ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 original scientific article DOI 10.19233/ASHS.2018.12 received: 2016-07-14 VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAŽNIM POVRŠINAMA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Boris DORBIC Politehnika „Marko Marulic" v Kninu, Oddelek za kmetijstvo krasa, Petra Krešimira IV. 30, 22 300 Knin, Hrvaška e-mail: bdorbic@veleknin.hr Elma TEMIM Univerziteta „Džemal Bijedic" Mostar, Agromediteranska fakulteta, Univerzitetski kampus bb, 88 104 Mostar, Bosna in Hercegovina e-mail: elma.temim@unmo.ba IZVLEČEK Krajinsko načrtovanje in gojenje nasadov v Šibeniku in okolici po drugi svetovni vojni doživlja svoj razcvet. Na območju Šibensko-kninske županije se pri načrtovanju krajinskih površin uporablja avtohtona in alohtona den-droflora. Cilj dela je bil analizirati funkcionalne in estetske vrednosti dendroloških vrst v krajinski sestavi izbranih krajinskih površin. Preferenco lokalnega prebivalstva o estetski vrednosti krajinskih površin v vzorcu smo določili z opazovanjem in anketiranjem lokalnih prebivalcev. Pridobljeni podatki kažejo, da so anketiranci bolj nagnjeni k obalni "parkovni" krajini. Najboljše povprečne ocene so dobile naslednje parkovne lokacije: Primošten -2 (2,27/3,0), Šibenik-1 (1,55/3,0), Vodice-1 (1,53/3,0), Vodice -2 (1,51/3,0), Šibenik -2 (1,50/3,0) itd. Ključne besede: valorizacija, estetska izkušnja, krajinske površine, dendrološke vrste, Šibensko-kninska županija LA VALORIZZAZIONE DEGLI ELEMENTI DEL DENDRO E DELLE AREE DEL PAESAGGIO NEL TERRITORIO DELLA CONTEA DI SEBENICO E TENIN SINTESI La sistemazione del paesaggio e l'impianto delle piantagioni a Sebenico e nei dintorni fioriscono dopo la Seconda guerra mondiale. Lo scopo dello studio era di analizzare i valori funzionali e quelli estetici delle specie dendrologiche nella composizione del paesaggio sulle superfici paesaggistiche selezionate. La preferenza della popolazione locale riguardo il valore estetico delle aree di paesaggio prese in considerazione è stata determinata tramite l'osservazione e il sondaggio degli abitanti del luogo. I dati ottenuti mostrano che gli intervistati sono più inclini verso il paesaggio del «parco» costiero. La media dei punteggi migliori era stata assegnata ai seguenti siti: Primošten (Capocesto) -2 (2.27 / 3.0), Šibenik (Sebenico) -1 (1.55 / 3.0), Vodice (Vodizze) -1 (1.53 / 3.0), Vodice (Vodizze) - 2 (1,51 / 3,0), Sebenico (Sebenico) -2 (1,50 / 3,0) ecc. Parole chiave: valorizzazione, esperienza estetica, aree del paesaggio, specie dendrologiche, Regione di Sebenico e Tenin 167 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 UVOD Razvoj vrtlarstva i krajobraznog uredenja na području Šibenika i okolice je započet krajem 19. stoljeca, projektiranjem, oblikovanjem i uredenjem gradskog perivoja Roberta Visianija u samom centru grada. Na području Šibensko-kninske županije prevladava mješo-vita upotreba autohtonog i alohtonog drveca i grmlja, zbog čega su, posebno na novoformiranim pejsažnim površinama, uočene negativne vizaualno-estetske značajke istih u prostoru (Dobrilovič, 2006), obzirom ovakav pristup poskupljuje održavanje. Vizualna per-cepcija prostora je subjektivna i prvenstveno ovisna o pojedinačnim stavovima koji su formirani na temelju obrazovnog nivoa, kulturoloških i tradicionalnih navika stanovništva (Kravanja, 2005; Perekovic i sur., 2007; Miškic-Domislic, Perekovic i Aničic, 2013). O izboru biljnih vrsta i njihovog kondicijskog stanja ovise estet-sko-oblikovni i tehnički ekonomski rezultati samog oblikovanja (Catara i sur., 2006). Tradicionalne navike u krajobraznom uredenju utemeljene su prvenstveno na uporabi autohtonih i odomacenih vrsta za mediteransko područje (Rosavec, Barčic i Španjol, 2005; Catara i sur., 2006; Šišic, 2011). Ovakav pristup danas ima veliki značaj i sa stajališta ekološkog pristupa oblikovanju pejsažnih površina. Autohtone vrste osim što su prilagodene ekološkim uvjetima područja značajno doprinose autentičnosti krajobraza i imaju pozitivan financijski učinak na troš-kove održavanja pejsažnih površina. Takoder u očuvanju krajobraznog mediteranskog identiteta treba posvetiti pažnju na „izbjegavanje" den-droloških vrsta za submediteran i kontinent. Slične vrste sadene su i na području grada Splita (Grgurevic, 2004) i Dubrovnika (Šišic i Kapovic, 2004). Na ovom prostoru su različite prirodne značajke: kontinentalni i zagorski, te obalni i otočni dio. Shodno klimatskim uvjetima i tlu razvio se odgovarajuci biljni pokrov u dva osnovna pojasa, mediteranski i brdski submediteranski (Tomic i sur., 2006). Literaturni izvori koji se bave ulogom pejsažnih površina navode da funkcionalna uloga istih ovisi prije svega o njihovom održavanju (Turalija, 2005; Poje, 2012). Kod odabira dendroloških vrsta veoma je znača-jan i kriterij vitalnosti pojedinih autohtonih i odabranih alohtonih vrsta (Vratuša i Anastasijevic, 2005; Diminic i Hrašovec, 2005) (Slike 1 i 2). Imajuci u vidu sve naprijed izneseno cilj rada bio je analizirati funkcionalne i estetske vrijednosti dendroloških vrsta na pejsažnim površinama u krajobrazu gradova i opcina Šibensko-kninske županije. Kako bi cilj bio postignut korištena je ocjena estetskih karakteristika biljnog materijala koji se koristi na oglednim pejsažnim površinama. Slika 1: Promrzle palme u Dubrovniku, umanjuju estet-sku vrijednost prostora (Photo: Boris Dorbic, 2017) Slika 2: Problematika uporabe travnjaka na Mediteranu (Photo: Boris Dorbic, 2017)1 Materijali i metode Terenskim istraživanjem, obavljenim tijekom 20122014. godine na području Šibensko-kninske županije odabran je uzorak koji sačinjavaju po četiri lokaliteta u gradovima Knin, Drniš, Vodice, Šibenik i u Opcini Primošten. Dobiveni uzorak je sadržavao ukupno 20 mikro lokaliteta (Slike 3-7). Gradovi Vodice, Šibenik i Opcina Primošten, kao lo-kaliteti (s primorskog dijela županije) odabrani su jer se 1 Problematiku uporabe travnjaka u sustavu gradskog zelenila na Mediteranu iznose mnogi autori (Šišic, 2011). Ukrasni travnjak na Mediteranu za punocu svog estetskog doživljaja zahtjeva obilje vode, gnojiva i njege. 168 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Slika 3: Valorizirani lokaliteti na području grada Knina (Google maps)2 Slika 5: Valorizirani lokaliteti na području grada Vodice (Google maps)4 Slika 7: Valorizirani lokaliteti na području opcine Pri-mošten (Google maps)6 u njima nalazi veci izbor reprezentativnih mikro lokali-teta (u pogledu odabira vodilo se računa o raznovrsnosti pejsažnih površina, nasada i parkova (namjena, vrste, veličina, estetika). U njima se u vecoj mjeri primjenjuju Slika 4: Valorizirani lokaliteti na području grada Drniša (Google maps)3 Slika 6: Valorizirani lokaliteti na području grada Šibe-nika (Google maps)5 alohtone i autohtone vrste za Mediteran kao što su: Tamarix sp., Pyracantha coccinea M. Roem., Nerium oleander L. Trachycarpus fortunei (Hook.) H. Wendl., Quercus ilex L., Celtis australis L., Lavandula angustifolia L., Teucrium fruticans L., Pittosporum tobira Thunb. ex Murray W. T. Aiton. i dr. Nasuprot njima gradovi Knin i Drniš, odabrani su kao lokaliteti iz zaleda županije. Ovo područje ima veci izbor reprezentativnih mikro lokaliteta (u pogledu odabira vodilo se računa o raznovrsnosti pejsažnih površina, nasada i parkova (namjena, veličina, estetika)) u kojima su u vecoj mjeri korištene vrste karakteristične za submediteransko područje, kao što su: Aesculus hippocastanum L., Buxus sempervirens L., Tilia cordata Mill., Betula pendula Roth., Spiraea x vanhouttei Briot Zabel., Prunus cerasifera L., Acer negundo L., Hibiscus syriacus L., Robinia pseudoacacia L., Celtis australis L., 2 Označeni lokaliteti: (1) Park ispred zgrade Gradske uprave u Kninu; (2) Park osnovne škole u Kninu; (3) Nasadi kod Gradske uprave u Kninu; (4) Park kod zgrade Opcinskog suda u Kninu. 3 Označeni lokaliteti: (1) Gradski park u Drnišu; (2) Pejsažna površina kod Gradske uprave u Drnišu; (3) Pejsažna površina kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Drnišu; (3) Linijski nasadi kod Autobusnog kolodvora u Drnišu. 4 Označeni lokaliteti: (1) Linijski nasadi uz obalu u Vodicama; (2) Pejsažna površina ispred Doma zdravlja u Vodicama; (3) Gradski park „Poljana" u Vodicama; (4) Gradski park kod tržnice u Vodicama. 5 Označeni lokaliteti: (1) Perivoj „Roberta Visianija" u Šibeniku; (2) Park „Luje Marune" u Šibeniku; (3) Nasadi na obali dr. Franje Tudmana; (4) Pejsažna površina ispred tzv. „Plavog nebodera" u Šibeniku. 6 Označeni lokaliteti: (1) Linijski nasadi kod ulaza u opcinu Primošten; (2) Park „don. Ive Šarica" u Primoštenu; (3) Pejsažni otok ispred konobe „Torkul" u Primoštenu; (3) Nasadi na obali i trgu „don. Ive Šarica" u Primoštenu. 