KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 21(6)
INDSTRUIJSKE SVOJINE
IZDAN 15. NOVEMBRA 1923.
PATENTNI SPIS BR. 1479.
Dr. Fritz Vogel, Beč.
Žarulja jakog svjetla sa reflektorom.
Dopunski patent uz osnovni patent br. 1477.
Prijava od 30. marta 1921.	Važi od 1. februara 1923.
Najduže vreme trajanja do 31. januara 1938.
Pravo prvenstva od 2!. marta 1917. (Austrija).
Jedna žarulja sa jakim svjetlom s reflektorom zaštićena je sa oznovnim patentom, kod koje se reflektor, koji je postavljen u maloj udaljenosti povrh svijetlećeg tijela, sastavljen iz jednog srednjeg pupčastoM jednog prstenastog ugnutog dijela, koji se odmah na prvom nastavlja, a u tome pripadajućem opisu upozoruje se na to, da oblik svijetlećeg tijela upliviše na djelovanje reflektora, da jačinu rasvjetljivanja na ravnini poda izjednači.
Predmet izuma je jedna električna žarulja, kod koje je svijetleće tijelo takovog oblika, da njegovi odsjeci, poradi njihovog naginjanja k okomici, okomito od njih izlazeće direktne zrake, dakle najveću vrijednost sijanja, šalju k najudaljenijim mjestima prostora, koje treba osvijetliti, tako da već direktne zrake pospješivaju nastojanje, da se najudaljenija mjesta sa više svijetla opskrbe, nego dosada. Zrake, koje su protivnoga pravca, dakle okomito od odsijeka svijetlećeg tijela, izlazeće zrake, dakle najveća vrijednost protivno upravljenog sijanja udare ali o reflektora na takav način, da po mogućnosti također mnogo zraka od sabirnog ug-nutog prstenastog dijela reflektora bude bačeno do najudaljenijeg mjesta prostora, koji treba osvijetliti. Pošto tijelo, koje svijetli posjeduje dva ili više odsjeka naklonjena prema okomici, to djeluju direktne zrake jednoga
odsijeka zajedno sa odbijenim zrakama od drugoga.
U glavnom je dostatno, tijelo, koje svijetli napraviti poput V-oblika sa vrhom pra~ ma dole, kako je to već poznato kod žarulja sa slabijom jačinom svijetla. Upravo kod žarulja sa jakim svijetlom sa indiferentnom plinskom napunom nastojalo se je do sada, žicu za žarenje koja je poput šarafa bila u sebe uvijena u što manje prostora smjestiti, dakle praktično postići jedan izvor svijetla u obliku tačke, da se umanji rasprostiranje topline. Žareče tijelo bilo je katkad smješteno u uskoj, horizontalnoj spirali, u nutrini lampe i usljed čega je nastao izvor svijetla koji je bio praktički u obliku horizontalne površine. Poslije ovog otkrića od sutaje se potpuno od ovog nastojanja i uzima se mače za žarulje već poznati oblik svijetlećeg tijela, jer se je upoznalo, da je ovaj oblik tijela, koje svijetli u savezu sa djelovanjem reflektora prema osnovnom patentu sposoban, da se postigne jednolična razdioba svijetla na velikim prostorima, što je do sada bilo posve nemoguće.
V-oblik tijela, koje svijetli smanjuje jačinu direktnog, prema dolje upravljenog osvet-Ijivanja, tako da je već time spriječeno, da nastane najveća vrijednost jačine svjetlosti okomito ispod lampe.
Naravno je, da se može tijelo, koje svi-
Din. 2
jetli napraviti poput jarma sa nakrivim granama sa strane i kratkim međukomađom Crtarija pokazuje šemu ovakove lampe sa reflektorom i iz nje^a se vidi, da se direktne zrake b, koje izlaze okomito od jednoga odsjeka od svijetlećeg tijela, bacaju koso prema zemlji, dočim one zrake koje izlaze u protivnom pravcu, s ovog odsjeka a udare o konkavni dio d reflektora i od ovoga se reflektiraju na drugoj strani lampe u nutrini prostora, koji treba osvijetliti. Najveća vrijednost direktnoga sijanja odsjeka a upravlja se dakle na najudaljenija mjesta prostora, koji treba rasvijetliti i isto tako najveća vrijednost reflektiranog sijanja. Dakle nastojanje reflektora jest, da se rasipanje svijetla prama izvana podupire sa oblikom svijetlećeg tijela.
U ostalom reflektor djeluje, kako je to rastumačeno u opisu od osnovnoga patenta.
PATENTNI ZAHTEVI:
Ž * Ml ja jakog svjetla sa reflektorom prema patentu br. 1477 naznačena time, što su odsjeci zarećeg tijela tako naklonjeni prema okomici, da zraci koji okomito od njih izlaze, dakle najveća vrijednost direktnog sijanja, udaraju u pod po mogućnosti na pograničnom djelu površine, koja se ima osvijetliti, dočim zrake, koje su protivnog smjera, dakle najveća vrijednost protivno upravljenog sijanja isto tako se bacaju od reflektora prema pograničnom djelu, ili unutar ravnine, koja se treba osvijetliti, da se dobije što moguće jednoliko osvjetljenje poda.
ddpč/tent broj /479.


\