KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
ijPKAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 1
1NDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN I. AVGUSTA 1929.
PATENTNI SPIS BR. 6207.
Dr. phil. Wilhelin Schafer, kemičar i Erz-und Kohle — Flotation G. m. b. H., Bochum, Nemačka.
Postupak za izradbu plovnih tvari kao ruda, ugljena, grafita i sl.
Prijava od 20. mafta 1928.	Važi od 1. rtovembra 1928.
Traženo pravo prvenstva od 5. maja 1927. (Nemačka).
Pronalazak se odnosi na one postupke izradiivanje, kod kojih se iskoriščenjem sabirnog djelovanja sredstava kao ulja i si. na pojedine sastojine zbiva razlučenje od sastojina, koje u nečisti ostaju u suspenziji, osobito na t. zv. postupke s plivajućom pjenom, kod kojih se sabrane sastavine pomoću jednoga plina dobivaju u obliku pjene. Poznato je pri tom, da se na plovnost može utjecati dodavanjem sredstava, koja se općenito označuju kao „reagencije". Često puta ali ovakova sredstva izdaju sasvim ili vode saino do nedostatnog rezultata odnosno na umnažanje ili razlučivanje ili oboje; to napose vrijedi za neke rude, dje je izazvana teža plovnost usljed geoloških ili atmosferskih utjecaja.
Sada se je pronašlo da se na plovnost dade djelovati, osobito i u gOre spomenutim tegotnim slučajevima, ako se dodaju rea-gendje, koje sadrže tjelesa, koja potiču od polythion-kiselina. Polythionkiseline definiraju se kemički kao kiseline tipa H2 Sx O«, dje x može da ima vrijednost od 2—6. Kao najjednostavnija tjelesa te vrsti dolaze u pitanje soli polithionkiseline, thionati, bili Oni neutralni ili kiseli. Pri tOm su općenito soli viševalentnih kovina većega učinka od onih jednovalentnih kovina. Dodavanje ovili sredstava može se već prerna naročitim prilikama obaviti poznatim načinom prije, za ili iza meljenja na sitno i to ili samih ili pomiješanih s drugim flotacionim sredstvima, bilo istodobno ili jednih za drugima. Proizvodnja
pjene može se obavljati kojim god načinom, kao na pr. miješanjem ili upuhavanjem zraka. U mnogim se slučajevima osobito pokazuje, da se djelovanje sredstava prema pronalasku dade pojačati, ako se još istodobno ili kasnije dodavaju sredstva, koja stvaraju ili po-davaju jone hydroxilaili vodika Poboljšajući učinak na plovnost, pa prema tomu i p6-boljšanje obogaćenja ili izlučivanja ili obojega dade se dakle postići sad dodavanjem kiselina ili sredstava s kiselom reakcijom,-sad dodavanjem baza ili sredstava s bazičnom reakcijom. Koja će se kombinacija u pojedinom slučaju upotrijebiti, zavisi o karakteru tvari, na koje se postupa. Tako se je pri-merice prva kombinacija pokazala dobrom ze pogodovanje plovnosti bakrenih, olovnih i srebrnih minerala, a potonja za cinčane, antimon, arsen-minerale, kao i za pirite.
Pronašlo se je nadalje, da se uporabom sredstava prema pronalasku omogućuje po izboru plovnost pojedinih tvari ili grupa tvari. Tu stoji sve do pojačanja protivnosti dviju ili više plovnih tvari, pa se je pokazalo, da su za to sredstva prema pronalasku vanredno prikladna. Oipogućeno je dakle,, da se dobije najprije jedna grupa tvari, dok se druga pridržava u talogu, pa se naknadnim postupanjem može u cijelosti ili djelomice takodjer dobivati. Pri tom igra već prema sastavu smese, na koju se ima , postupati, osobito ulogu vrst i redoslijed dalje doda-vanih flotacionili sredstava. Prema gornjem razlikovalo se je izmedju tvari, kod kojih
Din. 10.—
se poboljšava plovnost uporabom sredstava prema pronalasku u zajednici s bazičnim reagencijama (tvari prve vrsti) i takovih, gdje isto vrijedi za kisele reagencije (tvari druge vrsti).
