América EDICION PRINCIPAL Inmigrantes Número suelto: 10 ctvs OCTUBRE 30 de 1930 REDACCION y ADMINISTRACION Reconquista 26< GLASILO SLOVENSKIH PRIVREDNIKA U JUZNOJ AMERICI Organo de la Inmigración Productora Eslava en Sud América Director Propietario: Ing. C. JEKOVEC NOVIEMBRE Sección serbio - croata DOBLE FAETON $ 1.975.— s. W. D>. Ai Paragolpes S 55.— Ladislav P. KIRURG, od 3-7 Stjepan zubar Vladimir zubar Uroš zubar Od 9 s. dopoldne do 9 s. na večer B. Orden - 0279 — Ulica Bdo. de Irigoyen 1404 Telef. 23 kupujte cveče od tvrtke Plantas y Flores naturales Umerene cene AL MIRA NT/E BROWN 947 U. T. 21, Bcas., 2958 y 0904 (6-39). Al adquirir un Nuevo Ford Vd. está comprando un coche de performance comprobada. Vd. sabe que ha sido construido para rendir miles de millas de servicio satisfactorio y económico, y que encierra todas las características que se requieren en un automóvil, pero a un precio excepcionalmente bajo. A medida que pasan los días Vd. apreciará más y más que es su coche favorito para manejar — porque responde con tanta facilidad al guiarlo, por su incomparable seguridad y por su confort extraordinario — todo lo cual brinda una confianza que imparte nuevas emociones al automovilismo. A los que viven en la ciudad — a los agricultores — a los industriales — a todos ellos les brinda igualmente nuevas medidas de servicio económico y de confianza. Pravni Savjetnik i Pravni Zastupnik. Poslanstva Kraljevine Jugoslavije u Buenos Aires Posreduje u svim slučajevima gradjanske, trgovačke i kaznene naravi. Naplate y6udbcnim i izvanrednim puteni. ¡GOVORI JUGOSLAVENSKI! SARMIENTO 1011 5* 41-48) Telefon: 35 Libertad 0305 Abogado-Escribano Lečnik u Bolnici Rawson GOVORI JUGOSLOVENSKIM JEZIKOM OLAVARRIA 1042 PINZON 567 - Buenos Aires U. T. 21, Barracas 2056 (2-39). BOCA « Pág.2 GOSPODARSTVO N.° 64 155 - Montes de Oca - 155 Ravnatelj: JUSTINO D. LAMARQUE Kirurg-zubar Medicinskog Fakulteta. Bivši osnivač i na eelnik Zul)arskog Odelenja kod Asistencia Publika u Buenos Airesu. Svaki rad izvršimo brzo i tačno; preuzimamo odgovornost za svoj rad. Materijal, koji upotrebljavamo, je najbolje vrste te sasma istovredan onome, koji platite veoma skupo na drugom ko-jem mestu. Vadjenje zubova bez bolesti .......... $ 1-50 Ispunci od platine ili smalta po $ 4.-, $ 5.- i 6.— Zublje: prvi zub ......,.............. » — svaki nadaljnji ............... » 4. Zlatne krune ...........f............ „ 12. Nepremični zubni mostiči ............. >, 14.— Nepremični zubi a Pivot, svaki........ „ 10.— Naša Klinika nema praktikanata, nego sve samo osoblje dipolmirano na Fakultetu. Naše je geslo: stručnjačko poštenje, dobar rad i pomno saslušanje stranke. PREGLEDANJE BESPLATNO Satovi: Svaki dan od 9—12 i 14—20 sati, a subotom samo popodne. MONTES DE OCA 155 — U. TELEF. 23, B.. O. 5285 Clínica dental eslava MODELO Director: Dr. MUCHNIK : Prvi pregled besplatno Primera consulta gratis CALLE SANTA FE 3311 Buenos Aires HOCAÜ' 6/i^nUEBLERJA DmBE (jbnM¡ ZA UKUSNE I PRVORSNE MOBILIJE preporucamo tvrtku 6asa Massa Hnos. ^^BH^^HHIHH ^NJIp*** stare dobavitelje naše naseobine na Boci erve VW comprender ni los comunistas mismos, que han vivido bajo los dos regímenes. Staiin está basa-neo su poder sobre esa juventud, ocupando puestos más importantes muchas veces jóvenes de 20 a "os. El conflicto entre la generación anterior y >a juventud está fomentado por el Gobierno mismo; en los últimos tiempos empieza a denigrarse al "aparato técnico". Entre las dos generaciones comunistas está aumentando una incomprensión mutua absoluta. tescoi Créd devnw "ir comp Fedler ALMIRANTE BROWN 1087 BUENOS AIRES ü. Telef. 21. Barracas 2197 : IIHIinUMMlHHHHmiUMnMiMIHMHIHiHun,,!!,,,,, M opio/* ni! ir y ir? XJ roí t .yr ti -it ir TJ. T Bariïxasf. 2187. Mato Kesovia, Lima, Peru : - PRILIKE PERU (Dopis „Gospodarstvu") mopomoči, do kojega ce s vremenom doči. i) Jugosla vensko Drutšvo $ ni'11. 50; 2) Vladimir Živkovič, 10; 3) Todor Jovanovic, 10; 4) Luka Po- ---kola Popov i č, 5; 7) Luka Marjano- . . 5; 8) Stevan Japran, 5 ; 9) Ra-Lima, 12. oktobra, 1930. drugi tako lakoumno odluciti : (]e Rlmjaic, IO) Rade Pavlica, Ove dane mnogo se je pisalo u bolje im je cijepati drva u Jugo- 5; Peta^Lazič, 5; 12) Stevan peruanskim novinama o neuspje- slaviji. Do sada nijedna kolonija Mihanovič, 5; 13) Boris Eftinovič, hu kolonizacije u Peru. Ista via- u Perú mje uspjela a 1 nema ih Trajko Eftinovič, 5; 15) da priznaje neuspjeh i kaže, da nego mah broj 1 to u pokuša ju: Stevan Sočič, 5: 16) Ivan'Sučič, su tome razni uzroci, malarija, najviše ima Poljaka. Kaze se <.a ^ . Janko juric, 5; 18) Petar nestašica puteva, dalečina od lu- su poduzetnici poljski židovi ¡Ni Kcvačič, 5; 19) Vasilijo Cvijano- ka i, t, d, pak su vještaci zaklju- Japanci 111 Kmezi nece da idu u čili da bi se moralo poljodjelstvo prašumu (montaña) nego se drze ^ _______^ ^ zamjeniti sa industrijom, marvo- gradova 1 okolice baveci se malim Ivan Tuta Stipan Martinič, gojstvom, ali da bi se imali bri- obrtom 1 gajenjem povrca u blizi- Mitar Tuti6j yicen. nuti sami koloni sa nabavama ni gradova, 1I1 rade na nadmeu tejakulica, 5; 26) Nikola Make- marve. A u toliko, dok im marva velikim gospodarstvima. la> 5 . 2?) Pava Cindric, 5 ; 28) Lo- naraste, šta ce jesti? Kad bi bile prilike povoljne za renco Hujek, 5; 29) Andrija Kriš- Na sreču mi do sada nemarno u kolonizaciju, najprije bi to prih- kovic, 3; 3°) Anton Cikeš, 3:31) sa drugim zaradom. Tako sada prilike, da osnujemo „Jugosloven- perl\ njti jednoga našega zemlja- Yat^i Japanci, kojih ima u ovoj Petar Buraza, 2; 32) Stanko Čop, imamo veliki broj naših bogatih sku Čitaonicu" sa „Jugosloven- ka kao kolona, fnedaj Bože da za zemlji iseljenika najviše, i 2; 33) Dušan Vujanovič, 2; 34) farmera stoke, voca i vinograda, skim Klubom" pod jednu upravu. sacja dogju. Ali medjutime čitali mn°gi bi došli iz Japana, jer su Anton Gustin, 2; 35) Pavlo Ti- Imamo ljepi broj trgovaca, podu- čitaonica je i prije postojala, ali smo u nekim argentinskim novi- doma u tuzi i nevolji, fali im ze- sovič, 2; 361) Radoslav Raškov, 2 ; zetnika a zânatlija krojača, posto- ' 1-1 1 -1- -------—_ -*-N A " ™—- -ON PRVA JUGOSLOVENSKA KROJACNICA NA DOCK SUD INGENIERO HUERGO 1360 PRIMILA JE NOVE ŠTOFOVE ZA ZIMSKU SEZONU RADIMO JEFTINO I DOBRO TE NA OBROKE Imamo u zalihi moderne košulje, ovratnike i sve ostalo rublje za gospodu Preporuča se svoj braci Slovenima. Vlasnik: RADE FAUNOVIČ. NASELJEVANJE u Argentinskoj Kaliforniji Jugosloveni, kupite vlastitu zemlju U provinciji Mendosi/blizu železničke stanice, prodaje-1110 čakre sa natapanjem od do 50 ha. uz niske cene, na mnogo godišnjih obroka. Zemlja je zgodna za ložu, vočke, alfalfu i zelenjad U tom kotaru dade hektar po 15 tona krumpira, 20 tona alfalfe i do 700.— peča krušaka godišnje. Skup obi-telji, ko je bi se želele naseliti se ukupno kao nasebi-na, dali bi osobito pogodne uvete. Jorgensen y Cia. SAN MARTIN 640 Buenos Aires compañia argentina DEE seguros. VICTORIA Sociedad Anónima AVENIDA DE MAYO 791 buenos aires U T. 2444 - 2445, Rlvadavia secciones habilitadas: INCENDIOS ROBOS CRISTALES AUTOMOVILES Siniestros pagados hasta el 30 de Junio de 1928 $ 1.004.913.25 mn. K Capital suscripto y reservas: $ 1.337.080.70 mn. vic, 5 ; 20) Miloš Jovanovic, 5 ; 21) Kostantin Wucirag, 5; 22) Prva Jugoslovenska Poliklinika Viamonte 369 — Buenos Aires — U. Telef. 31, Retiro 4000 Unutarnji vodja je vaš zamljak Dr. Kosta Veljanovič LJEKAR POSLANSTVA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Velike povlastice pružaju se jugoslavenskim radnicima! Radno vrijeme od 14 do 19 satti, po želji i predhodne prijave radi se izvan uredovnih sati, tako isto praznikom i nedjeljom Direktor Dr. VUONO. lara, drvodjelaca i u velikom bro-ju gostioničara kao i veliki broj radnika na državnim rad j nam. je bila dosla do propasti usljed nama razue oglase, u kojima se mljišta. Ulaz u Perú im je slo- 37) Ante Musulin, 2; 38) Sima elemenata protivnih jugoslaven- prj¿a koje-šta^da ce dobiti u Pe- '30clan 1 niogu dobiti do 50 ha ze- Deanovic, 2; 39) Nikola Krculj. 2; rú koloni, koji bi se odlučili amo mlJe badava kao i drugi koloni. " - — ^ doči, gdje je pravi Raj, ali se tra- Ah neče da ldu 11 taÍ toboznji raj ski ideji. Klub je osnovan na 12-VW 1-1930. te i ako sa malim bro- i ! i a f prikladne za civilizanoga čov- 46) Julio Kulak, 2; 47) Franko t 40) Milan Mijic, 2 ; 41) Kime Ya-siljevic, 2; 42) Borislav Miličic, 2; zemaljski. Mnogo če vode joste 43) Josip Horvat, 2 ; 44) Vidojko dok peruanske šume bu- Peršič, 2; 45) Mihailo Sabaud, 2; Mladost je malo rasipna, ali se i nas nesloga svugdje a po gotovo či. Stoga moramo upozoriti naš ieka- M oni dozivlju pameti, kad 1111 do- u tucijem svjetu slabi i ponižuje, narod da ne nasjeda špekulanti- veliko k« I - - __. 