DOMETI I PROBLEMI (REGIONALNE) GEOGRAFIJE JUGOSLAVIJE Jovan Dj. Markovič IZVLEČEK UDK 913(497.1) Realizacija regionalnogeografskega prikaza Jugoslavije je odvisna od stopnje doseženih regionalnih orisov posameznih regionalnih enot. Avtor podaja vrsto misli, kako z dolgoročno načrtovanim organiziranim znanstveno-raziskovalnim delom doseči ta osnovni cilj jugoslovanskih geografov. ABSTRACT UDC 913(497.1) (REGIONAL)GEOGRAPHY OF YUGOSLAVIA. ITS FEASIBIUTIES AND PROBLEMS The realization of regional geography of Vugoslavia depends on regional description of single regional imits. The author presents several thoughts how to achieve this aim of yugoslav geographers with long-term planned organizations of scientificresearch work. Fizička, ekonomska, antropo i regionalna geografija su četiri stožera geografske nauke. Svaka integriše niz specijalnosti i oslanja se na srodne nauke. Sve imaju naučni i nastavni pristup, opšti i posebni (svetski i jugoslovenski) aspekt. Otuda, naučna i nastavna tematika, po-red drugih, i Regionalne geografije 'Jugoslavije. Poenta je na njoj, njenem dometu,problemima, potrebama i značaju u geografiji i za zajedni-cu. Njeno poimanje proističe iz geografskog staža (rada, znanja, is-kustva) i opšteg uzrasta. Ono se prihvata ili ne, bez prizivanja "auto-riteta" i. samišljenika,a ne isključuje polemiku oponentima. Namera članka je - vizija geografije Jugoslavije kroz bilanse prošlog, ocene sadašnjeg za bolje idučevekovnog. Reč je o potrebama moderne osmiS-Ijene geografije i njenoj naučnoj i društvenoj reafirmaciji. Potrebni su nam - drukčiji rad, nova organizacija, viši ciljevi u geografiji radi prevazilaženja njenog status quoa. Zablude geografa i nemoč, nerazumevanja zajednice za potrebe naše nauke mogu joj produžiti tavorenje ili viziju učiniti iluzijom. Na obostranu štetu! * Dr., univ.prof. , Odsek za geografiju i prostorno planiranje PMF, 11000 Beograd, Študentski trg 3. - 41 - J.Dj. Markovič_Dometi 1 problemi ... -^42 - Rad na (regionalnoj) geografiji Jugoslavije, uvid u postoječu literaturu svih naših geografskih centara, karta geografske proučenosti jugoslovanskih prostora potvrdjuju neravnomernu tematsko-problemsku prou-čenost naših terena, kao posledicu neplanskog. nesistematskog rada obeleženog i afinitetnim individualizmom do zablude. Neosporni su us-pesi pojedinaca, manji ili veči uzleti centara, ali izostali su kolektivni napori, timski projekti, svestrani specijalistički naučni zahvati geografskog proučavanja republičkih prostora, ne račimajuči pojedinačne i periodične pokušaje u jednovekovnom radu. Otuda hiljade geografskih ra-dova po zbornicima i glasnicima su samo privid geografskog poznavanja Jugoslavije. Mnogim prostorima nedostaju osnovna poznavanja, a strukturno-problemsko nepoznavanje prostora isključuje njegovo kompleksno, sintetičko naučno poznavanje, od regionalnog diferenciranja do svestranog valorizovanja. Izneta ocena nameče mnoga pitanja, traži odgovore, izlaze iz stvarnosti .. . Evidentna je potreba ravnomernog i svestrano specijalističkog poznavanja sveg jugoslovenskog prostora, kao preuslov njegovog regionalnog poznavanja. Regionalna geografija je sintetička, integralna, stožerska geografska naučna i nastavna disciplina, sa višestruko aplikativnom funkcijom, te izuzetnim značajem. Da bi ostvarila zadatak i cilj, bila naučna, neop-hodne su joj analize. Poznato je pravilo "da nema sinteze bez analize i da ove nisu optimalno vredne ako se ne sintetišu". Kako jugosloven-skim prostorima nedostaju neophodne specijalistiCke analize - ne mogu se regionalno naučno meritorno prikazivati. To je moguče samo u stručnom, nastavnom ili popularnom dometu. Drukčije, mi imamo re-gionalnu geografiju Jugoslavije u