KRALJEVIMA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU INDUSTRISKE SVOJINE Klasa 8 (4) Izdan 1 oktobra 1933. PATENTNI SPIS BR. 10416 Faigle Friedrich tehničar i Faigle Carl, fabrikant, Hard bei Bregenz, Austrija. Pobolšjanja na uredjajima za tretiranje končanih kanura (predja). Dopunski patent uz osnovni patent broj 9708. Prijava od 27 decembra 1932. Važi od 1 aprila 1933. Traženo pravo prvenstva od 2 januara 1932 (Nemačka). Najduže vreme trajanja do 30 aprila 1947. Pronalazak se odnosi na poboljšanja na uređajima za tretiranje končanih kanura po osnovnom patentu br. 9708. Ovde je pri tome u pitanju postizanje raznovrsnih kretanja končanih kanura, onako, kako se ona javljaju kao podesna za postupke bojadisa-nja, odnosno za načine postupanja, koji svagda treba da se sprovode, i to je osim po osnovnom patentu postignutog stupanj-sko,g raznobojnog bojadisanja (kmiranje, ombriranje) na isti način omogućeno kako jednoliko bojenje, tako i prethodno i naknadno tretiranje i oživljavanje, pri čemu mogu biti upotrebljene boje svake vrste, kao na primer substantivne boje, indan-tren boje, sumporne boje i diaco boje Zadržavajući bitne odlike osnovnog patenta. postoje po ovom pronalasku uglavnom još sledeče odlike: 1. Različito mogući uređaji za kretanje nosača pređe, koji bivaju, kako neprekidno, tako i sa prekidima pogonjeni u svima položajima pomerenosti i takođe za vreme njihovog pomeranja. 2. Naročito izvođenje nosača pređe. Osim ovih odlika postoje još i dalje odlike, koje su navedene u sledečem opisu i u patentnim zahtevima. Sl. 1, 2 j 3 pokazuju jednu srazmerno prostu mašinu koja kao jevtino pomoćno sretštvo može lako biti postavljena na postojećim sudovima za bojadisanje, a da na kraju ne moraju biti vršene naročite pripreme, kao postavljanje fundamenata i t. si. Pri tome je važno da je pire svega izveden jednostavan pogon za sve jedno pored drugog postavljene nosače pređe, i da nosači pređe mogu biti obrtani u svakom podešenom visinskom položaju, što je na primer utoliko korisno, što po vađenju iz km patila pouzdano tečnost boje ostaje ravno-merno raspodeljena na končanim kanuri-ma, i biva izbegnuto neželjeno oksidisanje gornjih delova kanure. a isto tako i prezasićenost donjih delova kanure, što bi inače bio slučaj kod nosača pređe koji se iz-» van kupatila više ne obrću, naročito od indantrenskih bojadisanja. Usled toga više nije potrebno, da se kanure za vreme tako zvanog uzimanja mustre, t. j. upoređujućeg ispitivanja boje pomoću uzoraka boje, ostavljaju u kupatilu. Takođe i kod izves-nih naknadnih postupaka je od važnosti, ako nosači pređe zadrže stalno svoje obrtanje. Sl. 1 pokazuje izgled odozgo ove mašine, si. 2 pokazuje odgovarajući izgled spreda i si. 3 pokazuje podužni ' izgled sa strane, u kojem su radi veće jasnosti izostavljeni nepotrebni detalji. Između dva stuba 1 je postavljen vertikalno pomerljivi nosač '2 uz posredovanje vodiljnih valjaka 3, koji se prislanjaju uz stubove Pemeranje se vrši na primer po- Din. 60. moću pogonskog sretstva, koje je gore i dole priključeno na nosaču 2m na primer pomoću lanca ili užeta 4, koji se kreće preko valjaka *6. 