1 __1 _____ _______— II ____ I 1 _ __^ —^ M M A _ < W 1 VI ... 1 ^ -V rf--» ^ «1 jeka. Mnogi špekulanti uzeli su fakir ič, ( Jakuič), 2 ; 48) Ivan Ma-komplekse zemljišta za ko- uz< , 2; 49) T. Senčan, 2; 50) dju vile k očimam. Prilike i amo su se pogoršale, jer ponestaje ra- pr0glašena po cjelom svjetu „Juda, a gomi je posve niska cjena, „a teško je uzdržati luksus, špor- tove, igre i zabave, ako nema ra- aictvwlA, JV, _____ ____^ da i zarade. Naš je narod veoma ^iuba? i tko mje te misli, nemoze rastrkan, te je bilo uvjek nemo- biti s? nami. Klub je dneva 30- / 1 11* 11» , 1 J Angel Radov, 2; 51) Petar Miličic, 2; 52) Gjorgje Konstantin, 2; a bucluč nasa država službeno ma raznih dlaka, jer ako dogju lonizaciju 1 to badava, ali im je proglašena po cjelom svjetu „Ju- ljuto če se kajati, jer neče imati vlacla blla postavila uvjet da ima- gosiavija" te nesmjemo na sebi sa čim da se vrate natrag i morati du dovesti neki broj kolona na 53) Sava Barijul 2; 54) Mate Ser- trpjeti drugog naziva nego Jugo- ce stradati kako su stradali i dru- godinu 1 pošto taj, uvjet ne vrse darovič, 2; 55) Simo Stefanovic, tove, igre 1 zabave, ako nema ra- siaveni. To je sva politika našeg g[ koloni. vlada im oduzimlje ta zemljišta. 1 ; 56) Mateo Parkat, 1 ; 57) Ivan ' ' ' VT 1 ' ' & Ruski kozaci koji su bili došli Eto, radi toga čine velike reklame Javidun, 1; 5S) Ivan Milohinovic, __________ , ovdje nazad godinu dana iz Ju- 1 vabe lude ribice, ali ne mukte, guče, da dodju do kojeg stalnog 1X_1930 imao svoju o-0dišniu ve- goslavije, kao koloni vračaju se ne§"° uz dobru Platu zemljišta, ! i Restaurant HEL AM ERICA NO '9 Največi jugoslovenski hotel u Buenos Airesu. VLASNICl HUL]IC Gc MISETA preporučaju se našim obiteljima i zemljacima, kad dodju u Buenos Aires Domača kuhinja. Zračne i čiste sobe. Buenos Aires - LA MADRID 341, Boca U. Telef. 21, Barracas 1865 ! i i j* ■v I ! ! v- i ! I J ' ' KS / i ; 59) Sava Ugarkovič, 1 ; 60) Pa-jo Grain, 1 ; 61) Filip Gustin, 1; je bilo" p risu t no sto Jugoslavena jer su imali s'recu da'im peruan- istome mjestu. Gjura Bogdanovir 1 ; 64) Vladis iste misli i ospecaja. Klub je te ska vlada plati putni trošak, po- Na oprez Jugoslaveni, nedajte hv društvenog grupisanja U gradu ' Mjboljim uspjehom, jer opet u Europu i u Jugoslaviju, dok ^rugi je dobivaju mukte u 62) Aleksandar Jončevič 1; 63) Aucklandu 1 u okolici je najveca J J - ............nmra Rnor^nmnr t - fn) vladi i naj bliža naša naseobina, te se . v , 1-11 u- niibii 1 u^pccctja . illU uv. -— -----r----i------ —^^" J ' ——j — AT T . \t„ je vise puta pokusavalo, da bi se večeri dao prihodu, da su se mno- što su dokazali da su bili prevare- se varati, nego prije nego se od!u- *> Valaiko i.ty) \asi ovdje štogod poradilo u nacional- ^ naši prvl 1)Ut sastali, upoznali ni od vladinih agenata. Za njima čite za Peru. pitaje informacije njo Mancan, i; o^; francisco l.ar-nom i društvenom pogledu. Nije uspjevalo, jer i ono malo bilo je ¡^-¡kT^^^'^Vním' Yrobojko'm izvješena Kralja Aleksandra sli- Ali sa ovim neuspjehom neče se trano. POMPAS FÚNEBRES- CAR R U A JES - AUTOMÓVILES politički pocjepano, a s druge strane vodje nisu stekli povjere- ka ^ nakQQ ve^re t zabave kHca. nja od naroda Ja sam dosao na- Jq ge k u Aleksandru i Jugosla-zad d vije godme u ovu zemlju J kao katolički župnik-misioner za naš narod nastojanjem i želj0111 pk. engleskog Biskupa Dr. Clea-d oz valom naših črkovnih gi naši prvi put sastali, upoznali ni od vladinih agenata. Za njima cite za Pne1n T. , 1 bratski zabavali. Dvorana je bi- se je htjel pokušati dovesti, kas- kod našega Konsula u Limi. On cia, 1, 09; .uanuei raci ^ 1 /u; ¡kom, nije još jedan veliki broj kozaka. če vam ih dati pošteno i nepris- lvai; ^esenko, 1 , /i) biUio Kas- viji. Ovaj je prvi sastanak ovako- ve ljubavi i bratstva Jugoslavena u Novoj Zelandiji. Evo Vam šal- iem i program. Stalan sam, da če ry 1 dozvoiom nasin crKovnin i JKlul) kupiti oko sebe sve što os- G. POSLANIK ! državnih v lasti u Jugoslaviji. Na- brat^ki i jugosiavenski. Za- CKI polazi oko 20|XI rod pnpusten sam sebi bio.se je Jsnov;ill S)no , (Uor „Jugoslaven- -----------' ' odalecio 1 od vjere 1 od svoje na- ske Matice„ se 'nadam, da rodnosti. U vjerskom pogledu sye tn us^anove osvjestlti i 25. o. m. sa obitelji na „Belvede- krenulo je nesto bolje te smo sa- nacionalno i društveno nas narod, re gradili vec i jednu nasu crkvu, sebl na čast a na dlku nc koia ie posvečena nasnn slaven- , . , •, , • k ,J J 1 .. • ayr svoje domovine, a tako bi bilo skim apostolima sv. Cirilu i Me- . .J ^ . , , duznost svih k i ado. i : 72) Simo Lučič. i ; 73) __________Evesin ,1; 74) Victor Sučan, 1; ....... ——— —- 75) Victor Sučan, 1 ; 75) Francis- ß^nni-AAVAAftff» co Díaz ; 76) Stojanoff, i; 77) MKIsIlP i ^ilE» imena pojedinih doprinositelja. Paslov, 0.50. °'vai dar znacajan je u dvojnom pjTANJE ZEMLJE U PERU Qasa Palcone L UI S FALCONE Naše je poduzeče svim Jugosloven ima na Boci poznato zbog umerenih cena i prvovrstne obsluge. 447 - LA MADRID - 457 U. T. 21, Barracas 0533 G. POSLANIK STRAŽNI- u domovini. Kad su došle po prilici pred o-od in u dana vesti, da je stigao u smislu. Sakupljene peče dolaze sa strane naših radnika, koji uza na d opusi svu križu što pritište zemlju. nisu ^ k jz y zaboravdi udov.ca i sirotead. svo- 1 da ' a ^ G. LUPIS-VUKIČ se je ukrzao 1 ?rug°T " d°,tilvim , A .d(ru?a lala u Limu svog posebnog iza- okolnost, koju treba pohvaliti je slanik b_ d(^vono v!a. te če prispeti ovamo oko 20. cmjemca, da oni sami u dalekoj dom na'seljavanje Poljaka u veH. t 1 1 Pata^oniu uzdrzavaiu sa svo i mi , .,J J _ ,____^ -1 - \irDtn hrn <-> J ZA NAPREDAK DOMOVINE todu. Misu kao i druge črkovne , ,. , vt . -i i • * j u tudiem svjetu. službe govorim u glagoljackom J J jeziku (staroslovenskom). U na- aju sa svoj vlastitim silama samopomočno SOKOL1 ima več preko 70 društvo, koje radi ustrajno, a nas, koji se nalazimo članova. Vezba se utorkom i pet- skromno i bez buke, tako da o pokom od 9-10 na večer u Sok. kom merilu, mi smo se obratiîi u Limu za čim tačnije vesti o O. U. Zagreb, listopada. — Dne je iznost od 1.710.000 dinara. Osim 4. listopada (oktobra) na vršila se toga banska Uprava kupila je u Čaje prva god i šn j i ca razdiobe Jugcs- buni dvorac grrofa Jankoviča sa 13 • , lavi je na banovine 1 rada banovins- rali zemlje, koji ce se adaptirati za toni pitaniu. Danas objavljamo J . . J J 1 \ 1 J • -i- • t •____ • kih uprava na čelu sa banovina, bane v 111 sku nemocnicu sa 120 kre- Zahvaljujem najlepše u ime klu- Domu San Juan 782• cionalno pogledu smo takodjer ba na šiljanju Vašeg lista „Gos- nešto napredovali, te posije te-škog napora uspjelo mi je, da za-grijem barem nekoliko naših sta-rijih doseljenika, ljude od rada i Americi! razbora, koji svačaju današnje župnik - misioner. KAD SE BRATSKA SRCA nosti sada bes slavnostnog govo-podarstvo" i završujem sa izješ- SLOŽE. — U prošlom broju ja- ra nego sa humanitarnim činom slovanju društva skoro niko ni ne -1"0 ^n^lpj ' prilikom je sva naša štam]>a vreta. U Moslavini kupljen je stari _ .«,. v. . . kol 1 ič napisao i)o zci|i iiaoc^ - . t • 1 , .. ^ predstavili su se siroj jav- 1.1 Q J T^^ A-in ]y cj/Širno pisala o važnosti banovina grad 11 koji ce se sni jest! ti na odgoj 11 1 , Konzula onarno s • ict • . . . _ i « * , * t • v nimna ^e vidi da nokus se ko/a- »arodni 1 državni razvoj 1 napre- 40 do 0O duševno zaostale djece. pisma se mqi, cul poKus se kuza ; a...... cima nije uspeo. Osim toga nam dak, ]>a su tako novine donosile i iz- čem šal j uči srdčan pozdrav Vam vili smo, da su naši zemljaci u Društvu predseduje drug Boris g dopisnik javlja u svom pismu Jave pojeciinili oanova o 1 i sv|oj bračii Jugoslavenima u Comodoro Rivadavia, udruženi u Eftimovič, a tajnički posao vrši od 12. oktobra, da su u Peru lo- raclu njiliovih Ivanovma. Ampririt — Milan Pavlinovič, „Jugoslovenskom Samopomoč- drug Sima Deanovic. — Ovakav ¿e prilike uopče za sve ostale do- lzvjcst:aJa najbolje vidi k i—\ v. ora vi liste i dom za fe- ku i HHH^HI^^I^^^I Iz tih se rijalne kolonije. Da bi oporavi iste kako se na- moglo prims ti djecu i kroz zimsko POLONIA nom Društvu" doznačili preko ov- stvarni način rada najbolje je ^ ^ ^^ dašnjeg našeg Poslanstva iznos jamstvo, da če društvo i nadalje radnje a vlada dava nezaposle- 'ial>reJllJe; J . , • bivo nekolik seljenike, jer su zaustavljene sve >a narodna država razvija i kako doba izgradit če se u vrtu zgrada iznosom cd dva milijuna dinara. Za Movimiento migratorio durante comunista. el decenio ppdo. ventud, educada en un ambiente absolutamente nuevo, comprende ca-da cía menos a la vieja generación od 271.