/ -H v! Z i EDICION PRINCIPAL, para LOS 550.000 Inmigrantes Eslavos en No. 46 jlno - God Enepo 31, de 1930 BUlvNOS AIRES - ARGENTINA Director Propietario: Ing. C. JEKOVEC. nei Numero suelto: 20 ctvs. Direccičn del Destinatario: Sr. Don El bloque Eslavo en el Centro de Europa. BULGARIA (Censo 31. XII. 1926) 103.146 km 2 5.483.000 habit. CHECOESLOVAQUIA (Censo POLONIA (Censo 30. X. 1921) YUGOESLAVIA (Censo 31. I. 15. II. 1921) 140.394 . 388.328 1921) . . 249.000 * * 99 99 13 623.000 30.000.000 12.017.000 99 99 99 TOTAL 880.870 99 61.123.000 • • Preparando Union Politica ACERCAMIENTO CHECOSLOVACO - YUGOSLAVO pueblos, los dos grupos de ligas, la Federacion de Ižiiras Viurosl. - Para fomentar la colaboraeion cuanto mas estrecha de los dos ormi PPRBH: I Vi II w ehecosl. en Cheeocslovs de jen saber que son patrones E imlepemlientes, y despues les = aviulcn \wvi\ que su situacion E mejore. Asi aleanzaran elios, des- = pačit o, pero con seguridad otros E liorizontes y una conciencia na- = cional fundamentalmente dife- E rente El pueblo checoeslovaco = )ioy (.Ra sabe, que esla el amo de E su Estado, v no el Estado el amo = dr el. * | Pero hay otra cosa mas, que ha E contribuido a la organizacion de = nuestro Estado. la mišma que E siempre ha jugado un papel im- = portante en la vida de čada pne- E bi o, oso es la satisfaecion del al- tedes diran, que los ingleses, acostumbrados al demoeratismo, preferimos marchar con los pue¬ blos que van por la mišma senda. Pero nosotros somos convencidos, que para los problemas (le Vugos- Javia la politica actual de Uste- des es ])roblamente la mejor po¬ sible. Los ingleses no somos teo- reticos, sino gente priictica. No juzgamos las cosas por unas teo- rias, sino por los hechos. Si Vds. en su pais podran conseguir exi- to con su pdlitica de pacificacion, sean seguros, que gozaran de to¬ da la smpatia de nosotros”. La relacion entre el Lord Rot- hermere v los gobernantes de Magyaria (Hungria) ha earaete- rizado asi: “Las diferencias entre ellos no es de tanta importancia. mil, ovinos 7,700.00, cabras 1,750 mil, aves del corral 16.000.000 Durante los cinco anos fueron exportados de Y r ugoslavia en pro- medio: Ganado 138.000 cabezas, porcinos 219.000, equinos 41.000, ovinos 298.000 y cabritos 378.000. • Entre muchas deyes buenas. del ano ppdo. una de las mas litiles para el fomento de la economia nacional es la Ley de Fomento del Comercio con el Exterior. Se- gun la mišma toda competencia para nuestro comercio exterior sera concentrada en un solo pun¬ to. Una seccion especial en el Mi¬ nisterio de Comercio sera encar- gada de la realizacion de nuevos acuerdos comerciales y en gene¬ ral de todo lo referente al comer- Hasta aliora tenemos unos 20 acuerdos comerciales en vigor. Algunos de ellos datan todavia de antes de la guerra, v deberan ser mejorados como p. ej. con los Estados Unidos, Holanda, Dina- marca, Noruega, Portugal, Suiza y Suecia. Nuestro balance comercial era durante los ultimos cinco anos activo ante todo con ItaCia, Ma- gyaria, Bulgaria, G reci a y PIO u J - ''V xi iv v . ^ ^ t\'.z vo con otros paises que influyen en mucho sobre el misnio, como lo son Cheeoeslovaquia, Alemania, Francia, Inglaterra, Holanda, Belgica, Pofonia, Union Norte- amerieana), Brasi! e India. El acuerdo comercial, firmado con Espaha el 27 de septiembre ppdo. promete tambien muchas ventajas, ante todo en el renglon de maderai. Ya desde aliora hav en Espana mucho interes por di- ferentes clases de produetos fo- restales yugoslavos. Durante la temporada recien pasada nuestro pais lia exportado mas de 50.000 vagones de trigo (cadai vagon son 10 toneladas o sea 10.000 kilos), sobrando para ser exportados otros 10.000 vago- nes mas. De maiz fueron exporta- dos unos 20.000 vagones. La ma- yor parte de los cereales expor- tados salian via Damubio y Mar Negro, y la menor por nuestros puertos adriaticos Split, Sušak y Dubrovnik. Aliora esta trabajan- dose febrilmente, para que con la reduceion de nuestras tarifas ferroviariaJs, en adelante nuestros cereales puedan salir def. pais ]>or nuestros puertos maritimos, espe- cialmente los que esten destina- dos para Italia, Grecia y Albania. GRADNJA ZA PREKO PO MILJARDE PEČA. Ovime neka izvestimo o jed¬ ilom načrtu, ko ji se nalazi dosele dodusc tok n obliku ponude ali nosi n sebi ij uk izgleda, da ce do- ci do ostvarenja, jer je izisao iz redova nemackih tehnieko-pri- vre.dnih krugova. A za Nemce znamo, kako običavajn raditi us- trajno i sistematski, pak sigurno nisu išli na slepo gubiti vremena i trosiva, kad «u sastavljali i pod¬ li esli ponudu. Nemacka poduzeea AEG (Cia. Argentina de Electrieidad) v GEOPE (( ia. Oral. de Obras Pu¬ blicas) ]iod oes a su buenos aire- škoj gradsko;, opcini pod imenom ‘‘Metropoli!a io Municipal de Buenos Aires” ponudu za grad¬ il ju podzeiiHsica (subterranea) u ta kovom merilu, da su uzete u obzir osim današnjih takodjer buduce prilike i potrebe gracls- kog sa obrat a ja. Ima u svomu 11 praga, lcoje bi polazile sa kredišnjih tačaka Pla¬ za Mayo, luk.ro i Constitucion do Belgrana F .,H A., Parque Saave- dra, Puente Alsina, Barraeas, Vi i!a Urquiza, Tia Paternal, Flores- ta, Boca, P icrto Nuevo, Varela, Oolegiales _.d. t r kupna c nzina svili podzemni- ca i znosila 100 km sa 153 Sta¬ niče, a trošvovi su preračunjeni na 561,600,400 peča. Ovu mreni bi nadopunjavale podzemne poraze za avte, i to u svemu 4, sa ukupnom površinom od 28.200 th 2, za 2800 vozila uz trošak od 4,700.000 peča. Eto vidimo, kako se dogadja u Argentini m sta slična kao kod nas doma : a po bi neko Argentina sudio po poličko j galami, s kojom sinovi zemlje trose vreme, sile i novac, oeajao bi, ali poduzetni tu- djinci nsprkos ovakove uzdrma- ne površine vide dublje te u pu- nom povererju u buducnost zem¬ lje priprav! ja ju stotine mili j una, da ih ulo/eA^^^tailonosna poduze- ca. Most Preko Rio Tercero u For¬ dovi, izmedju Villa Maria i Villa Nueva nalazi se u tako slabom stanju, da su vlasti naredile Odo- lenju za Mostove i Ceste, da uei- ni potrebne korake, da ga se čim ]>red popravi. Popravei stajti ve oko 280.000 peča. Nova radnja za 7,000.000 peča. Uprava Pacifieke železnice ‘pred¬ ložila j(» vladi u odobri nje načr¬ te novog velikog mosta, ko ji če sagraditi od avenide L. Alem i l > uym»d6n preko praga na