6 i pri čemu valjci 6 leže na osovini 7, i mogu biti pogonjeni pomoću zupčanika B, 9 i ručice 10. Li mesto ručnog pogona može biti predviđen i mašin-ski pogon. U cilju uštede u snazi može biti predviđen protivteg 11 koji visi na užadi-ma 12, koja preko koturova 13 vode ka nosaču 2. Naravno da je moguće, da se sa sretstvima upotrebljemm za pomeranje po visini može predviden i izvesno podesno automatsko zapiranje. Nosači 14 pređe su držani u ležištima 15, i pogonjeni su osovinom 16, koja je snabdevena punim i praznim točkom 17 i odgovarajućom napravom za pomeranje. Ova mašina za bojadisanje je podesna kako za ručni tako i za mehanički pogon. Na osovini 16 se nalazi konusni zupčanik 18, koji pogoni zupčanik 19 vertikalne osovine 20. Na osovini 20 koja ima podužni žljeb 20’, leži vertikalno pomerljivo, ali ipak samo u vezi sa osovinom 20, obrtan konusni zupčanik 21. Ovaj točak je fiksiran u svom položaju prema nosaču 2 pomoću ležišnog kraka 2’, s jedne strane, i dalje pomoću svoga zahvata sa konusnim zupčanikom 22, koji se nalazi nepomično na osovini jednog od nosača 14 pređe. Dalje se na ovoj osovini nosača pređe nalazi po jedan lančani točak 23 i svi su lančani točkovi pogonjeni pomoću beskrajnog lanca 24 prvog lančanog točka. Ako je lanac 24 postavljen kao što je pretstavljeno u si. 3, to svi nosači konca bivaju obrtani u jednom smeru. Ali ako je lanac naizmenično vođen, iznad i ispod, preko lančanih točko-va to se postižu različiti smerovi obrtanja uvek prema susednom nosaču pređe. Time bivaju svagda međusobno okrenuti delovi sve po dve kanure koje susedno vise, kre-tane u istom smeru, t. j. naizmenično se izvestan broj sve susedmh delova kanura zajedno kreće na niže, a drugi susedni delovi zajedno na više. Ovaj način rada se vidi iz jedne od daljih slika iz nacrta. Time, što konusni točak 21 može biti po-meren po vertikalnoj osovini 20 sa nosačem 2, omogućen je stalan pogon nosača 14 pređe u svima mogućim visinskim položajima. Niski položaj nosača konca, pri kojem končane kanure St bivaju zagnjure-ne u sud 25 sa bojom, pokazan je u si. 2 punim linijama. Naravno da prema potrebi gradivni raspored može biti tako izveden, da se nosači pređe za vreme bojadisanja približno obrću za jednu trećinu svoga spoljnjeg prečnika u kupatilu sa bojom. Usled toga je samo svagda jedan neznatan deo končane kanure izložen vazduhu, tako, da kod indantrenskih bojenja ne može nastupiti oksidisanje. Nosači prede mogu dobiti proizvoljan oblik, t. j. oblik preseka, na primer u vidu krsta. Najviši položaj je pokazan u si. 2 tačka-sto. iznad suda 25 mogu b,ti predviđena mehanička sretstva za njihanje, odnosno za njihanje i za ceđenje (presevanje) končanih kanura, na primer parovi 26 i 27 sa umetnutim ili pritvrđenim štapovima 26’ odnosno 27’, koji na primer u cilju ceđe-nja mogu međusobno biti suprotno kreta-ni, eventualno pomoću podesno podešenih ekscentara 28 i ekscentarskih poluga 29. Ekscentri se nalaze na osovini 30, koja može biti pogonjena posretsivom konusnih točkova 31, 32, od kojih je točak 32 utvrđen na osovini 16 Pogon parova šina 26, 27 može biti postignut na različite načine i raspored štapova 26’ i 27’ može biti proizvoljan, i u slučaju da se zahteva, odnosno namerava nihanje bez ikakvog dejstva presevanja, dovoljan je takode i jedan jedini par šina sa umeštenim štapovima, ili i samo jedna jedina šina sa utvrđenim štapovima. Izvođenje, opisane mašine za bojadisanje je takode i tako moguće, da se mašina može dalje kretati da bi prema želji bila dovedena od jednog suda ka drugome, pri čemu se naravno pomoću sretstava stara o tome, da se bez obzira na promenljivo postavljanje na druga mesta uvek može vršiti potrebni pogon mašine, što naročito dolazi u obzir, kad je predviđen mašinski pogon. Takode se i za dalje kretanje mašine može predvideti mašinski pogon, koji naravno prema