— peče za obitelji pomo- prospevati, a kasnije tvoriti ak- llimaJ DotDOru ali naravski samo nekoliko lXKlataka iz tih iz" "fvadjanje svih ovih gradnja po- . 1 i*i *1-1 1 1 , • vj* -.v- XX 1 r (m • /»umni 10 7011111 /vrl 1-1-11 :1 1 t 111-1 raca postradalih prilikom brodo- tivnu cesticu u zgradi sireg or- peruanskim radnicima, dočun sta- vFsia'a- 1 T^V 1 C C "T "^v 1* • 1 • • 1 • «Vi loma ,,Dakse". Danas navadjamo ganizma 11a polju iseljeničke sa- li obrt monopolizirajti Japanci i Kinezi. — Glede poljske koloni- CLUB JUGOSLAVO. De plentes, con mandato hasta Noviemi- "Heraldo Socialista" órgano de conformidad a sus Estatutos tendrá bre de 1931, que deberán componer Durante los últimos 10 años emii- los social-demócratas rusos, publica lugar el Sábado 15 de Noviembre a la C. Directiva; 30 Nombramiento ¡tiu" kako stoii ovo pitanTe graron de esta Nación eslava una correspondencia de Moskva. las 20 horas, la Asamblea Ordina- de 2 socios para que aprueben v ' ZARUKA — Dne 19 o 111 1,324.148 personas, eso es: a paí- donde se dice, que entre los cornu- ria en ja se(je social, Bolívar 1109, firmen el acta de la Asamblea. zacije pokušačemo pribaviti tač-ne informacije na nadležnom me- ]or haber crecido total- ml^c m?nfatn 1 -meta NoviVm- ga1 mente constituida la Asamblea una liora después o sea a las 21 horas, co ncualquier número de so- stu te u pozitivnom slučaju izve- dovršenja, proširenja i ix>i>ravak os- Banovinski budžet za narodno • " ' novtlih skola 7.591.182 dinara. Za zdravi je iznaša ove godine dinara udržavanje i popravak srdnjoškols- 33.167.502. Trosi se u glavnom za kih zgrada 1.654.407 dinara. Za suzbijanje zaraznih boleli, za uz- gradnju dviju novih srednjih škola drzavanje bolesmka, fenjalnih ko- u Zagrebu 8 milijuna dinara. Pre- lomja, zdravstevmh stanica itd. Na Dne ma tome dala je ove godine bañé- god mu sagraditi ce se novi tip zdra- NAŠE BOKOJNICL — 12. oktobra preminuo je u Pov- ka uprava za prosvjetu u svernu iz lju 11a Braču u 67. godini svoga 110s od 17.236.589 dinara. v. n M- . -1% 1 • 1 1 V -A ______"1 * 285.7O9 i11 -452 5.988 4.610 9-157 4.499 Pro Secretario, 4 Vocales y 4 Su- Secretario ad-hoc. A Francia van obreros industriales a Alemania obreros agrícolas. ante todo a Canadá y a la Argentina. Países transoceánicos: Hasta comunista está informada sobre la 1923 los polacos emigran todos vida europea y americana solamen-ciéndose el número después con te en el sentido negativo y 110 pue-la cuota a 9000. Ahora emigran de imaginarse como sería posible frwi^ o - „ a----- a1gun otro sistema. Ella está per- suadida, que todas las dificultades y 1919I1929 en 1919 desgracias rusas provienen de ene-254.306 {) ^09 migos internos y externos. La GPU hace todo lo posible para fortalecer tal opinión organizando a tal fin procesos contra las adversidades 8.732 ñamándolas "agentes del imperia- 2 üsmo europeo,^ Desembarcando en Francia hace poco algunos jóvenes de Rusia, como pasajeros clandestinos, declararon que en casa les hablaron, que en Europa y América sufren de un hambre general. Cuando han visto a los bien nutridos marineros del 87 247 distingue por ____________________ ________ - ' mente aislada de la influencia de n sa 150 ...............................................................................................................................................................krev-eta i povečanje «mojartije ba- — = nice troskom o■■» aaaaaaaaaaaia»fc_ = no je do sada oko milijun i 330.000 E dinara. Banovina ima svoju zdra\*- = stvenu zakladu iz koje dobivaju pri- S nadležnosti 86 ojKinskiti liječnika. _ E Na području savske banovine po- E v ........... v . t . . = stoje 24 poljodjelske škole i ustanov = Preporucamo nasnn citaocnna ovu Krojacnicu, koja ima = ve Med ju ovinvi je 12 vocnih i loz- E več puno godina da se bavi ovim specialnim poslom. — Služi = njh rasa(lnika< 2 dobra sa domačin- | izvrstno u pogledu rada, dobre robe 1 umerenih cena. | skim šolama, jedna i>otkivačka ^lllllllllllllflllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllir. jedna vinogra 04B» O« EL PROBLEMA „PADRES E HIJOS" EN SSSR. buque empezaron a vacilar en su Según las últimas noticias de Ru- opinión sugestionada. sia la relación entre "padres e ht- La juventud comunista se entre- jos" se hizo bastante tirante. Los ga a la hipnosis de propaganda viejos comunistas y especialistas se creándose ideas e imágenes ele un pone» más y, más apáticos, y la ju- mundo imposible, que 110 pueden 1 ( ï i ❖ Doktor n. V. MILOSLAVICH Špecijalista za kožne bolesti, sifilis, kapavku, i mokrače organe. — Otplata NA OBROKE Konzul torij otvoren od 3 do 7 1 ¡2, nedjeljom od 10 do 11 sati. Govori našim jezikom i njemački. Telefon: U. T. Retiro 0308 LAVALLE 310, 1. p. I A I Í i «K i W ! j p < 0 0 M « tí < 00 tí tí H N HH & >N Q & O cu 00 & >co < o O Ö > H co K < Q O Oh m O O 1 NAJ POZNATI JE VRELO NABAVE JEFTINIH KARATA — POZIVNE KARTE NA O T P L A T U BRZOJAVNE DOZNAKE NOVCA UZ NAPLATU OD SAMO ►o« ►o« »o« ►o« •O' T N\° 64 GOSPODARSTVO Pág. 3 PROSVETA BLAGOSTANJE GLASNIK GLAVNE PODRUŽNICE JUGOSLOVENSKE MATICE I JADRANSKE STRAŽE, U ANTOFAGASTI NAŠA NO VIN A: Glavna po ovih de na je primila od Centrale druinica Jtagoslavenske Matice Ta- -----— a^z* dranske Straže je imenovala .Gospodarstvo" svojom novinoni 11 kojoj če se iznosi ti sva pitanja glede ODPREME POSALA: Glav- njene propagande 1 organizacije kao sto i požel j 110, da sva |>ovjere-nistva i podružnice preko iste iznose sve one, sto se iste tiče. Glavna Podružnica je neka vrst centralnog uredništva za sjeverni zalMMmHHp^^H pozi vitij e sve naše povjerenike tala sunarodnjako da istoj šaljit svoje stvari za novimi, koje če ona s"111/-^*"11.)" 'A'.v^'uiniava / J . . - . , / druznica, kao 1 mili društvenih pi spremiti za stampn 1 kretom poste . . • „ . . ..v ... Jcp 1 1 Buenos ^ opste pitanja ticuciii se 1 n<>> r.ašeg isejenika. Jadranske Straže iz Splita, društ- ke. vene legitimacije i znakove, a koje če biti uroči vane svim članovima iste. kao .10 i svima povjereništvi- ..... ma i podružnicama za njihove čla- svoja akreditivna pisma gosp nove pa se ovim pozi vije iste da iz- I jedsjedmku Cilenske Republike, vole ji \ iti broj članova i koliko im ^asa^naseokna u Santiago njemu legitimacija i znakova treba. pitanj ima turizma. Za uzdržavanje cesta dobavljeno votu i na polju rada njihove strti- oko 230.000 kubika kamena, troš- kom od 14 mili j ima dinara. Popravilo se mnogo mostova, i proipusta NAŠ MINISTAR: Gospodin troškom od milijun i pol dinara. U-Dr. Milo rad Straznicki je več pre- skoro če se temeljit popraviti cesta banovina svojih 17 pitomaca. Proi računom osigurano je milijun i sto hiljada dinara pripomoči kučnom obrtu. Obzirom na važnost turizma, OSNOVANO JE KOD BANS- O. U.. Zagreb, rujna. U zadn-KE UPRAVE TURISTICKO nje doba naročita briga svili dr- VTJEČE, kao savjetodavni organ u žavnih vlasti posvečuje podizan- naše trgovačke mornarice: ^ ¿bistva, oso5ito u onim kraje- dizanja narodne privrede sastoji se i u ovim podacima napretka Zagreb. Šestine, podici no;vi most vima države, gdje je to najpotreb-nije. Ne samo što se sama vlada, odnosno Ministarstvo Prosvjete stara,, da se školstvo razvije radi podizanja narodne prosvječenosti 1 kulture, nego se i pojedine banovine posebno brinu da svim Va Šestinama, Popravilo se ceste sredstvima pomognu svaku pro- Sa več naručenim brodovima naša če trgovačka flota dne 1. siječnja 1931. imati oko 370.000 tona. U ovu se tonažu računaju samo parobrodi, što predstavlja vrlo lijep napredak za našu trgo-vačku mornaricu, koja se od dana u dan sve više povečava i napre- Ogulin - Jasenovac, - Novi - Kra- naseobina. G. Ministar namijerava i.Gosix Idar st vo* J paT ' se ™ Podružni« kretom prve pošte iza svoje posjete u Santiago posje î naše ix>vjerenike i os- resava SVe l)nmlJene sl)lse 1 (laje tm, 1 °stale ^aše naseobine, ka- li pocast priredila mu je krasan ljevica - Grižane - Novi - Plase Kri-banket, ko jem prisustvovala čitava ¿išče - Bakar, Sesvete - Zlatar - Mihovi j an - Fodused - Lupin jak, Klanj ec - Rogatec itd. Od armira- nog betona sagrad j en je most pre-sva potrebna uputsva u pogledu or- Valparaíso, Antofagasta, Iquique, ko potoke Bednje u Lepoglavi. ganizovanja i>oyjerenistava i po- Magallanes itd. itd. Za radnje na rijeci Savi uti u stati „Gospodarstvu Aires. NAŠI PO V J EREN ICI: Glavna Podružnica ima doi sada slijede-če