169 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Tablica 1: Korištene dimenzije i bipolarni pridjevi (Dor-bic, 2015) Ispitana obilježja Bipolarni pridjevi ESTETSKI ružno/lijepo nezanimljivo/zanimljivo monotono/raznoliko odbojno/privlačno neskladno/skladno AKTIVNOST dosadan/uzbudljiv nepoznato/poznato neorganizirano/organizirano tradicionalno/moderno neuredeno/uredeno POTENCIJAL tamno/svjetlo strano/blisko amatersko/profesionalno siromašno/bogato neupečatljivo/upečatljivo KOMPLEKSNOST nepotpuno/potpuno jednoliko/raznoliko Jednostavno/složeno neuravnoteženo/uravnoteženo nedefinirano/definirano Platanus x acerifolia (Aiton) Wild., Sophora japonica L., Thuja occidentals L., Cupressus arizonica Greene., Thujopsis dolabrata (Thunb. ex L. f) i dr. Dendrološke biljne vrste su determinirane temeljem relevantne flo-rističke literature (Tutin i sur., 1964-1980; Šilic, 1983; Walters i sur., 1984-1986; Walters i sur., 1989; Domac, 1994; Erhardt i sur., 2002; Vidakovic i Franjic, 2004; Idžojtic, 2009). Standardizacija pejsažnih površina na istraživanim mikro lokalitetima Šibensko-kninske županije izvršena je pomocu Vujkovic (2008). Mikro lokaliteti su svrstani u pejsažne površine javne uporabe (škverovi i nasadi duž prometnica), te u pejsažne površine ograničene uporabe (nasadi unutar bloka i pejsažne površine specijalnog karaktera). Anketom lokalnog stanovništva ispitala se preferen-cija lokalnog stanovništva o uporabi i značaju pojedinih vrsta i estetskoj vrijednosti pejsažnih površina u uzorku na osnovu tih uporabljenih vrsta. Istraživanje je prove-deno na prigodnom kvotnom uzorku ispitanika (N=40) metodom ankete od veljače do svibnja mjeseca 2014. godine. Rezultati valorizacije dobiveni anketom za po-jedinačne lokalitete su usporedeni sa stanjem na terenu (Perekovic i sur., 2007). Upitnik su ispunjavali stručnjaci s područja agronomije i šumarstva koji su pohadali module iz ukrasnog bilja i krajobrazne arhitekture kao i pripadnici šire javnosti. Uzorak ispitanika odabran je na osnovu razlika u preferencijama različitih skupina (Todorova, Asakawa i Aikoh, 2004). Ispitivanje je provedeno u gradovima: Šibenik, Knin, Drniš i Vodice, te Opcini Primošten metodom pismenog anketnog upitnika. Rezultati dobiveni anketiranjem po metodi sedmostupanjske ljestvice semantičkog diferencijala obradeni su statističkim metodama. Metoda semantičkog diferencijala se temelji na prosudbi estetskog značenja prostora, s vecim u odnosu na prostore s manjim sadržajem mediteranskih biljnih vrsta, na osnovi prosudbe fotografija (lokaliteti su fotografirani u ljeto 2013. godine). Anketni upitnik je baziran na 20 bipolarnih pitanja, a jednostavna ljestvica semantičkog diferencijala7 poslužila je ispitanicima da na jednom mjestu, na numeriranoj liniji unesu svoju ocjenu, od maksimalnog neslaganja do maksimalnog slaganja. Stupnjevi 1, 2 i 3 označavaju stupanj u kojem pridjev, prema stavu ispitanika, opisuje zadani lokalitet. Vrije-dnost (+3) je maksimalno slaganje, a (-3) maksimalno neslaganje s tvrdnjom, dok (0) označava neutralan stav, koji ukazuje da su oba suprotna pridjeva podjednako točno opisala detalj ponuden ispitaniku. Provedeno istraživanje za cilj je imalo prije svega ukazati na či-njenicu da su tipične mediteranske vrste funkcionalnije i estetski krajobrazno vrjednije u pejsažnom sustavu gradova na području Šibensko-kninske županije. Danas je evidentno na mnogim područjima da se kod projektiranja pejsažnih gradskih površina malo ili nikako ne vodi računa o njihovim zahtjevima prema ekološkim čimbenicima sredine. Ovakav pristup dovodi do vecih ulaganja u održavanje samog biljnog materijal, njego-vog bržeg propadanja pri pojavi ekstremnih klimatskih čimbenika, a upitan je i vijek trajanja pojedinačnih jedinki. Pridjevi, sva četiri ispitana obilježja, odabrani su na osnovu anketnog istraživanja. Manja grupa ispitanika (N=30), u preliminarnom istraživanju na anketnom listicu s velikim brojem bipolarnih pridjeva odredivala je one koji najbliže, prema njihovom mišljenju valori-ziraju, dane fotografije. Na osnovu ove ankete formiran je glavni anketni glavni upitnik za istraživanje u koji su uzeti bipolarni pridjevi s najvecom frekvencijom. Sličnu metodologiju navedenog postupka je provela i Aničic (1997). Pretpostavlja se da su tipične mediteranske vrste (au-tohtone i alohtone) funkcionalnije i estetski krajobrazno vrjednije u pejsažnom sustavu gradova na području Šibensko-kninske županije. 7 Bipolarni parovi (-3 do +3) su ocijenjeni s ocjenama 1-malo, 2-prilično i 3-veoma (ocjena: 0-neutralan, -1 i 1-malo, -2 i 2-prilicno i -3 i 3-veoma). 170 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Slika 8: Južni ulaz u Perivoj Roberta Visianija, krajem Slika 9: Nasadi na šibenskoj poljani (Blaževic, 2015)8 19. stoljeca (Markovic, 2009, 170) Slika 10: Tlocrt Šibenika, prva polovica 20 st. (Zanino-vic, 2017)9 Prilog poznavanju povijest pejsažnog uredenja Šibenika i okolice tijekom 20. stoljeca Vrtovi i parkovi u prošlosti zasigurno nisu bili najva-žniji u komunalnom životu, gradova i naselja, ali su bili nezaobilazni i oduvijek prisutni u svijesti pučanstva te u slici gradova (Obad Ščitaroci i Bojanic Obad Ščitaroci, 1996). Teška gospodarska kriza krajem 19. stoljeca i u prvim desetljecima 20 stoljeca otežavala je razvoj pejsažnog oblikovanja pa tako i na području Šibenika i njegove okolice. Šibenik ipak polako započinje mijenjati težačku sliku gradskog tkiva, širi se prema istočnim dijelovima. Razvoj vrtlarstva i krajobraznog uredenja na području Šibenika je započet krajem 19. stoljeca, projektiranjem, oblikovanjem i uredenjem gradskog perivoja Roberta Visianija te Gradske poljane u samom centru grada (Slike 8-9). Do tada su sporadično uredivani manji privatni vrtovi, uglavnom bogatijeg talijanskog gradanstva. Vecina zapisa o uzgoju ukrasnog bilja i krajobraznom uredenju u ovom razdoblju su na talijanskom jeziku ili su tiskani u Italiji. Hrvatsko gradanstvo tada nije odvec marilo za ovom dje-latnošcu. Pučanstvo je preživljavalo, uzgojem vecinom ratarskih i povrcarskih kultura. Početkom 20. stoljeca grad se počinje polako urbanizirati, počinju se održavati gradske ulice i trgovi, gradi se Pokrajinska bolnica i sud (Dorbic i Temim, 2016). Pejsažno uredenje Šibenika i okolice svoj procvat doživljava nakon II. svjetskog rata. Najviše se radilo na pošumljavanju i podizanju novih pejsažnih površina u okviru novo izgradenih stambenih zgrada na istočnim dijelovima grada. Nije se vodilo računa o primijenjenim biljnim vrstama i njihovoj zemljopisnoj pripadnosti, a izgled stambenog okoliša ima veliki utjecaj na izbor mjesta stanovanja (Seferagic, 1988). Estetska slika grada izuzetno je loša. U tlorisnoj i panoramskoj slici Šibenika za grad značajna parkovna arhitektura je nepovezana, točkasto je smještena u gradu i zbog razmjerno malene površine (s iznimkom perivojne šume Šubičevac) nije osobito zamjetljiva u cjelovitoj slici grada (Slike 10-13) (Bojanic Obad Ščitaroci i Obad Ščitaroci, 1998). 8 Privatna zbirka fotografija Milivoja Blaževica, 2015. 9 Izložba „Savezničko bombardiranje Šibenika 1943-1944". Organizatori, Državni arhiv Šibenik i Muzej grada Drniša, 2017: Na danom tlocrtu iz prve polovice 20. stoljeca uočava se slaba zastupljenost nasada i pejsažnih površina (obojeno zelenim). Najznačajniji objekti parkovne arhitekture, koji su uočljivi na fotografiji bili su Perivoj „Roberta Visianija" i Park „Luje Marune" u centru Šibenika. Druge pejsažne površine su „nevidljive" u vidu vrtova bogatijih vila, utilitarnih vrtova te drvorednog i pojedinačnog gradskog zelenila. U okviru urbanog vrtlarstva gradani su dosta uzgajali i povrce (Blaževic, 2007). 171 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Slika 11: Perivoj R. Vissianija za vrijeme savezničkog Slika 12: Zračni snimak Šibenika, druga polovica 20 . st. bombardiranja Šibenika (Zaninovic, 2017)10 (Blaževic, 2015)" 10 Milivoj Blaževic: Bilješke i zapisi o Šibeniku, rukopis., U razdoblju od 1 3. 12. 1 943. godine na dan Sv. Lucije pa do 18. 03. 1944. godine Šibenik je u nekoliko navrata bombardiran od savezničke avijacije Velike Britanije i SAD-a. Buduci da je od pada Italije 08 .09. 1943. godine Dalmacija ponovno pripojena NDH, saveznici su u okviru tzv. akcija „Čiščenja" zrakoplovnim bombarderima iz Južne Italije iz baze u Talijanskoj Foggi izvršili mnogobrojna bombardiranja diljem Jadranskog primorja i unutrašnjost NDH. Grad Šibenik je doživio najveca bombardiranja: 2-3. 12. 1943, 13. 12. 1943, 13. 01. 1944, 22. 02. 1944, 16-1 7. 03. 1944 prilikom čega je izbačeno bližu 360 tona avionskih bombi, od kojih je poginulo oko 300 gradana. Osim vojnih objekata i lučkih postrojenja srušen je veliki dio šibenske obale i stambenih zgrada u gradskoj jezgri, Gradska vijecnica iz 16. stoječa, gornji dio Šibenskog parka prema prostoru Šibenske poljane i Gradske kavane koja je podignuta 1856. godine. Dugo vremena ona je služila kao šibenska narodno-Slavljanska, a kasnije kao Hrvatska narodna čitaonica. Uz kavanu Medulic i Grand Hotel Krka od početka 20. stoljeca to je mjesto zabavnog i trivijalnog sloja gradana iz redova liječnika, pravnika, arhitekata, agronoma, trgovaca itd. Interijer Grand Hotela Krka bio je adekvatno ureden s različitim mediteranskim dendrološkim biljem. U dvorištu su se nalazile i dekorativne betonske žardinjere sa sezonskim cvijecem i ukrasnim grmovima. Potom je srušeno i nekoliko bolničkih zgrada sa nasadima, dio zgrade Okružnog suda i pejsažna površina uz ulaz, kao i više različitih objekata u širem predgradu šibenika. 11 Privatna zbirka fotografija Milivoja Blaževica, 2015. 12 Na području grada Šibenika nakon 2000. godine izgradena su uglavnom stambena naselja s pejsažnim površinama i nasadima u „novi-jim" gradskim četvrtima: Bioci, Meterize, Jamnjak itd. Djelomično se gradilo i na području Šubicevca, gdje je u blizini gradskog stadiona izgraden stambeni kompleks manjih zgrada s privatnim vrtovima i nekim autohtonim dendrološkim vrstama. Novo izgradeni trgovački centri, najreprezentativniji od njih T. C. Dalmare takoder je okružen s nasadima i travnjacima. Ostali nasadi, u centru grada, smješteni uz obiteljske kuce zadržali su uglavnom formu i sadržaj iz modernog urbanističkog razvoja Šibenika. 