom, do pol sata trajajućem češkom govoru opis a znamenitost današnje svetkovine, iztičnć zasluge Hegerove za stenografiji! i domovinu. Govor bio je popraćen čestimi slava- i živio-kliei te prouzročio veliko oduševljenje. — Zatim nastupi dr. Ruda, odbornik pražkoga stenogr. đružtva, te preporuči pažnji gradjana ovu ploču u sađanjosti i budućnosti. Pjevačko družtvo odpjevalo je slavnostim kantatu, i time bio je glavni dio slavnosti savršen. *) Od jugoslavenskih stenogr. spisa bilivsu izloženi: Magdičeva „Stenografija hrvatska", Bezenšek ova „Stenogr. Čitanka" i „Jugosl. Stenograf". - 39 - Za tim je sliedio banket; tu mi je napomenuti različite napitnice : prva od dr. Tamele-a Nj. Veličanstvu, druga prof. Pražaka Hegeru, treča prof. Eugelhardta Polički, zatim i napitnica pisca ovih redica uzajamnosti slaveuskej na polju znanosti u obče a stenografije napose, itd. Izlet u okolicu poslie banketa pokazao nam je cielu okolicu kao dosta prijatnu i liepu — Na večer završila se je ciela slavnost jako liepom plesnom zabavom. Na koncu o napomenuti mi je prijaznost gradjana poliekih, koju su ovom prilikom naprama gostom pokazivali. Sigurno će se svaki, koji je ovoj slavnosti prisustvovao, radostnim srcem vazda sjećati onoga dana i onoga mjesta, gdje se je slavnost Hegerova toli sjajno ovršila. Jugoslavenska stenografija. (Piše Ant. Bezenšek). (Dalje). S, S. §. 20- 1) S staplja se sa v u poseban znak, koji je nalik obratnomu s, da se naznači skupina sv. 2) Spaja se neposredno sa: b, c, d, g, l, m, p, k, r u skupine: sb, sc, sd, sg, si, sm, sp, sk, sr; i u skupine: ps, ks. Glede š sravni §. 18. Opazka. Po suglasih: b, Č, d, l, m, n, nj, v piše se n a koncu rieči s i š, protivno obratnim potezom. (Vid. pril. §. 20.). T. §. 21. Spaja se neposredno sa c, č (š), f, h u skupine ct, čt (št), ft, ht. (Vid. pril. §. 21.). V. §. 22. Suglas,«) izrazuje se u svrhu neposrednoga spajanja sa predstojećimi: c, č, d, h, m, t, š, z, z, št, šć, dj, pomoćju zavojke (,,schlinge“). s, 8. §. 20. S staplja se z v v jeden poseben znak, koji je podoben obrnjenemu s da se naznači skupina sv, (vs). 2) Spaja se *eposredno s: b, c, d, g, l, m, p, k, r v skupine, sb, sc, sd, sg, si, sm, sp, sk, sr; i v sku-piue: ps, ks. Glede š primeri §. 18- Opazka. Po soglasih: b, č, d, I, m, n, nj, v piše se na koncu besedij s i š svojo nasprotno obrnjeno potezo. (Vid, pril, §. 20.). T. §. 21. Spaja se neposredno s c, 6, (š), f, h v skupine et, čt (št), ft, ht. (Vid. pril. §. 21.). V. §. 22. Soglas v izrazuje se v svrho neposrednega spajanja s predstojećimi: c, č, d, li, m, t, š, z, ž, št, šč, dj s pomočjo zavojke (,,scklinge“). Rodnu kuća Hegerova. Opazka. Za v na svršetku rieči u obće, a u sredini rieči onda, kad sliedi izza njega n ili nj, imademo poseban znak, koji izgleda kao obratno povećano ste-nografično v. (Vid. p¥il. §. 22.). J. §. 