povjerenike: Nikola Rojič - Tocopiila Zvonimir Medovič - Valparaiso Andrija Ljubetič - Potrerillos 'Mice Marinovič - Ohuquicamata Ivo Soljančič - Potosi (Bolivia) Vlaho Miličič - Of Feo. Puelma Andró Guie i Miloš Kiringin -Of. Caupolican - Taltal. Povjerenici su u stalnoj vezi sa JUGOSLAVENSKO PRIPO-MOČNO DRUŠTVO: Ovo naše društvo gradi Ii j epu društveni! zgra- utrose- 110 je oko dva i pol milij.una dinara, a ima jos osigurano 4 i pol mili juna. Na rijeci Dravi oko dva miliju- Ul UOIVU ria'UI li v. /U VII USiVCUU A^lcl- • . v • 1 VJENČANJE: Naš član g. du u najlepšem cHjé'u i Centru na dmara a osigurano je jos 3 t P«1 svjetnu akcij u, naročito se stara j uči oko otvaranja što brojnijih pučkih škola. Baš je ovih dana Predsjednik krme podijelila Vlade General P. Živkovič, odu-že vi j eno dočekan i pozdravljen u Zagrebu, izjavio u svojim broj-nim govorima, da če vlada sve što može učiniti da narodu pomo-gne, u prvome redu dizanjem sko-le. Kad su mu pri primanju de-putacija pojedini predstavnici kg. ozimog graška, da se nasi se-ljaci i gospodari upute u proizvodnji! zelene krme za blago, što kod nas do sada ni je bio običaj, jer naši gospodari nisu sijali mnogo zelene krme. U pogledu podzanja školstvva važni su ovi zadnji podaci. Beograd, 25. rujna. Za izgradil ju osnovnih škola u Zagrebu o-dobren je kredit od 8. 182. 859 dinara. Licitacija če se održati 16. oktobra u tehničkom odije-lenju banske uprave u Zagrebu. Mostar, 26. IX Dne 28. ovoga mjeseca posvetit če se na svečan duje. Pojedine banske uprave po-mažu seljaštvo na razne naačine. Tako je za unapredjenje gospo- način nove zgrade osnovne škole darstva radi propagande zelene u Čitluku i Svinjuhi. Kod prve banske uprava svečanosti prisustvovat če banov savske banovine u Zagrebu 40C pomočnik g. ivaniševič, a kod 3!: Antun Marinovič M. vjenčače se grada Antof agenta, a koja če kr oz ^wâ^m radovi na učitelj s- društva i mjesta izjavili razne po- dne dne ¡8. t. m. za dražes- najviše u roku dva mjeseca biti nom gospodicom Elenom Zlatar gotova. kom Zavodu u Kastvu troškom od j. .715.000 dinara. Izveden je dru-PJEVAČKI ZBOR: Bi orga- gi dio gradnje fizikalnog Zavoda u ču za domov i nu kamo če se elefini- uizovan pjevački zbor naše omladi- Zagrebu troškom od jedan i pol mine i vidjenih sunarodnjaka koji je lijuna dinara, prvi dio radova orto-ovog mjeseca započeo vježbanjem pedske i zuibne klinike u Zagrebu ^ troškom od milijun i 322 hiljada dinara, prijemna radio stanica Maksi mir u Zagrebu troškom od F. takodjer našom član i com te isti dan sa parobrodom "Orazio" kre- tivno nastaniti. Tako bi dana 11 o. m j. prired- ;ena od prijatelja g. Marinoviča oprema j uči se za javni nastup. O « v • < • v 11 pil N 1 t~\. p 1 tr^ o 1 11 o 1 w o / i .'11 1 L' i r ^ o* o / * o m i ^ banket u počast prigolom vjencan-ja i od lr ska u Domovi nu. Na bañ- il sp j es i ma i napredku istoga če mo se 11a svoje vri j eme osvrnuti. Glavna Podružnica izrazu je svojim pcjvjerenicima toplu zahvalnost na njihovem požrtvovanom i narod-nom radu za našu braču u ropstvu. Glavna Podružnica traži povje- žnice najtoplije čestitamo. renike u svim našim naseobinama u ODLAZAK ZA DOMOVINU: Juzno^Amerin 1 jako^ce je veseli- ^ Marinovi;-a i gospodje, «d dva i pal milijum dinara, sagrad j ena je nova strojarska škola u Bakru troškom od 6I39.000 dinara, Prcsvjetni Dom Petra Mrkonjica u Glavnom Poclružnicom i'do sada ketu je g. Petar Stančič Rckotov, .. akodier izmedju naših gosjx)d- 272.000 dinara nadogradjena je sakupili lijepih doprinosa i posa- naš tajnik, cdržao ljepi govor o ci- J.ca 1 omladme spretna se biran pro- glavna posta u Zagrebu troškom li Glavnoj Podružnici.' a ova Cen- jevima Jngoslavenske Matice i Ja- gram za javm nastup u jednom ka- tralama u Domovini, a koji če biti tiranske Straže, koji bi pozorno za- ^h*tu Program oemo najavit., izneseni u štampi. I ovim putem slušan i nagrad j en burnim aplau- Ovaj_ hjep pnmjer nase omladme zom, te bi sakupljeno 43S P^osa zasluzuje svake hvale uz tepiu zel- dobrovoljnih doprinosa za'jngosla- j" ' preporuku, da takovim svojim venska Maticu za „Jubílame spo- radom sli jede napred a kojim ce men arke" . L' ime Glavne ^ ^ ^ ^ ^ «t 4 • < • • 1 v diku 1 ponos sebi i rodu našemu. TAMBURAŠKI ZBOR: Pred kratko vri j eme bi zauzetnošču g. Dra. Josipa Lisičiča i vrijedne na- trebe prosvjetne i pri vredne naravi, on je najpripravnije izjavio, da če vlada izači u susret tim željama, osobito u pogledu ured-jenja školskih prostorija po seli-ma zagrebačke okolice. Toni je prilikom dao više odredba i na licu mjesta, te se je živo intere-sirao za razne privredne potrebe naroda u savskoj banovini, sa želj0111 da pomogne napretku na-rodnog blagostanja, ponajviše u pogledu olakšanja tereta od pore-za itd. To je staranje vlade u vezi sa OSIGURATTE SVOJU BUDUČNOST k * « • f v N. Dvoru troškom od 300.000 dinara pokrenutom akcij0111 oko isušen- itd. II - RAD PRIMORSKE BANOVINE ti ako li j03 se jave dobri rodoljubi i ponude svoju saradnju u toni velikem patriotskom radu. PODRUŽNICE: Rodoljubna putuju za Domov i 11 u i naš i suna-rodnjaci • g. Ivo Karlovac i obite j g. Andro Guič S., g. Doro Cega. s gospod j om; kao što mnogi drugi nrša narodna drruštva: JUGOS- za iduče putovanje. 1 A VENSKO DRUŠTVO „KO- SOVC >" u Ensenadi - Puerto La Pata - Argentina 1 JUGOSLA-VENSK.I SOKOL u Magallanesu - Chile živo i svake hvale vrijedno rade na osni vanju naših podružnica, što neka služi kao odiičan pri-mjer svim našim jačim kolonijama i d ru št v ima; moleči i h i prednica- U toku zadnjih' mjeseca je kre- uspjeha nula iz pokrajine i ]>ampe. koja stotina našeg naroda prema rečima našeg pjesnika PreradoViča: „Domovina kakva bila Rod jenom je sinku mila!" NAŠI PROFESIONALI: U Kursu ove *odine na l ji i ver si tet u A 1. DECEMBRA: jaju i stručne škole kojih ima 26. ¿iiilllii¡¡|||||||||mn lliiiin 1111111| 111811111 ] B11111113111111111111111311111111111111111 i I............................................................ ravenske Škole i os- osim polj opri vredni h 1 potkivackih. = = j uči im. da nam se jave 1 porade u Santiago su položili sa odličnim slavija. oko tojra. e bi čim prije osnovali resultatom svoje konačne študije jUGOSLAVENSKA ŠKOLA: pcdružnicu ili ako to nije moguče sinovi nasi-h sunarodnjaka slijede- predložili marljive i zauzetne ljude ca gg: za pov j ereni'ke. Nove Podružnice i povjereništ-va Glavna Podružnica odmah cim joj najave svoje organisovanje, priznaj e i ovlaščuje u radu kao što sve to javlja Centralama u Domovini . Glavna Podružnica se nada prema brojnim vjestima, koje je do sada primila da ce u toku od par mjeseca imati veliki broj ]x>vjere- Dr. Jerko Aržič za Dra. Zubarstva Dr. Ivo Papič Borič za Dra. Prava Dr. Petar Marinov Jurač za Dra. medicine Dr. Petar Marinov Jurač za Dra. Zubarstva Dr. An tu 11 Rendič za Dra. medicine Glavna Podružnica toplo čestita roditelj ima na krasnom samopre- I Cl/* 1 iV/ I ^ VII*\.» IV » t» VT V»*« « t* • t nadasve nacionalnom organizator- g°ru na ífko '¡jei>om odgojn svoje , diece. a sto neka sluzi na čast svi- r.om radu. J U prvom je redu posvečena \ya.-žnja kultur nom podizan ju naroda, se om*1adine organizovan "„Tambu- otvaranj.u novih osnovnih škola, na- raški Zbor" koji mar no vježbaju ročito u dalmatinsko j zagori 1 ram- učeči naše lijepe i miloizvučne na- jeni bosansko bergegovačkom po- cijonalne melodije; želeči im do- dručju. Otvoreno je 16 novih škola i 29 odjelenja,, dok su donas u gradnji 102 škoie, Lijepo se razvi- PROSLAVA Uprava Jugos' .. _______ . _ talih naših društava živo se spre- Ove godine otvorena je 1 jedna no- = maju i rade na teme, da što bolje i va trgovačka skola. sest opoh 1 | dostojnije proslave naš narodni jedna opča zanatska. Ali najveci = državni praznik 1. decembra, ko- ™d u banovini obavilo je tehničko E jeg bi utemeljena naša dična Jugo- odelenje, koje je za godma dana u- = putilo235 radova oko izgradnje i o- ^ pravka rdjavih i zapuštenih pute- E va i mostova tako da su putevi da- 5 Jugoslavenska Škola u Antofagasta nas u odličnom stanju. Pored njih 5 je jedina naša narodna-škola u Ju- izgradeno je 19 kilometara novih = znoj Americi i osnovana je 14. Fe- puteva, a do kraja budžetske godi- E bruara 1916. Dakle ona pošto j i vec lie biti če izgradjeno dalnjih 25 ki- E 14 godi na. lometara novih puteva. Poseban je ™ I ove godine je u njoj upisan ve- pako rad na opčinskim i seoskim, E • 4 t 4 • V 4 • 1 * * ' * I 1 1 . _ * __ ja skadarskog blata, Popovog polja i drugih močvarnih predjela u vrhu kolonizacije i podizanja blagostanja pojedinih krajeva. U tu svrhu je u Ministerstvu Pol-joprivrede izradjen projekt zakona o poljoprivrednim školama. Projekat je upučen svima poljoprivrednim zavodima u državi, da dadu na njega svoje primjet-be. Jedan od najboljih dokaza po- i v, I p • M 11 : Í NASEOBINA DELTA omogučuje da se naselite blizu Buenos Airesa, samo 4 sata daleko u gu sto nastanjenom, veoma plodnom okolišu za mešano gospodarstvo. Parcele razne veličine. Hektar po $ 100.