172 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAŽNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Slika 14: Kuca Radl u Šibeniku, prva polovica 20 st. (Photo: Boris Dorbic, 2017)13 Da se o estetskoj slici grada i društvenom životu u Šibeniku vodilo računa i nakon Drugog svjetskog rata, potvrduju sječanja mr. sc. Milivoja Blaževiča koji nara-tivno ocrtava tadašnje naizgled trivijalne „urbanističke" detalje koji mogu biti korisni za unapredenje krajo-brazne struke. U navedenom razdoblju se posvečivala pažnja estetici i detaljima u smislu stvaranja zaokružene estetske slike i ispravne kompozicije pojedinog otvore-nog prostora. Tadašnji gradski oci su spajali različite struke u svrhu realizacije zadanog projekta. Primjer toga je svojevrsno uredenje gradskog perivoja za vrijeme zimskog razdoblja i školskih praznika.14 Slika 15: Kucice u perivoju Roberta Visianija, druga polovica 20 st. (Blaževic, 2014)17 Od početka studenoga 1956. godine bio je uredivan prostor gornjeg i donjeg dijela šibenskog perivoja Roberta Visianija.15 U tom razdoblju se vodilo više brige i o samoj njezi i uredenju gradskoj perivoja. Pozornije su se njegovale cvjetne gredice, orezivalo drveče i gr-mlje, čistile staze i parkovne površine od otpalog lišca i komunalnih otpadaka. Centralna perivojna fontana, takoder se pozornije održavala i za navedenu svrhu ona je detaljno očiščena od naslaga algi i kamenca. Da bi se povečao estetski doživljaj iste u nju je nastanjeno i desetak šaranovih kolija („zlatne ribice"). Bili su okičeni i različiti grmovi te stabla s papirnatim i plastičnim lam-pionima, trakama i kuglicama. Svjetlečim lampicama su bila okičena i neka od večih borovih stabala. Blaževic, kao povjesničar umjetnosti ističe da je navedeno oblikovanje imalo smisla i nije bilo pretjerano kičeno te da bi se navedena „retro forma" mogla koristiti za buduča adventska ukrašavanja perivoja (Slika 15).16 13 Kuca s priložene fotografije bila je u vlasništvu šibenske-trgovačko-obrtničke obitelji Radl (sada u vlasništvu obitelji Bujas), a izgradena je u klasičnom stilu, prvih godina 20. stoljeca, kao dvokatnica po uzoru na Austrijsku arhitekturu toga razdoblja (Slika 14). Ispred kuce je od ulaznih vrata kapije prema ulazu izvedeno kaskadno betonsko stubište, a s obje strane su izgradeni pravokutni vrtni prostori ispunjeni s mediteranskim nižim i visočijim raslinjem, oleandrom (Nerium oleander L.), šimširom (Buxus sempervirens L.), ružmarinom (Rosmarinus officinalis L.), pitosporom (Pittosporum tobira Thunb. ex Murray W. T. Aiton.) itd., te velikim stablima sibirskog brijesta i albicije. U gor-njoj etaži vrtnog prostora nalazi se volijera „kavez" osrednje veličine, namijenjen uzgoju sitne ukrasne peradi (kokoši, fazani, biserke, golubovi). Karakteristika prvih godina 20. st u razdoblju izmedu 1900-1910. jest da se javlja uzgoj ukrasne peradi i golubova kako medu šibenskim gradanstvom tako i u obližnjim mjestima, Vodice, Tijesno i Murter. Lijepo oblikovane vrtove s ukrasnim biljem tada je imalo uglavnom imucnije gradanstvo Šibenika (Fortis, 2004, prema Dorbic, Pamukovic i Blaževic, 2014). To su bile obitelji; Fulgosi, Divnic i dr. Ostali gradani su uglavnom sadili sezonsko povrce, po koju vocku i malo ukrasnog bilja za rodendane, svetkovine itd. Uzgajali su: krizanteme (Chrysanthemum sp.), ruže (Rosa spp.), lijepu katu (Callisthepus chinensis L.), gladiole (Gladiolus hybridum), kokarde (Ga-illardia sp.), ljiljane (Lilium sp.), neven (Calendula officinalis L.), lavandu (Lavandula sp.), ružmarin (Rosmarinus officinalis L.), jorgovan (Syringa vulgaris L.) itd. (Dorbic, Pamukovic i Blaževic, 2014). 14 Prema kazivanju mr. sc. Milivoja Blaževica (2016), U realizaciji tog projekta sudjelovali su djelatnici komunalnog poduzeca Zelenila, radnici tehničke službe šibenskog narodnog kazališta, njihovi scenaristi, gradski dekorateri trgovačkih izloga (gosp. Stojic, Šaric i dr). Djelatnici šibenske narodne tehnike (Vidovic i Antunac). 15 Prema kazivanju mr. sc. Milivoja Blaževica (2016)., U Gradskom perivoju bilo je postavljeno 10-tak „bajkovitih" drvenih kučica s ogradama, zatim likovi Snježane i sedam patuljaka, drvene figure domacih i divljih životinja u narativnoj veličini, stilizirane šumske gljive itd. Figure su bile postavljene uz glavne i sporedne dijelove perivoja. 16 Takoder se prisjeca razgovora s bivšim gradonačelnikom Frankom Čekom koji mu je pričao da je gradska uprava i koncem 90 ih godina 20. st. bila zainteresirana za kicenje parka u vrijeme adventa. Navedeno vjerojatno nije bilo ostvareno zbog financijskih razloga. 17 Privatna zbirka fotografija Milivoja Blaževica, 2014 (Slika 15). 173 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Slika 16: Adventski ures Perivoja Roberta Visianija u Šibeniku (Photo: Boris Dorbic, 2015)18 Podizanje nasada i pejsažno uredenje Šibenika i okolice svoj procvat doživljava nakon Drugoga svjet-skog rata. Ponajviše se radilo na pošumljavanju i eko-loško-oblikovnom podizanju novih pejsažnih površina u sklopu novo-izgradenih stambenih naselja u istočnim dijelovima grada. Sustav održavanja gradskih nasada provodila je gradska tvrtka „Zelenilo". Pioniri šibenskog pejsažnog uredenja su takoder doprinijeli stvaranju urbane slike grada. Na gradskom području nakon 1952. godine sve se više gradi, a time se povecavaju nove površine pod nasadima. Godine 1956. Šibenik s pošumljenom okolicom ima oko 1 m2 nasada po stanovniku, dok je 1964. godine zasnovano novih 3500 m2 različitih nasada, podignut je perivoj uz neboder na Baldekinu itd. I u tom vre-menskom razdoblju uvelike se podižu nove stambene zgrade, a samim time i pejsažne površine (Dorbic i Temim, 2015). Komunalno poduzece „Zelenilo" je projektiralo, uredivalo i održavalo javne gradske pejsažne površine u skladu s vlastitim mogucnostima (Slike 18 i 19). Nakon 1980. godine sve je veca uporaba neadekvatnih alohto-nih vrsta ukrasnog bilja. Povijest podizanja nasada Vodica započinje tijekom 50-ih godina 20. stoljeca, a usko je povezana s počecima organiziranog djelovanja turizma. Sadnja palmi u Vodicama započinje krajem 1970-ih godina. Godine 1947. počelo se pošumljavati na primoštenskom poluotoku. Pejsažno uredenje Primoštena je započelo s razvitkom Slika 17: Glicinija-ures šibenske gradske jezgre (Photo: Boris Dorbic, 2017)19 turizma. Godine 1957. u Primoštenu je osnovano Turi-stičko društvo čiji je prvi predsjednik bio Tome Huljev. Centralni park don. Ive Šarica u Primoštenu je izgraden 1959. godine, a palme na obali su posadene 1970. godine. Pejsažno uredenje Knina započelo je poslije 1920. godine. Prvotno su se počele saditi lipe (Tilia sp.). Platane (Platanus sp.) koje su posadene u Kninu stare su više od 170 godina (Dorbic i Temim, 2015). REZULTATI I RASPRAVA Valorizacija i opis istraživanih pejsažnih površina metodom promatranja Valorizacija i opis istraživanih pejsažnih površina metodom promatranja po lokalitetima prikazan je tablično. 18 Posljednjih nekoliko godina u Šibeniku se u organizaciji Gradske uprave i komunalne tvrtke „Zelenilo" započelo s uredenjem Gradskog perivoja za vrijeme adventa, što je pohvalno, a vodi k „oživljavanju" gradskog centra. U uredenju prostora bilo bi bolje koristiti tradicionalne ugostiteljske objekte „kucice" (koje su korištene 50-ih godina 20. stoljeca, različite dalmatinske kamene kuce i bunje). 19 Prema kazivanju mr. sc. Milivoja Blaževica., Penjačica glicinije (Wisteria sinensis (Sims) DC.) je posadena iza II. Svjetskog rata, buduci je u bombardiranju Šibenika srušena obližnja zgrada obitelji Ventturini. Uklanjanjem ruševine navedene zgrade, izgraden je trg (površine oko 400 m2), koji se neposredno nalazi uz poznatu šibensku kavanu Medulic. Uz prizemni dio zida na trgu posadeno je različito mediteransko raslinje manjeg i veceg habitusa. Glicinija (W. sinensis) koja i sada izgleda ukrasno i funkcionalno ima preko 70 godina, brigu oko njenog održavanja vode djelatnici šibenske komunalne tvrtke „Zelenilo", dok su je u prošlosti njegovali članovi šibenske obitelji Pedišic, koji žive u obližnjoj zgradi (Slika 22). 174 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Slika 18: Stambeno Naselje na Baldekinu 2015. godine (Photo: Boris Dorbic, 2015., prema Dorbic i Temim, 2015) 1. Lokaliteti-Knin Fotografije lokaliteta nisu iznesene jer se navedeni ne nalaze unutar 10 najbolje rangiranih. Slika 19: Stambeno Naselje na Vidicima 2017. godine (Photo: Boris Dorbic, 2017)20 Tablica 2: Istraživani pejsažni lokalitet: Park ispred zgrade Gradske uprave u Kninu (Lokalitet K-1.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Park ispred zgrade Gradske uprave u Kninu (Lokalitet K-1.) Aesculus hippocastanum L., Buxus sempervirens L., Laurus nobilis L., Sophora japonica L., Tilia cordata Mill. i dr. Parkovni prostor je okružen visokim stablima za submediteran guste krošnje koja zaklanjaju vizuru zgrade Gradske uprave. Prostor obuhvača dvije zaobljene pravokutne površine s središnjim okruglim platoima, oko kojih su zasnovane „¡zlomljene" pejsažne površine s mjestimično posadenim drvečem i grmljem. Park je slabo organiziran, definiran i nedovoljno profesionalno oblikovan. Travne površine bi trebalo minimalizirati i cvjetne gredice modernizirati. Tablica 3: Istraživani pejsažni lokalitet: Park osnovne škole u Kninu (Lokalitet K-2.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Park osnovne škole u Kninu (Lokalitet K-2.) Acer negundo L., Betula pendula Roth., Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ex Carriere., Spiraea x vanhouttei Briot Zabel., Tilia cordata Mill. i dr. Park se nalazi u ulici F. Tudmana. Parku nedostaje oblikovnog karaktera, skladnosti i organiziranosti. Središnji parkovni prostor sačinjava nekoliko nepravilnih pejsažnih površina s neskladno posadenim stablima te obrubom od stabala i neuredno održavane živice. Prostor je potrebno temeljito arhitektonski reorganizirati, posebno oživičeni i centralni dio parka. Prevladavaju alohtone vrste za submediteran. 20 Uredenje pejsažnih površina u okviru novopodignutih stambenih zgrada u okviru novopodignutih zgrada krajem 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeca odvijalo se ne sustavno i bez prikladne kompozicije. Nakon izvršene gradnje pristupalo se „Ad hoc" uredenju okoliša s vrstama drveča i grmlja kupljenih u obližnjim rasadnicima. Uglavnom su to bila manja stabla Atlaskog (Cedrus atlantica Manetti ex Endl.) i himalajskog cedra (Cedrus deodara (Roxb.) G. Don), bagrema (Robinia pseudoacacia L.), alepskog bora (Pinus hallapensis Mill.), brijesta (Ulmus sp.), badema (Prunus dulcis L.), vinike (Prunus cersifera Ehrh., smreke (Picea sp.), košcele (Celtis australis L.) i grmova: Vanhuteove suručice (Spiraea x vanhouttei (Briot) Zabel), lavande (Lavandula sp.), ružmarina (Rosmarinus officinalis L.), kadulje (Salvia officinalis L.), smilja (Hellychrisum italicum L.), oleandra (Nerium oleander L.), agave (Agave americana L.), juke (Yucca sp.) itd. 175 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Tablica 4: Istraživani pejsažni lokalitet: Nasadi kod Gradske uprave u Kninu (Lokalitet K-3.