from Constantinople, w here it had been used fo r the basilica of the Holy Apostles. This type of basilica h ad been known in the E ast even earlier (com pare the m a rty r’s ch u rch of S. Simeon from the end of the 5th century). Finally the square ground plan w ith central dom e (type 5) also dates from this period. The authos com pares the only exam ple from Salona to the churches from B ostra, E zra and C onstantinople all dated w ithin the 6* century. The author again points to the problem of the church of S. D onat at Zadar (ro tu n d a w ith three apses in the eastern end). I t m u st be an early Byzantine form probably built before the fall of the ancient civilization on the Adriatic. Finally the author draw s our attention to the polygonal apse. This architectural elem ent can be precisely dated. Owing to the fact th at such an apse w as very frequent on the n o rth ern A driatic in the 6 * century, the examples in D alm atia m u st belong to the sam e period. It is interesting to point out the appearance of the polygonal apse in the palace at Polače on the island of M ljet w hich is dated to the end of the 5* century. KOMPLEKS STAROKRŠĆANSKE ARHITEKTURE NA SRIMI KOD ŠIBENIKA ZLATKO GUNJACA M u zej grada Š ib e n ik a Istra ž iv a n ja o sta ta k a sta ro k ršć a n sk e a r h ite k tu r e n a p o lo žaju P riž b e — M oj s tir n a p o lu o to k u S rim i (o k o 10 k m sje v ero za p ad n o od Š ib en ik a ) zap o četa su so n d a žn im z a h v ato m 1969. godine, a z a v ršen a su 1972. godine. O staci g rađ e­ v in a n alazili su se u sk lo p u je d n e velike gom ile k o ja je n a s ta la u g la v n o m uru- šv a n je m k ro v n ih k o n s tru k c ija i g o rn jih d ije lo v a zidova zgrada. Je d in o je n a jg o rn ji sloj bio fo rm ira n o d k a m e n ja k o je su ze m ljo ra d n ici izb acili iz z e m lje p rilik o m o b ra đ iv a n ja o k o ln ih čestica. N ak o n u k la n ja n ja p o v ršin sk o g k a m e n a p o ja v io se slo j s u ru še n im m a te rija lo m , k o jim su o sta ci o b je k a ta bili sa sv im isp u n je n i. U to k u d a ljn je g isk o p a v a n ja m e đ u šu to m i raz ličitim g ra đ e v n im m a te rija lo m (teg u le, im b ric es, k a m e n , sed ra, k o m ad i ž b u k e ), p ro ­ n a đ e n je veliki b ro j a rh ite k to n s k ih e le m e n a ta i k o m ad a o m a m e n tira n o g k a­ m e n o g n a m je š ta ja . G lav n in a tih sp o m e n ik a za te č e n a je u fra g m e n ta rn o m s ta n ju (k o lo n e, k a p iteli, im p o sti, baze, p ila s tri, p lu te ji, am b o n , m e n z a ), dok ih je u c ijelo sti sa ču v a n ih bilo svega n ek o lik o (b az e, im p o sti, k ap iteli, p ila s tri). O tk riv en i a rh ite k to n s k i ko m p lek s s a č in ja v a ju dvije složene g rađ e v in e — d v ije crk v e k o je se s a s to je od la đ a sa sv e tištim a i n ekoliko m a n jih p ro s to rija ra z lič ite n am jen e . N a o snovi više g rađ e v in sk ih d e ta lja m oglo se je z a k lju č iti d a su ove dvije a rh ite k to n s k e cjelin e n a s ta le u raz ličito v rijem e, te d a im je, u sta n o v ito m sm islu , i fu n k c ija b ila raz ličita. S je v e rn a g rađ e v n a sk u p in a n a­ s ta la je ra n ije i to k ao k o n g reg acij sk a crk v a u k o jo j se v ršio i o b re d k ršte n ja . C e n tra ln u po ziciju o v d je zauzim a la đ a sa u z d ig n u tim i se p tu m o m o g rađ e n im p re z b ite rije m (B ), a u o k o lo se r e d a ju p a s to p h o riu m (C ), b a p tis te rij (D ), a p o d ite riu m m o ž d a i k a ta k u m e n a io n (E ) , n a r te k s (F ), za tim p r o s to r ija n e­ u tv rđ e n e n a m je n e k a s n ije p re tv o re n a u c is te rn u ( H ) i k o n ač n o d ru g i pasto- p h o riu m (A ) te n a p ro č e lju p rig ra đ e n i p ro tiro n . N a sje v e rn o m o b je k tu m o g u se z a m ije titi d v ije v rste p re in a k a . Je d n e su u vezi s p o d iz a n je m k a s n ije (ju ž n e ) g ra đ e v n e sk u p in e , d o k se d ru g e v ezu ju u z p ro m je n e u o b re d u k rš te n ja . U p rv u g ru p u s p a d a ju o tv a ra n je v r a ta n a ju ž n o m p a s to p h o riu m u