23. J spaja se sa sliedećimi suglasi, ako neposredno izza njega sliede, ili ako se nalazi izza njega samoglas e, u svojem prvom obliku (kao tanka crta); isti oblik upo-trebljuje se, ako se j nalazi na koncu rieči. Ako se pako ima u njem simbolički naznačiti kakav samoglas promjenom položaja ili oblika suglasa j, upotrebljuje se drugi njegov znak. Ako stoji j pred c (ts), h, t, stave se ovi znakovi u svrhu naznačivanja j u ležeći položaj. (Vid. pril. §. 23.) Opazka. 1. Za v na koncu besedij v obče, a v sredini besedij tedaj, kedar sledi izza njega n ali nj, imamo poseben znak, koji izgleda kakor obrnjeno povečano stenografično v. Opazka. 2. Slovenski predlog v, kojemu odgovarja v hrv. jeziku u, naznačuje se v stenogr. po fonetičnem principu = u. (Vid. pril. §. 22.). J. §. 23. J spaja se s sledečimi soglasi, ako neposredno izza njega slede, ali ako se nahaja izza njega samoglas e, v svojen prvem obliku (kakor tanka črtica); isti oblik rabi se, ako se j nahaja na koncu besede. Ako se pak ima v njem simbolično naznačiti kakov samoglas s promeno položaja ali oblika soglasa j, rabi se drugi njegov znak. Ako stoji j pred c (ts), h, t, stave se ti znaki, da se naznači predstoječe j, v nagnjeni položaj. (Vid. pril. §. 23.) Uspomena ploča. §. 24. Neposredno s p a-anje (stapljanje i uplitanje) upo-trebljuje se u interesu kratkoće pisma takodjer u slovčanih konso-nancijah, ako je medju dotičnimi suglasi samoglas, koji je u predstojećem suglasu naznaćiti moguće, i ako time nikakva dvoumnost nenastane. (Vid. pril. §. 24.) §. 25. Iz puštanje samoglas a. Ako je u interesu brzo-toćnosti i kratkoće pisma, mogu se nebitni ili manje bitni samo-, glasi sasvim izostaviti. Takovi se samoglšsi često nalaze u padežnih dočetcih u glagolnih nastavcih itd. Bitan je samoglas u korjenu, gdje ga i valja naznačiti. — Moglo bi se takodjer reći: često dade se upotrebiti uzko spajanje mjesto širokoga. (Vid. pril. §. 25.) §. 26. 0 izostavi janj u su glasa. §. 24. Neposredno spajanje (stapljanje i upletanje) rabi se v interesu kratkoće pisma tudi v slovčanib konzonancijah, ako je med dotičnimi soglasi samoglas, kterega je v predstojećem soglasu naznačiti mogoče, i ako s tim nika-koršna dvoumnost ne nastane. (Vid. pril. §. 24.) §. 25. Izpuščanje samo-glasov. Ako je v interesu brzo-točnosti i kratkoće pisma, morejo se nebitni ali manje bitni samo-glasi čisto izpustiti. Takovi soglasi se često nahajajo v padežnih đo-četkih, v glagolnih nastavkih itd. Biten je samoglas v korenu, kder se tudi naznačuje. — Moglo bi se tudi reči: čestokrat da se rabiti ozko spajanje mesto široke,ga. (Vid. pril. §. 25.) §. 26. O izpuščanju s o-glasov: J. J se izostavlja, kada se nalazi medju dvima suglasi ma; dakle mjesto eje piše se ee, mjesto oje = ae, oje = oe, uje — ue itd. N. pr. daje = dae, stoje = stoe, psuje = psue itd. Opazka: Dobro treba razlikovati rieei dočimajuče na aj, ej, oj, uj, od aji, eji, oji, uji, od uje, eje, oje, uje itd. Mesto Ij može se pisati — l. У. V izostavlja se obično: 1. medju dvima samoglasima. 