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Nasadi kod Gradske uprave u Kninu (Lokalitet K-3.) Aesculus hippocastanum L., Celtis australis L., Hibiscus syriacus L.., Platanus x acerifolia (Aiton) Wild., Philadelphus coronarius L., Sophora japonica L. Tamarix sp., Tilia tomentosa Moench. i dr. Pejsažna površina ima raznolik broj dendroloških vrsta, te dobar oblikovni koncept, po sredini pejsažne površine se nalazi krivudavo zasnovani puteljak kojeg u večoj mjeri pratu simetrično posadena stabla. Estetska vrijednost bi se povečala ukoliko bi se prostor bolje održavao. Travnjake je potrebno dosijati i njegovati prema pravilima struke. Večina stabala zahtijeva orezivanje i periodičnu zaštitu. Navedeno, posebno vrijedi za istočni dio započevši s gornje strane kod automobilskog parkirališta. Prevladavaju alohtone vrste za submediteran. Tablica 5: Istraživani pejsažni lokalitet: Park kod zgrade Opcinskog suda u Kninu (Lokalitet K-4.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Park kod zgrade Opcinskog suda u Kninu (Lokalitet K-4.) Buxus sempervirens L.., Celtis australis L., Euonymus japonicus Thunb., Platanus x acerifolia (Aiton) Wild.., Pyracantha coccinea M. Roem., Tilia cordata Mill., Ulmus sp. i dr. Parkovni prostor kod zgrade Opcinskog suda u ulici F. Tudmana podijeljen je na dva dijela s gusto formiranim odraslim stablima koja prevladavaju na istočnoj strani. Park ima slabe oblikovne karakteristike, nije skladan i organiziran. Potrebno je izvršiti kirurške zahvate krošnji na večini odraslih stabala. Navedeno bi značajno utjecalo na popravak estetskih karakteristika parkovnog prostora. Takoder se loše održavaju travnjačke površine i stabla unutar parka. Dominiraju odrasle jedinke stabala za submediteran. Rezultati valorizacije pejsažnih površina Knina temeljem anketnog istraživanja Rezultati za valorizirane pejsažne površine Knina nisu izneseni jer se ne nalaze unutar 10 najbolje rangi-ranih lokaliteta. 2. Lokaliteti-Drniš Fotografije se odnose na lokalitete koji se nalaze unutar 10 najbolje rangiranih. Tablica 6: Istraživani pejsažni lokalitet: Gradski park u Drnišu (Lokalitet D-1.) ■ ristike (Dorbic, 2015) kritički osvrt na pejsažne karakte- Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Gradski park u Drnišu (Lokalitet D-1.) Buxus sempervirens L., Laurus nobilis L., Ligustrum ovalifolium Hassk., Philadelphus coronarius L., Spiraea x vanhouttei Briot Zabel., Ulmus sp. i dr. Park klasičnog stila s labirint živicom izmedu koje su posadena stabla i razni grmovi. Cijeli parkovni prostor je ispravno osmišljen. Park je potrebno bolje i pozornije održavati da se dobije veči dojam na uravnoteženosti. Prevladavaju alohtone vrste za Mediteran. 176 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAŽNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Slika 20: Gradski park u Drnišu (Lokalitet D-1.) (lijevo s netipičnim mediteranskim vrstama, desno s tipičnim mediteranskim vrstama) (Photo: Boris Dorbic, 2013) Tablica 7: Istraživani pejsažni lokalitet: Pejsažna površina kod Gradske uprave u Drnišu (Lokalitet D-2.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Pejsažna površina kod Gradske uprave u Drnišu (Lokalitet D-2.) Aesculus hippocastanum L., Buxus sempervirens L., Cupressus arizonica Greene., Laurus nobilis L., Ligustrum ovalifolium Hassk.. Morus alba L., Philadelphus coronarius L i dr. Prenatrpanost s biljnim vrstama različitih habitusa umanjuje oblikovno-estetske vrijednosti ovoga prostora izlomljenog pravokutnog oblika. Takoder bi bilo poželjno pejsažnu površinu upotpuniti s drvečem karakterističnijim za ovo područje, te zelenim obrubima s trajnicama i pokrivačima tla. Potrebno je izvršiti kirurške zahvate krošnji na večini odraslih stabala. Prevladavaju alohtone vrste za Mediteran. Tablica 8: Istraživani pejsažni lokalitet: Pejsažna površina kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Drnišu (Lokalitet D-3.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Pejsažna površina kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Drnišu (Lokalitet D-3.) Aesculus hippocastanum L., Cedrus deodara (Roxb.) G. Don f., Celtis australis L., Juniperus horizontalis Moench., Lavandula angustifolia L., Philadelphus coronarius L., Pittosporum tobira nana Thunb. ex Murray W. T. Aiton. i dr. Uočljiv je amaterizam u zasnivanju i održavanju ove dvije pejsažne površine (pravokutnog i trokutastog oblika), koje bi trebale izgledati profinjenije izvedene, buduči su to površine centralnog prostora u Drnišu. Prevladavaju alohtone vrste za submediteran i Mediteran 177 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Slika 21: Pejsažna površina kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Drnišu (Lokalitet D-3.) (lijevo s netipičnim mediteranskim vrstama, desno s tipičnim mediteranskim vrstama) (Photo: Boris Dorbic, 2013) Tablica 9: Istraživani pejsažni lokalitet: Linijski nasadi kod autobusnog kolodvora u Drnišu (Lokalitet D-4.)-kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Linijski nasadi kod autobusnog kolodvora u Drnišu (Lokalitet D-3.) Prunus laurocerasus L., Rosa x hybrida L., Rosmarinus officinalis L., Spiraea x vanhouttei Briot Zabel.., Ulmus. sp. Na pejsažnim površinama dominiraju odrasle jedinke dendroflore za submediteran i mediteran.. Potrebno je provesti kirurške mjere na krošnji brijestova (Ulmus sp.). koji se nalaze s desne strane ulice 42. Gardijske brigade izvan tratoarske linije (kao drvored). Nasuprotne pejsažne površine do trgovine Konzum d.d s lovor višnjom (Prunus laurocerasus L.) potrebno je bolje održavati, buduci se ovo linijsko zelenilo nalazi odmah na ulazu u centar grada Drniša. Rezultati valorizacije pejsažnih površina Drniša temeljem anketnog istraživanja Podaci dobiveni u tablici 10. odnose se na pojedine lokalitete (Lok. D1. i D3. koji se nalaze unutar 10 najbolje rangiranih lokaliteta), a rangirani su na osnovu provedene ankete. Bipolarni parovi (-3 do +3) su ocije-njeni s ocjenama 1-malo, 2-prilično i 3-veoma (ocjena: 0-neutralan, -1 i 1-malo, -2 i 2-prilično i -3 i 3-veoma). Tablica 10: Aritmetičke sredine za lokalitete Drniš (Dorbic, 2015) Dimenzije Lok. D1. (Drniš) Lok. D3. (Drniš) ružno/lijepo 1,70 1,50 nezanimljivo/zanimljivo 1,45 1,48 monotono/raznoliko 1,23 1,50 odbojno/privlačno 1,53 1,33 neskladno/skladno 1,55 1,20 dosadan/uzbudljiv 1,20 0,88 nepoznato/poznato 1,48 1,28 neorganizirano/organizirano 1,43 1,28 tradicionalno/moderno 0,45 0,73 neuredeno/uredeno 1,70 1,58 tamno/svjetlo 1,10 1,28 strano/blisko 1,30 1,25 amatersko/profesionalno 1,33 0,83 siromašno/bogato 1,53 1,00 neupečatljivo/upečatljivo 1,55 0,70 nepotpuno/potpuno 1,35 0,18 jednoliko/raznoliko 1,35 0,73 Jednostavno/složeno 1,20 0,50 neuravnoteženo/uravnoteženo 1,18 0,70 nedefinirano/definirano 1,28 0,40 PROSJEČNA OCJENA: 1,34 1,01 178 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Gradski park u Drnišu (Lokalitet D-1.) U pogledu estetskih obilježja, varijable ispitanici ocjenjuju kao bliske (estetika i bliskost). Park je potrebno bolje i pozornije održavati da se dobije veci dojam na uravnoteženosti prostora. Potrebno je izvršiti kirurške zahvate krošnji na vecini odraslih stabala. Navedeno bi značajno utjecalo na popravak estetskih karakteristika parkovnog prostora. Takoder bi bilo poželjno park upo-tpuniti s drvecem karakterističnijim za submediteran, te ukrasnim gredicama za rubove,21 kako bi boravak u parku bio što impresivniji. Parkovni namještaj je takoder potrebno osuvremeniti i redovitije održavati. Schroder (1987), je ustanovio da prirodnost prostora pozitivno utječe na estetsku kvalitetu scene. Pejsažna površina kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Drnišu (Lokalitet D-3.) Pejsažna površina kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Drnišu-U pejsažnim površinama domi-niraju odrasle jedinke drveca i grmlja za submediteran i mediteran. Ispitanici u pogledu biljnih vrsta pejsažnu površinu vide kao blisku (estetika i bliskost). Ispitanici ovaj pejsažni prostor percipiraju kao slabo upečatljiv, stoga bi se u gornjem parkovnom prostoru uz zgradu mogao urediti središnji ukrasni dendrološki detalj. 3. Lokaliteti-Vodice Fotografije se odnose na lokalitete koji se nalaze unutar 10 najbolje rangiranih. Tablica 11: Istraživani pejsažni lokalitet: Linijski nasadi uz obalu u Vodicama (Lokalitet V-1.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Linijski nasadi uz obalu u Vodicama (Lokalitet V-1.) Tamarix sp., Trachycarpus fortunei (Hook.) H. Wendl., Na ovoj linijskoj pejsažnoj površini dominiraju palme žumare (Trachycarpus sp.). Potrebno je uvoditi slične minimalističke detalje u krajobraznom uredenju kako bi centralni dio grada postao zanimljiviji. Slika 22: Linijski nasadi uz obalu u Vodicama (Lokalitet V-1) (lijevo s netipičnim mediteranskim vrstama, desno s tipičnim mediteranskim vrstama) (Photo: Boris Dorbic, 2013) Tablica 12: Istraživani pejsažni lokalitet: Pejsažna površina ispred Doma zdravlja u Vodicama (Lokalitet V-2.) -kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Pejsažna površina ispred Doma zdravlja u Vodicama (Lokalitet V-2.) Nerium oleander L., Pinus halapensis Mill., Pyracantha coccinea M. Roem., Trachycarpus fortunei (Hook.) H. Wendl Viburnum tinus L. i dr. U ovim pravokutnim i nepravilnim pejsažnim površinama je potrebno prostor osuvremeniti i oblikovno modernizirati buduci se osjeca doza oblikovne prosječnosti i monotonosti. Prevladavaju alohtone vrste za Mediteran 21 Temim (2008): Cvjetne vrste koje se najčešce sade u gredice, a daju intenzivne cvjetne površine: Begonia semperflorens, Bellis perennis, Canna indica, Dahlia hybrida, Petunia hybrida, Salvia splendens, Tagetes erecta, Verbena hybrida, Viola tricolor itd. 179 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Slika 23: Pejsažna površina ispred Doma zdravlja u Vodicama (Lokalitet V-2.) (lijevo s netipičnim mediteranskim vrstama, desno s tipičnim mediteranskim vrstama) (Photo: Boris Dorbic, 2013) Tablica 13: Istraživani pejsažni lokalitet: Gradski park „Poljana" u Vodicama (Lokalitet V-3.