okolnostima mora da može da se upravlja po volji. Za nosače pređe, koji po sebi mogu biti proizvoljno izvedeni, postoje različite mogućnosti kretanja, pri čemu prema obimu mašinom željenih načina postupanja končanih kanura, biva predviđan mali ili veći broj vrsta kretanja, odnosno stavljanja u dejstvo nosača pređe. Glavni načini kretanja su mogući pomoću mašine koja je pretstavljena u si. 4 i 5, naime: 1) obrtanje nosača pređe, 2) dizanje i spuštanje nosača pređe i 3) nihanje nosača pređe. Nihanje se ovde sastoji u vodoravnom kretanju tamo i amo svih nosača pređe. AH uređaj može takode i tako biti izveden, da se ovo nihanje može izvesti na drugi način. U svakom slučaju je važno, da kako obrtanje tako i njihanje u svima visinskim odnosno dubinskim položajima nosača pređe, naročito i za vreme njihovog premeštanja može biti neprekidno nastavljano. Mašina za bojadisanje prema si. 4 i 5 se sastoji u glavnom iz bočnih stubova 50, u kojima je pomoću zavrianjskih vretena 51 predviđena vodoravna nosiva greda 52 koja je vertikalno pomerljiva. i koja pomoću valjaka 53 biva vođena po štabovima 50. Pogon zavrtanjskih vretena se vrši pomoću parova 54 konusnih zupčanika sa osovine 55. Osovina 55 ima dva konusna točka 56 i 57, sa kojima pogonski točak 58 može naizmemčno biti dovođen u zahvat. Točak 58 se nalazi na osovini koja biva pogonjena sa izvesnog podesnog mesta. Korisno je ako točak 58 je priključen na kakav elektromotor 59, tako, da iz toč-kova 56, 57 i 58 obrazovani menjački mehanizam može različito biti upotrebljavan, da bi se zavrtanjska vretena 51 obrtala u jednom ili drugom smeru, prema tome, da li vodoravna nosiva greda 52, koja nosi obrtne nosače pređe, treba da bude kreta-na gore ili dole. Ako se točak 58 nalazi u sredini između točkova 56 i 57, to se vodoravna nosiva greda 52 nalazi u miru. Na vodoravnoj nosivoj gredi leži podužno po-merljivi, sa kliznim vodiljama, i za sve nosače pređe zajednički, sanduk 60 sa mehanizmima, u kojem su smešteni svi nosači 61 pređe. U cilju nezavisnog pogona nosača 61 pređe radi obrtanja oko njihovih podužnih osovina, može na sanduku 60 biti predviđen elektromotor 62 sa priključenim mehanizmom 63 za smanjenje prenosa, sa kcjeg pomoću osovine 64 preko para 65 konusnih točkova, i pomoću točkova 66 i 67 biva pogonjena jedna od osovina za nošenje pređe. Sve osovine za nošenje pređe imaju lančane točkove 68 i preko njih je vođen beskrajni lanac 69 tako, da svi nosači pređe bivaju stavljeni u obrtanje. Lanac može na primer biti postavljen na način koji se vidi iz si. 4, usled čega su-sedni nosači pređe dobijaju međusobno suprotni smer obranjeni tako, da se svagda susedni delovi končanih kanura naizme-nično zajednički kreću u jednom smeru u, odnosno iz kupatila, kao što je označeno strelicama u si. 4. Sa pogonskim uređajem za obrtanje nosača pređe može jednovre-meno biti udružen pogonski uređaj za zajedničko nihanje tako i amo nosača pređe, naravno tako, da se nihanje može isključiti sa pogona, prema želji ili potrebi. Nihanje nosača pređe se daje tako sprovesti, da od mehanizma 63 za smanjenje prenosa vođi osovina 70, sa koje pomoću para zupčanika 71, 72 biva pogonjen krivinski valjak 73 sa kosim žljebom 74 i pri tome sanduk 60 nosača pređe valjkom 75 zahvata u kosi žljeb 74. Pri pogonu krivinskog' valjka 73 biva sanduku sa mehanizmima, odnosno nosačima pređe dodeljeno vodoravno kretanje tamo i amo, poprečno pre ma osovinama nosača pređe. Parovi 71 i 72 ćecn.h t.