KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠT1TU KLASA 55 (3) 1NDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. OKTOBRA 1927. PATENTNI SPIS BR. 4490. Per Albert Fresk, inžinjer, Robertsfors, Švedska. Postupak i sprava za punjenje sudova za kuvanje celuloze. Prijava od 12 maja 1925. Važi od 1. jula 1926. Traženo pravo prvenstva od 13. maja 1924. (Švedska). Kod do sad najčešče primenjivanog po-stupka za punjenje aparata za kuvanje celuloze, iverje od drva ili drugi drveni ostatci padali su dejstvom sopstvene težine u aparat za kuvanje (od sad stalno aparat), pri čem je taj materijal sprovodjen kroz jednu cev ili torne slično, koja ulazi u gr-lič aparata. Teža stvara u izvesnom ste-penu zbijanja rnaterijala i ona nije uvek u stanju da veče količine rnaterijala utera u aparat. Zalim uiazečoj masi stoji na suprot izlazeči vazduh iz aparata, koji se protivi dejstvu teže, usled čega je dejstvo iste smanjeno i time i gustina zbijanja. Za postizanje večeg stepena zbijanja bilo je dva postupka, od kojih se jedan sastojao u torne što je se masa rukom nabijala u aparatu prema torne kako se puni. Ovaj posao je vrlo težak za radnike, koji su morali silaziti u aparat, usled nes-nosne toplote, koja je u njemu vladala. Nabijanjem povečana gustina ni malo nije odgovarala teškom radu i gubitku vremena. Samo nabijanje bilo je neravnomerno ili negde gušče negde redje, sem ako se nije taj posao vršio sa naročilom tačnošču. Po drugom postupku, uvodjena je kroz grlič aparata jedna sprava, koja je spu-štana do izvesne podesne višine. Ova sprava sastojala se je iz jednog lopatič-kog točka, koga je pokretao električni motor čvrsto vezan sa točkom. Kao što je več opisano, masa, prisiljavavana da pada u aparat, nailazi pri padu na pomenuti točak, koji ju je bacao prema obimu apa- rata. Bez obzira na teškoču smeštanja te naprave u aparat, jer je u mnogim siuča-jevima srazmerno malo odstojanja izme-dju suda za maierijal i ulaza u aparat, materijal se obrtanjem točka kreče u vise ili manje horizontalnem pravcu, pri čem udara o unutarnji zid aparata, zatim se usporava i pada, ili pak opisuje više ili manje krivolinijske putanje po nailasku na lopatični točak, dok ne padne. U oba slučaja nabijanje rnaterijala je manje efi-kasno i nejednako gusto. Cilj je ovom pronalasku da ukloni po-menute nezgode i da postigne takav stepen zbijanja t. j. količinu punjenja i rav-nomernost u raznim delovima mase, koja do sad dostizanu meru znatno premaša ne iziskujuči pri punjenju duže, ili znatno duže vreme Pronalaskom stvoreni postupak, koji sas-vim mašinski teče, t. j. bez ikakvog težeg telesnog rada, odlikuje se u glavnom time, što se punjenje (masa) tera u aparat dejstvom jedne ili više vazdušnih struja, pri čem se u aparatu stvara razredjivanje vaz-duha ili vakuum. Postupak se ceioshodno izvodi tako da vazduh, pošto je povukao masu u aparat, ide kroz pomenut aparat tako da izlazeči vazduh ne dejstvuje prema upuštenom vazduhu, koji povleči masu. Stepen punjenja po ovom načinu u mno-gome prevazilazi stepen punjenja, koji se dobija po gornjim postupcima. Tačna me-renja, koja su izvedena na jednom nizu probnih punjenja, pokazala su da se no- Din. 20- vim postupcima u aparat može uneti bar za 15°/0 veča količina mase, nego sa ra-nijim postupcima. Ovo se očevidno, može objasniti time, što se vazdušnom stru-jom povučeni materijal sabija u aparat velikom brzinom protiv koje ne može dej-stvovati nikakva druga suprotna struja. Samim tim postaje gusto nabijanja deliča mase. Zatim u aparatu sabijena vazdušna štruja dejstvuje tako, da deliče mase, koji su obično kružnog oblika, hvata vazdušna struja, i da pri padu uzimaju položaj, koji preseca vazduh te da padaju u raznim položajima na njih, udaraju sledeči delovi mase, koji svojorri težinom i brzinom prve manje ili više uspravne deliče, izvrču i delom udaraju tako, da vrše proces zbijanja. Pri