slani¬ cama Central Argentino, Cordo¬ ba i Pacifico do Nove Luke. Dug biti 600, a širok 35 met a ra. Na sredini biti če visok 13č ])o m. sta- jati če barom 7 milijuna ]>eea. 8a gradnjom če se početi čim vlada potvrdi načrte. Nova Podzemnica. Osim ove velike gradnje za početi če se n toku od nekih 9 meseci sa drugom n velikom gradnjom, koja če tako- djev nuditi našem svetu dosta ])rilike za rad. Društvo tramvaja Ang’o-argentino če graditi uovu podzemnicu (subterraneo), izme¬ dju Retira i Plaza Constitucion. Gradnja ])roračunjena je na 50 milijuna peča . U Entre Rios. II pravi Držav¬ nih Železnica potvrdila je vlada njezine načrte i proračune za gradnja pruge od grada Parana do Maria Grande. Gradnja sta¬ ja ti ,e 14,000.000 peča. Time če se povezati glavni grad provincije sa novim važnim komadom zaledja. Zato je vlada, potvrdila u isti mah proračune za proširenje luke u Parami, u iznosu od 5,000.000 peča. Na reci Parana imade Argen¬ tina osim Košari ja i Santa Fe, sa druge st vrane vode, u Entre Rios, u gradu Parana i Diamante dve tačke, ko je če se razviti u važne luke za prekomorski! teretnu plo- vitbu. Ovako če se ponešto ras- t er it iti glavna luka, u uvom ura¬ du. Iz Argentine G. Lupis-Vukic krenuo je oda- vle dii(» 22. o. m. na put |>o našim naseobinama. Zaustavio se je u Rosaiiju, Sa!ti i javio se nam iz Jujuya. Sredinom februara nas¬ taviti če iz Bolivije put u Peru te prosledcti u Antofagastu. Odanle če se vratititi preko Val- paraisa, Mendoze i Kordovc ova- mo, da oda vi e prosledi za Pata¬ goniji! i Magallanes. lo se je neumorno oko toga, da se stavi sve društvene stvari u red, tako da če od sada dalje udru- ženje moči da se uz samo malo dobre volje normalno razvija. Preporučamo članovima, neka svi saučestvuju kod Skupštine. Ona nudi pozvano mesto i pravi čas, da se svaki član može infor¬ mirati o stanju društva i da izra¬ zi svoje mnenje te predloge gle¬ de bolj eg napredovali ja društva. JUGGSLOVENSKO DRUŠTVO UZAJAMNE POMOČI. Sazvalo je za subotu dne 15. februara u 8 sati i po u društve- u°m Domu svoju redovitu Godir šnju Skupštinu, na kojoj če biti predložen članstvu izvesta j i obračuni za prošlu poslovnu go- dinu, te izabrana nova Uprava. U koliko smo obavešteni, radi- " 11" I" 11 1 1 111 1111 1 1 1 1 1 1 11 (! 1 11 f 1111111 i 11111 ] 1 1 j 1 11 11 111111 j 11111111111111111111111111111111111111 L: E NAŠIMA NA KAMPU! 1 ČRNA KUGA U SANTA FE U gradu Santa Fe pojavi se u ovo godišnje doba redovito črna kuga (peste bubonica). Svaki put po pet, šest slučajeva. Ove godine medjutim je oboljelo več 17 ljudi, od ko j ih su 4 umrli. Iiadnici u luči su proglasili sta¬ vku, jer su se vlasti premalo po- brinule za zdravstvene korake, da se radnike zaštiti pred pogibe- ]ji zaraze. a bolite cio exterior del pais. £J 1111111111111111111111111111111111! 111111111M11111111111111111111111111111111111111111111111111111111= 417 Lotes a $ 1. 139 Quintas a $ 3. MENSUALES, EN 100 MESES Se regalain 10.000 ladrillos a čada comprador 37 min. de Constitucion con 50 treneš , Časa Fiirst Zapiola y Cia., Reconquista 579, Bs. As.: Con referencia a su avis-o. en el periodieo eslavo “Gospo- darstvo”, Ileconquista 268, ruego quiera remitir planos para remate, con tren gratis, el 2 y 9 de Febrero, en Ezeiza F.C.S. Mi direccidn: /n/ = (34 - 46) = n 1111 n 111111111111 m 1111111111111111111 m 1111111111 n 111111111111111111111 m 1111111111! 1111 111111 11 iT, COOPERATIVAS SANITARIAS = En Yugoslavia se lia desarro- E llado como consecuencia de la E necesidad de una hicha sistema- E tiča contra los efeetos desastrosos = de la guerra sobre el estado sa- E nitario de las masas, una intere- = sante rama de cooperativismo: E las Cooperativas Sanitarias. Su = val or principal estriba del liecho, E que la iniciativa salio del pueblo = mismo. Ya el servieio sanitario = oficial del pais con avuda norte E americana y britanica es un ser- = vicio model o, encabezado por la E labor del Ministerio de Higiene. = El movimiento cooperativo, de E abajo, ayudara para que las ini- ciativas oficiales puedan encon¬ trar la avuda del pueblo mismo en cuanto a la realizacion. Asi las mejoras sanitarias no dependen solamente de subsidios fiscales, las cooperativas concen- tran los propios esfnerzos de sus socios, asi que el pueblo tambien contribuve v colabora. Y hacien¬ do esto, quiere decir, que tambien — comprende la importancia del programa. La iniciativa nacio en Serbia. Poeo a poco, especial men te des¬ de 1927. el interes esta dispertan- dose en otras comarcas, como en Alakedonia, Srem y Banato. I last a aliora funcionan ya 30 Cooperativas Sanitarias, unidas en una Federacion, con un total de 12.000 miembros, 14.000 accio- nes, 20.000 visitas medieas anua- les v una venta de 800.000 dina- « res de remedios. dodjete na lečenje u Buenos Aires, obratite se s poverenjem na zavod Jugoslo venska VIAMONTE 396 Generalna Klinika U. T. 31 (Retiro) 4000 ^ Unutarnji vodja lečilišta je vaš zemljak, koji E 5 govori vašim jezikom. = | Dr. K. VEL J ANO VIC, | E diplomiran u Nemačkoj i špecijaliziran u Beču za kožne, spolne E E v i opde unuta^nje bolesti E = Od 14 - 19 sati, ili kojigod dan i sat, 5 E ako se prijavite unapred E E Velike povlastice za naše radnike E E -v Direktor: Dr. Vuono (lečnik bolnice E E (36 . 46) Ramos Mejfa). = fi 111111111111111111111 II 111111111111111111 II 111111 m 1111 M 111111 H 11 M 1111 11 1 11111 11 1 1111 M 11 11 1 M 1 1 iF- 11111111111 11111111111111111111111111MIM1111II i i 1111M11 11 111 1 i i I i 111111111M 11111111112r 1 Slavenska zubarska klinika | 44 M ODELO = SANTA FE 3311 BUENOS AIRES = Ravnatelj Dr. MUCHNIK % Otvorena od 9-12 i 14-20 s. Krediti na 10 meseei Najbolja rekloma za nas su naši dobro obsluženi i zado- —: voljni klijenti. Radinio solidno za umerene cene. :— Jugosloveni, posetite nas. Uprava. E (35 - 46) E Tin nun milili i II11II111 m lili i im 11II1111111II t ! 