nastavi srednjih škola i fakulteta, te i nastavnike regionalne geografe, no ne i naučnike specijaliste regionalne geografije. Samozvanaca i kvazi regionalnih geografa - naučnika -ima. Što je i jedno i drugo - tako, nije nepoznato. Dosadašnji rad na geografiji, lišen neophodnog sistema, plana, kadra i novca, opterečen J.Dj. Markovič_Dometi i problemi .... - 43 - individualizmom, "školama", slabostima katedara i instituta geografskih centara, nije obezbedio finaliziranja. Nominalni geografi su bez krivice - krivi, jer pišu udžbenike i monografije bez dobre naučne podloge, jer su bili bez inicijativa za organizovanje rada na analizama, jer se udaljuju od matice, zapostavljaju je ... U dometu regionalno-geografskog stvaranja više su krivi zbog sopstvenih nemoči nego zbog objektivnih moči. Dobronamerni regionalni geografi greše kada precen-juju snage i u samouverenosti prenebregavaju realno, pa se late neo-stvarljivog. Otuda malo koja objavljena "regionalno-geografska študija" zadovoljava geografa-specijalistu odeljkom njegove struke. Otuda je kvalifikacija "študija" za "stručni geografski prikaz" preteška, pogoto-vu ako izostane i osnovna regionalna individualnost i problematika. U nauCnom vrednovanju sopstvenih (i tudjih) proizvoda potrebna je odgovornost pred stvarnošču, naukom i istinom, vremenom i društvom. Radovi naših uglednih geografa univerzalnog profila (J. Cvijič, B. Ž. Milpjevič, A. Melik i dr.) odrazili su autore, vreme i uslove stvaranja, nivo onovremenih geografskih dostignuča i vidika. Dugujemo im zahval-nost, iako šu im, prirodno, sadržaji, tematika i problematika prikaza prevazidjeni, ali i sa trajnim i drukčijim vrednostima. Imamo novije monografije planina i dolina, regija i gradova, republika, dela pojedinaca i timova autora, ustvari skupa individualaca. Ali, monografije Srbije (5 knjiga). Hrvatske (6 knjiga) ili Slovenije, Vojvodine, Črne Gore su'samo opštegeografske kompilacije, manje ili više uspešni geografski prikazi, stručni i analitički, samo pokušaji sintetičkih prikaza regija i komuna. Analize monografija i "regionalno-geografskih študija" mahom potvrdjuju "da se u širini gubi dubina, a u dubini širina". Veča je nevolja, ako se nauka i struka pobrkaju. Razlike u ocenama geografa o bitisanju regionalne geografije i regionalnih geografa je u priznanju da jesu i nisu. Ako se regionalni geograf delom ne potvrdi, ako meditacijski koncept uzornim delom ne oži-votvori ili ako tradicionalno jedva prevazidje, ili se "študije" odrekne, nije regionalni geograf u suštini, več na rečima. Pogotovu ako se bavi J.Dj I Markovič_Dometi i problemi . . . - 44 - više, npr. geomorfologijom, turističkom i nekom drugom specijali-stičkom geografskom disciplinom. Kabinetska razmišljanja mogu poroditi irealni (fiks) koncept, neostvarljiv u postoječem, bez preduslova. Stoga B. Ž. Milojevič, sa kojim se poistovečuje regionalna geografija u Srbiji, nije davao recepte, delom je koncept demostrirao, a teren i op šte geografsko interesovanje je predpostavio teorijske-metodološkim pitanjima regionalne geografije, prepuštajuči sudu savremenika i potoma-ka domet svojih dela. Geografska univerzalnost i enciklopedij s ka znanja ne mogu mu se poreči. Svojevrsno su instruktivni primeri u naučno-stručnoj preorijentaciji po-jedinih geografa; nekoliko geomorfologa predaju i pišu udžbenike iz regionalne i ekonomske geografije (turističke, saobračajne), iz antropo-geografije, životne sredine, aplikativne geografije .. . Nema, medjutim primera, da je ekonomski ili regionalni geograf postao geomorfolog. Čak i "ortodoksni" regionalni geografi radje brane doktorsku disertaci-ju iz geomorfologije ili pišu radove iz turističke geografije. Priklanja-nje geografskim