čkova moraju naravno biti iako raspoređeni, da je uprkos pomeranja sanduka sa mehanizmima obezbeden pogon krivinskog valjka 73. Spojni prsten 76, koji se može pomerati po osovim 70, a ipak se sa njome obrće, služi tome, da po potrebi uključuje i isključuje pogon krivinskog valjka 73. U si. 4 je pretstavljen isključen pogon. Ležišni i pogonski uređaj za nosače pređe su tako izvedeni, da kanure u slučaju da se želi, mogu potpuno, ili skoro potpuno, biti zagnjurene ispod ogledala kupatila, iako, da kanure pri svome kružnom kretanju ih nikako ili samo vrlo kratko vreme budu izložene vazduhu, i da usled toga ne može nastupiti oksidisanje odnosno bronsiranje. Ovaj uređaj je od velike važnosti po bojadisanje indantrenskim i sumpornim bojama. Kao što se vidi iz si. 5, na sanduku 60 sa mehanizmima su za svaki nosač konca predviđene naročite ležišne uzengije 77 za par 78, 79 zupčanih točkova, i za stvarne osovine nosača pređe. Si. 5 pokazuje na primer niski položaj obrtnog nosača konca u bojadišućoj tečnosti. Sud 80 je u ovoj slici pretstavljen u preseku. Najviši položaj koji se može dostići iz-dizanjem nosača pređe iz kupatila, označen je tačkasto isprekidanim linijama. Končane kanure su označene sa St. Pomoću ove mašine za bojadisanje se između ostaloga mogu postići sledeća radna stanja: a) Tako niski položaj nosača prede, da su kanure potpuno potopljene u kupatilo; pri tome ili samo obrtanje, ili samo nihanje tamo i amo, ili obrtanje i nihanje tamo i amo nosača konca sa kanurama; b) Tako visoki položaj nosača pređe, da se kanure gnjuraju u kupatilo samo za proizvoljno mali ili veliki deo svoje dužine prema podešenosti; pri tome se vrši ili samo obrtanje, ili samo nihanje tamo i amo, ili obrtanje i nihanje tamo i amo nosača pređe sa kanurama. c) Takav visinski položaj nosača konca, da kanure više ne budu ni malo zagnjurene u kupatilo, nego vise slobodno u vazduhu pri tome se vrši ili samo obrtanje, ili samo nihanje tamo i amo, ili obrtanje i nihanje tamo i amo nosača pređe sa kanurama. d) Kretanje gore i dole nosača pređe između proizvoljnih visokih i niskih graničnih položaja; za vreme ovog kretanja na gore i na dole se vrši ili samo obrtanje, ili samo nihanje tamo i amo, ili obrtanje i nihanje tamo i amo nosača pređe sa kanurama. e) Raznovrsno izvođenje, odnosno isključivanje obrtnog i nihajućeg kretanja pri kretanju na gore, prema kretanju na dole, nosača pređe sa kanurama. f) Mirni položaj nosača kanura u svakom proizvoljnom visinskom ili nizinskom položaju; pri tome mirovanje ili stavljanje u dejstvo obrtnog i nihajućeg kretanja nosača pređe. g) Dižuće i spuštajuće kretanje nosača pređe može se vršiti pomerljivom brzinom, na primer i tako, da kanure bivaju polako spuštane u kupatilo i da brže budu ponovo izdizane. Umesto, u primeru izvođenja prema si. 4 i 5 primenjenog sretstva za proizvođenje kretanja mogu biti izabrana i druga sret stva. Tako se dižuće kretanje nosive grede 52, koja nosi obrtne nosače pređe, može time postići, što se greda pritvrđuje na dva beskonačna lanca koji su vođeni preko toč-kova. Dalje je moguća upotreba lanaca prema si. 6. Ovde lanci 82 koji su vođeni preko točkova 81 zahvataju s jedne strane gredu 52 j s druge, strane dižuće koture 83 koji na proizvoljan način zajedno bivaju obrtani u suprotnim smerovima. Takođe može biti izveden i takav uređaj, da sandučna greda 52 prema si 7 leži neposredno na čepovima, odnosno na valj-cima 84 sa dižućih koturova 83, koji svoj pogon dobijaju-t pomoću puževih točkova 85 i puževa 86. Pri tome