2. Kadkad pred različitimi sa-moglasi n. pr. pred b, c, d, š, št itd., ako kakva dvoumnost nema-stane. Opazka. Ako stoji v na početku korjema. neizostavljase. N. pr. uvažiti, nevolja itd. (Vid. pril. §. 26.) §.27. Tud j e rieči i vlastita imena. Tudje rieči pišu se obzirom na ono. št,o je u §. 2. glede stenogr. pravopisa navedeno, po istih pravilih, koja su za domače rieči ustanovljena. — Mjesto z piše se obično izvorno s, jerbo je onaj znak praktičniji. N. pr. poezija = poesia. I vlastita imena pišu se po občih pravilih stenogr. pisma; samo treba paziti na jasnost, i radi toga se neposredno spajanje u slov-čanih konsonancijah te izozstavljanje samo- ili suglasa obično mimo iči imade. J. J izpušča se: 1. vsikdar, kedar sledi izza r i služi za njegovo omekšanje. N. pr. morje, cesarja. (A kedar jej bitno kakor n. pr. v komparativu: „gorje“, ali v besedi „zarja“ ne sme se izpustiti.) 2 Kedar se nahaja med dvema soglasoma; torej mesto eje piše se ee, mesto aje = ue, oje = oe, uje = ue itd. Opazka: Dobro je treba razločevati besede, ki se končavajo na aj, ej, oj, uj od aji, aje, eji, eje itd. Mesto Tj more se pisati = l. У. V se izpušča navadno: 1. med dvema samoglasoma. 2. Včasih pred raznimi saino-glasi n. pr.: pred b, c, d, š, št, šč itd., ako kaka dvoumnost nenastane. Opazka. Ako stoji v na početku korena neizpušča se. N. pr. uvažiti, nevolja itd. (Vid. pril §. 26.) §. 27. Tuje besede i v la s t n a imen a. Tuje besede pišejo se obzirom na ono, kar je v §. 2. glede stenogr. pravopisa navedeno, po istih pravilih, koja so za domače besede vstanovljena. — Na mesto z piše se navadno izvorno s, ker je ta znak praktičneji. N. pr. poezija = poesia. Tudi vlast na imena pišejo se po občnih pravilih stenogr. pisma; samo treba paziti na jasnost, i zarad tega se neposredno spajanje v slovčanih konzonancijuh i izpuščanje samo- ali soglasov navadno ne rabi. - 43 — Vlastita imena tudja pišu se obično po sluhu, kako to fonetički princip, koji u stenografiji vlada zahtjeva. Nu mogu se, osobito ako nisu obćenito poznata, i vlastitim svojim pravopisom bilježiti, (Vid. pril. §. 27.) Vlastna tuja imena pišejo se navadno po sluhu, kakor to fonetični princip, ki u stenografiji vlada, zahteva. No morejo se, posebno ako niso občno znana, tudi z vlast-nim svojim pravopisom bilježiti. ’ (Vid. pril. §. 27.) (Dalje.) Stenografična literatura. Slavenski stenograf, časopisi: 1. „Tesnopisne listy.“ Izdaje „prvni pražski spolek stenografu gabelsbergerskyh.“ Urednik Jan 0. Pražak. IV. tečaj. Izdaje se 1 krat na mjesec na 8 str. Predplata prima se u knjižari dr. Gregra & Perd. Dattela u Pragu. Ciena 2 for., a s njemačkim prilogom 3 for. 2. „Biblioteka S t e n o gr a f i c z n a.“ časopis za poljsku sten. Izdaje ga „centralne tovvarsztvvo stenografovv" u Lvovu. Urednik Jos. Polinski, učitelj stenografije. 3. „Szkola praktyczna stenografii p o 1 s k i e j “. Izdajalo 1. 1874. isto družtvo. 4. „ \V i a d o ni o s c i z dziedziny Stenografii." Izdaje „Polsko-ruskie towarzystvo stenografovv" u Lvovu. Ured. Jeroteus Steblecki. 