specijalnostima je razumljivo, kako zbog sticanja naučne kvalifikacije i indentiteta, tako i zbog udaljavanja od svaštarenja i rovitog. Kako do regionalne geografije Jugoslavije ? ! Postavljeno pitanje je centralna tema geografske nauke i nastave Jugoslavije. Regionalna geografija Jugoslavije je dalek cilj naše nauke, do čijeg je ostvarenja potrebno mnogo napora i vremena. Preduslovi su: ljudi, novac, organizacija, jugoslovenski koncept i razvoj geografske nauke i nastave. U tom opsegu podrazimevaju se sistematski, planski, etapno-dugoročni, koordinirani rad, uz analitička (specijalistička) proučavanja celokupnog prostora zemlje, u funkciji sintetičkog geografskog finaliziranja. To podrazumeva radikalan energičan zaokret u dosadaš-njem radu, temeljitu reorganizaciju u svim centrima. Svestrano dogovoren! i intenzivan rad, društveno verifikovan i finansijski obezbedjen mogao bi tokom dve-tri decenije da obezbedi mnoštvo specijalističkih J.Dj. Markovič_Dometi i problemi ... - 45 - analiza, bar po desetak za svaki planom izdvojeni prostor, za potonje regionalno geografske študije. Institutski naučni rad mora biti u fimkci-ji plana, što ne isključuje. tematsko-problemske afinitete Individualnog naučnog kreiranja. Ukratko: svim republičkim i pokrajinskim geografskim naučnim institutima i katedrama, kadrovski kompletnim, finansijski bezbednim, temeljno organizovanim, dobrp rukovodjenim, planski definisanim, treba postaviti zakonske obaveze proizvodnje. U njima treba okupiti sve dokazane naučne radnike, talentovani podmladak, sarad-nike srodnih nauka, pa intenzivno raditi od starta do cilja. Ako-bi svaki od desetak (bolje petnaestak) naučnik instituta u vodečim gradovima (geografskim centrima) Jugoslavije okupio po dvojicu-trojicu specija-lista geografskih i srodnih disciplina, tim od 400-500 vrhunskih geografa, mogao bi u trodecenijskom terensko-kabinetskom radu da pokrije sav jugoslovenski prostor hiljadama specijalističkih geografskih analiza. Taj uopšteno zamišljeni put do cilja podrazumeva niz preduslova i imperativa, od neophodnih pojedinačkih i kolektivnih vrlina ljudi, entuzijazma i predanog rada, istinskih terenskih istraživanja, nauč-nih saopštenja i diskusija, do svestrane koordinacije u radu do cilja. Savezni geografski institut objedinjavao bi sve naučne aktivnosti republičkih i pokrajinskih instituta, uskladjivao bi sve planove, sadržaje rada, rad institutskih i medjuinstitutskih odeljenja i saveta, centralnog saveta geografa-veterana ... Dogovoren! rad i cilj, pogled u budučnost geografije, kroz zaostavštinu i stvarnost, je imperativ geografa Jugoslavije, obaveza prema zajedhici i nastupajučem milenijumu. Ni aktualna ekonomska kriza iznetu viziju ne može oglasiti grandomanskom idejom irealnih htenja. Mnogo smo bliži trečem milenijumu nego anti-čkom dobu, nauči nego zemljepisu, pa dosadašnjfi i postoječe moramo mnogo, mnogo da prevazidjemo. Mali i skromni pomaci još više če nas udaljiti od neophodnog nedosegnutog. J. Dj. Markovič_Dometi i problemi ... - 46 - O profilu regionalnog geografa! Da bi regionalna geografija ostvarila cilj sinteze i naučno-druStvenu fimkciju neophodne su joj specijalističke studije-analize. Samo pomoču njih ona može da ostvari zadatak kompletne, kompleksne, sintetične i stožersko-mostovske nauke. Ta pijedestalna naučna geografska disciplina integrisanog tematskog trojstva u prostornem jedinstvu treba da pro-nalazi sopstvene probleme u njegovoj strukturi i individualnosti. Oni moraju imati integralno obeležje, eventualno i naglašeno specijalistič-ko, ali nikako samo specijalističko, jer bi bili pozajmljeni, svojatani. Regionalno-geografski problem mora imati interakciono kauzalno-posle-dično obeležje sa pro i retrogradijentnim