može nezavisno od dizanja i spuštanja nosača pređe da se vrši proizvojlno nihanje grede 52 tamo i amo, što ie naročito olakšano pomoću kliznih valjaka 84. Slično je izvođenje pretstavljeno u si. 8. Pri tome greda 52 sa nosačima prede izvodi prinudno vertikalno kružeće kretanje. Kod svih uređaja za dizanje je podesno, da se ukupna težina, koja treba da se diže, približno izjednači. Što se tiče nihajućih kretanja, koja mogu biti predviđena horizontalno ili vertikalno prema osovinama nosača pređe, poprečno, pođužno, poprečno i pcdužno, u krugu ili u krivoj putanji ili t. si., to su mogući različiti pogoni, na primer pomoću nihajućih odnosno krivajnih čepova ili ekscentara ili prenosnih poluga. Prema kretanjima koja se žele postići, nosiva greda 52, koja drži nosače prede biva na podesan način smeštena u ležišta tako, da za proizvođenje kretanja budu potrebne samo neznatne sile. Na primer prema slici 9 nosiva greda 52 pomoću valjaka 88 i valjaka 89 koji se nalaze poprečno prema ovima, može biti smeštena tako, da nesmetano bude moguće horizontalno kružno oscilisanje ' grede 52. Ležište ostaje zadržano u svima visinskim i nizinskim položajima. Valjci 89 bivaju kretani gore i dole sa gredom. Umesto valjčanog ležišta mogu biti pri-menjeni i kugličasti ležaji. Mehanizmi za proizvođenje dižućeg, nihajućeg i obrtnog' kretanja svagda treba da se tako izvedu, da se može izvesti ili samo delimično gnjuranje kanura u kupatilo ili pak potpuno gnjuranje u kupatilo. Neka bude još pomenuto, da između o-staloga, kao u si. 10 što je .pretstavljeno gledano odozgo, pogon za obrtanje nosača pređe može biti izvođen promenljivom brzinom i smerovima. Pri tome biva upo-trebljen zupčasti segmenat 90 sa promen-Ijivim zamahom, koji biva pokretan pomoću krivaje 91 i prenosne poluge 92. Sa segmentom 90 se nalazi u zahvatu zupčanik 93 i pomoću para 94, 95 konusnih točkova bivaju pogonjene osovine nosača 61’; nosači pređe se međusobno nalaze na proizvoljan način pogonski u vezi. Osim, u nacrtu i u opisima samo radi primera, navedenih kretanja i pogona i njihovih pojedinačnih konstrukcija, opet samo radi primera datih, moguće su još proizvoljne varijacije i to veoma mnogostruko odgovarajući mnogobrojnim tehničkim sretstvima koja se imaju na raspoloženju. Pronalazak takođe predviđa mogućnost, da se pomoću promene preseka nosača pređe postigne izvesno oscilisanje kanura, i pri tome postoji korist, da promena preseka može biti preduzimana odgovarajući prema sprovođenju različitih načina boja-disanja. Korisno dolazi u obzir zrakasti, najprostije u vidu krsta, osnovni presek, koji se na primer može postići time, što se na o-sovinu nosača pređe pritvrđuje više po-dužnih limanih traka. Spoljne ivice poduž-nih limova, koji su podesno zaobljeni, nisu međusobno spojene naročitim obimnim limovima ili t. si. Promenljivost preseka nosača pređe je od koristi pri različitim postupcima bojenja. Na primer jednostrano prošireni presek nosača prede je podesan za postupak jednolikog bojenja, dok je za ombrirano ili u više boja bojenje potreban obični cen-trični oblik preseka. Ekscentričnim presekom biva postignuto izvesno nihanje tamo i amo kanura koje preko nosača pređe vise u kupatilu, pri čemu putanja oscilisanja svagda može biti uvećavana ili smanjivana odgovarajućom promeoom ekscentričnosti. Obično, t. j. pri nepomerljivo jedan pored drugog poređamh nošača pređe, postoje izvesne granice za ekscentričnost preseka. Ali se može predvideti i uređaj, da aksijal-no rastojanje