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Gradski park „Poljana" u Vodicama (Lokalitet V-3.) Morus nigra L., Pyracantha coccínea M. Roem., Quercus ilex L., Sophora japonica L., Ulmus sp., Yucca filamentosa L. i dr. Park koji je ovalnog oblika, podijeljen je u tri zasebne, uzdužne pejsažne površine. Potrebno je izvršiti kirurške zahvate na večini drveča koje posjeduje loše karakteristike krošnje. Navedeno bi značajno poboljšalo estetske i oblikovne karakteristike parka. Tablica 14: Istraživani pejsažni lokalitet: Gradski park kod tržnice u Vodicama (Lokalitet V-4.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Gradski park kod tržnice u Vodicama (Lokalitet V-4.) Lavandula angustifolia L., Magnolia grandiflora L., Nerium oleander L., Phoenix canariensis L., Prunus laurocerasus L., Rosmarinus officinalis prostratus L. i dr. Park je modernistički oblikovan i nedefiniranog je oblika. Prenaglašenost arhitektonske forme ovom parku daje loše oblikovne vrijednosti. Odabir bilja i oblikovanje u parkovnom prostoru nije u potpunosti zadovoljeno. Prevladavaju alohtone vrste za Mediteran. Rezultati valorizacije pejsažnih površina Vodica temeljem anketnog istraživanja Podaci dobiveni u tablici 15. odnose se na pojedine lokalitete (Lok. V1., V2. i V4.) koji se nalaze unutar 10 najbolje rangiranih lokaliteta), a rangirani su na osnovu provedene ankete. Bipolarni parovi (-3 do +3) su ocijenjeni s ocjenama 1-malo, 2-prilično i 3-veoma (ocjena: 0-neutralan, -1 i 1-malo, -2 i 2-prilično i -3 i 3-veoma). 180 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Slika 24: Gradski park kod tržnice u Vodicama (Lokalitet V-4.) (lijevo s netipičnim mediteranskim vrstama, desno s tipičnim mediteranskim vrstama) (Photo: Boris Dorbic, 2013) Tablica 15: Aritmetičke sredine za lokalitete Vodice Linijski nasadi uz obalu u Vodicama (Lokalitet V-1.) Na ovoj pejsažnoj površini dominiraju palme žumare (Trachycarpus sp.). Ispitanici u pogledu biljnih vrsta parkovni prostor vide kao prilično blizak (estetika i bliskost). Vjerojatno ukrasni travnjak donekle umanjuje osjecaj bliskosti. U ljetnim mjesecima potrebno je ulo-žiti dosta truda i njege oko održavanja ovog „travnog pokrivača", a svaka najmanja pogreška se očituje u smanjenju njegove estetske vrijednosti. Poželjno bi bilo postepeno travnjak zamijeniti s nekim autohtonim po-krivačem tla (npr. širokolisnom veprinom (Ruscus hypo-glossum L.) u kombinaciji s krupnim oblutkom. Ujedno se na takav način propagira ambijentalna vrijednost prostora, očuvanje bioraznolikosti, zaštita kroz uzgoj itd.22 Potrebno je uvoditi slične minimalističke detalje u pejsažnom uredenju kako bi ovaj centralni dio grada postao zanimljiviji, uzbudljiviji, potpuniji i moderniji.23 Monotonija palminih stabala je u tome što u pejsažu izgledaju jednolično te nemaju kulturološku vezu s našom poviješcu krajobraznog uredenja. Slično stanje parkovnog oblikovanja i uredenja navodi Grašo (2005) za grad Mali Lošinj. Pejsažna površina ispred Doma zdravlja u Vodicama (Lokalitet V-2.) Na pejsažnim površinama dominiraju palme (Trachycarpus sp. i Phoenix sp.), borovi (Pinus sp.) i drugo tipično mediteransko bilje. Ispitanici u pogledu biljnih vrsta parkovni prostor ocjenjuju kao prilično blizak (estetika i bliskost). Vjerojatno travnjak i preveliki broj palmi (Trachycarpus sp. i Phoenix sp.) donekle umanjuje osjecaj bliskosti. I ovdje je potrebno prostor definirati, osuvremeniti i oblikovno modernizirati buduci se osjeca doza oblikovne prosječnosti i monotonosti, što se vidi i temeljem percepcije ispitanika. Dimenzije Lok. V1. (Vodice) Lok. V2. (Vodice) Lok. V4. (Vodice) ružno/lijepo 1,80 1,88 1,15 nezanimljivo/zanimljivo 1,50 1,63 1,13 monotono/raznoliko 1,43 1,53 1,05 odbojno/privlačno 1,70 1,55 1,23 neskladno/skladno 1,70 1,65 1,33 dosadan/uzbudljiv 1,23 1,35 0,95 nepoznato/poznato 1,88 1,58 1,35 neorganizirano/ organizirano 2,10 1,80 1,33 tradicionalno/moderno 1,35 1,28 1,18 Prosječna ocjena: 1,53 1,51 1,24 22 Više o uzgoju i primjeni zašticenih ukrasnih vrsta u sljedecoj literaturi: Židovec i sur 2005; Židovec i Karlovic, 2005; Hajoš i sur 2003. i dr. Projekti: prof. dr. sc. Ines Vršek, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2001 -2004): Evaluacija i introdukcija samoniklih vrsta ukrasnog bilja u hortikulturu. Ministarstvo znanosti i tehnologije RH; mr. sc. Ksenija Karlovic, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2003-2006): Zaštita širokolisne veprine (Ruscus hypoglossum L.) kroz uvodenje u uzgoj. Ministarstvo znanosti i tehnologije RH (Više na: http://www.agr.unizg.hr/hr/address-book/185/ksenija-karlovi%C4%87; http://www.agr.unizg.hr/hr/address-book/1/in-es-han_dovedan). 23 Uske cvjetne gredice (sa sezonskim cvijecem hladnih boja, pojedinačno ili u kombinaciji s geofitima npr. Agapanthus sp.) uzduž pe-jsažnih „traka" s palmama djeluju efektno i definiraju pejsažni prostor. Od sezonskog cvijeca kod nas su dostupne sljedece vrste: Begonia sp., Viola x wittrockiana, Ageratum houstonianum L. itd. 181 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Gradski park kod tržnice u Vodicama (Lokalitet V-4.) U parku dominira mediteransko bilje. Ispitanici u pogledu biljnih vrsta parkovni prostor vide kao malo lijep (estetika i bliskost). Vjerojatno su „egzotične" vrste poput palmi, araukarije (Araucaria sp.)24 i magnolije (Magnolia grandiflora L.) stvarale lošu sliku prostoru prilikom same percepcije prostora. Park je slabo oblikovan i definiran. Odabir bilja i oblikovanje u parkovnom prostoru nije u potpunosti zadovoljeno. Uočava se amatersko uredenje prostora s nemaštovitom uporabom niskog ukrasnog raslinja (puzajuci ružmarin i sl).. Ispitanici ovaj prostor percipiraju kao malo lijep. Kaplan, Kaplan i Ryan (1998.) predlažu model krajobraznih preferencija gdje se krajobrazna organizacija nadovezuje uz istraživanje i razumijevanje prostora te inducira važnost nekoliko faktora kod determinacije preferencija. 4. Lokaliteti Šibenik Fotografije se odnose na lokalitete koji se nalaze unutar 10 najbolje rangiranih. Tablica 16: Istraživani pejsažni lokalitet: Perivoj „Roberta Visianija" u Šibeniku (Lokalitet Š-1.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Perivoj „Roberta Visianija" u Šibeniku (Lokalitet Š-1.) Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ex Carriere., Cercis siliquastrum L., Chaenomeles japónica (Thunb.) Lindl. ex Spach., Ligustrum sinense Lour., Quercus ilex L., Rosmarinus officinalis L., Salvia officinalis L., Tilia cordata Mill. i dr. Perivoj ima površinu od 4163 m2. Sastoji se od tri dijela: gornjeg, središnjeg i donjeg perivoja koji se kaskadno spuštaju od Gradske poljane prema obali. Izduženog je pravokutnog oblika. U perivoju je potrebno bolje održavati mobilijar i klupe. Središnji cvjetni otoci u sva tri dijela perivoja trebaju biti okopani, bez prisustva korova, a nisko bilje je potrebno više puta od predvidenog orezivati i njegovati. Estetske i funkcionalne karakteristike dendroloških vrsta u ovom dijelu perivoja temeljem promatranja ocijenjene su s prosječnom ocjenom. Prevladavaju alohtone vrste za Mediteran. Slika 25: Perivoj „Roberta Visianija" u Šibeniku (Lokalitet Š-1.) (lijevo s netipičnim mediteranskim vrstama, desno s tipičnim mediteranskim vrstama) (Photo: Boris Dorbic, 2013) 24 Više na: https://www.agroklub.eom/hortikultura/cileanska-araukarija-za-vrt-i-okucnicu/11969/. 182 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Tablica 17: Istraživani pejsažni lokalitet: Park „Luje Marune" u Šibeniku" (Lokalitet Š-2.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Park „Luje Marune" u Šibeniku (Lokalitet Š-2.) Aesculus hippocastanum L., Cupressus sempervirens L., Ligustrum lucidum W. T. Aiton Nerium oleander L., Pittosporum tobira Thunb. ex Murray W. T. Aiton. i dr. Park je pretežito pravokutnog oblika, s zaobljenjem na sjeverozapadnoj strani. Drvece i grmlje je naizmjenično posadeno po obodnoj zatravljenoj površini, dok se u središnjem dijelu nalaze dvije pejsažne površine s biljem nepravilnog pravokutnog oblika te fontana. S lijeve i desne strane su zabilježeni više ili manje simetrični pejsažni otoci s klupama. Park je potrebno bolje održavati. Mobilijar u parku je nužno bolje održavati, a to se odnosi i na razne arhitektonske detalje. Značajnu pažnju je potrebno posvetiti oblikovanju stabala ispred crkve-Park je stilski solidno oblikovan. Prevladavaju alohtone vrste za Mediteran. Slika 26: Park „Luje Marune" u Šibeniku" (Lokalitet Š-2.) (lijevo s netipičnim mediteranskim vrstama, desno s tipičnim mediteranskim vrstama) (Photo: Boris Dorbic, 2013) Tablica 18: Istraživani pejsažni lokalitet: Nasadi na šibenskoj obali (Lokalitet Š-3.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Nasadi na obali dr. Franje Tudmana (Lokalitet Š-3.) Berberis thunbergii DC., Ligustrum lucidum W. T. Aiton., Nerium oleander L., Pittosporum tobira Thunb. ex Murray W. T. Aiton., Trachycarpus fortunei (Hook.) H. Wendl., Viburnum tinus L., Yucca sp. i dr. Analizirano je 10-tak pejsažnih površina s ukrasnim biljem, klupama i arhitektonskim elementima namijenjenih mediteranskom području, prosječnih oblikovnih karakteristika. Na obali u Šibeniku dominira parkovno bilje za mediteransko područje. Prenaglašenost u uporabi palmi utječe na jednoličan izgled prostora. Bilo bi potrebno donekle oblikovno modernizirati pejsažne otoke koji se doimaju slabo raznoliki i definirani. S gledišta uredenja prostor je u razini prosječnog. Prevladavaju alohtone vrste za Mediteran. 183 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Tablica 19: Istraživani pejsažni lokalitet: Pejsažna površina ispred tzv. Plavog nebodera u Šibeniku (Lokalitet Š-4.