manifestovanjem u prostornem jedinstvu njegovog trojstva (priroda, čovek, privreda). Regionalna geografija u združivanju i povezivanju oblika, pojava i procesa u prostoru treba da ukaže na njegove specifičnosti i potrebe, mogučno-sti svekolikog iskoriščavanja, planiranja u njemu (življenja i privredji-vanja), bez degradacije. Očito, zadatak regionalne geografije je složen, težak i odgovoran, pa se postavlja pitanje koji ga geograf može oba-viti!? Nije slučajno što J. Cvijič "nije obračao pažnji regionalnoj geografiji", što je P. Jovanovič čak nipodaštavao, što su se "mnogi geografi gotovo odricali od nje", što je mnogo kritikovana, označavana deskriptivnem, što "regionalni geografi lutaju po tudjim morima". Razumljive je te, jer nema geografa sa toliko specijalističkih znanja, fi-zičkih i misaonih snaga i sposobnosti terenskih opservacija, problem-skog pronicanja, sa toliko vremena i sredstava da bi sopstvenim analizama obezbedio sintezu, da bi odmenio učinak niza analitičara. Sinte-zem se, dakle, ne može baviti svaki geograf, nijedan uski specijalista-analitičar, a najmanj početnik u geografiji. Ne može to ni naučni savet-nik, ni univerzitetski profesor regionalne geografije - bez svoje krivice, bez preduslova. Jer, da bi smrtni geograf postao besmrtan, treba da sazna šta ne zna.- u struci i životu! Regionalnem geografijem se, dakle, mogu baviti samo veterani i vedete geografije, višestruki rani-ji analitičari, iskusni terenci, dubiozni naučnici, erudite enciklopedij- J.Dj. Markovič_Dometi i problemi .... skih znanja i bogatog životnog iskustva ... Regionalni geograf mora dobro da razume študije petnaestak analitičara-specijalista (ako i sam ne može pisati), njihovu sadržinu i problematiku, da bi ih združio u problem (e) prostorne sinteze, sopstveni - regionalno geografski problem (e). Što je on školovaniji, analitički potkovaniji, misaoniji, is-kusniji, pronicljiviji i vredniji, sinteza če mu biti uspešnija i regionalno geografska študija osmišljenija. Ali, i takav div-geograf, geografski univerzum je nemočan bez analize. Otuda nemamo pravog regionalnog geografa, pogotovu divove. Imamo - što imamo. Jedna narodna poslovica kaže: "Nema kuče bez cigala". A druga: "Bolje ista, nego nista"! Zato su nam "geografski prikazi", monografije - dobro došli. Prikazi, ne študije! Jer, inversno je, kada se po-četničkL rad kvalifikuje kao "študija", a završni kao "prikaz" (npr. Kopaonika). Odskora imamo zvanje "diplomirani prostorni planer" (ne i magistar, doktor). A ovaj je regionalni geograf, planer prostora. Ovi sinonimi se neznatno razlikuju. A time je sve - rečeno! O značaju regionalno-geografske sinteze Geografija odavno nije zemljopis, ni nauka radi nauke - sterilne, uča-urene. Naše društvo nedovoljno koristi aplikativnost specijalističkih geografskih disciplina, na svoju štetu. Nauka o prostoru, njegovim komponentama, njihovoj interakciji, najpozvanija je u prostornom planiranju, horološki sveobuhvatnom. Svestranost u prostornom poiman-ju, valorizovanju, uredjenju i očuvanju date teritorije, njene prošlo-sti, stvarnosti - strukture i problematike, garancija su dobre sinteze iz još boljih analiza, te i uspešnog planiranja - budučnosti tog prostora. Nažalost, nemamo preuslove za naučni pristup imperativnom, za odgovornost pred društvom i vremenom. Otuda - mnogo je promašaja u našem vremenu i društvu, od najmanjih do kardinalno-fatalnih, sa posledicama i za potomstvo. Otuda i ovaj tekst - apel. 