11! I lil I i II.I1III im mn I m IIIIIM11II11 Iinir f I i i \ y i i I i COMPAfilA ARGENTINA DE SEGUROS. Victoria Sociedad AnOnima ' '■t« AVENIDA DE MAYO 791 Buenos Aires u. T. 2441 - 2445, Rivadavia 3 i f I f [ I f i A i I ( i i A 4 % i i A i I A I I I I Siniestros pagados hasta 'el 30 de J Junio de 1928 j $ 1.004.913.25 %. j f i dk i O« O« ni i Jednistvo Jugoslovenskog Naroda Calle Osorio 5085 (La Paternal) Bs. AIRES Argentina kako je naše pučanstvo, koje je narod i onda, kad to nijesu znali, etnički i jezično jedinsveno, moglo Sada tek provadjamo konsvkven- dobiti različita imena. Od naših* je cijc ove cinjenice. Največ i su naši U stranom svijetu vlada mišljenje, ječ «slovinski». To je ikavski ob- ^ sto fika dakako Gumplmviczeva duhovi sa svoje višine to odavna da se mi tek formiramo kao narod, lik riieei «slnvpnski<* i.^^, nola-zi. hipoteza bila otklonjena i to po- vici jeli. ali sil bili osamljeni medu ima uskih vidika apokon s njima : s Gun- jegošcm, s Preradovi- čem i s Jovanovičem, s Vrazom i s Mažurančem. sa Gajem in sa Stro- smajerom. Uspeli smo se i protrle- ne etnički SECCIONES IIABILITADAS: INCENDIOS ROB OS CRISTALES AUTOMOVILES Capital suscripto y reservas: $ 1.337.080.70 m (in - r,n). DOMAČA HRANA - TUKAJ¬ ŠNJA IN IMPORTIRANA >VINA REZERVIRANI PROSTORI ZA GOSTIJE PRENOČIŠČA - POSTREŽ BA TOČNA - CENE ZMERNE ! I I \ I i j I j je o nama. Ali nije samo strancima q toin j e pitanju napisao zanirn- I to £* nejasno, vec ima dobar ljivu raspravu poznati sociolo « »~\ >* a i' n cii U i r» a Ia h a rr i U 1 i n /i 1 . Ir A 1 1 _ . _ . ... dnse. veoma blizu, ali da ipak još brača Slovenci po tom nijesu ni mi- . rvaT1 . 11 ®amovoj državi nijesmo nijesmo jedno. Nije čudo. O nama jenjali imena. Kako je bilo s Buga- . m b ve v ^ Boljaci Teško je pri- su Stranci — osim izuzetaka — sa- rima, poznate je. Oni su morali pri- znat * što se k°si s historijskom znali nešto pobliže tek u vrijeme miti ime od svojih mongolskih gos- t ra dicijom, uz koju smo iz djetin- prošlog rata, pa su za to doba i pos- podara. Ostaju još imena Hrvata i p s * v . a R r .* v „ eza ?* toliko ponosa i lju- dali smo. Dr. R. Bujas. lije do danas popunjali svoje znan- Srba. bavi .\ Ah ce d ? cl vri .ieme, kad če sc ' ‘ " ' ^Vtapttv’ W*ttV a * I \ povijest proucavati bez sentimen talnosti. pa se kod te revizije ne če- mo moči ukloniti proučenju Gum- ORGANIZACIJE ISELJENIKA U AMERICI. U Sjedinjenim Američkim Drža- bioj^ giaših izobiaženih ljudi,, koji p 0 ljak Gumplowicz. Sve su države, pl 0 wiczeve hi]>oteze" Njoj u priio*' vama postoji danes 17 jugosloven- mjesu posve na čistu u tako vaz- j^ 0 jj ma po historiji znamo postanak, nom pitanju, pa ; je i to razlogom, naštale time> St0 je bojovna horda da je vanjsko mišljenje o jugoslo- tu( j eg plemena zagospodovala broj- venskoj narodnosti u fluktuacijj. nijim ratarskim pu čanstvom Stvar je posve razumljiva kad zna- mo6u oružja> Gospodari su tako mo, tla smo do nazad malo vieme- pos t a ]i vlastelom, a podložno pu¬ ri« /lviph nnip ipnim zivnt.mn na- ^ . i , • T t , Priporoča se najtopleje rojakom j na živjeli odijeljenim životom, pa- £ ans t v0 bih još nešto mogao dodati. Kako nas Toma arhidiakon izvješčuje, izrekao je spljetski sinod od g. 1?°’ 1059-60 i osudu nad slovenskom li- turgijom. Tu se glaolica, naše na¬ rodno pismo, zove «litteras gothi- LUIS DRUFOVKA \ X M PRETPLATITE SE NA jucer se je jedan naroda nazivao «srpska nacija», •o- «GOSPODARSTVO» Prva Jugoslovenska Krojačniea NA DQCK SUD INGENIERO HUERGO 1360. Javljam mojim mušterijama, i prijateljima, da sam moju radnju potpuno preuredio i bogato obskrbio najmodernim košuljama svake vrsti, kragnama i drugim svakovrsnim rubljem, za gospodu. Izradjujem od jela, po najmodernijem kroju uz najniže cijene. Dajem odjela na isplatu, sa garancijom. Moja je radnja snabdjevena sa najmo¬ dernijem stofovima i to; kako za odjela, tako i za zimske kapute. Preporuča se svoj braci Slovenima. (4-39) Vlasnik: RADE PAUNOVIČ. škili sa veznih pot pomili organiza¬ cija i to: 3 srpske. 4 hrvatske i 10 slovenačkih. — Prema društvenim bftansama koncem 1927. godine ovi su savezi ima 1 i 2097 društava. sa 166.390 odraslih članova i 78.636 im zivjcu ouijcij en mi zivucuni, pa- č anstvo kmetovima .U kratko su cas>> iev Gotski zimčV hrvHski l ^ ailova podmlatka. ili ukupno ce djelomiee i u nepnjateljskim od- vrijeme gospodari morali poprimi- gfteE finienica za koiu S,n- :M ^ 026 <4«i*ova. - In.ovina svil, nosima. Do jucer se ,ie jedan 110 ti - Qz[k mnogo brojnijega jničanst- plp^cz nije zimo. a možda bi mo- 0vih P ot P°mih organizacija iznosila drugi, «hrvatski narod», treči «slo- ^izbrisala, onTTeto svoje g*, služiti l )otvrdom nje * ovoj llir, °' vensk! narod». Danas zna svako, aa „ amptllll p tnrri Tq ,_ l ezl ; je nemoguče; trojstvo, u kojem bi tri naroda bila jedan narod, pa se mješte «narod» «pleme» za love. Je li pak ispravno, da smo mi tri plemena jednog naroda? Sto zna- Hoiošk7 ^mz7ai7'vel 77 Tnmnlmvie 7 i J °" , , M nlemenska razlika? OSitn da C10l ° ska , spoznaja, veli Dumplowicz, koji je umro upravo nazad dvadeset je 12,190.521.95 dolara. A ko se 3(1» sad govori i piše • • n r , i • i v \ i < i <11 ;i, kojo porinje ura o - altaic- pojedine sastavne diie- , jenl 7 (ja lma > ta ko je skandmavs- n j m imenima. pa nastavlja slovens- pojecune cuj ^ R osa osnoyalo R ta . kim _ Xijp ()V(|j ' e riljesto . ,| a s „ 0 sl ko je finsko-mongolsko pleme Bu- vari po tanj e ' raspfavlja Tek en poru ih organizacija ne zadovol ja¬ vil . Iz gornje se ^’ike jasno vidi da preko 420.000 iseljenih Jugoslovena nije organizovano, niti aktivno su- gara osnovalo! Bugarsku. Ova so još spomenuti. da je (imnplomcz , . . . eiološka spoznaja, veli Gumpknvicz, koji je umro upravo nazad dvadeset dj ° UJU " naSim organ,zac,Ja l ua može služiti da ojasni i postanak godina, s velikom ljubavlju pratio či plemenska razlika? Očito je, da ” i"r go !i »Tir; dri.;.; mčs ^ p„ kre , e ^ s^i: Sad je jiovedcna akcija da se sve potpoVne organizacije u Americi postoji izmedu naroda i naroda ali llistori js k i jasan. Pozivljuei se na medJ osf■ Iim »misao 'u 11 !'.;.! sl-om ", ^ ,an ’ hl - ipak na neku etmeku razhku. Pr.- spomenutu rajdnju Jagieevn tvrdi S u kod L s abo nL t ta r" sI °T ,,sk ' Silv0/ Na J vt ‘ ta 1 >.>«•>• like, u ko j ima smo dosad rpo nesre- . - v . , { • ® 1?JlnQtvn o]m ^eziKu koci nas Mano poznatu las- j a( . a slovenack.i potporna orgamza- v. . •• v ' " , poljski učenjak da je pučanstvo ci ei zivjeli, ueijepile su nam u možak jel podružja> št0 J 1 nastava ju da smo nešto razlicito, pa smo se ^11111111111111111111111111111111! 111111111111111111! 11111, j j 111111! 