nosača pređe može međusobno biti menjano, tako, da se pomeranje ekscentričnosti može sprovoditi u širim granicama. Za izvesne slučajeve, na primer dugačke kanure i plitki sudovi za boju, i prema materijalu koji treba da se boji i prema vrsti bojadisanja, podesno je da se presek nosača, pređe može uvećati kako koncentrično tako i ekscentrično. Za sve slučajeve koji mogu nastupiti, mogu se izvesti različni oblici izvođenja. Premena preseka nosača pređe po pronalasku biva uglavnom postignuta time, sto se svaki nosač pređe snabdeva bar jed-him delom koji se može pomerati ili skidati, odnosno zainenjivati. Naravno da se u primeni ove odlike pro-nalazačko rešenje može sprovesti na različite načine, i između b'stalojga postoji još i jedna dalja odlika pronalaska u tome, što na primer jedan nosivi deo iz Svojeg običnog položaja može sa jedne strane osovine nosača pređe biti preveden na naspramnu stranu, ili što se primenjuje letva-đodatak koja se može skidati, i koja u cilju jednostranog proširenja preseka biva stavljana na jednu od podužnih letava zrakastog nosača pređe. Postoji takođe mogućnost, da bude predviđen veći broj takvih letava za namicanje za pojedine nosače pređe. Jedan primer izvođenja nosača pređe sa letvama za namicanje pretstavljen je u si. 11 i 11a. SI. 11 pokazuje jedan nosač pređe sa letvom za namicanje u poprečnom preseku, i si. 11a pokazuje izgled oba dela gledano odozgo. Nosač 2 pređe koji se nalazi na obrtnoj osovini 1 je ovde izveden u vidu krsta. Na jedan od četiri podužna lima nosača pređe je postavljena letva 2’ koja se može skidati, tako, da ukupni presek nosača pređe biva povećan u dotičnom pravcu. Letva za namicanje može na proizvoljan način biti pritvrđena na primer pomoću pijavica ili tome slično. Za nosač pređe i za letve za namicanje biva podesno biran gradivni materijal, koji pri upotrebi ne biva oksidisan bojadišućom tečnošću, na primer može biti upotrebljen čelik koji ne rđa. Moguć je još čitav niz drugih oblika izvođenja, kao što to pokazuju si. 12 do 3?. SI. 12 pokazuje u presecima veći broj jednp pored drugog' .nalazećh se koncentričnih nosača prede, koji svi imaju presek u vidu krsta. Svaki nosač pređe se sastoji iz dva međusobno vezana dela 2, odnosno 4, pri čemu je deo 4 izveden tako da se može pomerati. Deo 4 irtia rupe 4”, koje omogućuju njegovo pritvrđivanje pomoću zavrtnjeva 40 ili t. si. na delove 2, 2. Ume-sto rupa 4’ mogu biti predviđeni procepi 41 (si. 15 i 16). SI. 13 pokazuje: koncentrične nosače pređe koji su pretstavljeni u si. 12, preobraćene u nosače sa ekscentričnim presekom. SI. 14 pokazuje u izgledu odozgo nosač iz si 12. SI. 15 pokazuje u preseku nosač pređei u vidu krsta u malo 'izmenjerrom obliku izvođenja. SI. 16 pretstavlja izgled odozgo. SI. 17, 18 i 19 pokazuju opiet jedan drugi oblik izvođenja u preseku i u izgledu odozgo. SI. 20 pokazuje u preseku nosač pređe, u vidu krsta, kod kojeg se riosivi deo 4 koji je snabdeven kosini pro-cepmia, može pomerati u prorezu 3 u sredini tela 1, koji se pruža po celbj dužini nosača pređe. Za pomeranje .služi šina 5, koja čivijama 6 zahvata u kose proreze 7 u delu 4. Šina 5 biva vođena u žljebu tela 1 i na podesnim mestima postoje uzengije 8, koje šini obrazuju vodilju spolja. U si. 20, 21 j 22 se nalazi nosivi deo 4 u središ-nom položaju, a u si. 23 je bočno pome-ren. Na sličan način kao prema si. 20^—23 je izveden i nosač pređe prema si. 24. Ovde je nosivi deo 2 vezan sa cevi 9 i deo 4 biva vođen u odgovarajućim prorezima