— u 9 godišnjih cfcrcka, bez kamata. Ispunite i pošalji-te nam donji kupon. Agencia YEARSON, Avda. de Mayo 634 - Buenos Aires Pošaljite mi bez obaveze za mene kartu, načrte i podrobnosti naseobine Delta. Gruntovni List — Uruči se odmah — Izlet onamo, za pogledati i povratak za jedan dan; svake nedelje Ime i prezime Naslov . . . . („Gospodarstvo''). Kraljevine Jugoslavije liki broj naše djece i to : nika i podružnica. Pa toplo ruča zajedničku saradnju svi jenika u Južnoj Americi u ovom >repo-i isel- Dječji vrt 21 muš. i 17 ženske (djece, ukupno 38) I. raz. II. II. IV. Ukupno * » 12 » 12 6 „ 4 119 učenika M M yy >> Z NAKOVI I LEGITIMA. mladim Doktorima srdačno cesti-CIJE: Glavna Podružnica baš tamo i želimo ljejx>g uspjeha u ži- H^^HH^^^HHHHB^I^^H Požcijcp.o u na- ma nama i našem narodu a našim šim jakim naseobinama se sljedi o- vaj ličan primjer naše vrijedne naseobine u Antofagasti. koji se več pri vode kraju sa na- s rodnom snagom o banovinskim pri- E močica. E Mnogo se uradilo na snabdj evan- E 13 m., 17 ž., uk. 26 ju naroda sa dobron zdravom pit- E 9 ,. 12 „ ,. 21 kom vodom i na melioraciji zemiji- = 21 šta: tu je čitava jedna duga lista E 10 izvršenih radova. Isto tako mnogo = je učinjeno i radi se na polju narod- E nog zdravlja. Naročito se mora E naglasiti nastojanje za izgradnju i E proširenje bolnice u Splitu — Ši- E beniku — Mostaru i Travniku, za- E tim gradnje novih zdravstvenih sta- = niča u Biogradu na rnoru. Visu, O^ E tavcima, Ižu Velikostne, Supetru, E školsku polikliniku u Š i beniku, Dom E ško/a, jedna štočarsko ratarska ško- Provedene su i predradnje za isko- privrede i banske uprave. Ovakovi Narodnog Zdravlja u Livnu itd. E la, dvije niže pol j opri vredne škole. rislavanje Velikog i Malog Blata če se podrumi sagraditi i v Vrbni- Isto tako mnogo se radio na soci- = iedna srednjo gospodarska škola, na Pagu. ku u Aleksandrovo (otok Krk). U jalnom osiguranju, naročito zašti- E jedr.o planinsko g^sprnlarstvo, i 4 2ivo se radi oko podizanja sto- Bijelim V"odama osnovana je vočar- tuijuči neopskrbljenu djecu. Ban- E stručna zavoda. %Na svim gos]X>dar- čarstva, koje zauzima prvo mjesto ska zadruga, prva ove vrsti u sav- ska uprava, radila je na unapred- E stvima provocli se temeljite reorga- U narodnom gospodarstvu. U sav- skoj banovini. U Donjem Miholjcu jenju domače industrije, preuzima- E nizacija rada. Na planinskom gos- skoj banovini imade 252.187 konja, ...... . — ixxlarstvu 11 Mrzlim Vodicama poi- 3.400 magaraca, 805.566 goveda, dignuta je nova mljekarna i sagra- 595.488 svinja 361.386 ovaca, čici, Metku, i Mihovljana. Nove vi- tkanje i vezivo i nabavljaj uči mate- = rljena nova gospodarska zgrada. Na 58.376 koza, 3.211.242 korr^" —*A — -------— - " 1 1 — gos|xxlarskoj školi 11 Požegi pod i že j>eradi i 84.328 košnica i>čela. se novi internat i velika mljekarna. Sagradjen je veliki silos. prima uloge na štednju sa 6 o|o kamate ZA ULOGE JAMČI DRŽAVA Iz Južne Amerike najugodnije čete poslati novac preko našeg poverenika. BANCO GEBMA1MICO DE LA AMERICA DEL SUD Kancelarije ove banke nalaze se: ARGENTINA BRASIL CHILE PARAGUAY BUENOS AIRES, Avenida Leandro N. Alem 150, RIO DE JANEIRO, Rua de Alfandega 5, SANTOS, Rua 15 de Noviembre 164, SAO PAULO, Rua Alvarez Penteado 19, VALPARAISO, Calle Prat 238, SANTIAGO, Calle Huérfanos 833-837, ASUNCION, Calle Pres. Franco esq. Chile. U Rosario de Santa Fé i cjeloj njegovo j okolini, možete si ati novac preko Bankarske Radnje v osnovana je žitarska zadruga. Ob- juci tkačnice čilima i radionice ve- E novi j ene su vinarske zadruge u Re- za, osni vaj uči kreditne radionice za E a:,.; A/T^+I^. ; --------____• • • • • 1 i- • •• ____^^ — KOKIC RUBESA v / v • y % v/ v/ ' ' j 58.376 koza, 3.211.242 komada narske zadruge osnovati če se u Kutini i Turnašici kraj Virovitice. Banska uprava nabavila je 949 Zavod za osiguranje usjeva i plo- CIJA ZA RAZVITAK TURIZ- E rasplodnih bikova troškom od 6 i (lova od tuče, radi na području bi- " " ' ... — ri jal. Za ovu godinu dana M NO- E GO JE NAPREDOVALA I AK- | San Lorenzo 937 za internat pred vid jena* je svota od pol milijuna diñara. U našoj ba- vše pri moške - krajiške oblasti. U jedan i pomilijuna dinara, za silos novini uzgaje.ju se goveda simen- svemu je osigurano 112.800 selja- talske, pinegavske, monta tonske i čkih gospodarstva, sa površinom od }>otrošcno je 200.000 dinara. POŠTANSKA ŠTEDIONICA, BEOGRAD, JUGOSLAVIA, EUROPA. ¡ MA, by lo u pogledu njegove älllMlllllllllllllllllllllllimM Da se poveča naša biljna prozi- domače pasmine, Imademo 30 sto- _J50.000 jutara oraniçe. Ove godi- vodnja dodijeljeno je narodu dobro sjeme, gospodarski strojevi, i upu- članova, čivalo ga se 11 izgradnju modernih džubrišta. rej ona, bilo u pogledu same turisti-čke propagande, u narodu i u inozemstvu, a radilo ne živo i na ure- čarskih zadruga, koje broje 1846 ne oštečeno je 9.000 gospodara u djenju kupališta i poljepšavanjupre 55 opčina, tako da če šteta od tuče c;jela? koji su u interesu turizma. Dalje nastoijalo se da se razvije autobusni saobračaj i što više. Dalje nastojalo se da se razvije autobusni saobračaj i što više poboljša konfor i jeftinoča u hotelima i restauracijama. Ali akcija u rno-vom pravcu biče potpuna, kad budu završeni pripremni radovi, koji se vrše na diigi rok. Najzad mora se spomenuti veliki napredak poljo-privrede, kojoj je banska uprava E REPRATIJACIJI POSVEČUJE posvetila največu pažnju, pomsžu-E BANSKA uprava naročitu pažnju. " 1 ------ -1 -' - E U savskoj banovini ima krajeva, E gdje' je zemlja VRLO PLODNA, Naročitu jxiznju posvečuje ban- iznašati oko 3 milijuna dinara. Go-ska uprava zadrugarstvu. Osnova- dišnja uplata za osiguranje po jutru U Lici imade oko 40.000 jutara o- ne su 4 nove vinarske zadruge. Svr- iznaša 5 dinara. braslih vrištinom i leže neis kori- šava se gradnja zadružnog podru- Za suzbijanje zaraza stočnih po-ščni. Banska uprava dovršila je več ma plešivički hvinogarada, koja sto- trošeno je raznih seruma u vrijed-sve predradnje za iskoriščivanje ji (>ko 700.000 dinara, a srgradjen nosti od 140.000 dinara. toga velikoga kompleksa zemljišta. je uz pri pomoč ministarstva poljo- Ovoga prolječa na novo je pošu- miljeno na kršu 137 ha. a starih kul- ¿IINIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIlilllllllllllllllllllllllllllHIlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll^ tura opravljeno je na ¡x>vršini od E =256 ha. sa dva milijuna sadnica. E I 1 E Unutrašnjoj KOLONIZACIJI I I Črnogorska Banka 1 č: narod uputstvima, davanjem a-lata, i materij ala potrebnog za sad-jenje i rasplod, tako da su otvo- E A NAPUCENOST NIJE VEČA reni preduslovi za jednu jaču budu- CETINJE - JUGOSLAVIJA (Banco de Montenegro - Cetiñe - Yugoslavia) ču ykciju u ovom pravcu. Samo ovug prolječa bila je po šumi j ena = OD 63 STNOVNIKA NA JE-E DAN KVADRATNI KILOME- E TAR. Za taj rad predvidjeno je nova površina od 233 ha. i popun E 11 ovogodišnjem banskom budžetu ' 1 • i • 1• • 1* 11 • • - __Ä ____^«A I « -t m M r~\ M /"» r\ I v /-N I /-V-A « rr M 41 ČRNOGORSKA BANKA, vazi kao najsigurniji i naj-predusretljiviji zavod u Crnoj Gori za ulaganje ustedjevine na priplod i vršenje sviju doznaka, bilo u Dinarima, Dolari-ma ili ma u kojoj moneti. ČRNOGORSKA BANKA uživa nepodijeljeno povjere-nje kako kod ulagača tako i kod domačih i svjetskih nov-čanih zadova. Ulozi na štednju neprekidno rastu i več prelaze ČETRNAEST MILIONA Našim iseljenicima plača največu kamatu. od 7-10 % godišnje, prema višini i trajanju uloga. Za sve Vaše potrebe obračajte se Crnogorskoj Banci sa puno povjerenja; ona če Vam odmah i najpripravnije dati sva tražena obavještenja. ČRNOGORSKA BANKA OSNOVANA JE 1906 GODINE Uplačeni kapital 4,000.000.— Rezerve 2,000.000.