Program za skupštinu slovenskih pedagoga. *) Živi i skladni rad, štono se je u najnovije vrierae pojavio na polju pedagogijskom kod svih kulturnih naroda, pobudilo je i u nekjih slavenskih pedagogih misao i želju, da bi valjalo, da se njekako i medju sla- * Ta program prinesla je zadnja št. (5) nslovanskega pcdagoga". Podamo ga našim bralcem tu v izvirnem jeziku, ker se s slovenščino zelo vjcma, in ga lahko vsakdo razume. Vredn. venskimi pedagogi udesi veci sporazumak, negoli ga je do sada bilo. Prva obča hrvatska učiteljska skupština u Zagrebu g. 1871 pruži sretnu sgodu, te se ta misao tu obsiljno razpravljati započme, akonačno ujezino riešenje ostavi se sastanku, koji se uroči za prvu obču slovensku učiteljsku skupštinu u Ljubljani. Sastavši se pako tu na zajednički dogovor, zaključono je sljedcče: 1. Sadanje muogostrane potrebe na polju pučkoga školstva, te iz kustvo, da ima učiteljstvo svakoga pojedinoga slovenskoga plcmena napose zadovoljavati nemože, čini jasnim i bjelodanim, da bi trcbao poseban organ, koji bi ujedinjavao pedagogijski rad svih slavcnskih plemena, da se oni tako na tora polju uicdjiisobno podpomažu, te uspješnije i suglasnije razvijaju. 2. Da se stekne sveobci i ujedinjujuči organ za sva slavenska plemena, držat če se skupštine slavenskih pedagoga, i to svake treee godine u kojem drugoui gradu, što ga zato po okolnostih skupštinski odbor pronajde i odredi. 3. Skupština slavenskih pedagoga naznačivati če i krčiti puteve složnomu i jedinstvenomu radu na polju pučkoga školstva kod Slavena; upravljati če taj rad svjestno k jednomu i istomu cilju: k samosvojnoj i samostalnoj slavenskoj pučkoj prosvjeti i kulturi; i dovodi ti če ga u sklad s naprednimi pedagogijskimi načeli ostalih kulturnih naroda. 4. Skupština slavcnskih pedagoga sastojati če se: a) Iz pojedinili zaslužnih slavenskih pedagoga i prijatelja skupštinskih ciljeva, bilo mužkih ili ženskih, koje če skupštinski odbor zporazumno s dotičnimi odsjeci na skupštinu pozvati. b) Iz odaslanika raznih pedagogijskih i učiteljskih zadruga (družtva) i to po dvojicu na svaku. Pozvanici i odaslanici imaju aiti providjeni s pristupnicami, koje če izdavati skupštinski odbor, i za koje Č3 se plačati dva forinta. 5. Pitanja, što če ib skupština razpravljati, ima skupštinski odbor skupa sa predložit se iiuajučimi tezami iliti zaključi priobciti slavenskini plemenskim odsjekom barem pol godine prije skupštine. 6. Skupština slavenskih pedagoga sostajati če iz skupnih sjednica i odsječnih za svako na skupštini zastupanu slavensko pleme. Svako pitanje prije- nego dodjc u skupnu sjednicu raspravljati če se u odsječnih plemenskib sjednicah. 7. Sastavšu se skupštinu otvara predsjednik skupštinskoga odbora, a zatim se skupština konštituira izbravši sebi svoga predsjednika i ostalo častničtvo, te so podieli i na potrebne plemenske odsjeke. 8. Prije nego se skupština razidje, odabire se stalni skupštinski odbor, koji če na skupštini stvorene zaključke dalje izvadjati, i u njihovu duhu djelovati do buduče skupštine. 9. U stalni skupštinski odbor odabirat če se po pet članova od svakoga na skupštini zastupanoga slevenskog plemena, a kod izbora pojedinih članova pazit če se na to, da ih barem po trojlca budu u središtvu duševnoga rada — glavnom gradu — dotičnoga plemena. 10. Sialni skupštinski odbor izabrat ce si s mjesta svoga zajedničkoga predsjednika i podpredsjednika, i sastoji se iz toliko pojedinih odsjeka, koliko je pleraena u njem zastupano. Odsjeci takodjer biraju sebi svoje starešine, nu jednoga od one trojice, što se u glavnih gradovih nalaze. Častnici odborni i odsječei obnašat če svoju čast do druge skupštine. Ako bi koji član oebora umro ili izstupio, popunjuje se do buduče skupštine dotični odsjek samj, pozvavši dogovorno medju sobom u svoje kolo sposobnoga i zaslužnoga kojega pcdagoga. 11. Stalni skupštinski odbor, kojega so maticom smatra onaj odsjek, u kojem se nalazi predsjednik cieloga odbora, stajati če u stalnom pismenom savezu sa svimi svojimi odsjeci a sastati če se po mogučnosti svake godine barem jedan puta a mjestu k tomu za*njeg najsgodnijem. 12. Prva skupština slavenskih pedagoga bit če u Beču god. 1873. za vrieme velikib školskih praznika. (Konec prih.)