11111M11111111111111 j 11 ( I j 1111111(11 j 11111121 jr. “EL AMERICANO” I eit 0 i ,'klasifikovali rajzličitim pleme _ P iznl Sl°vem homogeno tako da se gos l av ia fara da se! ne misleči na to, da su sve , može uzeti da je jedan nje ov Kakogod prosudjivali u . __. .L , A .. n dio doseljen tek u 7. stoljecu, dok i inače postoje dokazi, da se 81ove- pravu o našo.b Kulturi,- koju zakl- c ij a? slovenska Narodna Podporna jud uje z, J ! a< * a j , 1 llin 11 3 t ‘ ( ,ina : Jednota započela je prva ovaj po- sao i na redovno j skupštini, održa- nima — razlike, koje bi se pripišiva le di je¬ lovima našeg naroda, tek sekundar- pitanje i mena, jedno je stalno: sve su pri- noj u mesecu maju o. g., jednogla- sno zaključil^ da se što prije uje- Restau rant : Največi jugoslovenski hotel u Buenos Airesu. VLASNICI j HULJIČ y MIŠETA : preporuča ju se našim obiteljima i zemljacima, kad dodju E : u Buenos Aires E : Domača kuhinja. Zlačne i čiste sobe. E i BUENOS AIRES — La Madrid 341 (Boca) E j (21-42) u. T. 21, Barraeas 1865 = u m 11111 s 11 m 21 m m m n fi s 1 > m 1111 n 11111 i m 1111111111111 m 111 e m 11 a m 111 m 1111111 m 111111 n 1 n 11111117 su nas prisilile da živimo dine sve jugoslovenske potporne or- Ali napokon ganizacije u Americi- Najjača, po ju cfanstva. jugoslovenska pot¬ porna organizacija Hrvatska Brat- = ve raziiKe, »ko je Kraj njm narou- , , [Tarnata na in<> : rla tn —’ .."V- “V” 1 '" ska Zajednica, usvojila je predlog = na duša ostala netaknuta, kao što eTr °- a T i^„„ J, P a nas . t : iu Jedinstvu ne ve smetat, svoje posestnme S. N. P. J. i zak- ljučila da se što prije pristupi ujedinjenju svih jugoslo venskih potpomih organizacija u Americi. nog izvora, nametnute nam od van- ^d^varskim gospml^voin° P?ta 0(llje,j( '' un . 1 Zlv0t0ln - . Al ' ,1;l l )oK o" gan j škili prilika. Ali koju etničku, ras- £ s P ada toH^vatiT Srb" f n!" °^ ade ’ s,0 n s " nas nu promjenu mogu proizvesti tako- k -j j bizantskoo- cnva 3et0 lko ' HJC . kova '. *) anas /J,a ‘ »°n ve razlike, ako je kraj njih narod- • s " ' t " " ■ mo ’ da smo SV1 sku ‘ ,a •l edaH "a'' 0 ' 1 - osnuju svoje se jasno to vidi po njezjnim izra- iT^vatsŽm*TaziJaloTsK- imen " ( ! ije,0V: V ka,i žaiima: po narodnim običaiima, p ™ nrvaisKim nazivaio se sio medju nama nema plemenske raz .. : ^ vensko pučanstvo, nad kojim su Go- u ke Jugosloveni su bili jedinstven ti zavladali poslije negeusu bili po- tučeni i potjerani od 9una počet- kom 5. stolječa. To je bilo u dan a šn joj Lužici i nedaleko od pjesmama 1 po onom što je bitna oznaka narodnosti, jeziku? Davno je torne, da je Jagie neg- dje u prvim sveskama svog Arehi- 1 »■ \ ! I ! i \ i ! i I i I i i L umnimi) Bivši vodja dvorske apoteke na Mr. Ph. Pr a. a ’ Pilil Cetinju i diplomirani ljekarnik u Pragu i Bs. Airesu. Pohadjajte ovu jedinu našu lje karnu u kojoj čete dobiti dobar savjet i sve naše lijekove SVOJ K SVOME Kada ud ješ govori našim jezikom Lijekovi se šalju po poručbi poštom po cijeloj Argentini Calle F. QUIROGA 1441 Dock Sud) U. T 22 - 7596 Avellaneda i \ i j I ya za slovensku filologija pokazan u za dnoj Galieiji . pj Lužici kako južni Sloveni nijesu nikako se stanovniei i danas zovu Srbiraa odijeljeni dialektoma koji bi se po a ^ ge Galieija zvala Bia . svom rasprostiranju dali vezati uz , . . •. : -_v. ovo ili ono ime. Dokazao je Čudnu činjenicu, koja ne odgovara ESTUDIO JURIOICO-COMERGIAL p . K la Chrobacya, tako je i zabilježeno na historijskim mapama Galicije. ... . 1V To je dakle ona Porfirogenetova pnci o naseljivanju Balkana po .. H f k k ..... Slovenima u razno doba, kako neo- L • 1 7 ^’ ^ ’ , . _ , _ , n ’ An .toliko pisalo. Da se jc gotsko ime de los Doctores PEDRO PANDOL TADICH y EMILIO J. SOTELO Asuntos Civiles, Comerciales y Criminales Compulsas — Balances Inventarios Cobranzas Judiciales y Extrajudiciales Poderes — Mandatos — Finanzas j pazice prelaze govoii julan u di u u kra jevima dugo uzdržalo, do- j pa sve do Egejskog i Črnog mora. Hrab J rQga J Krakovu, gdje se taj SARMIENTO 1011 Piso 5 BUENOS AIRES ! Slovenci, Hrvati, Srbi v Bugari na vla ^ a ^ (28-42) !! Govori se Jugoslavenski !! 1 . BMi v 3 «*K>* »v f..#. j I i i 1 W \ j C | i o «»(>' o . v . . . . , ■ - 7i zove «rex Polonorum seu taj način sacmjavaju jednu jezn- Gothorum>> pT dva vijeka su se g0 . m, cjelinu. Sto ae_ za Maeeaoniju ^ plemi6i poslave ^ iu , prozv g ali su se imenom svoje zemlje. Oni su rp , svojim vojskama došli u pomoč Bi- ? 1U , pos 7 e razun j l 1 ^ 0, u . St - 1 ' zantu proti Avarima i osnovali 110 - 1 o prelaznom dialektu, koji ima ye d f ave nad balkanskim S i ove . nima prenijevši na jug imena Srbi i Hrvati. To se potkrepljuje i time, što ma analogon epitafiju Bolesla- va lirabroga u povijesti Solina od nije mogla odrediti pripadnost sr- pskohrvatskomu ili bugarskomu go voru di oznake zajedničke jeziku Srba i Bugara. Neka ne bude začudno, što se i Bugari Računa ju u Jugoslo ve ne. Oni to jesti po jeziku a oni čc G biti jednom i potkički. aR' teh V A, i I 'v tl 1 se osic POMFAo r UNEBRES CARRUAJES AUTOMOVILES (5-39) iST.iCl' ČASA FALC 0 NE L U I S FALCONE Naše je poduzece svim Jugoslovenima na Boci poznalo zbog umerenih cena i prvovrstne obsluge. ! trhi liakona Tofe (iz 12. stolječa), gdje se Hrvati na više m jest a zovu «Ciii’oati vel Gotlii» ili samo Gothi. Porfi- rogenetovo pripovijedanje o do- lasku Srba i Hrvata na Balkan, a ovo tumačenje oba šn j uje potpuno, 447- LA MADRID - 457 U. T. 21, Barraeas 0533 i O D O IOQO OZ so rj o D O HOTEL BALCANICO Buenos Aires - Calle 25 de Mayo 746 - U. T. 31 Retiro 3727. NAJVEČI I NAJBOLJI JUGOSLOVENSKI HOTEL U ARGENTINI. Osnovan god. 1909. Zračne sobe, domača kuhinja, umerene cene. Izragjujemo originalni BALKANSKI BELI SIR, k iselo mleko YOGURT, sa mikrobima, koje smo donesli izravno od onamo i koji jedini davaju yogurtu zdravstveni! vrednost, ugotovljenu po prof. Mečnikovu. (20-42) ■ =3 0 O D O or 20 S0E301 or 5 f I 4 Dr. Mariano Gabastou i w i \ f I I Abogado del Consulado Yugoeslavo. BUENOS AIRES—LA PLATA (18-42) Calle San Martin 201 — II 9 piso i j ! i i j I I (•«»(>< PREPORUČUJE SE Cia. Internacional de Viaies SAN MARTIN 56 Buenos Aires U. T. 33, Avehida 7476 IJz sniženu cijenu za sve brodove prodaje Karte (Šif karte) ZA OLAZAK I POZIVE (Homada) MIJENJA I DOZNAČUJE NOVAC u svako mjesto u svijetu. BESPIATNO DAJE SVE* INFORMA¬ CIJE, na srpsko - hrvatskom jeziku