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Pejsažna površina ispred tkzv. „Plavog nebodera" u Šibeniku (Lokalitet Š-4.) Ligustrum lucidum W. T. Aiton., Nerium oleander L., Pittosporum tobira Thunb. ex Murray W. T. Aiton., Pyracantha coccinea M. Roem., Spiraea x vanhouttei Briot Zabel. Ulmus sp i dr. Ova nepravilna pravokutna površina zaobljena na jugoistočnom dijelu s centralnom pejsažnom površinom horizontalno je i kaskadno podijeljena na gornji zatravljeni dio s dendroflorom i živicom te središnji („valovite forme" s klupama). Ukrasne travnjake bi bilo potrebno minimalizirati zasnivanjem obrubnih detalja s autohtonim grmljem. I u ovom slučaju potrebno je uložiti puno više truda u orezivanje i oblikovanje manjih stabala i grmova. Promatrajuci ovaj parkovni prostor vide se nedostaci u parkovnoj kompoziciji. Rezultati valorizacije pejsažnih površina Šibenika temeljem anketnog istraživanja Podaci dobiveni u tablici 20. odnose se na pojedine lokalitete (Lok. Š1. i Š2. koji se nalaze unutar 10 najbolje rangiranih lokaliteta), a rangirani su na osnovu provedene ankete. Bipolarni parovi (-3 do +3) su ocije-njeni s ocjenama 1-malo, 2-prilično i 3-veoma (ocjena: 0-neutralan, -1 i 1-malo, -2 i 2-prilično i -3 i 3-veoma). Perivoj „Roberta Visianija" u Šibeniku (Lokalitet Š-1.) U parku dominira bilje za Mediteran s ponekim vrstama za submediteran. Ispitanici u pogledu biljnih vrsta parkovni prostor ocjenjuju kao prilično lijep (estetika i bliskost). Možda su kontinentalne vrste poput tise (Taxus baccata L.), japanske dunje (Chaenomeles japonica (Thunb.) Lindl. ex Spach.), mahonije (Mahonia aquifoli-um (Pursh) Nutt.) utjecale na lošiju percepciju ispitanika spram bliskosti prostora.24 „Novi" perivoj bi zasigurno kod ljudi iz struke bio više na cijeni da su u njemu posadeni grmiči šimšira.25 Ispitanici preostale pejsažne karakteristike vrednuju s donekle ujednačenim, prilično dobrim ocjenama. Schroder (1987) u Perekovič i sur. (2007), je ustanovio da prirodnost prostora pozitivno utječe na estetsku kvalitetu scene. Park „Luje Marune" u Šibeniku" (Lokalitet Š-2.) U parku dominira drveče i grmlje za Mediteran s ponekim vrstama za submediteran. Ispitanici u pogledu Tablica 20: Aritmetičke sredine za lokalitete Šibenik (Dorbic, 2015) Dimenzije Lok.Š1. (Šibenik) Lok.Š2. (Šibenik) ružno/lijepo 1,58 1,83 nezanimljivo/zanimljivo 1,48 1,93 monotono/raznoliko 1,53 1,58 odbojno/privlačno 1,55 1,90 neskladno/skladno 1,65 1,65 dosadan/uzbudljiv 1,08 1,43 nepoznato/poznato 1,78 1,70 neorganizirano/organizirano 1,88 1,70 tradicionalno/moderno 0,95 0,70 neuredeno/uredeno 1,85 1,85 tamno/svjetlo 1,35 1,15 strano/blisko 1,70 1,60 amatersko/profesionalno 1,73 1,40 siromašno/bogato 1,65 1,40 neupečatljivo/upečatljivo 1,53 1,70 nepotpuno/potpuno 1,60 1,38 jednoliko/raznoliko 1,53 1,38 Jednostavno/složeno 1,58 1,08 neuravnoteženo/uravnoteženo 1,50 1,28 nedefinirano/definirano 1,58 1,43 PROSJEČNA OCJENA: 1,55 1,50 24 Navedene vrste su rijetke u krajobraznom uredenju Šibenika, najviše se primjenjuju u kontinentalnom dijelu Hrvatske, pa su zbog toga ispitanicima manje bliske. 25 Bojanic Obad Ščitaroci i Obad Ščitaroci (2004, 183): Autori knjige su sa pravom prokomentirali da iako je perivoj obnovljen prema povijesnoj matrici u njemu je sve novo, te da takav pristup uopce nije prihvatljiv, prvenstveno ako nema uporište u znanstvenom istra-živanju i znanstvenoj podlozi cijeloga projekta. Naime, učinjena je velika pogreška prilikom projektiranja i izgradnje što u „novom" perivoju više nema nekih naših grmolikih vrsta, šimšir (Buxus sempervirens) i širokolisne veprine (Ruscus hypoglossum), Razlog tome je najvjerojatnije veca cijena i teže održavanje. Zanimljivo je napomenuti da su najvjerojatnije reznice širokolisne veprine iz „starog"grad-skog parka gradani prenijeli u svoje ladanjske vrtove. Iako je ova perspektivna dekorativna vrsta kod nas zašticena može se pronaci u zasjenjenim dijelovima privatnih vrtova na Jadriji, Žaboricu, Rogoznici itd. Na početku Šibenske obale, nasuprot restorana Rivica je uočena i živica od navedene vrste na osunčanom mjestu, koja izgleda poprilično dekorativno (ne javljaju se žuti listovi i propadanje). Da li se radi o modifikaciji, varijaciji ili mutaciji mogli bi možda istražiti oplemenjivači bilja. 184 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 biljnih vrsta parkovni prostor ocjenjuju kao prilično lijep (estetika i bliskost). Vjerojatno su pojedinačna stabla divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.)26 i površine s ukrasnim travnjakom (koje su u ovom slučaju lošije kvalitete, zbog održavanja i zasjene stabala večeg habitusa (Kelreuterije u istočnom dijelu, svojom gustom krošnjom guše vizuru na Crku Blažene Djevice Marije u neposrednoj blizini parka)) umanjile estetsku vrijednost prostora. Navedeno bi se moglo korigirati postupnom sadnjom autohtonih pokrivača tla i ukrasnih grmova na mjestima gdje dominira ukrasni travnjak lošije izvedbe. Drveču koje se nalazi na južnoj strani parka potrebno je kirurškim zahvatima korigirati krošnju kako bi taj dio parka bio svjetliji. Prostor traži veču definiranosti i uravnoteženost, raznolikost i skladnost. Nešto bolje ocjene su dodijeljene za uredenost i upečatljivost prostora. Goličniki Šuklje Erjavec (2006), u Perekovič i sur. (2007), naglašavaju važnost čitljivosti, ali i orijentacije u prostoru. Lokaliteti-Primošten Fotografije se odnose na lokalitete koji se nalaze unutar 10 najbolje rangiranih. Tablica 21: Istraživani pejsažni lokalitet: Linijski nasadi kod ulaza u op činu Primošten (Lokalitet P-1.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbič, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Linijski nasadi kod ulaza u opčinu Primošten (Lokalitet P-1.) Albizia julibrissin Durazz., Buxus sempervirens L., Lavandula angustifolia Mill., Pittosporum tobira Thunb. ex Murray W. T. Aiton., Rosmarinus officinalis L. Taxus baccata L. i dr. Prostor se može estetski okarakterizirati kao prosječan. Održavanje je redovito. Prostor je poželjno preoblikovati i modernizirati buduči da Primošten svoj turistički identitet treba graditi na suvremenijem krajobraznom uredenju. Prevladavaju alohtone vrste za Mediteran Slika 27: Linijski nasadi kod ulaza u opčinu Primošten (Lokalitet P-1.) (lijevo s netipičnim mediteranskim vrstama, desno s tipičnim mediteranskim vrstama) (Photo: Boris Dorbič, 2013) 26 Divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.) započeo se na pejsažnim površinama masovnije saditi još u razdoblju Austro-Ugarske vladavine uzduž Hrvatske obale (Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik), zaleda (Knin), na kontinentu (Karlovac, Zagreb) te u susjednim zemljama (npr. drvoredi u Banja Luci). Po klimatu i ambijentu više se može ubrojiti kao vrsta za kontinent i submediteran gdje se u večoj mjeri koristi kao drvoredna vrsta. Na području grada Šibenika uporaba divljeg kestena na gradskim pejsažnim površinama nije velika. Naj reprezentativnija stabla su ona u parku „Luje Marune" 185 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Tablica 22: Istraživani pejsažni lokalitet: Park don. Ive Šarica u Primoštenu (Lokalitet P-2.) - kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Park „don. Ive Šarica" u Primoštenu (Lokalitet P-2.) Cupressus sempervirens L., Laurus nobilis L., Phoenix canariensis L., Photinia davidiana (Decne.) Cardot., Pinus pinea L., Pittosporum tobira Thunb. ex Murray W. T. Aiton., Santolina chamaecyparissus L.., Thuja sp., i dr. Pejsažna površina je trapezastog oblika s centralnom fontanom. Postupno bi bilo potrebno smanjivati površine pod „ukrasnim travnjakom" te ga zamijeniti s autohtonim pokrivačima tla i trajnicama. Takoder bi se trebale smanjiti, ublažiti i minimalizirati vrtni namještaj koji trenutno izgleda prenaglašeno, kao i poneki detalji s biljnim materijalom. Prevladavaju alohtone vrste za Mediteran Slika 28: Park don. Ive Šarica u Primoštenu (Lokalitet P-2.) (lijevo s netipičnim mediteranskim vrstama, desno s tipičnim mediteranskim vrstama) (Photo: Boris Dorbic, 2013) Tablica 23: Istraživani pejsažni lokalitet: Pejsažni otok ispred konobe „Torkul" u Primoštenu (Lokalitet P-3.) -kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Pejsažni otok ispred konobe „Torkul" u Primoštenu (Lokalitet P-3.) Cotoneaster sp., Pittosporum tobira nana Thunb. ex Murray W. T. Aiton., Prunus laurocerasus L., Taxus baccata L i dr. Pejsažna površina je trokutastog oblika te posjeduje kvalitetne oblikovne karakteristike, ali bi ju bilo poželjno preoblikovati i pojednostavniti da se dobije na samoj definiranosti i uravnoteženosti. Prevladavaju alohtone vrste za Mediteran 186 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAŽNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Slika 29: Pejsažni otok ispred konobe „Torkul" u Primoštenu (Lokalitet P-3.) (lijevo s netipičnim mediteranskim vrstama, desno s tipičnim mediteranskim vrstama) (Photo: Boris Dorbic, 2013) Tablica 24: Istraživani pejsažni lokalitet: Nasadi na obali i trgu don. Ive Šarica u Primoštenu (Lokalitet P-4.) -kritički osvrt na pejsažne karakteristike (Dorbic, 2015) Naziv lokaliteta Karakteristične vrste Opis prostora i kritički osvrt Nasadi na obali i trgu „don. Ive Šarica" u Primoštenu (Lokalitet P-4.) Phoenix canariensis L., Tamarix sp. i dr. U sklopu linijskih nasada dominira mediteransko bilje. Neobičan habitus tamarisa (Tamarix sp.) i monotoni izgled palmi (Phoenix sp.) mogu izazvati različitu vizualnu percepciju kod ispitanika. Rezultati valorizacije pejsažnih površina Primoštena temeljem anketnog istraživanja Podaci dobiveni u tablici 25. odnose se na pojedine lokalitete (Lok. P1., P2. i P3.) koji se nalaze unutar 10 najbolje rangiranih lokaliteta), a rangirani su na osnovu provedene ankete. Bipolarni parovi (-3 do +3) su ocije-njeni s ocjenama 1-malo, 2-prilično i 3-veoma (ocjena: 0-neutralan, -1 i 1-malo, -2 i 2-prilicno i -3 i 3-veoma). Tablica 25: Aritmetičke sredine za lokalitet Primošten (Dorbic, 2015) Dimenzije Lok. P1. (Primošten) Lok. P2. (Primošten) Lok. P3. (Primošten) ružno/lijepo 1,25 2,65 1,53 nezanimljivo/ zanimljivo 1,20 2,55 1,50 monotono/ raznoliko 1,15 2,65 1,15 odbojno/ privlačno 1,05 2,60 1,25 neskladno/ skladno 1,23 2,55 1,20 dosadan/ uzbudljiv 0,85 2,05 1,05 nepoznato/ poznato 1,05 1,88 0,95 neorganizirano/ organizirano 1,10 2,50 1,00 tradicionalno/ moderno 0,80 1,43 0,93 neuredeno/ uredeno 1,05 2,60 1,38 tamno/svjetlo 1,38 2,03 1,63 strano/blisko 1,30 1,93 1,40 amatersko/ profesionalno 1,08 2,15 0,83 siromašno/ bogato 0,78 2,35 1,18 neupečatljivo/ upečatljivo 0,93 2,25 