cevi. U cevi 9 se nalazi šina 10 za podešavanje, koja čivijama 11 strci u odgovarajuće proreze u delu 4. Kod jednog daljeg oblika izvođenja prema si. 25 do 27 postoji četvorostrano sre-dišno telo 12. Na dve strane istoga su utvrđeni nosivi delovi 13 i 14, i kroz podužne proreze ovih nosivih delova strče pomer-Ijivj delovi 15 i 16. Za pomeranje služe šine 17 i 18, koje su smeštene na nosivom delu 14 pomoću uzengija 19. Čivije 17', odnosno 18’ pomenutih šina zahvataju u kose proreze 20 nosivih delova. Koncentrični položaj nosivih delova je pokazan u si. 25 i 26, a ekscentrični položaj se vidi iz si. 27. Prema si. 28 postoje četiri pojedinačno umeštena nosiva dela T1—T4, koji po želji mogu biti izuzeti svi ili samo jedan deo, prema tome da li treba da bude postignut izvestan određeni koncentričan ili i ekscentričan presek. Komadi K obrazuju nepomične vodiljne delove koji su pritvrdeni na obrtnoj osovini. SI. 29 pokazuje slično izvođenje, no ipak sa skroz sproyedenim, jedno u drugo uvučenim nosivim defovima 2, 2, odnosno 4, 4. SI. 30 pokazuje, ugaone umetke za nosače prede. U el. 31 postoji nosivi deo koji se može skidati kod nosača pređe, obično u vidu slova T izvedenog. U si. 32 se ipože nosivi deo T2 uvlačiti u nosač pređe koji je izveden u vidu sl'o- va T. U sl- 33 se mogu četiri nosiva! dela uvlačiti kao celina u središni deo K nosača prede. Prema sl. 34 nalazi primenu deo na uvlačenje u vidu slova T. U središne delo-ve K, koji su pretstavljeni u sl. 28, 29, 30, 33 i 34, mogu, kao što se vidi iz nacrta, biti umeštani veoma različiti oblici nosivih delova. Prema sl. 35 i 36 je ugaoni nosivi deo prdviđen da se može preklapati, tako, da naizmenično može biti dobiven presek u vidu krsta, ili samo u vidu slova T. Sl. 37 pokazuje jedan nosač pređe sa jednim pro' stim delom koji se može preklapati, pri čemu je moguće i preobračanje preseka u vidu krsta u presek u vidu slova T, i obratno. Kod svih oblika izvođenja nosača prede, u smislu pronalaska biva podesno vođeno računa o tome, da se pomeranje nosivog dela, odnosno delova, vrši bez menjanja njihovog položaja u podužnom smeru nosača pređe. Radi ovoga mogu biti predvideni podesni vodiljni delovi. Patentni zahtevi: 1. Poboljšanja na uređajima za tretiranje končanih kanura (pređe), naročito za bojadisanje, po osnovnom patentu 9708, naznačena time, što su predviđena sretstva koja omogućuju kako neprekidni tako i sa prekidima pogon nosača pređe, u svima pomerenim položajima koji se mogu javiti, kao i za vreme pomeranja. 2. Mašina po zahtevu 1, naznačena time, što su predviđeni uređaji, koji omogućuju, da se, kako mirni tako i stalno obrtni, nosači pređe podižu i spuštaju, da se nihaju u poprečnom smeru, ili da im se po potrebi dodeli aksijalno ili mešovito kretanje, pri čemu ovi uređaji mogu postojati u mašini pojedinačno ili u većem broju. 3. Mašina po zahtevu 1 i 2, naznačena time, što su predviđena sretstva, pomoću kojih nosači prede mogu izvoditi kružna kretanja u horizontalnom ili u vertikalnom pravcu. 4. Mašina po zahtevu 1 i 2, naznačena time, što su uređaji za proizvođenje dižu-ćeg kretanja nosača pređe tako izvedeni, da je moguće kako delimično tako i potpuno gnjuranje kanura pređe u kupatilo, kao i potpuno izdizanje kupatila. 5. Oblik izvođenja mašine po zahtevu 1 do 4, naznačen time, što je greda koja zajednički nosi nosače pređe, obešena pojmo-ću lančanih nizova, koji deluju na dižuće koture, koji bivaju obrtani radi proizvođenja dižućeg kretanja, i jednovremeno su izvedeni kao izravnjači težine. 