— Godišnji promet dvije milijarde Dinara. FI LIJALE i ZASTOPNIŠTVA: Andrijevca, Berane, Vir Pazar, Kolašin, Nikšic, Nejguši. Podgorica, Stari Bar, Rijeka Crnojevica i Ulcinj. Adresa za depeše: BANKA, CETINJE (Jugoslavia) E iznos od milijun dinara kolonizaci- E jonom fondu i Din. 600.000 pripo- E moč preseljenicima. E Živo se radi oko isušenja Lonj- E skog Polja (milijun i 150 hiljada E jutara). Radi se i oko melioracije E Odranskog Polja sa 66.000 jutara, E Jelas Polje sa 30.000 jutara, Bič E Polije sa 20.000 jutara itd. E U savskoj banovini je dobro raz- = vijeno stručno školstvo. Mi imade- E mo tri trgovačke akademije, jednu E ]>omorsku akademij u, jednu tehni- E čku srednju školu, jednu žensku za- E natsku stručnu školu, pet dvoraz- E rednih trgovačkih škola, pet muških E stručno zanatskih škola, 27 ženskih E viših stručno zanatskih ško1 a i 61 E opču zanatsku i zanatsko trgqvačku y|je) E školu. Za uzdržavanje tih škola — E osim opče zanatske škole — dopri- E nosi banovina zajedno sa opčinama. ^ Ovogodišnjim budžetom predvidje- E 110 je osnivanje banovinske škole E za kučnu drvnu industriji!, troškqm jena ],x>vršina od 454 ha. vec rani je izvedenih kultura, a stočne za-laze: koje su zahvatilo banovinu. akcij om veterinarskog odsjeka pol-joprivrednog odjelenja u največoni su delu več ugušene,. Ovo je veoma. kratak bilans jed-nogodišnjeg rada Banske Uprave Primorske banovine, koji je dao o-d lične uspjehe, te je i ovo novi ja-san dokaz, kolike su koristi donije-le prošlogodišnje upravne reforme. Naravno, j oš če trebati, da se te reforme dopu ne i detalji razjasne, da bi se njeki radovi i poslovi mogli j oš bolje i brzo razvijati. (U dojdučem broju nastaviti čem o sa glavnim opisom rada u ostalim sedan banovina naše JtigO'sla- l i I ! i i Î Í ( ! i Î w 1 i î ! Í ! ! ( i c i ! FRAN CUSKO SRPSKA BANKA \ \ E od 315.000 dinara. Uspostaviti če E se čipkarska škola u Pagu, Radi se E oko unapredjenja narodne pučke 11-= = mjetnosti i obrta. U državn,u ple-i Tillillllllllllllllllll«llflllllllllllllllllllllllflllllflillllllllllllliiiiiiiiiiiiiiii«iiiiiiiiiiiiiiiift~ taračku školu u Ptuju poslala je Prijatelstvo —Ali bi mi mogel posoditi 100 dinarjev, prijatelj? —Ne. Iz principa ne posojam, ker posojila kvarijo prijateljstvo. —Nikar se ne boj tega! Saj midva nisva takšma prijatelja. î ! i * PARIS, BEOGRAD, LONDON, SKOPLJE, BITOLJ, NIŠ, KOS. MITROVICA, SOLUN. Osnovana 1910 god. Osnivači i najveci akcionari su: BANQUE OTTOMANE — BANQUE DE PARIS ET DES PAYS - BAS i SOCIETE FINANCIERE D'ORIENT čiji kapitali i rezerve iznose više od 4.000,000.000 dinara. AKO ŽELITE DA STE SIGURNI ZA SVOJ NOVAC I DA VAM ON DONOSI SIGURNI 6 1 ¡2 % (šest i po od sto) GODIŠNJE, VI GA ULOŽITE U NAŠU BANKU t , . Ko želi veči interes 11a uloženi novac, neka se za uslove obrati pismom na nas, pa če-1110 mu odmah javiti uslove. I maj te na umu američku poslovicu "SAFETY FIRST'' pa s toga pazite kome povera-vate svoj teško zaradjeni novac. Kod nas ste sigurni a imate i dobru kamatu (interes). Imamo i sada veliki broj ulagača iz Južne i Severne Amerike i Kanade. ULOŽENI NOVAC ISPLAČUJEMO ODMAH I BEZ OTKAZA SAMO MORA DA 11 NAM SE POŠALJE KNJIŽICA. Dinar je stabilan, te nema bojazni za gubitak. Novac možete slati u qekovima ili pismenom doznakom u Dolarima ili Dinarima, te ga kao Vaš ulog upisujemo na Vaše ime u Dinarima, ili novac 11 starom kraja Vašim obiteljima isplačujemo. Najbolje da pošiljku novca Vašoj rodbini ili 11a ulog vršite preko BANQUE FRANÇAISE ET ITALIENNE POUR .'AMERIQUE- DU SUD ANGLO-SOUTH AMERICAN BANK LTD. i ERNESTO TO'RNQUIST & CO. LTD. koje stoje s nama u neposrednoj vezi i koje če Vas najbolje poslužiti. Pišite na svom maternjem jeziku. Naš je naslov FRANCUSKO - SRPSKA BANKA BELGRADO (YUGOSLAVIA) EUROPA >04HB>04H»-0«Hfr>0« ►O« »o« -(»«■►O' 'D-mm^O' O' ►O« >0«H»><>< •O- Pág. 4 i SLOVENSKI druge načelnik prosvjetnog odje-lenja dr. Glušac. Kostajnica, 26. IX. Prošle ne-deleje obavljen je svečani blagoslov novosagradjene škole u selu Strugovi opčina Bos. Kostajnica, NAROD SEBI kojoj su svečanosti prisustvovali re videti na drugem \ \ OSPODARSTVO N.° 64 pine, ki se bo dvgnila nad skrora- igrana. Igralci so pokazali, da so se da tako re^em — podvrsta prav po-110 višino glasbenih prireditev ro- res potrudili, da podajo javnosti sebno zanimiva: to so namreč oni. ki slučaj poiščejo. In — roko na najmanj treba. niki; verjamejo naj očitnejšim la-žem; uporno silijo tja, kjer jih je doljubnih omizij, kterim se mora igro kolikor mogoče dobro. Najte-ploskati brez kritike zato, ker po- žja vloga je bila gotovo naslovna, srce jejo rodoljubne in domače narod- a rešena je bila res časztno; Anfisa tudi vedno na jdejo! Bas ta podvr- zgodovina ne laže: oni ga Krokarji so duhoviti ljudje: domislice in dovtipe stresajo za na- Čitatelj m o- razume samo po sebi, saj bil to ta- ne pesmi in ker se brezplačno žrt- se je v svojo vlogo popolnoma vži-mestu, da ko samo slovenski shod, a ko se je vujejo za narodno stvar. Slično vela. Vloga odvetnika je bila isto- svi funkciionari opčine na čelu smo otvorili pod" tem naslovom pobiralo za stroške shoda, so tu- so se stvari razvijale tudi v domo- tako dobro zastopana. Žena Pavlov- Perijodični krokarji (a)četrletni, sa načelnikom g-. Milom Vujaši- novo rubriko, ki je službeno gla- di naši Primorci bili oni, ki so v vini. Preko citalniskih 1 slicnih na je imela pa zelo nehvaležno na- ^ _ , r . ' 1 /al t -v v • t 1 1 1 _ _______rro^i/ sta je takorekoč jedro armade, je meček iz rokava; zamotane teorije, krokar ska pe sadi ja. nom. starješina ispostave g. Milan Djorgjevič, a od vrbaske ban-ske uprave podban g. Ivanisevic, načelnik prosvjetnog odjelenja g. Dr. Vaso Glušac i visi poljopri- najgioblje probleme razvozlavajo z nezaslišano mesečni, c)tedenski) so neke sor- meje premikajo s i>eresno lete bolniki. V potrebnih, od niko- zernostjo; krize, nad katerini si pu- gar predpisanih a stalno istih raz- jo lasje največji državniki, rešuje-« « • «< - ^ _ _ • . • • silo Glavne Posružnice Jadranske glavnem doprinesli zanje, ker jih zborov, smo prišli do Glasbene logo, ne bi je sprejela vsaka žens- Straže in jugoslovenske Matice je bilo na vsakega posameznega Matice 111 drugih Zborov, ki so ka; zato je gospa, ki jo je sprejela, _ . v Antof^o-asti za lužno Ameriko tujca 15 mogli nastopati tudi pred tui- tembolj pohvale vredna. Ninica in dobJlh podvržejo krokarskim jo sigurno m nepogresno kar mimo- S temle po dol-ih letih zopet Shod je pokazal, da je treba ne- ci ter tako dopolniti ostalo narod- druge stranske vloge so bile popol- k*ram. Zanje pomeni krokanje is- grede; skratka, kar trpinči druge vstvariena veza med našim Pa- kaj veq prakse in skušnje, kadar no propagando s propagando na nonm na mestu. Šminke povoljne, •j - 4 M • . • 1 i • • I rn ■*■- fA 1 1 4 4 -__— 1 ^ - 1 _ ! — ^v O /i 1-1 10 1 O 4- /--v vredni savietnik i>- Uzeir Bi- ciiikom in Atlantikom za delo na se hoče nastopiti pred tujim sve- kulturnem polju, med sloji, ki se scenenja isto. ser te nmoSvo naroda Blago- narodno - obrambenem polju, ki tom, kot kadar smo med sabo, na ne zanimajo za politiko ali gospo- Mora se grajati nekatere neohkan- slov škole obavio je proto iz Bos. je bilo , retrgano tedaj, ko se je svojih prireditvah. Cela stvar je ^v^anja, a faten vkljub ^ Kostajnice g. Pavič, uz sudjelo- zadušilo J. N. Obrano. Radi ve- ostala na tem, da so nasi j j udje vanje paroha gg. Mataruge, Kon- like oddaljenosti se je dogovar- sami sklicali par sto skupaj zato, J 1 s ' janje z rodoljubi v Antotagasti da je imelo po par tujih agitator- toliko 7 1 vleklo, da se nas je jev priložnost, agitirati za svoje napadlo, češ da nismo nič pisali ideje med našimi rojaki. Pri tako o streljanju v Bazovici. Mi srno pretežni vdeležbi s slovenske med tem pripravljali ta korak, da strani je bilo treba zavzeti pred- s svojim, skromnimi močmi do- sedstvo shoda in ga spremeni- niti v slovenskega. * Namesto iti to, kakor bolnim nekaternikom Gol- desetletja, zobličijo oni v dveh bež-nik, Karlovi Vari, Rogaška Slati- Klh niinuticah. In kaj radi pristavi- 0 . » 1-------T- 1 J______» na in podobna zdravilna podjetja. Slavnostni krokarji so — navdu- jo: Tako je! Jasno"je! Saj drugače biti ne more! Eh, ko bi dali nam to g diča i Labusa, a kum je bio Žarko Cvijič trgovac iz Prijedo-ra pred kojega su konjanici sa barjacima u Knežiču izišli. Na sva tri ulaza u selo postavljeni su bili lijepi slavoluci. a sve kuče bi- temu predtavljajo važen del jav- vim stavkom, nanašujocim se na ¿eni ljudje. Navdušeni zavoljo na- stvar r roke.... neg-a mnenja. nosečnost. vdušenja. Krokajo ob vsaki slav- Pa je krokarskih lastnosti (n. pr. vsi ljubijo petje in glazbo sploh Omeniti moram še nekaj o nezre- nosti. Državni praznik ali^ prihod losti dela našega občinstva: Pred prijatelja, uspeh letalca Čuhnov- početkom igre je bilo z odra nazna njeno, da bo nek sodelovalec zaigral klavirsko sonato. Poslušal ni nihče, vse se je lepo pomenkovalo, n » o j. ^^hhhhhhh Od neb roj a zelo važna pa je: vsi krokarji se nahajajo ,,stalno v stanju izstopanja iz krokarske organi- le su iskicene sa državnim zasta- prinesemo k temu da_se z zdru- vama te ie to bilo zapravo jedno - . -r-v 4 • • blagoslova održana ženimi močni vstvari nekoliko med tujce, bi bilo boljše iti med ostale Jugoslovene, in prirediti ie^VireV ško- no " obrambenega dela v Južni shod pod vodstvom odbora, v ka- r . ^ - A Irrkfn-o i-»TArii firnriti P11H fprpm Ki Kili tn rl i rafali ilip-osln- (Strokovna ocena) veliko narodno veselje. Poslije širši ten elj za obnovitev narod- la je p koje je j J l • ,t • , sa i?urnimCŽiW: pravit*r*tako * širšo podlago vsaj jakV, ki 'so s~e doma pokazali tako vi neUaj novega ali vsaj različnega IjU. sto je bilo sa burnim „¿ivio f......, „nmi cd drugih naših kulturnih organi- 1 . 