čuva i otprema postu iseljenišku. PRODAJE POZIVNE KARTE NA OTPLATU (na 6-10-15 mjeseci) Otvoreno radnim danom od 8 - 20. Praznicama 9-12. da?, kad se osvijestc \ bode od svoje par tik r t j bi AH, mislit če kogod, zajedničld tT?. •! jezik ne dokazuje bezuvjetno i krvno srodstvo. Neroma(ni po kr¬ vi, kao stari Daki, Hispanci, Galo- Kelti poprimiše romanski jezik od svojih kulturno premočnih gospo- dara. Tomu pak treba dodati, da su uza sve to — a baš stoga, što krvna podloga nije bila romanska — stvorili i posebne narodnosti. Ali u toni pogledu mi možemo biti mirni: nema kod nas nicega u his¬ toriji, što bi pokazalo cla je koji- god clio Jugoslovena današnjeg po- dručja poprimio jezik od drugih. Ni antropologija ne može tu nista da dokaže, otkad znamo da nema nije dne rase u Evropi, koja ne bi pokazivala variacija u tjelesnom ustroju. Spominjem kao kuriozum, da je ipak neko tražio antropološ¬ ke razlike immedu Srba i Hrvata. Bio je to anatom prof. Holl u Ora¬ ču. O 11 je nazad petnaestak godina medu našim djaštvom kraniometrič- ki proučavao Hrvate i Srbe, pa je o toni držao predavanje svojim kolegama. Naravski,' nije mu usp- jelo da nade nikakvih karaktaris- tienih razlika. Indogermanist prof. Meringer muje poslije predavanja zgodno opazio: «To je isto, kao da ste išli mjeriti glave gradačkih li* berala i klerikala!» Priznavajuči, da nema ni jezič¬ ne ni krvne razlike medu nama, is- t,iču neki razlike u vjeri i u pismu. Ako se uzme u obzir) da širenje vjere i pisma zavisi od slučajni*! kulturnih uticaja, te da ove poja¬ ve uopče nijesu vezane s pojmom narodnosti, pada ju takovi argu¬ menti. Pravoslavna se vjeroispo- vjest uzdržala ondje, gdje je ja- če bilo kulturno djelovanje Bizan ta, pa je imaju i Grči i Rusi, a rims- ko-katolička nije! osobina samih Hrvata i Slovenaca, veče svih na¬ roda, na koje je bio pretežan uti- caj Rima. Slično je s pismom: lati¬ nica je poprimljena sa zapadnom kulturom, dok se cirilica uzdržala uvezi sa grekom kulturom. Samo je jedno, što zadava glav- nu poteškoču u, shvatanju našeg jedinstva, a to su različita imena dijelova jugoslovenskog naroda. Ta je poteškoča odatle, što se drži da je zaista narodno ime vezano uz onfu etničku grupu,, koj|u jzovemo narodom. Ta se pak pretpostavka ne može održati. U historiji ima¬ mo mnoštvo primjera, koji poka- zuju kako su narodi poprimali raz¬ na imena. Tako su stanovniei 'Da- kije primili ime svojih gospodara romanskih, tako su Gali došli do franačkog imena, tako su se sjeve- roistočni Sloveni prozvali Rusima. Pa zar smo se mi možda jednom z- vali drukeije ? -Možda jesmo, mož¬ da smo i mi poprimili svoja razli¬ čita imena za pojedine česti naroda historijskim činjenicama, koje su i drugdje proizvele promjenu naziva. U starom Dubrovniku nalazimo kao oznake našeg roda i jezika ri- SIFKARTE do ZAGREBA. BEOGRA¬ DA, LJUBLJANE ILI SPLITA. POZIVNE sl F K A RT E (Ida m a d a s) Na otplatu bez garantije i bez posebnog naplatka Najudobnije putovanje zajamčeno Brzojavne i obične pošiljke novica, bilo u koje mjesto Jugoslavije. NAJ- BRŽE I NAJJEFTINIJE preko POŠTRSKA ŠTEDIOHICA Kraljevine Jugoslavije prima uloge na stednju „ kamate ULOGE JAMČI DRŽAVA Iz Argentine, Chile, Uruguaya, Brazilije i ostalili država Južne Amerike novac se šalje pomoču bankovnih čekova. Otidjite u sigurnu banku, koju Vam je preporučio naš Kon¬ zulat ili koji Vaš rodjak ili dobar prijatelj. U banci kupite ček, koji se plača u Londonu, a glasi na engleske funte. No možete kupiti i ček, koji se plača u New-Yorku, a glasi na ameriške dolare. Kod kupovanju čeka tražite, da se na njemu napiše: “Plačanje po naredbi Poštanske Štedionice, Beograd.’’ To se engleski piše ovako: the order tlie Post Office , Belgrade. Da ne bi ček možda putem zapao u nepozvane ruke, trazite u banci da ga prevuku dvema kosim črtama. To se engleski kaže: check. Zabilježite kod sebe broj čeka i ime banke, koja ga plača, pa onda ček pošaljite u preporučenom pismu na ovu adresu: Štedionica, Beograd, Jugoslavia, Europa. Tražite besplatne uputel 4-42) / w N.> 46 «1} O S P O D A R S T V 0» Pag. 3 SLOVENSKI VESTNIK (SECCION ESLOVENA) Božja kazen Ko smo «*ituli o nezaslišanem postopanju fašizma s našim mu¬ čenikom Vladimirom Uortanom, smo sc spomnili Lunder-Adami- čevo tragedije in leta 190b. Te¬ danji mladi žrtvi sta padli takrat, ko je naslistvo že slutilo svoj ko¬ nec pa je mislilo, da se propast da zapreeiti z nasiljem. Toda ka¬ zen je bila napulili za petami: deset let po tem, nasilnežev ni bi¬ lo več, in proglašeno jo bilo zedi¬ njene Jugoslovanov. Nastala je Jugoslavija, Lunder in Adamie sta- bila maščevana. Nekaj sličnega se je dogodilo v Gortanovem slučaju, čeprav je prišla kazen v drugačni obliki, toda prišla jo mnogo hitrejše. Vsi sovražni načrti proti našemu narodu so bili zasn ivani na tem, sa se zapre italijanskemu malemu človeku pot v svet, da se jih na¬ lomili čim več doma in priprav¬ lja kot “Ivan nonenfutter’ za le¬ to 1940, ko bi se jih nabralo do¬ voli. da hi s^ jih poslalo na mi- Ijone nad naš narod. Toda b:>žja kazen se je pojavi¬ la hitrejše in temeljitejše, kot bi bil sploh kdo mogel pričakovati. Statistika je zapela fašistovske- nm imperijalizmu strašno mrtva¬ ško pesem. Pokazala je, kako je narod iznenada začel števil učno propadati, število rojstev sc* ma¬ ša, a število smrti narašča. Italija, doslej na glasu, da se njeno prebivalstvo množi kot zajci, se je pridružila ostalim ve¬ likim narodom, ki demografski propadajo, ali pa se bližajo pro¬ padanju . Da bodo naši čitatelji videli, kaj to pomeni, naj navdemo ita¬ lijanski glas o tem problemu. Rimski list “Popolo” je bil tako pogumen, da je Italijanom po¬ vedal resnico brez vsakega olep¬ ševanja. O tem članku je objavi¬ la tukajšnja “La Razon" dolg ka- blegram svojega*dopisnika, pa ga tukaj objavljamo v celoti. ‘Vasopisjo po poluotolui poiia- tiskuje članek, katerega je obja¬ vil “Popoio” iz Rima o demograf¬ skem položaju na svetu, obrav¬ nava joč pogumno to vprašanje, katero zavzema tudi v Italiji iz- vanredne proporci je. ČJankar začenja z govorom v francoski Državni Zbornici od 21 novembra p. 1. katerega je izgo¬ voril državni poslanec Charles Lambert o strašnem vprašanju izginjanja francoskega prebival¬ stva. Nato dodaja, da se nahajajo v se slabejšem položaju Angle¬ ška, Švica in sama Nemčija, kjer v skrajnost gnani industrijalni urbanizem pospešuje demograf¬ sko umiranje nemškega plemena, ki jo bil nekdaj tako rodoviten in ploden. Nato prehaja na Italijo, tvrdeč, da hladni in obupni govor šte¬ vilk ubija glupe optimizme. Prou¬ čevanje vseh velikih poluotočnih središč dokazuje, da ni izginilo samo naraščanje rojstev, temveč da je izginilo tudi ravnotežje med rojstvi in smrtmi, katere so pre¬ kosile število novorojen čkov. Les za krste ima v najbližnji bodoč¬ nosti v Italiji zagotove jen izgled za prodajo. Na temelju tega trpkega dejs¬ tva postavlja elankar sledeča nič manj trpka vprašanja: 1 — Ali bomo torej morali gle¬ dati, kako se italijansko pleme začenja starati? 