5. „Gazeta stenografizn a.« Urednik i vlastnik dr. Henrik Meissner. Izdajo se v Krakovu 1 krat na mjesec. Stenogr. časopisi drugih naroda: L. 1875. bilo ie 30 njemačkih, 7 italskih, 3 madj., 1 švedski, — skupa 41 sten. časopisa, po Gabelsbergerovotn su-tavu uredovanih. Knjiga stenografičnih i o Gabelsbergerovoj stenografiji pišućih izišlo je prošli; god. 59; medju njimi 3 slavenske. Muzikalna stenografija. Englez Mr. Roberts, izu-milec neke muzikalne stenografije, govori o njej tako le: „Bez dvojbe si je mnogi, koji sitno i neprijetno delo, prepisovanje not opravlja, zaželel, da bi bilo mogoče na koji drugi način različne glasove bilježiti i da bi to mogoče bilo bez upotrebljevanja vsakovrstnih znakov za trajanje not, bez ključev itd. — V njegovej muzikalnoj stenografiji je 12 znakov za naznačevanje not. koji odgovarjajo črnim i belim tipaljkam pianoforte, a ker se je to jako lahko naučiti moči, more se učenec kmalo jako izuriti, i nij mu težko, vsak zapeti ali zaigrani glasbeni komad napisati, samo ako so mu skale dobro znane. Kaka pesem ali melodija dade se v malo minut zabilježiti, samo s šestino truda i v desetini časa, kojega pri navadnem pisanju not za to rabimo". Glasnik. i Juraj <3--cLČel£_ Dne 25. julija t. 1. uzela nam je nemila smrt jednega naših marljivih sodelaleev na polju stenografije jurista J. Gučeka. Blagi pokojnik bil je rodom Slovenec iz Jurjev-kloštra blizo Celja; svoje prve nauke do 4. gimnazije svršil je v Celju, a potem jih nadaljeval v Zagrebu, kder je bil sedaj pravnik na vseučilišču v 11. tečaju. Tukaj bil je kot mladenež dobrega i mirnega značaja ter blagega srca vsem jako priljubljen, a posebno njagovim prijateljem i sošolcem. To se je najlepše pokazalo pri njegovem lepem sprovodu dno 27. julija. — Rot stenograf je on sodeloval z urednikom tega lista v saborskih sednicah od 27. okt. do 8. nov. 1. 1875. Bil jc v obče stenografiji jako velik prijatelj, i zaradi tega tim bolje obžalujemo njegovo rano smrt — bil je star samo 23 let, — ker nam sodelaleev v tej pri nas še tako slabo razvijenej stroki živo treba. V ečn a mu pamet! „Stenografija i hrvatske škole". Ovaj naš članak, koji se nalazi u 3. br. „Jug. Sten,“ priobeio je „Škol. prijatelj" u br. 14. dne 15, srpnja na prvom mjestu sa sljedećom jako dobrom opazkom: „Mi vadimo ovaj članak iz „Jugoslavenskoga Stenografa" s tom opazkom, da bi koristno bilo, kad bi se učiteljskim pripravnikom i učenikom gradjanskih škola dala prilika, da nauče stenografije.“ — Mi želimo, da se ta hvale vredna misao čim prije ostvari! Slovenska stenografija. Urednik „Jug. Stenografa” dobil je na svoj predlog, da „Sloven, Matica" izda njegovo slovensko odnosno jugoslavensko stenografijo sledeči odgovor, s kojim more biti obzirom na v njem navedene razloge za sedaj popolno zadovoljen: „Štv. 128. — Blagorodni gospod! Odbor „Matice slovenske" je v seji 13. jul. t. I. o Vašem predlogu zastan slovenske stenografije