1 1 „ 1. ,,1 „■ C In" Ameriki, kotga more tvoriti eno tereni bi bili tudi ostali Jugoslo- tev. Takoj ob vstopu v dvorano je 1 fa zclr fi\d o N j e g Vel i c.' Kra- posamezno društvo. Treba je pri- veni ev. tudi Cehoslovaki in Pol- moral človek opazit, na tej priredit- » — ^ ' Dne 19. t. m. je imel „Glasbeno nekaj časa vstrajal, ko je pa uvidel Dramatični Krožek" svojo priredi- M " ---1--- • sac skega ali pa lepo vreme, ]>oroka ita-lipanskega princa ali ženin i>orod to Da slavnost! ■ Stalni krokarji — to je pač mlcijc '! ko da bi nič ne bilo. Sam sem ko- odbor. Predsedstvo takorekoč.Pre- I>() "važnih" sejah jih boš slišal maj slišal, da nekdo igra. Pianist je d sedstvo katerekoli organizacije mo- govoriti: Nu — zdaj j>a zadosti! — ' ' v .... • • « . ra jmetj seje jn ^ go stvari- nuj. Ne. danes je bilo zadnjič! pri moji da ga nihče ne posluša, je hitro ne, so seje permonente. V krokar- ven! — je preveč, je preveč: zaključil; pričakujemo, da bo pri- ski organizaciji so stvari vedno nit- konec! — Jaz sem končal; končal! hodnjič v takem slučaju več po- .7^. zornosti. Obisk je bil povoljen, secieži so ¥ ^ --------y ' — ^— * Naj ne bom več jaz, če še enkrat padem! itd. itd. \i nnnr«»««a iyn za prihodnjič, če so nas dosedan- lepo soldarni z nami. .. ^ . v. od prisutnih popiaceno l/a za- 1 j dezoro-anizirane Prireditev tako, kot se je izvr- zacij : pod ocrom m bilo običajne bih vsi zasedeni tako da je del ob- karskem krozju. kuske održana su predavanja o do^d.^^^^^ šila, je Ma nepremišljena že z godbe temveč mal salonski orkester, činstva moral celo stati. - U. V. od one med dučej vrsti tako podlago razširiti na ju- ozirom na sedanji položaj v Ar- Nimam namfna diskreditirati godbe---—--— goslovenski temelj, z ožjega pri- gentini, kjer živimo pod provizor- na pihala kot take vendar moramo morskega in isterskega. Samo no vlado, s prekini sodom, ter ni priznati, cla je godba primernejša močna organizacija bo mogla bilo nikakeg utemljitve za upan- ^ zabave na prostem ali v zelo ve- prevzeti drugi važni del propa- je, da se pride do shoda, na kate- hlrosvjeti, polj opri vredi i sokol-stvu, koja su pazljivo saslušana. Beograd, 24.. IX. Ministarstvo Trgovine i Industrije otvara u Beogradu grafičku školu za u-savršavanje omladine, koja se na-lazi u o-rafičkom zanatu. Ova Peen: KROKAR krokar na cesti in krokar v kro- — razlika, večja em pred vojno in dučejem po vojni! Vsi krokarji so dvoživke: do krokarske , razgibanosti'' priznavajo stanovske, razredne in starostne razlike — celo podčrta vaj o In sem zadnjič srečal "stalnega", ki jo je mahal hud od "važne seje" proti domu — ha, kaj je tu modroval! "Nič več! Zapik! Fuj! Ne! Piti — jaz? Adijo strup!! Beznica šti, ki mora biti sistematična, ze- svojo solidarnost z nami. Mešati je orkester mnogo bolj na mestu. Drugo novost je tvoril kvartet. škola i mati če tri razreda, a pre- ]0 premisljena, da bo res odgovar- v današnjih razmerah slovenske da vanj aa če početi jos ove skol- -a]a mertaliteti krogov, na ktere mučenike s socijalististi, komuni- ^lementi, ki ske godme. . se bo obračala, in mora biti obč- sti in antifašisti v tuji državi, dobri pevci.# O dizanju škola u Zagrebu 1 u savskoj banivinidobijamo ove po- jug0Si0% enski izseljenci, ter dodatke : Nakon dolaska načelnika Dra. ^.kulja iz Beograda održana j< na gradskom poglavarstvu sjed Namreč — ne mislim ptic. V or- vseh razlik. Elementi, ki ga sestavljajo so res nitologiji nisem nič kaj domač. Vsi krokarji so zlobni ljudje* Z dobro voljo bi nam Pač pa se mi zdi, da je krokar vra- prepirajo se za nakrajšo dlako r tlin mož. In če je to res. je vrana zmerjajo se z najbolj duhtečimi obžalovanja vredno bitje. Mogoče psovkami, tepjo se in prisegajo ne-in je i>a, da je baš vrana. V mislih imam torej prav prave — smrad — sramota! Novo živ- v v' inmv i 1(1 \ a | vf «• • 1 r » * V • • . v 1 jih, nekateri kar po dvakrat; v "ra- lj5ntje' Za V?™ \U}'"\ h^hc! gibanosti" so ogorčeni sovražniki " ' ^ ' na, po \ seli deželah, kjer živimo pod vojaško vlado, kateri je pred mogli podati še vse kaj drugega, nin mož. In če je to res. je vrana vsem na tem, cla naredi red v svo- kot priproste pesmice. Peli so : „Po- 1 bro dokumnjetirana". Kadar bodo ji državi, je bilo nepremišljeno. y -nedolžno oko", „San" - . prihajali protesti z cele vrste Posebno ker je pri takem pjavnem ,,-^J. Uhnem. , . , , . -n , 1 , • Srkulja iz Beograda održana je držay strani velikeo-a števila nastopu treba imeti pred očmi Trva pesem ni bila covolj nastu- krokarje. Rod krokarjev je zelo na gradskom poglavarstvu sjed- društev n bodo podprti z publi- mentalitet tujcev, kateri razmer ciirana, ker so se pevci, posebno v razširjen 111 razkropljen povsem bo- nica školskog odbora gradskog kacijami na kasteljanskem jeziku, prav nič ne poznajo. Za argen- srednjem delu lovili". Ne razu- z jem svetu. rA 1 ----- ------- ----- — -------1- ¡ma pa tudl svoja važna središča, metropole, bi dejal; tam se dre- Nobene take več! Nobene! Novo himno! Čak — da razmislim, da razmislim.... Prokieto bodi.... ne. slabo.,.. Ne bom več nikdar.... šti -fel! ....no, čak.aha. aa — ha! jo že imam !'' In jo je res imel. Pomislite, to-le prisegajo smrtna maščevanja. Strašno jih je himno je zahrenča! : zastupstva. kome je Dr. Srkulj telu b , stvar la šele ne;ak tinsko vlado je sedanja fašistična mem. čem« je drugi tenor v pred- . . .1 ^ cr^i>-> karnvl-11 1 . v. ^ 111-1- 1 , -i t. i:- '/adiupiti nk'fírrlii rrk mp^fn r podnio izvještaj o svom boravku zaje¿i 11 Beogradu. U Zagrebu se imade vlada službeni predstavnik Italije, tu ima na §totisoče italjanskih Kar se more tu v Ameriki na- ^ > , izgraditi nekoliko zgrada za po- reciitj je to, da se poleg pridone- priseljencev, a nikakega interesa, trebe osnovnih škola. Izvršen je s^ov za ta društva doma, vzbudi cla bi se na njenem teritoriju ra- .. r« Ituii cf riir>n 1 n Pitn Q • v -r 1 _ ! * _ 1 _ 1 ___I, ^ ____ A _______ ^ - Z zadnjem akordu pel ,,d" mesto ,,c Druge pesmi, „San" in ,,Ej! Uh- njajo, da je grdo. Vsi krokarji so dobri ljudje: prepire pozabljajo takoj in temeljito, z nežno a prepričevalno besedo kujejo drug drugega v nebesa, ne pozabijo ]X)udariti nobene, še tako skrite vrline; poljubljajo se in ob- "Na mestu!" De p'janec krq>ko, in flašo zažene v vodo. Sem v vinu i>otopil zaklade.... Daj, Fani--četrt limonade!! nem!" so bilo na zapete mnogo bo- Eno takih vele in sploh pomem- :flma:n 1.n 1.,' ■ , 1;ti ttw™« 1V. ......1 'rJ.i.1 jemajo kakor dobri nasi |>radeflje _ Ijše, zlasti ruska „E1 Uhnem" je bnih središč je pod Triglavom. očevid sa školskim stručnjacima, da se nadju najpodesnija mjesta -—. -----——, ^—----------------,------------- , -1-1 1 , 1 1 • u 1 1 1 4.' i. stari Slovani; zle mis i ali naka- razumevanje za naše Jugoslove- zvijale borbe med posameznimi ^la viharen aplavz, tako, da so jo Rod krokarjev ima vectisocletne ne ni v njih srcih Mj]() jjh . y. ne pod Italijo med onimi krogi, italijanskimi frakcijami. Zato je morah ponoviti. Pevci imajo, kot ze tiadicije 111 stalna, utrjena, v težkih deti, ' • ■ za izgradnju triju novih školskih ki bi nekega dne mogli kot arbi^ pač veliko vprašanje, če je opor- gih prdzkuš^ Fjjj- Vsi krokarji so neumni ljudje: tuno za slovensko stvar mešati se leP° modulirane glasove, uspen te ^orje mu in stran, kdor jih krsi. ^edajo ni za oedeni nred ir- tukaj z antifašisti ali celo s ko- ¿aj m moge] izostati. Pesmi so bile Nic opominov, ne kazenskih nalo- modre<,a i7reka kon^ l rL!!