2 — Ali bomo torej vkratkem morali gledati, kako se redčijo vrste naše balille ? K 3 —- Ali bomo videli, kako se krčijo vrste naših šolarjev in na¬ ših vojaških rekrutov? 4 — Ali bomo tudi mi videli, kako obolevajo naša mesta kot vodenične glave in se praznijo naša polja ? f) — Ali se bomo znali upreti temu strašnemu samomorilnemu pritisku zapadne civilizacije? 6 — Ali popi ovc fašizem proti vodi ali se bo dal odnesti od struje ? 7 — Ali izroči orožje in plen jalovemu industrijalizmu, ali se vzdrži kmečki in rodoviten? Plankar pravi, da se tičejo ta kočljiva in strašna vprašanja ži- vljenske sile in bodočnosti ple¬ mena. Ali že sedaj odgovarjajo številke jasno sledeče: Italija se ne nahaja v boljšem položaju kot JUG03I.0 VENSKO DRUŠTVO VZAJEMNE POMOČI NA BOKI / \ ima v soboto dne 15. februarja svoj redni letni Zbor. Na pro¬ gramu je potrdilo obračunov in letnega poročila ter volitev no¬ vega odbora. Mi smo že v par številkah opo¬ zori- 1 i na važnost tega društva za Slovence. Po občnem zboru po¬ damo obširnejše poročilo o seda¬ njem gospodarskem stanju druš¬ tva in o glavnih točkah pravil, ob enem z nekaj opazk, kaj da bi se moralo v pravilih spopolniti, da bi društvo moglo boljše odgo¬ varjati svojemu namenu v seda¬ nji!) razmerah. ..HI.... one nahajajo v še težjem polo¬ žaju. Toda*tudi Italija se nahaja na poti dekadenci je. Tudi v Ita¬ liji jc podi omiljena živi jenska moč. Inozemski opazovalci, ki so se tako zelo začeli zanimati za polo¬ žaj v Italiji odkar je bodočnost dežele v rokah fašistov, so že ugo¬ tovili ta pojav in se ga vesele, najbrž ker je skupna nesreča skoraj sreča. Toda v prvivrsti pa zaradi tega, ker izginja grožnja, ki se je pojavila na italijanskem obzorju. Seveda, narodi kjer je število porodov manjše kot šte¬ vilo smrti, ne potrebuje tujih de¬ žel . Vedno bo imel dosti lastne zemlje za svoje grobove”. Dopisnik argentinskega lista pristavlja: “Ta članek, vsekakor precej oster, je napravil po celi Italiji ogromen vtis”. PIVOVARSKI Danes naj opozorimo naše zem- Ijedelce na ta pridelek, eegar ra zvitek Je tako značilen kot do¬ kaz za veliko gospodarsko bodoč¬ nost Argentine. Dogaja se z njim isto, kot z mnogimi drugimi pri¬ delki. Dežela jih dolgo časa uva¬ ža v velikih množinah, dokler se ne najdejo podjetni in vztrajni ljudje, ki se posvete borbi z za¬ četnimi težavami pridelovanja novega pridelka. Kakor hitro so premagane, se stvar' razvija v hitrem tempu. Najpred se dose¬ že, da se pokrije domačo potrebo, a enega lepega dne se pojavi na mednarodnem trgu Argentina z novim pridelkom kot tekmec svo¬ jih dotedanjih dobavljalcev. Takšne relativno nagl.e spre¬ membe v trgovini z Argentino sc mora dobro jemati vpoštev, če se noče doživeti, da se šele takrat pricinea sem, ko dežela že sama začenja-izvažati. Nam Slovencem se bo tako pripetilo posebno s šadnjem. hmeljem in fižolom. Prve poskuse s pivarskim ječ¬ menom se je začelo delati leta 1917, ko je vsled vojske prenehal uvoz ječmena, in sicer v pro.v. Buenos Aires in Pampi. Seve je trajalo več let, predno se je do¬ bilo primerno prakso in predno se je tuje seme prilagodilo. Dan¬ danes je posejanih s tem ječme¬ nom že čez 140.000 ha na kate¬ rih se pridela 280.000 ton ječme¬ na, dočim se je začelo leta 1917 z 9000 ha in 18.000 tonami. Danes se je posvetilo pridelovanju tega ječmena že 2200 kmetov čakare- rov. Največ se ga pridela v Buenos Airesu i Pampi, kjer se je začelo, nato sledita Mendoza in 8. Juan, a v Kordovi delajo prve poskuse. Pridelek dosega po kakovosti najboljši privarski ječmen v Ev¬ ropi, a prekaša severoamerikari¬ škega. Na ha se pridela povpre¬ čno 2000 kg; v Pampi pu 1700, a najboljše vspeva v Mendosi, kjer daj 4 po 2500 kg na ha. Tudi v slovenski naselbini v Mendozi se prideluje, ter nudi pametnemu naseljencu dober vir dohodkov, ker se poleg lastne zemlje more vzeti v najem druge zemlje. Pi¬ vovarne napravijo s kmetom po¬ godbo, mu dobavijo seme in od¬ kupijo ves pridelek. Seve se mo¬ ra ravnati po navodilih, ki mu jih dajo, da pridelek odgovarja potrebam pivarske industrije. KMETOVE TEŽAVE V ARGENTINI Večkrat smo Je /svarili naše rojake, naj se, neskušeni, a po¬ sebno denarno slabi, ne spuščajo na slepo srečo v eksperimente z delom na svoj račun po žitnem predelu, ker tako delo zahteva že cel kapital in močne rezerve. Ar¬ gentina kot žitarska dežela je bogata v celoti, ker je tako veli- lika, da posamezene katastrofe ne uničijo vse dežele. Ali priza¬ deti deli so za posameznika tako usodepolni, kot da bi propadlo, vse. ker on sam propade popolno¬ ma . Koncem meseca januvarja je zveza “Federacion Agraria Ar¬ gentina’' priredila svoje zboro¬ vanje v Baliia Blanki. Prisoten je bil t udi zastopnik sveže “So- ciednd Vitivinicola” iz Mendoze, Ing. Balmaceda. Na zboru je bi¬ la sprejeta sledeča resolucija: • «"• i Kmetje v Pampi Central in na jugu prov. Buenos Aires preživ¬ ljajo težko krizo. / izgubo žet¬ ve in paše izgubili so seme in ži¬ vino za obdelovanje, tako da ne morejo več delati ter nekatero družino sploh nimajo od časa ži¬ veti. Zato zaključuje krajevni Zbor, sklican po Argentinski Agrarni Zvezi, sledeče: Napraviti porebne korake, da pridejo kmetje do konj in krme, da dobijo posojilo, in da so revi¬ dira sedanje najemne pogodbe. V to svrho zahteva da se osnuje Agrarni Svet, sestavljen od pred¬ stavnikov države, tehnikov in zastopnikov pošteno ter strokov¬ no obdelovanih najemnih kmetij, kjer se je izerpilo vsa sredstva, da bi se doseglo znižanje najem¬ nine, ter da se stopi v lokalni štrajk po takih posestvih a če bi drugače ne šlo, v generalni štrajk, ali napravi demonstracijo