6. Oblik izvođenja mašine po zahtevu 1 do 5, naznačen time, što je greda koja zajednički nosi nosače pređe, pomoću kliznih čepova ili t si. direktno smeštena na dižu-ćim koturima koji izjednačuju težinu, i koji su obrtni, i na primer pomoću pomerlji-vog mehanizma mogu biti obrtani u suprotnim smerovima. 7. Oblik izvođenja mašine po zahtevu 1 do 6, naznačen time, što je greda koja nosi zajedničke nosače pređe, pomoću poprečno međusobno postavljenih valjaka tako smeštena, da je lako moguće pjomera-nje grede u svakom horizontalnom pravcu. 8. Oblik izvođenja mašine po zahtevu ] do 7, naznačen time, što radi obrtanja nosača pređe postoji pogonski uređaj koji je snabdeven kružnim segmentom, tako, da nosači pređe mogu biti pogonjeni sve većom, odnosno sve manjom brzinom, i u različitim smerovima obrtanja. 9. Oblik izvođenja mašine po zahtevu 1 do 8, naznačen time, što ili svi nosači prede mogu biti obrtani u istom smeru, ili1 po parovima svaki u suprotnom smeru. 10. Oblik izvođenja mašine po zahtevu 1 do 9, naznačen time, što su ležišne pogonske naprave za nosače pređe tako izvedene, da je moguć svaki proizvoljan dubinski, odnosno visinski položaj nosača pređe od pjotpunog gnjuranja u kupatilo do potpunog izdizanja iznad kupatila. 11. Oblik izvođenja mašine po zahtevu 1 i 10, naznačen time, što ima ležišno teto, koje je predviđeno na zajedničkom sanduku sa mehanizmima, i u kojem osovine nosača pređe leže dublje, no stvarne pogonske osovine, i pomoću međuuključemh prenosnih sretstava bivaju p'ogonjene. 12. Mašina po zahtevu 1 do 11, naznačena time, što je poprečni presek nosača pređe promenljiv. 13. Mašina pb zahtevu 12, naznačena time, što je svaki nosač pređe snabdeven bar jednim nosivim delom koji se može po-merati ili skidati, odnosno zamenjivati, ili sa više nosivih delova, koji se mogu pomeriti ili skidati, odnosno zamenjivati. 14. Mašina po zahtevu 12 ili 13, naznačena time, što se pomeranje nosivog dela, odnosno nosivih delova vrši poprečno plre-ma podužnoj osovini nosača pređe. 15. Mašina po zahtevu 12, 13, 14, naznačena time, što nosivi deo, koji se može po-merati, prodire kroz srednji deo nosača pređe. 16. Mašina po zahtevu 12 ili 13 do 15, naznačena time, što je radi pomeranja pokretnog nosivog dela, predviđena mašina za pomeranje, koja pomoću čivija zahvata u kose proreze nosivog dela. .17. Mašina pfo zalitevu 12 ili 13 do 16, naznačena time, što je središno telo nosača pređe, koje je vezano sa obrtnom osovinom, snabdeveno takvim vodiljnim prorezima, koji dopuštaju uvlačenje i izvlačenje nosivih delova, sve prema njihovom obliku, u podužnom pravcu ili u popirečnom pravcu ili u oba pravca. 18. Mašina po zahtevu 12 ili 13 do 17, naznačena time, što je nosač pređe snab- deven jednim šarnirski zglobljenim nosivim delom, ili sa više šarnirski oglobljenih delova. 19. Mašina pio zahtevu 12 ili 13 do 18, naznačena time, što se pomeranje nosivog dela, odnosno nosivih delova, vrši ne me-njajući njihov položaj u podužnom pravcu. Adpatent broj 10^16, 3 & Z -j nrn mrmro I_LLL crmr ' ’ .1 v ■ t JtJ- l ■, j: ■_ Adpatent broj :Ž. - ' „ . _ - ------------L. ' Ag;g:-:g^§: [/! I! l! Sil -1—i~f - _|-1—j——!——f—.— T' -(—f- trltti ti ti !t ‘II' !| !l ti t * i i | ■' - Vi®, • •• ■ , . . - . y m m m as ss 35' ‘SS si se ss O Olj o o o o s ' — fH-:- j .C %% Adpatent broj 10A16. Fig. 12. r^fe, \\ 1/7 \\T/i Ii i i/ '\i ' ' f*-.— a — »t« ^ A A >• I [1 \\ U \\ ! // j_x li i h a - A H Fig.13. Flg-.1t FigM *2 p F/g. /