u c ilju m e đ u so b n o g p o v ez iv a n ja o b je k a ta i z id an je s te p e n ic a u sje v e ro z a p a d n o m u g lu ove iste p ro s to rije . S tep e n ice su b ile p o tre b ­ n e za p e n ja n je iz n ad c is te rn e , k o ja je iz g ra đ e n a u ovoj isto j fazi, u p ro s to riji s m je šte n o j uz ju ž n i zid la đ e izm eđ u p a s to p h o riu m a i n a rte k sa . č in i se d a b i s iz g ra d n jo m dru g o g o b je k ta tre b a lo p o v ezati i p r e in a k e k o je se z a m je ć u ju k o d p r e z b ite r ija sje v e rn e crk v e. S a sig u rn o šć u se m o že tv rd iti d a je ovaj izv o rn o b io d ru g a č ije o b lik o v an i d a je b io u isto m n iv o u s lađom , te d a je te k u je d n o j k a s n ijo j g rađ e v n o j fazi u zd ig n u t za je d n u ste p en icu i o d v o je n se p tu m o m n a č in je n im o d d e k o rira n ih k am e n ih elem e n ata. S m a tra m d a je do p ro m je n e d o šlo u v rije m e k ad a je sa g ra đ e n d ru g i (ju ž n i) o b je k at, j e r je novo rje š e n je id e n tič n o on o m kojeg su sreć em o kod p re z b ite rija te kas­ n ije sa g ra đ en e crkve. D ru g u v rs tu p re in a k a uzrokovale su, k a o što sam već rekao, p ro m je n e u o b re d u k ršte n ja . S tim u vezi došlo je do p re o b lik o v a n ja (re d u k c ije ) ra n ije k riž n e u m a n ju k ru ž n u p iscin u , k o m u n ik a c ija izm eđ u p a s to p h o riu m a i bapti- s te rija b ila je zazid an a, a n a isto čn o m k r a ju b a p tis te rija fo rm ira n a je u p isa n a ap sid a. Ju ž n a c rk v a n a s ta la je k a sn ije p rislo n iv ši se uz ju ž n u fa sa d u p o sto jeć eg o b je k ta . P ro sto rije k o je su se n a ta j n ačin n a š le izm eđ u d viju c rk a v a vjero- v a tn o su k o rište n e z a je d n ičk i. In a č e je i k o d ju ž n e crkve p re d la đ o m fo r­ m ira n n a rte k s ( I ) . Ju ž n o , uz la đ u i sv etište, nalaze se dvije p ro s to rije od k o jih je je d n a služila k a o p a s to p h o riu m (K), d o k dru g o j n ije b ilo m oguće u tv r d iti n am jen e , j e r su jo j ju ž n i i za p ad n i zid u n ište n i do te m elja, a m je s ti­ m ič n o m a n jk a čak i n a jd o n ji re d k a m e n ja (L ). Ovo isto dogodilo se s ap sid am a o b a o b je k ta i to iz ra z lo g a što su se ovi d ije lo v i g rađ ev in a n ašli izvan gom ile, p a su ih seljaci, o b ra đ u ju ć i zem lju, gotovo sa sv im razru šili. U to k u is tra ž iv a n ja n a S rim i o tk riv e n o je i više g robova i to u blizini a p s id a sje v e rn e i ju ž n e crkve, a tr i su p ro n a đ e n a i u n a rte k su ove p o slje d n je . P o ja v a g ro b o v a u n a r te k s u ju žn e crkve u k a z u je n a c e m e terija ln i k a r a k te r ove g rađ ev in e. N a k r a ju n ek o lik o z a k lju č n ih rečen ica. S a sig u rn o šću se m ože k a z a ti da istra ž e n i k o m p lek s k a sn o a n tič k e sa k ra ln e a rh ite k tu re n a S rim i p re d sta v lja o s ta tk e je d n e sta ro k rš ć a n s k e dvojne bazilike. S jev e rn i o b je k a t p o d ig n u t je kao k o n g reg acij sk a c rk v a i u v ije k je služio to j svrsi. N asta n a k i fu n k c ija k a sn ije sag rađ en o g , ju ž n o g o b je k ta , sto je u vezi s k u lto m u m rlih , č ita v k o m p lek s m ože se d a tira ti u V— V I stoljeće. EIN KOMPLEX ALTCHRISTLICHER ARCHITEKTUR AUF SRIMA BEI ŠIB EN IK Die E rforschung d er Überbleibsel der altchristlichen A rchitektur bei Prižba (M ojstir) auf der H albinsel Srim a (etw a 10 km nordw estlich von Šibenik) begann 1969 m it Sondierungen und w urde 1972 abgeschlossen. Die Reste der B auten befan­ den sich in einem grossen S chutthaufen, der d u rch E insturz der D achkonstruktionen u n d der oberen Teile d er M auer entstanden w ar und der n u r in seiner obersten Schicht aus Steinen besteht, die von den L andarbeitern bei B ew irtschaftung der um liegenden Äcker daraufgew orfen w orden w aren. Der entdeckte architektonische Komplex b esteh t aus zwei um fangreichen Bauten, aus zwei K irchen m it Schiff und A ltar und aus verschiedenen P rofanbauten, die diese umgeben. A ufgrund der Verbindung dieser beiden