0,75 nepotpuno/ potpuno 0,53 2,28 0,60 jednoliko/ raznoliko 0,95 2,43 1,00 Jednostavno/ složeno 0,58 2,15 0,70 neuravnoteženo/ uravnoteženo 1,00 2,05 0,83 nedefinirano/ definirano 0,85 2,25 1,00 PROSJECNA OCJENA: 1,00 2,27 1,09 187 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Park don. Ive Šarica u Primoštenu (Lokalitet P-2.) U parku dominira mediteransko bilje. Ispitanici u pogledu biljnih vrsta parkovni prostor vide kao veoma lijep (estetika i bliskost). lako sa stručnog gledišta u ovom prostoru možemo vidjeti da je naglašena zatravljenost pejsažne površine i grmovi poput tise (Taxus baccata L.) kao elemenata kontinentalnog karaktera, te stabla palmi kanarske datulje (Phoenix canariensis L.) kao elementom „tropskih" područja, nisu u skladu s mediteranskim ugodajem kakav bi bio tipičan za hrvatsko primorje.27 Postupno bi bilo potrebno smanjivati površine pod „travnim pokrivačem", što je prethodno i obrazloženo u uvodnom dijelu rada, te ih eventualno zamijeniti s autohtonim pokrivačima tla i trajnicama.28 Takoder bi se trebale smanjiti, ublažiti i minimalizirati forme parkov-nog namještaja koje trenutno izgledaju prenaglašeno i masivno. I Crawford (1994) u radu naglašava prostornu raznolikost ili kompleksnost kao važne čimbenike kod determinacije vizualnih estetskih kvaliteta. Pejsažni otok ispred konobe „Torkul" u Primoštenu (Lokalitet P-3.) Na pejsažnoj površini dominira mediteransko bilje. Ispitanici prostor doživljavaju kao prilično lijep (estetika i bliskost). Kontinentalne vrste poput tise (Taxus baccata L.) i tuje (Thuja sp.) manjeg habitusa bi bilo poželjno postepeno vremenom zamijeniti grmovima za medite-ran sličnog habitusa.29 Ova pejsažna površina posjeduje kvalitetne oblikovne karakteristike, ali bi ju bilo poželjno preoblikovati i pojednostavniti (izvaditi ukrasne grmove iz središnjeg dijela) da se dobije na samoj definiranosti i uravnoteženosti pejsažne površine, a što se uočava i temeljem ocjena „malo". Linijski nasadi kod ulaza u opcinu Primošten (Lokalitet P-1.) Na pejsažnoj površini dominira mediteransko bilje. Vjerojatno je zatravljenost pejsažnih površina i grmovi poput juke (Yukka filamentosa L.) utjecali na umanjenje ocjene kod ispitanika. Stabla albicije (Albizia julibrissin Durazz.) svojim krhkim i prozračnim krošnjama ne daju osjecaj definiranosti i potpunosti koju bi ovakav tip linijskog pejsažnog nasada trebao imati. U ovom slučaju bi bilo poželjno upotpuniti pejsažnu površinu s autohtonim pokrivačima tla na monotonom zatravlje-nom dijelu izmedu drveca i grmlja. Prostor je poželjno preoblikovati i modernizirati, što se uočava i temeljem percepcije ispitanika. Analiza aritmetičkih sredina (t-test) Tijekom analize pretpostavlja se da nema statistički značajnih razlika u percepciji različitih prostora (primorje; lokaliteti na području Šibenika, Vodica i Primo-štena, zalede; lokaliteti na području Drniša i Knina) i da je razlika koja se javlja izmedu dviju sredina slučajna Testiranje razlika izmedu aritmetičkih sredina parkovnih prostora primorja i zaleda Rezultati testiranja aritmetičkih sredina bipolarnih parova pridjeva shodno tablici 26. pokazuju da postoji razlika izmedu aritmetičkih sredina dvaju krajobraza. T-testom su utvrdene statistički značajne razlike na svim varijablama. Na osnovu toga može se zaključiti iz čega da su ovo dva različita tipa krajobraza i da ih, kao ta-kve, ispitanici percipiraju na svih 20 bipolarnih parova pridjeva. Ispitanici su skloniji primorskom krajobrazu (na svih 20 varijabli), na osnovu čega se može zaključiti da ispitanici i u zaledu preferiraju mediteranske den-drološke vrste, te prema tome i mediteranski parkovni ambijent, bez obzira što isti nije tipičan za područje zaleda. ZAKLJUČAK Temeljem istraživanja (literaturnih i arhivskih izvora, ispitivanja gradana i terenskog istraživanja estetskih i funkcionalnih vrijednosti dendroloških vrsta u pejsa- 2 7 Grgurevic (2007, 358): »Sto se tiče "splitskih palmi" možemo reci da niti jedna biljka, odnosno drvored u Lijepoj našoj nije izazvao toliko polemike i razmimoilaženja u stavovima. Jedni su za, drugi protiv. « 28 Medu prvima su značajniju pažnju ekološkim zahtjevima trajnica kod uporabe u parkovima i vrtovima posvetili Hansen i Stahl (1981), u Židovec i Karlovic (2005, 153). U vecini slučajeva neki naši ranije izgradeni manji parkovi i pejsažne površine pod travnjacima nemaju mogucnost navodnjavanja ili je ono lošije izvedbe pa u toplijem dijelu godine travna površina i unatoč „ručnom zalijevanju" može izgledati neugledno. Problemi na travnjaku se još mogu javiti i s različitim korovima (zbog njihovog bržeg rasta i zauzimanja površine) te travnih segmenata koji su zasijani ispod stabala koja stvaraju veliku zasjenu. Unatoč navedenom, nismo za neargumentirano eliminiranje travnjaka s pejsažnih površina, buduci je on „dugogodišnji" element pejsažne kompozicije i na našem području. Takoder zbog svega navedenog kao alternativno rje-šenje u nekim slučajevima predlažemo mogucnost uporabe autohtonih tlopokrivača nižeg rasta (Npr: Vinca minor L.(mali zimzelen)., Origanum vulgare L. (mažuran)., Thymus vulgaris L. (obični timijan)., Thymus serpillum L. (majčina dušica)., Sedum sp (žednjaci) i dr., te vrste visočijeg rasta: Salvia officinalis L. (kadulja)., Ruscus hypoglossum L. (širokolisna veprina)., Helichrysum italicum (smilje)., Santolina chamaecyparissus L. (santolina) i dr.)., kao i autohtone ili alohtohtonu mediteranske travne vrste: Agrostis stolonifera L. (bijela rosulja), Chrysopogon gryllus (L.) Trin. (primorski kršin), Dactylis glomerata L. subsp. hispanica (Roth) Nyman (primorska oštrica), Poa trivialis L. subsp. trivialis (obična vlasnjača), Dichondra repens J. R. Forst. & G. Forst (dihondra) za travne površine koje nisu izložene gaženju. 29 Npr. zbog svog lijepog habitusa i zanimljivih ukrasnih svojstava (cvijet, plod, list i kora) u ovom slučaju mogle bi se koristiti neke naše autohtone grmolike vrste: Arbutus unedo L. (planika), Juniperus oxycedrus L. (primorska šmrika), Viburnum tinus L. (lemprika), Ruscus hypoglossum L. (širokolisna veprina) i dr. 188 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Tablica 26: Značajnost razlika aritmetičkih sredina varijabli prostora primorja i zaleda (Dorbic, 2015) Bipolarni pridjevi Arit.sred Std. Devijac T Df Rezultat Par 1 Zalede ružno/lijepo 0,7281 0,79203 -6,727 39 Primorje > zaleda Primorje ružno/lijepo 1,45 0,67061 Par 2 Zalede nezanimljivo/zanimljivo 0,4281 0,86319 -7,665 39 Primorje > zaleda Primorje nezanimljivo/zanimljivo 1,2583 0,71307 Par 3 Zalede monotono/raznoliko 0,2781 0,89402 -7,049 39 Primorje > zaleda Primorje monotono/raznoliko 1,1646 0,73537 Par 4 Zalede odbojno/privlačno 0,6313 0,70082 -7,964 39 Primorje > zaleda Primorje odbojno/privlačno 1,3854 0,57074 Par 5 Zalede neskladno/skladno 0,4844 0,77376 -6,734 39 Primorje > zaleda Primorje neskladno/skladno 1,3167 0,62109 Par 6 Zalede dosadan/uzbudljiv 0,1094 0,90944 -7,961 39 Primorje > zaleda Primorje dosadan/uzbudljiv 0,9313 0,78057 Par 7 Zalede nepoznato/poznato 0,6781 1,07748 -3,267 39 Primorje > zaleda Primorje nepoznato/poznato 1,3292 0,82495 Par . Zalede neorganizirano/organizirano 0,5625 0,78191 -7,467 39 Primorje > zaleda Primorje neorganizirano/organizirano 1,3938 0,60799 Par 9 Zalede tradicionalno/moderno -0,1094 1,02148 -6,817 39 Primorje > zaleda Priimorje tradicionalno/moderno 0,7979 0,9561 Par 10 Zalede neuredeno/uredeno 0,5875 0,86008 -6,581 39 Primorje > zaleda Primorje neuredeno/uredeno 1,5333 0,56324 Par 11 Zalede tamno/svijetlo 0,7594 0,72798 -4,778 39 Primorje > zaleda Primorje tamno/svijetlo 1,3313 0,83451 Par 12 Zalede strano/blisko 0,8313 0,89584 -2,959 39 Primorje > zaleda Primorje strano/blisko 1,3854 0,76555 Par 13 Zalede amatersko/profesionalno 0,1531 1,03601 -7,097 39 Primorje > zaleda Primorje amatersko/profesionalno 1,1521 0,88853 Par 14 Zalede siromašno/bogato 0,2656 0,84693 -6,62 39 Primorje > zaleda Primorje siromašno/bogato 1,0875 0,8204 Par 15 Zalede neupečatljivo/upečatljivo 0,0531 1,03577 -7,927 39 Primorje > zaleda 189 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Primorje neupečatljivo/upečatljivo 1,0354 0,81034 Par 16 Zalede nepotpuno/potpuno -0,075 0,96568 -8,221 39 Primorje > zaleda Primorje nepotpuno/potpuno 0,9333 0,72112 Par 17 Zalede jednoliko/raznoliko 0,0781 0,99867 -8,287 39 Primorje > zaleda Primorje jednoliko/raznoliko 0,9875 0,83665 Par 18 Zalede jednostavno/složeno -0,0031 0,95972 -7,49 39 Primorje > zaleda Primorje jednostavno/složeno 0,8063 0,99382 Par 19 Zalede neuravnoteženo/uravnoteženo 0,1781 0,78747 -7,96 39 Primorje > zaleda Primorje neuravnoteženo/uravnoteženo 1,0417 0,71163 Par 20 Zalede nedefinirano/definirano 0,1438 0,88685 -7,911 39 Primorje > zaleda Primorje nedefinirano/definirano 1,1292 0,63855 žnim površinama opcina i gradova primorja te zaleda na odabranim lokalitetima Šibensko-kninske županije došlo se do sljedecih zaključaka i prijedloga: Rezultati testiranja aritmetičkih sredina bipolarnih parova pridjeva pokazali su da postoji razlika izmedu aritmetičkih sredina dvaju krajobraza. OIspitanici su skloniji primorskom krajobrazu (na svih 20 varijabli), na osnovu čega se može zaključiti da ispitanici i u zaledu preferiraju mediteranske dendrološke vrste, te prema tome i mediteranski parkovni ambijent, bez obzira što isti nije tipičan za područje zaleda. Najbolje prosječne ocijene su dobili sljedeci parkovni lokaliteti: Primošten 2 (2,27 od 3,00), Šibenik 1 (1,55/3,0), Vodice 1 (1,53/3,0), Vodice 2 (1,51/3,0) i Šibenik 2 (1,50/3,0). Rezimirajuci navedeno na cjelokupnom prostoru Ši-bensko-kninske županije poželjno je realizirati sljedece aktivnosti: uključivati javnost u vrednovanje gradskih pejsaža, opcenito poboljšati oblikovne karakteristike svih pejsažnih površina i parkova, ulagati u visoko stručne kadrove iz područja ukrasnog bilja i krajobrazne arhitekture, unaprijediti sustav za održavanje i njegu pejsažnih površina, školovati više usko specijaliziranog vrtlarskog kadra, raditi na promociji, očuvanju i zaštiti povijesnih parkova na području županije; povečati broj pejsažnih površina, a posebno povecati broj parkova i „dardina" koji daju ljepšu krajobraznu sliku gradovima i opcinama; postepeno zamijeniti stare i bolesne subme-diteranske vrste s prikladnim mediteranskim, odnosno submediteranskim na području zaleda, bez obzira na stav ispitanika. Stav ispitanika je moguce bio uvjetovan trenutnim lošim stanjem pejsažnih površina, uvoditi autohtone dendrološke vrste kao drveče, grmlje i pokri-vača tla u parkovne prostore, smanjiti broj invazivnih, otrovnih i peludonosnih dendroloških vrsta u parkovnim prostorima; postepeno (ovisno o konkretnoj situaciji u prostoru) zamijeniti travnjake s drugim prikladnim dendrološkim vrstama nižeg rasta, izraditi dendrološki katastar na području Šibensko-kninske županije, uvoditi autohtone dendrološke vrste u parkovne prostore. 