v Buenos Airesu ali poseže po vsakem drugem srdstvu, s kate¬ rim bi se moglo dokazati potre¬ bo, da se zadosti stvarnim zahte¬ vam kmetov najemnikov, obde¬ lovalcev zemlje; da se zahteva od Senata takojšnje potrebne spremembe v zakonu o najemu zemlje, ter da se zahteva razlas¬ titev onih veleposstev, katera po svoji pretirani veličini in po svo¬ jem položaju zahtevajo tako raz¬ lastitev” . sosedne dežele; kvečjemu da se illlllllllllUllllllllMIMIIIIIIIIIIMIIlllllllllllllllllllllllMIllIlMIMIIIIIIIIIIIIIIIIiniilllllllllllllMIlUlItHIIIIIIIIIIIIIIIIHIlillllllUIIIIMIIIIIIIIIIIIIllllllllllllllllNIIIIIIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIINIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMIMIlillMIllllllllllllllllllllllNIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII nos EDIFICIO DE 15 PISOS (60 metros), EN LA CALLE 25 DE MAYO, 252. PROPIETARIO: S. A NICOLAS MIHANOVICH — ARQUITECTO: JOSE MARKOVICH NOVO VELIKOPOTEZNO POVEČANJE PUTNIČKOG SAOBRAČAJA SA STAVLJANJEM U PROMET SLEDEČIH NOVIH TURBINSKIH VELEBRODOVA, UREDJENIH ZA SREDNJI i III. RAZRED, i TO Zeml j a yz. Prvi počeci svake mlade zemlje veoina su zanimljivi i pou¬ čni, pošto nude dosta živog materi* jala za soeijalni študij, koji se o starim zemljama može vrstiti samo na osnovu nepotpunog materijala starih dokumenata. Zato bi morali socijolozi posvetiti više pažnje ze¬ mljama kaošto je Argentina, gde se može od još živog najstarijeg poko- lenja dobiti mnogo dragocenih po¬ drobnih podata ka, ko jih kasni je neee biti mogli če dobiti u nijednom arhivu. S ovog stanovišta bi bilo dobro posmatrati takodjer životo- pise naših najstarijih iseljenika, čijih premnogo najosobnijih uspo- mena sakriva u sebi dragocen raa- terijal za proučavanje socijološkog i gospodarskog razvitka zemlje. ‘Meseca avgusta umro je u Pampi jedan od ovakovih starina, koji je tvorio još živu vozu izmedju da¬ našnje" doba i početa ka st varanja novodobno" latifnudizma u Argen¬ tini. Ovaj razvio se je iz jeduostav- nih početaka, sa dotokom novih množica, u sve stalnije oblike, k oje če zadavati još dosta glavobol je onima, koji če biti pozvani da reša- vaju razne argentinske probleme. Pokojni zvat> se je Tomas Mason te ic bio sin škotskih usoljenika. Teritorij Pampa još dandanas, kad se vee kaže, dastupa u aktivni stadij razvitka, znači za evropske pojme praznil zeml ju. Kako je ona- mo izgledalo tek pred 50 ili 60 go- dina, kad su se po njegovim besko- načnim poljanama gonili Indijanci! Kad je Argentina organizovala čitavi vojni pohod, da je potisnula urodjenike na jug i na sever i time stvorila mogučnost prvih početaka naseljavanja! • TJ ono davno doba sudbina zame- la je u gradič Toav mladog Mason a,- za mirovnog suea. Onamo upoznao se je sa kčerkoni jednog od vodja vojne ekspedicije protiv Indijana- ea, koronela Gila. Ovaj je nalik svojim drugovima dobio od vlade ogroman, nepregledan komad kam¬ pa u dar, cime je vlada stvorila te¬ melje jednog dela današnje argen¬ tinske aristokracije, koja se je obo¬ gatila, jer je novodošlo naseljeništvo svojim plugom medjutim dvignilo do onda neslučenih višina vrednost zemlje. Masona zapahi je zadaea da iz ondašnje divljine nest o istnee. Mladi sudac deo kampa odredio je za varošicu, koju je nazvao Santa Rosa de Toay, ostalo je posvetio gajenju stoke. Pošlo mu je za ru¬ kom, da mu je železnica napravila Staniču. Počeli su dolaziti st a no v- nici, uredi, život. Na ovaj način došlo je do toga, da je jedan pojedinac bio gospodar skoro čitavog mjestanca, jer je svoju zemlju prodavao ili uznajm- ljivao, kako ga je bila volja. Cim veča je bila vrednost zemlje, tim manje i skuplje je prodavao, a tim više i tim skuplje uznajmljivao. Značajan slučaj iz modernih vre¬ mena, kao prikaz, kako su se raz¬ vijala u srednjem veku u Evropi naselja i Seljakovo kmetstvo, koje je u Evropi uništila tek revolucija od godine 1848 a ponekuda kao u Jugoslaviji delomice tek agrarna reforma posle god. 1918. Pošto je bio vlasnikom takodjer skoro večine kuca u gradiču, nio- guča je bila neke vrste roman¬ tičnost: imao je maniju pokupovati ovde sve moguee vrsti st a rog gra- djevinskocr materijala, kojim se je u Santa Rosi onda gradilo kuče ta¬ ko, da se je kuču gradilo za prozore i vrata, a ne pravilo vrata i prozore za kuče. Ako su bila vrata velika, napravili su kuču malo višu, tako da ima kuča, u ko j ima imadu sobe podove od pet i šest raznih višina. Ima mala kuča sa ogromnim vrati- ma, koje je kupio sa stare zgrade ovdašnjeg Jockey Kluba, a druga imade čak stara vrata s neke ovdašnje grobnice. Stanari su mu ostajali 80% stanarine dužni. Mason bio je dobar čovek, te ih radi toga nije terao pred sud. Stvar postala je drukčija, kad je radi starosti morao predati upravu svog ogrom- nog imanja drugim rukama. Dokaz, da na gospodarskom polju stabilnost nema oviseti o dobroti pojedinca, nego o pravednoj zakonitoj podloži. Rusiji ij Južnoj Americi, zakljuci- vši, da če se predsude napram Žido¬ vima tim više raspršiti, čim više če ih ostaviti trgovinu te početi obradjivati zemlju. je Mr. i jedan Židovi kao polj oprivrednici. Za¬ vod za Političke Znanosti u Wi- lliamstownu u Sev. Americi prire- dio je takodjer ove godine čitavi niz zanimljivih predavanja, raznih strukovnjaka o aktuelnim pitanji- ma. Medju inim predavao Brickner, rabin iz Čikaga od organizatora Židovske nastave u Kanadi, o Židovima kao poljopri- vrednieima. Selen je Židovo na polje tokom zadnjih 25 godina je tim zanimljivi je, jer je baš u lom raz- doblju narastla tendencija selenja poljoprivrednika s kampa u grado¬ ve. Dokaz, da se Židovi mogu s jednakim uspehom posvetiti poljo- privredi,, kaošto trgovini, i da se Židovi nisu posvečivali trgovini ta¬ ko isključivo zbog nekog posebnog rtfspoloženja svog plemena, nego jer im je bilo tokom stolječa za- branjeno naseljivati se na zemlji i obradjivati ju. Uzrok ovog strujanja na zemlju je gospodarski. Malog židovskog trgovca uništava utakmica velikih poduzeča sa modernim načinima prodavanja, a židovskom tvorni- čkom; radniku počinju dosadjivati štrajkovi. Zato počinju da se šele na zemlju. Predavatelj računa, da su nase¬ lili u Sed. Državama židovski selja- ci dosele oko 300.000 ha u vredno¬ sti od 150.000.000 dolara. Opisao je agrarni pokret medju Židovima u ORGANIZACIJA ARGENTINS¬ KIH