'f-47 - J.Dj. Markovič_Dometi i problemi .. . - 48 - Moderno i uspešno društvo mora da se oslanja na nauku. Svakako i na nauku o prostoru, pojavama i procesima u njemu, prirodi, ljudima, privredjivanju, na geografiju. Ako smo nemočni za geografske sinteze, sve specijalističke geografske discipline veoma mogu da pomognu u raznim planiranjima. Nisu štetne i kvazisinteze u filtrima, koji sprečavaju (ili bar ublažavaju) kažnjavanje u neuspelim planiranjima. Široka je le-peza planiranja u privredi i demografiji, u prirodi, gradu i selu. Stihiji se suprotstavlja i porodica, ako ne i svi poedinci. A opština, regija, republika, savremeno društvo bez plana je bez glave. Naše društvo i vreme nije slučajno bremenito problemima - nerazvijenih područja, višestrukog diferenciranja severa i juga zemlje, depopulacije sela, planinskih i prigraničnih prostora, urbane imigracije, ekonomske emigracije, investicionih promašaja, raznovrsnih kriza, oštečenja prirode itd. Imaju šta da kažu geografi o makro i mikrogradnjama, revitalizaciji ekonomsko-demografski zapuštenih prostora, uredjenju naselja (posebno sela), prirodne i životne sredine, koriščenju prirodnih bogastava, pogo-dnostima u odbrani zemlje .. . Može geografija da pomogne u zaštiti od stihije, izradi kapitalnih projekata, monografija komuna i gradova, planina i dolina, prirodnih lečilišta, izradi atlasa, izdvajanju regiona i re-jona .. . Istina, sadašnji dometi geografskog poznavanja zemlje predpo-stavljaju defektnosti, subjektivne proizvoljnosti i zastranjivanja, omaške zbog palijativnosti .. . 2^to predlog pledira za decenijski rad na analizama u funkciji sinteza, za fundamentalna i egzaktna istraživanja kao jedini i pravi naučni temeljac osmišljene geografije, baze svih planiranja. Te prve sinteze bile bi osnova svim potonjim - dopunjavanim, korigovanim, svim aktualnim i savršenijim geosintezama i planiranjima. Tek tako i tada uhvatiče se do sada ne dosegnut korak moderne geografije i imperativa njenog bitisanja, nauke funkcionalno primerene vremenu i planerskem društvu. Nova kretanja, viši dometi i ciljevi, jači Jcadrovi, temeljniji naučni rad, prave študije, progresivnija organizacija vode ka neophodnoj reafirmaciji geografije i njenom valjanem tretmanu u sistemu nauka. Njoj i društvu ciljevi su zajednički radi obo- J.Dj. Markovič_Dometi i problemi ... - 49 - strane koristi - kroz simbiozu, asimptotsko približavanje naučnim istinama i socijalnim savršenstvima, vodiljama i zalogama trečeg mi-lenijuma. Značaj nove nacionalne geografije biče daleko veči, kao i korist od nje i njena autoritativriost. Zaključak Limitirani tekst članka uskračuje saopštenja mnogih misli, htenja, obrazloženja, predloga . .. Osvrt na još neka pitanja generalne teze umanjiče škrtosti i nedoumice, opravdače je i učiniti prihvatlivijom i prividnoj irealnosti i stvarnoj neophodnosti. Geografija se mora energično osloboditi kompromitujuče deskriptivno-sti i ostvariti na delu proklamovanu fundamentalnost i egzaknost na svim nivoima prezentiranja. U njoj se moraju jasno razlučiti - naučno od stručnog i popularno-informativnog, .naučno od nastavnog. Tu nema tajni, ni dilema, ali ima primera kardinalnih ogrešenja o jasnom i za prekršioca. Suptilna merila i rafiniranja prosudjivanja predpostavljaju skromnost i objektivnost o delu, ako ne kreatora ono mnjenja. Samoza-dovoljstvo i samouverenost u dosegnutom nosi u nekritičnosti rizik neuspeha, površnosti do promašaja u domenima autorove struCne deficitarnosti. Izuzetno teško je iznači regionalno-geografski problem, origina-lan, neuzorpiran. Oni nisu očekivani ni od "naučnog projekta" o geografiji Srbije, još manje od publikovane stručne geografske monografije "Srbija". Nema u njoj nijednog, pogovu ne 12 ili 38 naučnih radova. Stručnih prikaza - da! Mnogo je teže napisati regionalno-geografsku študiju, naročito "uzorni model", nego dva-tri univerzitetska udžbenika regionalne geografije ili preporučiti kako treba raditi nego uraditi. J. Cvijič