Baukom plexe und auch ihres C harakters kann m an schliessen, dass sie sich sowohl hinsichtlich ihrer E ntstehungszeit als auch ih rer Funktion voneinander unterscheiden. Der nördliche K om plex entstand früher u n d zw ar als K ongregationskirche, in d er auch getauft w urde. Die zentrale Position w ird vom Schiff m it dem erhöhten, d urch Septum getrennten P resbyterium eingenom m en (B ), drum herum liegen dann das P astoforium (C), das B aptisterium (D), das A poditerium (E ), der N artex (F), dann ein Raum m it nicht festgestellter B estim m ung, der sp äter zu einer Zisterne um gebaut w urde (G ), und schliesslich noch ein zweites Pastoforium (H ). Das P rotiron (I), das den K ircheneingang schützt, ist sp äter angebaut worden. Am nördlichen O bjekt sind zwei A rten von U m bauten zu erkennen. Die einen sin d m it der E rrich tu n g des späteren B aukom plexes verknüpft, w ährend die an d eren m it den V eränderungen Zusam m enhängen, die im T aufritual entstanden sind. Die südliche K irche en tsta n d später, wobei ihre östliche und w estliche peri­ m e trale M auer an die südliche Fassade des bestehenden, d. h. nördlichen O bjekts anschliesst. Die Räume, die dadurch zwischen den beiden O bjekten en tstan d en sind, w u rd en zu gem einsam en Zwecken verw endet, indem ein D urchbruch in der süd­ lichen M auer des Pastoforium s (H ) eine V erbindung herstellte. Der N aos (J und K) w u rd e auf dieselbe Weise gelöst wie beim nördlichen Objekt. Von d er w estlichen S eite ist der N artex (I) angebaut, w ährend sich an seiner S üdm auer zwei Räum e befinden, von denen d er eine w ahrscheinlich als Pasoforium (N) diente, wogegen die B estim m ung des anderen (M) nicht festgestellt w erden konnte, weil seine West- u n d S üdm auer bis auf den G rund zerstö rt ist. Das gleiche ist den A psiden beider O bjekte w iderfahren, w eil alle diese Teile ausserhalb des S chutthaufens lagen und von den L andarbeitern so gut wie völlig abgetragen w orden sind. Im Raum zw ischen den Apsiden beider K irchen w urde eine gew ölbte G ruft ausgegraben, w ährend im N artex der Südkirche d rei G räber freigelegt u n d erforscht w o rd en sind, w oraus zu schliessen ist, dass diese K irche den C harakter eines B estattungsortes hatte. E s ist völlig klar, d ass es sich bei der A rchitektur von der S rim a um eine D oppelkirche, eine basilica g em in a handelt. Dieses Phänom en der altchristlichen A rch itek tu r ist noch im m er nicht endgültig erk lä rt w orden. W ir hoffen jedoch, dass die E rforschung des K om plexes auf der S rim a beitragen w ird zu den B em ühungen, m e h r Licht in diese verw ickelte Problem atik zu bringen. W ährend der A usgrabungen w u rd e eine beachtliche Anzahl von B ruchstücken und auch ganzen Stücken des o rn am en tierten kirchlichen Steinw erks gefunden (Kapitele, Im poste, Plutes, Pila­ ster, Ambonen, M ensen). D urch Zusam m enfügung einzelner Stücke w ird m a n m ehr vollständige E inheiten gew innen können, ausserdem w ird es m öglich sein, auch ih re Lage im R aum genau zu bestim m en. D er Kom plex d er altchristlichen A rchitektur auf der S rim a stam m t ungefähr aus dem 5.—6. Jah rh u n d ert. KASNOANTIČKE BAZILIKE U CIMU I ŽITOMISLIĆIMA KOD MOSTARA TOMO ANDJELIĆ M u zej H ercegovine, M o sta r B azilika u Cim u N a lo k a lite tu »Crkvine« u C im u1 k o d M o sta ra M uzej H erceg o v in e je u v re­ m e n u o d 1966— 1968. g o d in e izveo s is te m a tsk o a rh e o lo šk o isk o p a v a n je k asn o ­ a n tič k e je d n o b ro d n e b az ilik e. R azlog d a se o v d je p o čn e sa isk o p a v a n je m su s lu č a jn i n alazi d eb elo g č e tv rta s to g k a m e n a m u ljik e sa p re d sta v o m p e t rib a (d e lfin a ) i fra g m e n ti p lu te ja ( ? ) sa tro p n ita s tim o rn a m e n to m .2 N ed a lek o o d lo k a c ije b az ilik a ln e zgrade, o tk riv e n e su glavne k o n tu r e k asn o ­ a n tič k e zg ra d e za sta n o v a n je d im e n z ija 11,90 X 7,40 m (u n u tra š n je m je re ). O sim u lo m a k a k ro v n o g c rije p a , k e ra m ik e , s ta k la i željezn ih e k s e ra , dru g o n iš ta n ije bilo ( sl. 1 ).