190 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 VALORISATION OF DENDRO ELEMENTS IN THE PARKS AND LANDSCAPE AREAS ON THE TERRITORY OF ŠIBENIK-KNIN COUNTY Boris DORBIC University of Applied Sciences „Marko Marulic" in Knin, Department of agriculture karst, Petra Krešimira IV. 30, 22 300 Knin, Croatia e-mail: bdorbic@veleknin.hr Elma TEMIM University „Džemal Bijedic" Mostar, Agromediterranean faculty, University campus bb, 88 104 Mostar-Bosnia and Herzegovina e-mail: elma.temim@unmo.ba SUMMARY Landscape design and planting flourished after the Second World War. Šibenik slowly started changing the agricultural image of the urban fabric and expanded towards the East. Autochthonous and allochthonous arboreal plants used during landscaping in the Šibenik-Knin County area, in particular in the newly-formed areas, had a negative impact on visual and aesthetic environmental features The specific objective of the paper was to analyse the functional and aesthetic values of dendrological species in the landscape composition of the selected landscape areas of cities and municipalities in the Šibenik-Knin County. The inclination of the local population concerning the aesthetic value of landscape areas in the sample was confirmed through monitoring and surveys conducted amongst the local population. The results obtained showed that the respondents were more inclined towards littoral landscape parks and they valued them more compared with hinterland landscape parks. The following park localities have been given the best average grades: Primošten- 2 (2.27/3.0), Šibenik- 1 (1.55/3.0), Vodice- 1 (1.53/3.0), Vodice- 2 (1.51/3.0), Šibenik- 2 (1.50/3.0), etc. Keywords: valorisation, aesthetic experiences, landscape areas, dendrological species, Šibenik-Knin County IZVORI I LITERATURA Aničic, B. (1997): Korelacija boravišnih kvaliteta vr-tnoga prostora i njegovih strukturnih svojstava. Doktorska disertacija. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Blaževic, M. (2007): Prilog povijesti poljoprivrede šibenskog područja od 1921. do 1941. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 49, 645-689. Bojanic Obad Ščitaroci, B. & M. Bojanic Obad Šči-taroci (2004): Gradski perivoji Hrvatske. Ščitaroci d. o. o. Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bojanic Obad Ščitaroci, B. & M. Obad Ščitaroci (1998): Povijesna perivojna arhitektura u slici Jadranskih gradova, Zbornik simpozija Povijesni vrtovi, perivoji i parkovi primorske Hrvatske. Catara, S., Scuderi, D., Romano, D & K. Karlovic (2006): Ukrasne vrste s mogucom upotrebom u medite-ranskom okruženju, Sjemenarstvo, 23, 1, 67-78. Crawford, D. (1994): Using remotely sensed data in landscape visual quality assessment, Landscape and Urban Planning, 30, 71-81. Diminic, D. & B. Hrašovec (2005): Uloga bolesti i štetnika pri odabiru drveča u krajobraznoj arhitekturi, Agronomski glasnik, 2-4, 309-325. Dobrilovič, M. (2006): Morfološke karakteristike biljnog materijala kao mjera za odabir biljnih vrsta u krajobrazu, Agronomski glasnik, 68, 3, 161-180. Domac, R. (1994): Flora Hrvatske-Priručnik za odre-divanje bilja, Zagreb. Dorbic, B. & E. Temim (2015): Povijesni pregled razvoja vrtlarstva i krajobraznog uredenja Šibenika i okolice u razdoblju 1945-1985. godine. Annales-Ser. Hist. Sociol, 25, 3, 637-650. Dorbic, B. & E. Temim (2016): Povijesni pregled razvoja vrtlarstva i krajobraznog uredenja Šibenika i okolice u razdoblju 1885-1945. godine. Annales-Ser. Hist. Sociol, 26, 2, 227-246 Dorbic, B. (2015): Funkcionalna i estetska valorizacija tipičnih mediteranskih elemenata parkovne dendroflore na području Šibensko-kninske županije. Doktorska disertacija, Agromediteranski fakultet Uni-verzitet „Džemal Bijedic" Mostar. Dorbic, B., Pamukovic, A. & M. Blaževic (2014): Prilog poznavanju povijesti hortikulturne i bilinogojstvene edukacije stanovništva šibenskog kotara u razdoblju 1920.-1939. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 56, 263-287. 191 ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 1 Boris DORBIC & Elma TEMIM: VALORIZACIJA DENDRO ELEMENATA U PARKOVIMA I PEJSAZNIM POVRŠINAMA ..., 167-192 Dorbic, B., Pamukovic, A. & M. Radeljak (2013): Istraživanje zastupljenosti i primjene travnjaka i ljeko-vitog bilja u okucnicama Šibensko-kninske županije. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, 523-530. Erhardt, W., Gotz, E., Bodeker, N. &. S. Seybold (2002): Zander, Handworterbuch der Pflanzennamen. 17. Auf. Eugen Ulmer, Stuttgart. Goličnik, B. & I. Šuklje Erjavec (2006): Potrebe, navade in pričekivanja prebivalcev v stanovanjskih krajinah. Stanovanjske krajine, trendi i perspektive. Zbornik predavanj ob konferenci Stanovanjske krajine v Ljubljani. Grašo, K. (2005): Hortikulturno uredenje Rive lo-šinjskih kapetana u Malom Lošinju. Agronomski glasnik, 67, 2-4, 171-181. Grgurevic, D. (2004): Drvoredi u Splitu. Agronomski glasnik, 3-5, 197-206. Grgurevic, D. (2007): Palme jadranskih perivoja. Šumarski list, 7-8, 353-362. Hajoš, D., Vršek, I., Karlovic, K., Židovec, V. & S. Moric (2003): Komercijalni uzgoj samoniklih biljnih vrsta, mjera EX situ očuvanja. Sjemenarstvo, 20, 1-2, 37-45. Hansen, R. & F. Stahl (1981): Die Stauden ind ihre Lebensbereiche in Gärten und GrHnanlagen. Verlag Eugen Ulmer Stuttgart. Idžojtic, M. (2009): Dendrologija-List. Šumarski fakultet Zagreb, Zagreb. Kaplan, R., Kaplan, S. & L. Ryan (1998): With people in mind, Washington, D. C. Island Press. Kravanja, N. (2005): Odabir bilja prema ukusu grad-skog korisnika. Agronomski glasnik, 67, (2-4), 87-98. Markovic, J. (2009): Šibenik u doba modernizacije. Institut za povijest umjetnosti-Zagreb i Gradska knjižnica „Juraj Šižgoric"-Šibenik. Miškic-Domislic, M., Perekovic, P. & B. Aničic (2013): Stanovnici o trgovima kao javnim gradskim po-vršinama-Primjer Zagreba, Rijeke i Zadra. Agronomski glasnik, 75, 4, 209-232. Obad Ščitaroci, M. & B. Bojanic Obad Ščitaroci (1996): Parkovna arhitektura kao element slike grada. Prostor, 4, 1 (11), 79-94. Perekovic, P., Aničic, B., Hrdalo, I., Rechner, I. & G. Andlar (2007): Percepcija osnovnih karakteristika otvorenih prostora u stambenim naseljima-primjer grada Zagreba i Velike gorice. Društvena istraživanja, 16, 6, 1103-1124. Poje, M. (2012): Tipologija i socijalna percepcija obilježja cvjetnih gredica na javnim površinama. Doktorski rad. Sveučilište u Zagrebu. Agronomski fakultet, Zagreb. Rosavec, R., Barčic, D. & Ž. Španjol (2005): Autochthonous woody species as an element oft he Mediterranean urban area in Croatia. Agronomski glasnik, 2-4, 121-151. Schroder, H. (1987): Dimensions of variation in urban park design: a psychophysica analysis. Journal of Environmental Psychology, 7, 123-141. Seferagic, D. (1988): Kvaliteta života i nova stambe-na naselja. Biblioteka Revije za sociologiju. Sociološko društvo Hrvatske, Zagreb. Šilic, Č. (1983): Atlas drveča i grmlja. Svjetlost, Sarajevo. Šišic, B. & N. Kapovic (2004): Drvoredi i obrubno zaštitno zelenilo uz gradske prometnice Dubrovnika. Agronomski glasnik, 3-5, 227-248. Šišic, B. (2011): Autohtono zelenilo-čimbenik mjesnog identiteta u dubrovačkom kraju. Klesarstvo i graditeljstvo, 22, 1-2, 70-89. Temim, E. (2008): Jednogodišnje i dvogodišnje cviječe. Agromediteranski fakultet Univerzitet Džemal Bijedič u Mostaru. Todorova, A., Asakawa, S. & T. Aikoh (2004): Preferences for and attitudes towards street flowers and trees in Sapporo, Japan. Landscape and Urban Planning, 69, 403. Tomic, F. et al. (2006): Plan navodnjavanja za po-dručje Šibensko-kninske županije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Gradevinsko arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu. Turalija, A. (2005): Mogučnost podizanja drvoreda unutar gradskih aglomeracija. Agronomski glasnik, 67, 143-160. Tutin, T. G., Heywood, V. T., Burges, N. A., Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M. & D. A. Webb (eds.) (1964-1980): Flora Europea 1-5. Cambridge, Cambridge University Press. Vidakovic M. & J. Franjic (2004): Golosjemenjače. Šumarski fakultet, Zagreb. Vratuša, V. & N. Anastasijevic (2005): Funkcionalnost kedra Cedrus atlantica Man u zelenim površinama Beograda. 8. Symposium on flora Southeastern Serbia and neighbouring regions. Niš, 175-179. Vujkovic, L. (2008): Pejsažna arhitektura-planiranje i projektovanje. Beograd, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu. Walters, S. M., Brady, A., Brickell, C. D., Cullen, J., Green, P. S., Lewis, J., Matthews, V. A., Webb, D. A., Yeo, P. F. & J. C. M. Alexander (eds.) (1984-1986): The European Garden Flora, I-II. Cambridge. Cambridge University Press. Walters, S. M., Brady, A., Brickell, C. D., Cullen, J., Green, P. S., Lewis, J., Matthews, V. A., Webb, D. A., Yeo, P. F. & J. C. M. Alexander (eds.) (1989): The European Garden Flora, III. Cambridge. Cambridge University Press. Zaninovic, J. (2017): Savezničko bomdardiranje Šibenika (1943-1944). Državni arhiv u Šibeniku i Muzej grada Drniša. Židovec, V. & K. Karlovic (2005): Primjena autoh-tonog bilja u uredenju gradskih prostora, Agronomski glasnik, 2-4, 151-158. Židovec, V., Vršek, I., Kolak, I., Liber, Z. & Z. Šatovic (2005): Mirisava kadulja-Potencijalna vrsta za uredenje krajobraza. Sjemenarstvo, 23, 1, 45-56. 192