nije ni spominjao regionalnu geografiju, pa joj ne može biti ute-miljavač samo stoga što je pisao geološko-geografske osnove i prikaze. B. Ž. Milojevič je bio najplodniji pisac-geograf, ali neostvarljivo nije mogao prevaziči. Geografska širina pisca predpostavljena dubini može odvesti u previde i greške. Povodjenje za autoritetom dovodi do zablu- J.Dj. Mar kovic_Dometi i problemi ... da, trajnih ili potonjeg odricanja od sopstvenih radova (primer Cviji-čeve abrazionističke škole). Oajektivne i subjektivne nemoči kreiranja moramo priznati. Moramo stremiti nmogo visim dometima i ciljevima geografije, njenoj viziji i stvarati do sagorevanja - prema zamišljenem. Potrebne su nam hi-Ijade terenskih analitičkih študija, kalibra disertacija pedesetih godi-na, svakako i sinteze makar limitirajuče tematike-problematike. Na-žalost, geografske prikaze prostora i kvazi geografske monografije pi-šu uljezi-uzorpatori u geografiji. Dugotrajan i mukotrpan je put do regionalne geografije Jugoslavije, ako nečemo površnost, surogate i zablude. Jer, na nesreču (bruku) nismo načisto ni sa osnovnim terminima - stranim i domačim. Šta je to - region, rejon i regija? A šta - kraj, preded, oblast, pokrajina? ! Mnogi geografi pišu i govore da regionalna geografija proučava - regije. A nije regijalna geografija! Regionalna geografija valjda proučava re-gione. Ako je region prevashodno prirodni prostor, onda jezička doslednost (predpostavljena tradicionalnom) podrazumeva geomorfološku. kli-matsku ili hidrološku regionalizaciju. Ako dominantno privredni sadr-žaj obeležava prirodni okvir, ovaj se može označiti rejonom, a tada se izdvajaju npr. agrarni, industrijski ili turistički rejoni. Treči (preostali) termin je - regija. A onda - regijalna geografija, ragijalizacija. Bez anateme - uime tradicionalnog. Može i drukčije, suprotno sa poj-movima: region, rejon, regija. Valja se dogovoriti - uime doslednosti, umesto prisutnog haosa.. Pogotovu narodne oznake prostora nalažu nam dogovor i doslednost. Imamo mi više krajina, dve pokrajine, od kojih se jedna ranije nazivala Kosovsko metohijska oblast, kada je postojala i Niška oblast. Postojale su i dve zone Trsta. Dakle, ako (tradicionalna) regionalna geografija proučava - regione, čije su regije? ! Baš smo na njenom početku! J.Dj. Markovič_Dometi i problemi — PORTEES ET PROBLEMES DE G^OGRAPHIE (REGIONALE) DE LA •TOUGOSLAVIE Le territoire de la Vougoslavie n'est pas čtudiš du point de vue g6ographique dans une mesure čgale, en ce qui concerne l'espace aussi bien que les th6mes et les problčmes. n n'y a aucun territoire qui fut bien et compl6tement 6tudi6 par les spčclalistes, et, par contre, il y a des micro-r6gions qui n'ont presque jamais 6t4 1'objet des 6tu-des. Pour les bonnes synth6se, c.i.d. les 6tudes de gšographie rčgionale il manque d'indispensables bonnes analyses et, par cons6quent. dans le pržsent article, on traite des questions de perspective de la gčogra-phie nationale - nouvelle organisation de l'6tude de l'espace yougosla-ve entier sous tous les aspects g6ographiques, paeticulierement le ' profil de gčographe ršgional, l'importance des 6tudes de g^ograjdiie ršgionale dans les planifications, jusqu'a la n6cessit6 de džfinir la terminologie fondamentale. Les 6tudes g6ographiques, faites jusqu'a pržsent, ont 6t6 volumineu-ses, mais insuffisamment ex6cut6es selon un plan et systŽme, caract-6ris6es par Tabsence du plan et de la mžthode, l'orientation non uniforme des cadres, pa le choix de themes et de tarrains d'etudes, bas6 sur l'affinit6, la base matžrielle insuffisante pour iin travail mieux organis6 et plus sens6. Le troisieme mill6naire exige des g6o-graphes des port6es consid6rablement plus grandes. - 51 -