posmatranju procesa punjenja kroz prozorčiče na sudovima sa zadovoljstvom je utvrdjeno, da se deliči mase na ovaj način sabiju, Potrebna vazdušna struja, naravno može se stvarati ventilatorom (sabivnim ili si-snim) kompresorom, ili kakvom drugom spravom. Čim je vazduh oteran u aparat, on se može ispuštati kroz neki otvor na aparatu, koji treba tako da leži, da izla-zeča struja ne može smetati ulazečem \azduhu. Ali je korisnije da se stvori zat-vorena neprekidna vazdušna struja tako da na pr. čim je iz ventilatora došao vazduh u aparat i povukao materijal, ovaj ide natrag u vantilator pa odatle opel u aparat i t. d. Osim te dobre strane, što u tom slučaju aparat ne mora imati naročiti vazdušni ispust izbegava se i hladje-nje aparata pošto kruženi vazduh za sve vreme punjenja zadržava približno istu temperaturo kakva je u unutrašnjosti aparata. Priloženi načrt pokazuje jedan primer izvodjenja aparata podesnog za izvodjenje postupka, kod koga dejstvuje na gornji način kružeča struja. Sl. 1 je vertikalen presek aparata, koji se nalazi u radu. Sl. 2 i 3 pokazuje horizontalne preseke po liniji A—A odnosno B—B iz sl. 1. Sl. 4 i 5 pokazuje delove aparata u iz-gledu ozgo. 1 je aparat za kuvanje, iznad koga se može čvrsto postaviti levak 2, u kome leži materijal za punjenje, koji klapna 12 zadržava. Aparat namenjen za izvodjenje postupka može se staviti u prostoru izmedju aparata 1 i levka 2, i nosi ga podesna poprečna naprava (koja nije nacrtana), po-moču koje se aparat, ako se treba puniti, gura u taj medjuprostor i potom tera u stranu od aparata za kuvanje. Aparat se sastoji (u pokazanom slučaja) iz jednog cilindričnog omota, koji ima upust 3 i ispust 4 za vazduh. Oba ova ispusta su zatvoreni vodom (nenacrtani) koji je vezan za kakav podesan vantilator. Upust 3 je u vezi sa injektorom, koji se sastoji iz cevi 5 i 6, od k oj i h je prva vezana za levak 2 kad se aparat nalazi u radnom položaju. Na donjoj ivici cevi 6 vezana je cev 7, koja je načinjena od lima, platna, kože ili slično. Ova cev 7 može svojom duži-nom biti nepomenjiva, ili se pak produ-žavati ili skračivati. U oba slučaja cev 7, koja upada u grlo aparata za kavanje služi kao vodilo za masu i vazduh. Skla-pajučom cevi mogučno je čelu spravu skrenuti u stranu od aparata za kuvanje čak i onda, ako je odstojanje izmedju suda za masu i aparata za kuvanje, vrlo malo, dakle, kad je nemogučno podiza-nje aparata. Da bi se onda mogla stopili i izvlačiti, cev 7. celom svojom dužinom utvrdjena je na izvesnom broju prstena, koje nosi užad 9, koji padaju sa doboša za užad 10. Doboši 10 mogu se obrtati, da bi se užad mogla namotavati i odmotavati. Ispust 4 stoji u vezi sa prostorom, koji se nalazi van cevi 7, i koji je ograničen kako unutrašnjim delom cevi tako i injektorom koji se nalazi odozdo. Ispod donjeg kraja cevi 7 utvrdjena je na užadi jedna kupa sta sprevodna naprava 11, koja treba da baca veči deo mase prema obimu aparata za kuvanje i koja je načijena tako, da se veči deo materijala propušta duž vertikalne ose aparata za kuvanje ili u njenoj bližini. Raspodela materijala u aparatu može se vršiti pomoču jednog ili više krila ili lopatica, koje su postavljene na donjem kraju cevi 7 na mesto kupaste sprevodne sprave 11. Korisno je da se cev 7 u poslednjem slučaju gradi iz jednog komada lima. Obrtanje krila ili lopatica nastupa usled uterivanja vazduha kroz cev 7. Oko prostora u upustu 3 kao i oko prostora u ispustu 4 postavljeni su prstenasti razvodnici 14 (sl. 2) odnosno 15 (sl- 3) od izbušenih zidova, koji se jedan prema drugom obrču, čime se regu-liše podela vazduha oko injektora, kao i u prostoru izvan cevi 7. Aparat dejstvuje na sledeči način: Ako se ovaj pomeri u prostor izmedju aparata za kuvanje i levka 2, onda se in-jektor ukloni na neki način i cev 7 ut-vrdi na levku 6 ili njegovom produženju pomoču kuka. Potom se aparat opet spusti dole, tako da leži