KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 23 (II
INDUSTR1SKE SVOJINE
IZDAN 31. DECEMBRA 1929.
PATENTNI SPIS BR. 6665.
Jan Arent Sch6nheyder van Deurs, inžinjer, Frederiksberg kod
Kopenhagena, Danska
Postupak za dobivanje masti i ulja.
Prijava od 13. decembra 1928.	Važi od 1. avgusta 1929.
Traženo pravo prvenstva od 2. januara 1928. (Danska).
Masti nalaze se u naravi u bilinskom i u životinjskom tkivu. Samo u posve rijetkim slučajevima imade ih u obliku skupina čiste masti kao n. pr. u šupljinama u glavama stanovitih morskih sisavaca i riba. Redovito se nalaze kao taložine u tkivu, koje se sastoji iz ugljičnih hidrata i bjelančevine u vezi s vodom. Ugljični hidrati ili proteini i voda i mast tvore koloidalni sistem, iz kojega se obje tekuće sastavine, voda i mast, dadu samo teško izlučivati.
I u tehnici imade često mješavina od masti i drugi tvari, iz kojih bi se htjelo dobiti masti. Primjerice se napominje prašak za deko-lorizaciju, koji se je upotrijebio kod hidroge-niziranja masti.
Kod običnih postupaka za dobivanje masti iz životinjskih ili vegetabilnih sirovina, kao i iz mješavina s mastima, koje dolaze u tehnici, upotrebljava se u glavnom tlak ili ekstrakcija ili spoj ovih postupaka. Osobito kod postupka s tlakom, a donekle i kod postupka s ekstrakcijom, teško je dobivati mast kvantitativno, jer stanoviti dio ostaje uvijek na tuđim tvarima, n. pr. ostatcima tkiva, s kojim masti dolaze pomiješane.
Nazočni se pronalazak odnosi na postupak, kod kojega se kemičkim putem postizava, da se u tkivu ili mješavini sadržana mast sabire tako ,da se dade razlučiti od ostalih dijelova tkiva ili mješavine. Postupak se sastoji u promjeni koncentracije iona vodika u tkivu ili mješavini sa slijedećim promjenama u napetosti površine komponenata, usljed čega mast više nema toliku tendenciju, da vlaži krute dijelove sirovina kao vo-
deni dio sirovine. Promjena u koncentraciji iona vodika, može da bude praćena, ako je potrebno, mehaničkim razbijanjem staničnih stijena prije ili poslije promjene koncentracije iona vodika; promjenom temperature, koja ide za taljenjem masti ili promjenom u viskoznosti ili napokon dodatkom vode, da se nemastnim tvarima omogući da tvore skupnu fazu, a dade se postići dodavanjem kiseline bilo direktnim dodavanjem ili pomoću mikroorganizama i s dodatkom soli ili bez njega. Mast se onda dade mehaničkim postupanjem na sirovinu, n. pr. miješanjem, tresenjem ili vrcanjem, ali sasvim bez kuhanja ili grijanja preko temperature, koja je potrebna, da mast ostane tekuća ili da se postigne priklatlna viskoznost, dovesti do stvaranja suvisle faze.
Primjer izvedbe 1.
Dodavanjem kiseline u samljevena ribja jetra, dok eksponent iona vodika ne bude 1.5, izlučuje se u jetrima sadržano riblje ulje kao samostalna faza. Naknadnim vrcanjem može se 90"/o u jetrima sadržanog ribljeg ulja dobivati.
Primjer izvedbe 2.
Finim meljenjem kopre uz dodatak 25°/0 vode, te naknadnim dodavanjem kiseline, dok eksponent iona vodika bude od prilike 2, i grijanjem do preko 30 stupanja C, izlučuje se kokosova mast, pa se lako može dobivati vrcanjem.
Primjer izvedbe 3.
Dodavanjem vode i kiseline mješavini praška za dokoloriziranje i mineralnog ulja, dok eksponent iona vodika ne bude od prilike 3,
Din. 5
razlučuje se mješavina u sloj praška za de-koloriziranje i u sloj, koji se sastoji iz ulja.
Primjer izvedbe 4.
Dodavanjem bakterija mliječne kiseline (B. cremoris) zdrobljenim maslinama i stajanjem kod jedno 25 stupnja C mijenja mliječna kiselina, koja se tvori, koncentraciju iona vodika tako, da se ulje i ostatci vrca-njem lako rastavljaju.
Navedenim postupkom proizvađanje masti odlikuju se ispred produkata, dobivenih ekstrakcijom, time, da nema ostataka sred-stav za ekstrakciju, koja se dadu teško odstraniti, niti takovih, možda obojadisanih nemastnih tvari, koje su u sredstvu za ekstrakciju rastvorive i u procesu ekstrakcije unesene u masti; a prema mastima, dobivenim tlačenjem, odlikuju se tim, da se ne nalaze u koloidalnoj mješavini s velikim količinama proteina i dijelova tkiva iz sirovina, iz kojih se masti poslije dadu samo tako razlučiti. Proizvod ulja ili masti imade dakle napram onom, koji se dobiva običajnim postupcima, znatne prednosti, pak stoga pronalazak obuhvaća osim gore opisanoga postupka i po njemu dobivene proizvode ulja ili masti.
Kada se oostupak upotrebljuje za dobivanje masti iz naravnih sirovina, to dijelovi ovih, koji ne sadrže masti, ostaju u formi, različitoj od one, u kojoj ostaju ovi dijelovi, kada se ulje dobiva tlakom ili ekstrakcijom. Oni n.pr. ne sadrže — kao ostatci kod ekstrakcije — tragove sredstva za ekstrakciju ili kao ožimci, razmjerno velike količine masti. Stoga pronalazak obruhvaća i dijelove
sirovine, koji ne sadrže masti, i koji se mogu — eventualno iza potrebne daljne obradbe iskorišćavati za hranu, gnojenje ili slično.
Patentni zahtjevi:
1.	) Postupak za dobivanje masti i ulja, naznačen tim, što se mast ili ulje promjenom koncentracije iona vodika u sirovinama, koja eventualno može biti propraćena dodatkom vode i (ili) promjenom temperature, dovodi do tvorenja suvisle faze.
2.	) Postupak prema zahtjevu I, naznačen tim, što se rečena promjena u koncentraciji iona vodika u sirovinama proizvodi dodavanjem tvari, koja u vodenoj rastopini prouzrokuje povećanje koncentracije iona vodika.
3.	) Postupak prema zahtjevu 1, naznačen tim, što se rečena koncentracija iona vodika u sirovinama proizvodi mikro-organizmima, koji stvaraju kiseline.
4.	) Postupak prema zahtjevu 1, 2 i 3, naznačen tim, što se koncentracija iona vodika mijenja tako, da će eksponent iona vodika biti ispod 5, čime se umanjuje sklonost masti za vlaženje krutih dijelova sirovina prema toj sklonosti na strani vodenih dijelova sirovina.
5.	) Postupak prema zahtjevima 1 i 2 ili 3 i 4, naznačen tim, da je promjena koncentracije iona vodika propraćena mehaničkim postupanjem na sirovine, kao mješanjem, tresenjem ili vrcanjem, čime se ulje ili mast dovodi do tvorenja suvisle faze.
6.	) Postupak prema zahtjevu 5, naznačen tim, da se temperatura povišuje toliko, da se mast drži u tekućem stanju i dobije primjerenu viskoznost.