-' treba. Jedna zgrada imala bi se ši narodni nasprotniki ne mogli munisti, ko more italijanski vedno cisto intomrane, razne nianse gov; ne sod.be, ne jece! Obsodi se ce f. __ dalečneTiS" podiči na Rebru, uz samostan Isu- pridobiti tujcev s površnimi so- državni zastopnik s tem očrniti ¡^^lo tto ^ST^^L dosto ^: cla bi pa utegnih biti cnvnra Avucru ve.: ieznic:arskoi ^ i i „„.AA^™^ ; ^; ^Lvpnrp ni um nf^vlrn^iti ctaliQ- iv\arretu Di se lanko oataio ie to, ivrokarjev je \ec \ist in uosto- r • v _ zgrada, tako cla bi se tim novim tri odločevati na kakem medna-zgradama pokrila najnužnija po- rodnem forumu, tako da bi na- sovaca, druga na željeznič,arskoj fizmi ali navidezno privlačnimi Slovence in jim otežkočiti stališ- 11 • • • f r a i 1 • i * . v i • 1 • i 1 v v» i koloniji, a treča na Selskoj cesti argumenti, nasuprot Frankopanove vojarne. Izgradnja ovih zgrada forsirala bi se, da što prije mogu poslužiti namijenjenoj s v r s i. Komisija školskosr odbora i školskih struč- „JUGOSLOVENSKI SOKOL" — Priporočamo našim rojakom, naj se vpisujejo v Sokola, ki ima svojo telovadnico in tajništvo v če, da izrabi takšno mešanje, od da i« bil erugi bas^ prešibek, katerega nismo imeli prav nobene Solospeva, „Oj, cigane. 111 „So-koristi. Da tudi kot propaganda Je zapel prvi tenor^ kvarteta. ta shod ni prav nič zalegel, pokazal je najboljše molk glavnih časopisov ki niso smatrali potrebno, njaka pregledala je ujedno i ško- Ceškoslovenskem Sokolske Do- da bi bili vsai omenili. lu 11a novoj cesti, te novo Sklo-nište 11a Trešnjevki. Ban Dr. J. Šilovič je izaslan-stvu Roditeljskog Viječa u pogle- ¿jan0y # du školskih prostori j a za žensku mu, ulica San Juan 782. Telovodi 7A1VTn\/rTTm nDn-^rn se v torek in petek od 9 do 10 zve- ZANIMIVO DRUŠTVO — čer. Društvo ima že okrog: 70 Slovenski del jugoslavenske na- selbine v Argentini, najmanjši 111 najšibkejši, še ni prebolel začetnih težav. Zato se še ni izkrista- ¿¿^Jkiisz". Bila je, vpošteva-hziralo to, kar bo sposobno zivl- PRVI ČLAN SOKOLSKEGA — Naš rojak g. ** iFlor Jpkola<< sv°- Kralja Petra,- Poslao je jednog ^ ^¿ „J^l^' realnu gimnazij u izjavio, da on NARAo£ATA sada požuruje izgradnju nove pa- , J . .... . . . \ •_joč da so igralci vsi diletanti, dobro Milko je j^nja tudi če bi odpadle strovenci®— * činovnika u Beograd Ministerst- ^v bc t-) • , Tri, • ^ + vzgled ostalim rojakom, ki 1 Krokarjev je več vrst in janstev. Najvažnejši pa so: slučajni krokarji, periodični krokarji, slavnostni krokarji in stalni krokaji. (V naslednjih izvajanjih bom u-porabljal večkrat glagol: krokati. petje in spremi j evan j e ni po]x)hio- To je — strokovni izraz, da! Ven-ma strinjalo'. V glavne mimora sicer dar pa je — hvala Noetu — po ce-spremljevalec slediti pevcu, vendar lem svetu sploh in vobče, pri nas mora istotako tudi pevec v saj re1a- pa še posebej — tako pomnan in ra-tivno uvaže ati ritem in tempo. zširjen, cla mi ga — upam — ni Program je zaključevala ruska treba podrobno razlagati). Slučajni krokarji, bi ne bili vredL ni omembe da ni neka njihova — sni, jim se na um ne pride; puste rade volje, cla jih sleparijo negod- Hudo zdravilo Zdravnik: „Kako pa se počuti danes Vaš mož?" Žema: .,Gre že na bolje, gospod doktor". Zdravnik: ..Pijavke so mu pomagale, kajne?" Žena: „Oh, gospod doktor, ta je bila pa huda. Prvo je s težavo pogoltnil živo. drugih pet sem mu pa morala ocreti. Ima lepo oblikovan, liričen tenor, ne premočan, ki je naredil na navzoče najboljši vtis. Zopet moram, resnici na ljubo, pripomniti, da se Dock Sud: Núñez 1401. esq. Berlín ALMACEN CON CAFE Y BILLARES Iz ulice F. Ou i roga preselila se je ova naša stara trgovina u novi lokal. I MAMO I VEOMA LIJEPE SOBE ZA SPAVANJE. SVOJ SVOME! vu Prosvjete. Kako je poznato ova nova palača služila bi za jedrni mušku i jednu žensku srednju školu, ali još ove školske godine neče biti moguče da posluži svo-joj svrsi. prvi član naraščaja. Naj bo za ie ali odleteli posamezni požrtvovalni sotrudniki, kadar bi jih v /-glV^u KJ^LCLLlllL 1 wj aivulil, jva llllcl-" ^ f jo otroke, dorasle za sokolsko Pritisk gospodarskega razvitka ^ vzogojo ! NEPREMIŠLJEN NASTOP V nedeljo dne 19. t. m. je bil sklican v dvorano „Colonia Italia- Argentini a je tudi prvo zaspalo odtrgal iz dosedanjega njihovega delokroga. Naša društva so nastajala in prestajala, počenši od „Primor-ja", ki je bilo prvo naše društvo v Giatf* CALie OSOR*0 50»5 (La Piiternal) Bs. AIRES Argentina LUIS DRUFOVKA. gvov inicijator, ki bi bil gotovo dosegel, da bi se bilo moglo vzdr- na" protestni shod rad streljanja je dotičnik, ki bi je bil mogel naših fantov v Bazovici. Po- voditi, moral v dalnjo Antofoga- tek shoda je pokazal, da je bi- sto, in vštevši med nje „Slavijo", la prireditav s strani tistih, ki so ki je imela že 70 članov, pa je iz- Slovence zvabili tje, popolnoma ginila, ko je bil poklican nazaj v ponesrečena stvar. Med priredi- Evropo g. župnik Merkun, nje- telji je bilo 6 društev, tujih, a vde- ..... ....... ležencev bilo je s te strani celih 20 mandeljcev, dočim je bilo na žavati samo, če bi mu bil mogel ših rojakov okrog - 300. Name- posvetiti svoje delo tako dolgo, sto da bi bili pustili našega go- cja bi se bilo moglo postaviti na vornika govoriti na 2 mestu, je lastne noge, odvisno samo od svo- prišel na vrsto kot tretji. Da je jih članov, a ne od simpatij od zu- shod njemu živahno ploskal, se naj. =2.illlllllllllIlllllllllllllIIIIIIIIIIIfiSllllllIIIII&IIIIIIStVftaiBlllllfilllllEIIIII9lllIISIIIll8Sllllllll^ Med vsem*.temi raznimi drus = = tvi je eno najzanimivejših „Lrla- = sbeno Dramatični Krožek". Dru- 5 štvo nima niti nebotičnega pro- = grama „požrtvovalnega dela za E narod", niti ne slepi javnosti z = dolgim imenikom članov, ki bi E prišli vsake kvatre enkrat na ob- E eni zbor kritizirat ali pa navdu- E šeno ploskat par revežem odbor- E nikom, radi sijajnih vspehov. E Društvo sestoji iz samih takih E članov, bi sodelujejo. Program E je enostaven in - odkritosrčen: E prirejanje glasbenih in dramskih E prireditev, in to na riziko članov E sodelovalcevM Najame se dvora- E na in naredi prireditev. Če kaj da, E je v korist revnih članov, ki so E delovali, a če ne da ničesa, je na E njihov račun, a ne na račun pasiv- E nega članstva in njegovih meseč- E nih prispekov, še manj pa na ra- E čun raznih rodoljubov, obsojenih E na to, da bi, ni krivi ne dolžni, pla- = če vali račune za posesrečne ideje E bujnih fantastov. E Najboljši dokaz za praktično E vrednost tega načina postopanja E je okolnost; da te prireditve -E vspevajo. A ob enem tudi razve-E seljiv dokaz, da imajo naši ljud-= je smisla tudi za prireditve, na E katere jih ni treba vleči z bobneli čimi frazami. E O njihovi zadnji prireditvi ob-= javljamo strokovno oceno našega E poročevalca, pač prvo te vrste v = našem društvenem življenju, ko E ni treba radi društvene solidarno-E sti ali rodoljubnega plašča hvali-E ti že v naprej in vse povprek. E Društvu želimo primeren razvi-E tek, katerega bo že zaradi tega E lažje doseglo, ker si zaradi načina E svoje organizacije izbira kot čla-E ne one, ki so sposobni za sodelo-E vanje, a ne da bi moralo prenaša-E ti kot sodelovalce tudi nesposob-= pe ljudi samo zato, ker so člani, E ki bi bili sicer užaljeni, če bi se E jih ne pripustilo k sodelovanju E vkljub eventualni majhni ali ni-E kakšni sposobnosti. E Če bo društvo moglo vztrajati 5 na zčrtani poti, s časom moremo UIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIIlIlliiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiliMiiiiiuiiiuiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiiiiiMiiin Priti do strokovno izvežbane sku- Wmm ^ • '«»iiinmmiihhhhhhm »j •• immi immtm •mimiiiiimiim »immmmmimimmmmmiimimmmimmm. KUPNJA PAROBRODSKIH pozivnih ili pak KARATA za povratak STVAR JE POVJE-RENJA! Stoga se u slučaju potrebe na parobrodskim kartama izvolite obratiti nama gdje čete cijeni odgovarajuče dobiti kartu za najmoderniji i naj-bolji parobrod. PRODAJEMO KARTE ZA SVA PAROBROD ARSKA DRUŠTVA.. Na pismene upite odgovaramo kretom pošte, dok smo Vam za us-mena razjašnjenja na raspolaganje danomice i SUBOTOM od 8 12 ujutro pa do 7 sati naveče. ? ........................................................................................................... BANCO GERMANICO DE LA AMERICA DEL SUD. Frente a la Av. L. Alem, con la entrada a la Sección Eslava Ulaz v é Jugoslovensko Odelenje. fÁ E PRVI SLOVENSKI NASELJENCI V SLOVENSKI NASEIBINI E "LA LLAVEn PRI OBDELOVANJU ZEMLJE. VASE ULOGE o J - - Dopisujemo morete začeti obdelovati svojo zemljo, V NASTAJAJOČI SLOVENSKI NASELBINI če imate DRUŽINO — čim več otrok, tem boljše! Po natančnejše podatke obrnite se na dolnji naslov. Izpolnite spodnji kupon in ga nam pošljite: Banco Germánico BANCO FRANCES y RIO DE LA PLATA Sección "La Llave", Buenos Aires, Reconquista 165-199 Z ozirom na vaš oglas v "Gospodarstvu" mi pošljite pokoje za nakup zemlje v "La Llave". Ime in priimek: Mesto in ulica (ali zadnja pošta) » t \ *á Vama na Jeziku América LEANDRO i\. ALEM ISO BUENOS AIRES kvadra i po od Plaza Mayo večer, i SUBOTOM