na flanši aparata 'za kuvanje i da cev 7 strči u aparat za kuvanje. Ako je cev 7 načinjena tako, da se može nastavljati, onda se užad odmotava pošto se aparat pomeri na flanšu aparata za kuvanje, usled čega cev 7 upada u grlo tog aparata. Ventilator vezan sa upusfima i ispustima (3 i 4) stavlja se u rad i otvara se klapna 2. Materilal, koji pada iz levka u injektorsku cev 5, biva silno vučen vazduhom, koji kruži kroz cev 5 i 6, i teran kroz cev 7 sa odgovaraju-čom brzinom u aparat za kuvanje, gde se na več opisani način slaže. Kad vazduh izvrši ovaj zadatak, onda tzlazi (usled si-sanja) kroz ispust i ide ka ventilatoru, a odatle ponovo u aparat za kuvanje, u neprekidnom ciklusu dok god traje punje-nje. Pri kraju punjenja cev 7 se može uvi-jati prema torne kako se nivo materijala penje, čime se i u gornjem delu aparata za_kuvanje dobije efikasno slaganje. Što se tiče konstruktivnih izvodjenja, mogu se naravno praviti i odstupanja od gornjeg, a da se pri tom ne predju granice pronalaska. Tako na pr. cev 7 od lima ili torne slično može se načiniti teleskopski da bi se uvlačila i izvlačila. Levak 2 nije potreben, a ko se materijal može kojom drugom podesnom spvavom uteri-vati u injektorsku cev. Injektorska sprava može se naravno graditi na proizvoljne načine, koji odstupaju od načrta. Patentni zahtevi Postupak za punjenje aparata za kuvanje celuloze i torne slično, naznačen time, što se materijal uvodi u aparat za kuvanje dejstvom jedne ili više vazdušnih struja, pri čem se u isto vreme pri tom aparatu stvara rasredjivanje vazduha ili vakuum. 2. Postupak po zahtevu 1 naznačen time, što je vazdušna struja pošto je povukla materijal u aparat, od ovog vodjenja tako, da ulazeči vazduh ne smeta izlazečem vazduha. 3. Aparat za izvodjenje postupka po zahtevu 1 naznačen time što se sastoji iz jedne injektorske sprave (5, 6J koja vodi u aparat za kuvanje (1) i u vezi je i sa upustom (3) za vazduh, i sa sudom (2) za materijal tako, da materijal iz istog izlazi kad vazduh ide kroz injektor (5, 6) što se sastoji iz ispusta (4) za odvod vazduha, koji je odvodjen od injektora (5, 6). pri čem upust stoji u vezi sa podesnim ven-tilatorom, da bi se istim stvorila zatvo-rena kružna struja vazduha. 4. Aparat po zahtevu 1, naznačen time, što od sprave (5, 6) vodi cev (7), koja služi kao vodilo za materijal i vazduh i koja može svojom dužinom biti nepro-menljiva ili podeljena za nastavljanje ili skračivanje. 5. Aparat po zahtevu 4, naznačen time, što je od platna, kože ili torne slično ria-činjena cev (7), svojom dužinom utvrdjena za izvestan broj prstenova (8), koje nosi užad (9) ili torne slično, te se može na-motavati na dobošima, ili sa istih odmotavati, pri čem su ovi doboši kakvom podesnom napravom povezani tako, da se mogu istovremeno obrtati. 6. Aparat po zahtevu 4 i 6 naznačen time, što užad ispod donjeg kraja cevi (7) nosi kupasti štit ili torne slično (11), koji se sastoji iz kružnih prstena iste ose, koji su postavljeni tako, da propuštaju manji deo materijala, dok se znatno veči deo ravnomerno deli bliže obimu i po istom. 7. Aparat po zahtevu 4 naznačen time, što su u prostoru oko upusta, kao i u prostoru oko ispusta tzvan cevi (7) postavljene pomerljive naprave (14 odnosno 15), koje su tako konstruisane, da se njima može regulisati ravnomerna podela kako ulaze-čeg tako izlazečeg vazduha u pomenutim prostorima. 8. Aparat po zahtevu 4, naznačen time, što je isti nošen od kakve podesne poprečne naprave, tako da se pomoču nje aparat, ako se hoče puniti, može pome-rati iznad aparata za kuvanje (1) posle punjenja terati u stranu od istog. , ' • n- ■ • : " -x •<:•,., <: .■Vinifli i - ■ ;Ji'h ■ .Jdc navi' ' ; : o ' - ■ ■ Uf 1.0 ■ - , • i (\}i x> aied J^i.sdl. boq«!-bi-su oja .strni ^nLteV^dtd sri orivmer se ■ • iiorf .seo •» i flnateip d ta S j iiple . : ■ "" ■ o ■:■- ; = ■. : . . .. ... 100 .,J?1h /9 r . - • ' -•> . ■ • ■