U nizu slučajeva, koji su označeni sadr-žinom tvari prve vrsti, pokazalo se je shodnim, da se te tvari ne najprije izluče uporabom jona nieroksila i da se onda do potrebe u talogu pridržavane tvari druge vrsti izvade naknadnim dodavanjem sredstava s kiselom reakcijom Imadeliviše grupa tvari druge vrsti, važno je opažanje, da mogućnost ponovne flotacionosti ovih tvari zavisi već prema njihovoj vrsti od niže ili više koncentacije jona vodika. Moguće je dakle, da se postepenim pojačanjem dodatka sredstava s kiselom reakcijom dobivaju pojedine tvari ili grupe tvari iz takovih smjesa razlučena odn. jedna za drugom. Ako manjkaju tvari prve vrsti, shodnije je, da se uzme neposredno potonji postupak, t. j. da se uz sredstva u smislu pronalaska doda vaju sredstva s kiselom reakcijom, do potrebe postepenim pojačanjem.
Primjeri:
1)	Taložina, koja sadrži 500 g. fino samljeveno olovno-srebrene rude sa 2, 9% Pb i 290 g. Ag na tonu dobila je primjesu od 4 cm3 5% ne rastopine željeznog ditionata Nakon djelovanja od 10 minuta dodao se je 1 g. vodenog stakla i nekoliko kapi drvenog katranskog ulja, pa se flotira. Pri tom se je dobilo 20 g. olovnog koncentrata sa 60. 5% Pb i 6. 2 kg Ag od tone, što odgovara iz-lučenju od 83 /o za Pb i 85% za Ag. Paralelni pokus, koji se je proveo s istom ru-dačom pod istim uvjetima ali bez dodatka thiooatd dao je uz jednaku količinu koncentrata samo obogaćenje od 25% Pb i 5. 5 kg Ag od tone, čto odgovara izlučenju od 73% za Pb i 74% za srebro.
2)	Količini od 1000 kg. cinčane rudače dodalo se je za mokrog meljenja 1000 cm3 20% ne rastopine cinčanog tritionata, onda se je pred flotacionim aparatom dodalo 500 g. sumporne kiseline, razrijedjene 1:1, i onda se je u taložini od 1:4 uz dodavanje smiese od fenola i drvenog katranovog ulja (1:1) flotiralo. Pri tom seje dobilo 151 kg. cinčanog koncentrata sa 51% Zn, što odgovara izlučenju cinka od preko 93°/o. Paralelni pokus, proveden sa 250 kg iste rudaće, pod inače jednakim prilikama, ali bez dodatka thionata, dao je 37.7 kg. cinčanog koncentrata (dakle po težini istu količinu) sa 48.3% Zn, što odgovara izlučenju cinka od ne sasvim 89%.
3)	Taložina sa sadržinom od 500 g. naplave olovne-cinčane rudače mokro mehaničke priredbe sa 5,2% Pb i 8,0% Zn predhodno se je obradjivala sa 2,5 cm3 desetpostotne
smjese raznih cinčanih politionata, sastavliene u glavnom iz tri- i tetrationata, kroz deset minuta, a onda se je uz dodavanje 0.5 g. vodenog stakla i nekoliko kapi kreozotovog ulja izflotirao olovni koncentrat. Onda se je dodalo 2 cm1 zasićene rastopine CU SO4, 1 cm3 sumporne kiseline, razrijedjene na 11, i nekoliko kapi brezovog ulja pa se je isflotirao cinčani koncentrat. Slijedeća tabela pokazuje rezultat:
6, 9 tež. 'U olovnoga koncentrata sa 65, 5'/,. Pb i 6, 77o Zn 14,0 tež. ‘V,, cinčanog koncentreta sa 2, 3y<> Pb i 50, 1 % Zn 7y, 1 tež. 7„ drozge sa 0. 4“/u Pb i 0,5'/« Zn.