POLJOPRIVREDNIKA. Na sednici Odbora kanadske organiza¬ cije Udruženih Kanadskih Poljo¬ privrednika govorilo se je o osni- vanju Poola u Argentini. Prisutan bio je poverenik ove organizacije za Argentinu, a predsednik izjavio je, da če se staviti u vezu sa najvaž- nijim udruženjima argentinskih po¬ ljoprivrednika te im dati na raspo- loženje sav materijal, potrebit. da sc i u Argentini pristupi osnovanju poola, to jest zadružnih žitarskih skladišta- V prvom redu biti če po¬ trebno doči do zemljišta za gradnju skladišta. Godine 1929 je samo ova kanad¬ ska organizacija zaprečila, da cene žitu nisu pale ispod predratnili, jer je mogla zadržati u svojim skladi- štima kanadsko žito, kad je bilo ba- čeno na svetski trg neorganizoza- no argentinsko žito, pošto ovo ne- može biti sakupljeno u skladištima, da bi je seljaci prodavali prema po¬ trebi i potražnji, nego poplavi izne¬ nada svetski trg. Poverenik kanadijanskih udruže¬ nih seljaka ovde, g. Jackmann su- glaša sa menjem g. Piazence.iz Ko¬ šari ja, de če biti potrebno izvesti svetsku organizaciju zadružnih se- ljačkih žitarskih * skladišta, ako se hoče izvinuti žito, najvažniji proiz¬ vod zemlje, iz ruku špekulacije te zadržati kontrol svetske proizvo¬ dnje i prodaje sel jadrna samima, dakle producentu, koji je dosele sa¬ mo igračka u rukama velikih bur- znih špekulanata. Mislimo, da je ovo pitanje za na¬ še čakarere od prvovrsne važnosti. Pa i oni naši zemljaci koji se bave kao cerealiste posrednim radom kupnje za velike izvozne tvrtke, mo- raju u svom vlastitom interesu gle¬ dati, da budu spremni da se prila- gode za vremena pronienjenom po¬ ložaju, koji če se pojavljati u meri, kako bude napre dovao rad oko iz- vadjanja spomenutog organizova- nja proizvadjača žitarica vani po kampu. je bila onda, kad ju je pred 30 go¬ dina počeo obradjivati. Obradji- vanje zemlje ovde je tako eksten¬ zivno, da se dosele za zemlju kao celinu još nije pojavila nova jedna agrarna kriza, dok bude nove zem¬ lje na raspoloženje. Ako zbog toga ovaj problem za danas još ne posto- ji za čelu Argentinu, kuca več na vrata pojedinca vlasnika. Mi smo u jednom od prijašnjih brojeva u kašteljanskom članku naveli jedan slučaj iz Severne Amerike, gde je neka cvatuča naseobina potpunomc- propala i opustošila, narod sav na- pustio mesto, jer se je zemlja «umo- rila” tako, da nije rodilani žitarica ni deteljirie ni trave. Državni agronom je nato kemičkom analizom ugoto- vio, da zemlji u glavnome nije fali- lo ništa drugo, nego vapno, pak su zemlju sa umetnim gnojenjem po- novo popravili. Zato hočemo ovime opozoriti ča¬ karere vlasnike na jednu korisnu knjigu, koju je napisao profesor A. Štebut, a izdalo Ministarstvo Poljo- privrede i Voda u Beogradu, uz cenu od 70 din. Knjiga imade 460 stranica, 43 slika i dva zemljovida. Posvečena je nauči o poznavanju zemlje i zemljišta, naime fizičkini, kemijskim, mineraloškim, geološkim i klimatološkim pojavama, koje uplivaju na vrednost zemljišta. Neka ovom zgodom pripomene- mo, da je profesor Stoklasa na zem- ljodelskom fakultetu češke tehnike postigao svetski glas baš kao stru- kovnjak na polju proueavanja ze¬ mljišta. Pak bi smo sa vet o vali, da oni naši zemljaci, koje ovo pitanje zanima, ne zaborave posetiti Prag, kad idu na šetnju u Evropu, samo ako im vreme i prilike dopuste, te posvete svoju pažnju napredku ove struke poljoprvirednog iztraživa- nja. r/ 0 ) 05 O ► m S H našim svetom dosta takovih, koji se bave rudarstvom, osobito na severu, neka javimo na kratko pronalazak profesora A. J. Carlsona sa Sveu- čilista Californija. Nakon visegodi- šnjeg iztraživanja pronašao je, da se zemlja, pod kojom ima petroleja, ogrije z na svakih 50 stopa dubine za 1 stupanj Farenhajta. U 75 slu¬ čaja našao je, da u slučaju, ako se pojavi ova. povišica topline tek u dubini od 53 stope, pod zemljom na takovoj t.ačci nema petroleja. Ovaj pronalazak ima veliku važnost, jer sc je dosele moral'o vrtati na slepu sivcu, pak se je dogodilo, da se je vrtalo do 4500 stopa duboko, ne da bi se bilo našlo jednu samu kap pe¬ troleja. KORISNA KNJIGA ZA POLJO- PRIVREDNIKE. Svakom našem čakareru poznat je i suviše dobro pojam «umorena zemlja*. Važan je za argentinske prilike čak tako, da dolazimo zbog okolnosti, koju on naznačuje, do paradoksne pojave, da se u nekom obziru najamnik nalazi u boljem položaju, nego vlasnik zemlje: na¬ jamnik naime može, da napusti ča-, karu, kad opazi, da kaže zemlja zna- kove “umorenosti” te ici t raziti no¬ vo, još neobradjeno polje, dočim je vlasnik vezan na svoju premda je umorena, to jest manje plodna, nego « GOSPODARSTVO » N." 46 GLAVNCA Din 75.000.000 HRANILNE VLOGE Din 1.450 000.000 Osnovana PODRUŽNICE: Bačka Palanka, Bakar, Banjaluka, Bihač, Beograd, Brčko, Bjelovar, Brod na Savi, Celje, Crikvenica, Čakovec, Daruvar, Delnice, Djakovo, Derventa, Dubrovnik, Fiume, Karlovac, Kraljeviča, Križevci, Ljubljana, Maribor, Mitroviča, Mostar, Nova Gradiška, Novi Sad, Ogulin, Pakrac, Požega, Osijek, Senj, Sisak, Skoplje, Split, Subotica, Sušak, Sarajevo, Travnik, Tuzla, Varaždin, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Vukovar, Zagreb, Iliča br. 117/a, Vlaška ul. br. 86 i Mihanovičeva ul. Zemun. ISPOSTAVA: Osijek donji grad Banco GermAnico de la Amčrica del Sud. Frente a la Av. L. Alem con la entrada a la Secclčn Eslava . Vhod v Jugoslovenski Oddelek. Banco Germanico de la America del Sud. Calle 25 de Mayo. Frente principal. Glavno pročelje. Prekomorske prevozmce (sifkarte) iz Europe Pozivne prevoznice Ameriko Najem ognjevarnih jeklenih predalov za shrambo vaznih listin in vrednot Po nizkih cenah Sprejemanje in brezplačno pošiljanje domovinske pošie Hranilne za Vami na vaš vsakokratni naslov obrestovani em BUENOS LEANDRO ALEM Ena kvadra in PREVODI IN PREPISI na stroju slovenski, srbo-hrvatski, nemški, kasteljanski. BLANKA HRIBAR Bs. As. - Luis Viale 827 IV° p. Av. San Martin, altura 1000. (tranvias 85, 86 y 94) (26-42) GOSPODARSTVU Kupujte cvece od tvrtke STRELJIVO POPRAVCI Nepromočivi plasti od gome. IVAN BOSNICH Cucha Cucha 640 -Buenos Aires Abogado - Escribano Plantas y Flores naturales Umerene cene ALMIRANTE BROWN 947 U .T. 21, Barracas, 2958 y 0904 (6-39). Lečnik u Bolnici Rawson GOVORI JUGOSLOVENSKIM JEZIKOM PINZON 567 — BUENOS AIRES U. T. 21, Barracas 2056 (2-39). Boca, Olavarria 1042 r I