sledeče ukrenil: Akoravno odsek za izdavanje knjig po predlogu strokovnjakov spoznava, da bi bila Vaša slovenska stenografija izvrstno delo, (kajti Vaša „stenografička čitanka" ugaja ne le hrvatskomu jeziku, temuč vsem slovanskim jezikom, ter popolnoma ustreza vsem potrebam slovanske stenografije po najnovejšem sedanjem razvoju) — vendar glede na pičle matične dohodke in na premalo porabo te knjige med Slovenci za sedaj ne more izdati na svitlo slovenske stenografije. Predsedništvo „Matice slovenske". V Ljubljani 17. jul. 1876." Dr. Jan. Bleiweiss, v. r. A. Prapotnik, v. r. predsednik. odbornik i tajnik. Prosimo one gg. naročnike, koji nam še niso naročnine (predplate) za celo leto poslali, da to čim preje storiti blagoizvole, ker br. 5., ki skoro izide, pošljemo samo onim, koji so platili. Administracija. *** Uredništvo i uprava „Jug. Stenografa" je od 1. oktobra počamši u Petrinjskoj ulici br. 365. u Zagrebu. *** Tiska C. Albrecht u Zagrebu. Prilog listu. s/' J SL о/У'«/, . , o//~^-trtŽ&'y *~xJL^ ^cf'LMt-oćr-ck/sl/, ^zs^eac ag - -cf-Jšs; 9 -d^O ^~°7 СЛ <У& f ot -dd/- •t' ; (J' -d- tšjJ J?**'' 4?sA«f, ž SrZd s~a Su! y S . О^ đ/ifdV y &Сл лЛеНУ; f'zJv-vJ; <& ^jc&nrfOj o&J* zscć&rufrO; х^Гбс/ех/, '>teća^ & уср'? dcdJft'&A/ j ofjeTUC^/j <*V ■d-'tf j O/lf’tMsO'm&t&i'; 4TUcJlžrn)j <2- fo-d't'. С\Ј^^-еКУ. оС^Г ; ^fddcd/^ ^; о&сг, DO J &Ć; O^cj^ /Hi* ?€ , '&6/ \s , t-SZ , V, V-, vV^; đ-r#. , 1, f; у, av ^ dg / j r-trSTrv t $/*'t 4г-đ, ^тг,- * £acJ, O? d-cKf, (? ЉхЈ^, iyćs'^'-i'^/&tJ'/ ^сгнл, уЈГ/МлгушЈ, ^>^г*и,у ^>^uxaC r^> Јлхггггилел, e гиш, ^ХР WiW; осАуглм*". • еШ~.. v£, y^y %, /10,-^г?, Ј; rf, 7-^ f 'ЗјЖ, (аХал'; ^.//гл6?СА , ,/Ćč’cćč*'; /€с*агџј' .-ćhjt-AiAA/1, у^е^у^с**', Sćts4c*> , /!?&-e Чк/ o^J Jfs-Л/. ^ At, /{£tjsć,yft, Л-At, & jZ&rrv&tt' . ' ž ' ЈУ\б. z z Vf & ’/nsr-, ? STZ'IV', *- /L r* = / Љ-, ЈР f ; W~, Jf ^''t/Z^^tr- jćy'lc'$c?/ с^гЖ, gf^Vt^; *, = 8 ^Ui., ^ $-^уЉиу ЉА~«сЛ,у ^^oćtoms, ****>, Зугтрт/, / ^L*- /, ^ J^'f^- p , /J/'f/ČtA;, ^V^«- ,y/£A>ć-lAC’i', Z&ĆZJĆ-VlsrUks, ^ / Airtcć; Avoe/u, 6**s,*n*?**, ~*t- * Z'* ^ jfvjo t fv&C, •j'ricćc^, XAAtm~'s АУгл^-^г, , --- ј4-^у ^7 ^го ^ ZeaA^J ryj Л^Г-, j£ г^гг^ ~ - c/t > Ј.^/Љау, е^г_ ehy m*>s -па^сЉс^е/, ^ас/ . rć&frVtA-tSy .-'V^^ecZ'fV-U&MA1, ,''<^'^AćZ&CsTZ/, ., A^'-đ^ac^ yVZf A У ^ ć&y‘, p"' -'t**// C^&Z^Žzs, zž ЉиХ/Лг&сУ; ŽĆytt24Ć, Г^^/схУ&А , <žL / ) £,J L. лгуе;', C- , o~ , Z 7ruyZ , y ttrtiv. y , t_ /еуг, *r-y*j/f^ty<. , /2- , '"V- j€y*Sy ^TV fty); "2. ^К/УЈ’ ^ ^ ^уЈ' 4l £y+y^'Y ^U, *&-&*&>J^*4- -C«*^£tACs ' ^уи^ф^а’,,c&SfrSĆizsv-acs, '>we^/acsiu*Jy лу^-тггх^е&г* у^уе&кгиб) , yyz^n.>y у ут^ уем^њггг*?, у^уг^-v^Z ; £ ( j ^ ;ki*^yećcw-v-riA ‘j /£ ^узЛЉ^е^/ — ^ćee ^*y&uwt-e.a w_^ /-i^-i^o $ , С/У OC'lSt&K'L' Л',J Ć0t'//'~S^ /ćć^ieCtftAr-zst ^ ~ел/' ^&<4&1л^Ул.'ут&' ‘ Сж, t/, /^sW^ ' M*f' <**’ćatsnžt&'/ /^coĆ&cs, y'ćoic'^, /J1 &w-t<( у - ' ĆC—, =. <£, ^UH^UStocSj t—T) .^ССЛ^Л t се-гг / ^ZSZ 2)1. зл. ^ Zj- j 7Ć, » €/K e b , .1^,1 J /2s /£. ćj~