To odgovara izlučenju od 87% olova u olovnom koncentratu i okruglo 89% cinka u cinčanom koncentratu.
4)	Na 500 g. fino samljete rudače halko-pirita i pirita sa 2, 5% Cu i 23, 5% Fe predhodno se je postupalo u taložini od jedno 1:4 sa 2 cm:! desetpostotne rastopine natri-umtetrathiona kroz jedno 5 minuta, a zatim se je uz dodavanje 1 g. kale. sode i nekoliko kapi acetonovog ulja isflotirao bakreni koncentrat kao izlučina pjene. Onda se je uz dodavanje od 2 g. sumporne kiseline, 1:1 razrijedjene, i nekoliko kapi smjese od kre-sole i drvenog katranovog ulja (1:1) izflotirao produkt pirata kao druga izlučina pjene. Bakreni koncentrat sadržao je 20, 5% Cu i 26,2% Fe, što odgovara izlučenju bakra 73, 370- Produkt pirita sadržao je l.S0/« Cu i 41, 0% Fe, što odgovara izlučenju pirita od 90°/0; drozga sadržavala je samo još 0, 05% Cu i 7, 5% Fe, od čega je jedno 5%, željeza bilo u formi željeznog silikata.
5)	Od antimonita sa arsenopiritom sa 7, 2% Sb i 0 5% As fino se je samljelo 500 g. uz dodatak od 2000 cm8 vode i 4 cm3 desetpostotne rastopine mješavine manganovog i željeznog ditionita, onda sa 2,5 cm3 zasićene rastopine bakrenoga sulfata i 1 cm3 sumporne kiseline, na 1:1, razrijedjene, jedno pet minuta miješalo i onda uz dodavanje drvenog katranovog ulja flotiralo, pri čem se je dobilo antimonov koncentrat, koji je sadržao uz 40'/„ Sb samo 1,2°/ As, što odgovara izlučenju antimona od 86%. Iza toga se je dodavanjem od još 3 cm3 sumporne kiseline (1:1) dobilo još 40"/, arsenove sadržine u obliku arsenovog produkta. Drozga je sadržala jošO, 7°/» Sb i 0, 2‘/0 As.
Kako se vidi iz ovih primjera, mogu se uzimati čisti tionati, mješavine i to mješavine raznih politionata jednog te istog metala kao i raznih metala, dakle uopće sredstva, koja sadrže tionate. Potrebne količine razmjerno prema krutoj supstanciji, variraju općenito već prema karakteru obradjene tvari izmedju 0, 05 i 1 kg. na tonu.
Patentni zahtevi:
1.	Postupak za izradbu plovnih tvari, naročito ruda i za flotiranje pojedinih tvari ili grupa tvari iz mješavina plovnih tvari po izboru osobito iz kompleksnih rudača, naznačen time, što se upotrebljavaju sredstva, koja sadrže ostatke pdlitionkiselina, kao soli po-litionkiselina ili mješavine takovih.
2.	Postupak prema zahtjevu 1, naznačen time, što se upotrebljavaju metalne soli po-litionkiselina, osobito soli polivalentnih metala.
3.	Postupak prema zahtjevu 1 i 2, naznačen time, što se upotrebljavaju jone hidrok-sila ili jone vodika podavajuća ili tvoreća sredstva.
4.	Postupak prema zahtjevu 1 ili 2, naz-
načen time, što se upotrebljavaju sredstva podavajuća ili tvoreća jone hidroksila ili jone vodika za na izbor flotiranja pojedinih tvari ili grupe tvari i što se naknadno dodaju sredstva, podavajuća ili tvoreća jone vodika za ponovno flotiranje dalnjih tvari ili grupa tvari.
5.	Postupak prema zahtjevu 1 i 2, naznačen time, što se upotrebljavaju sredstva, koja dodavaju ili tvore jone vodika, u takovim koncentracijama, za flotiranje na izbor, da se samo pojedina tvar ili pojedina grupa tvari flotira, do potrebe uz naknadno postepeno povišenje koncentracije jona vodika radi flotiranja daljnjih tvari ili grupa tvari
'