OKOLvJ M GLA^NIR GLA5ILO GAVtZA 50K0LA KRALJtVINt JUGOSLAVIJE / Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svake subote Godišnja pretplata 50 din Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 '♦•Telefon uredništva 30-866 i 26-516, uprave 30-866 Račun Poštanske štedionice br. 57.686 Oglasi po ceniku Rukopisi se ne vračaju - Beograd, 16 april 1938 God. IX ♦ Broj 15 Naš, ju$oslovenski Uskrs L’ osećanju mira i pobožne lepote kod svih što veruju, što su uniženi i slabi, stigao je opet jedan uskrs. I kao Svaki put, doneo za sve njih ono toplo °lakšanje, onu viziju uskrsnuča, što se r£daj i pretskazuje u te praznične dane. narod jugoslovenski on donosi još Nešto više: nagoveštava mu i Božiji i Zenialjski zakon, da njegovo konačno uskrsnuče treba da se dovršava, jer je več na izmaku i drugi decenij njegove slobode. Ni u beskrajnom hodu vremena, koje utiče u večnost, ta dva decenija nisu malo odstojanje. Za jedan mla;di i poležan narod ona več znače čitavu epohu. Aiače, ili bi trebalo da znače, pun proces na svim poljima, puno identifiko-vanje svih ciljeva i težnji i potpuno sažimanje u jednom dubljem osećanju aajednice. A jeli tako? Ako razmaknemo one Prividne konture, što zaklanjaju pravi, narodni život, mi demo doči do konstatacija, nesumnjivo teških za vreme u kome živimo. Mi demo iz njih videti, da smo još na istoj raskrsnici, dezorijenti-sani, kao i u prve dane slobode. Nas ntuče ista pitanja, brinu iste brige, isti antagonizmi. Samo sa tom razlikom, što su nam moralni i nacionalni kapitali. danas več u znatnoj meri okrnjeni. I ka-da se posmatra dalje, vidi se jedna težnja, da se i dalje ide unazad, da se još više atomizirarrvo i drobimo. A to bi zasigurno značilo: da sa vrhova jedin-stva, koje smo jedva dokučili, vratimo-fe u stanja razjedinjenosti, koja smo jedva prebrodili, da se vratimo u vi-hore, strast i 'krv. Čudno je, da nam ta iskušenja dolaze baš sada, u jubilarnoj godini slobode, na mesto radosnih proživljavanja Svega onog, što se je postiglo: svih Podviga, borb'i i uspeha. Na mesto toga, nas zahuktava ničim neopravdana sHmnja: da se pitamo, da beskonačno diskutujemo, jesmo li jedan narod? Po torne izgleda, da smo izgubili osečaj stvarnosti. Jer da uije tako, zar sva Plamena snaga jednog živog naroda, zar njegov ueiscrpni životni elan, ne bi bili dovoljan dokaz da smo jedno?' J to demo ostati još i onda, kada se iz naših okamenjenih tela, u prostranstvu istorije, bude nekad biološki u-stanovljavao naš plemenski identitet. A dok se u torne pregonimo, jesmo li jedno ili troje, zaboravili smo da o *°me upitaino one, što su najpoA-aniji da to kažu; da Upitamo one 'norce i junake po bezbrojnim humkama širom cele Jugoslavije, zašto su oni živeli i Pali? I cia ih zapitamo, jeli njihov naj-vpći vaskrs bila baš slobodna Jugosla-v*ja, vaskrs nebeški i zemaljski pod-iednako? Ali to su samo senčenja, koja mule Nebeški mir ovili dana. Sve če to pro-ti bolesni atavizmi jednog zadocne-!°g pokolenja. Možda isto ovako, li-kovali su nekadj i oni što llrista spre-'Piše na (iolgotu, pa eto on vaskrsava roz vekove, a njih je prekrila cina isto-r'jska prašina. Neka do izvesnog tre-,ll,tka likuju i svi zatočnici mraka i reukcije, svi separatisti, pobediče pored SVega toga velika, ispolinska vera ju-8°slovenska. To je nesumnjivol. 1 stoga samo ispod °v°g ugla, koji je jedino realan, ži-v°tan, treba gledati na sve pojave i stanja u našem narodnom životu. Njih ffeba pobijati ne sa kompromisima, ko-T‘ kompromituju, nego sa delom i žrtvom, koja uzdiže. Ne može se po-.reči, da smo več dosada, u buri i pometenosti, ‘izgubili mnoge i važne ju-goslovenske pozicije. Ali to ne sme biti razlog, da se posve utrnu svetla, nego, naprotiv, da se ponovo zapale signali; da se ponovo osvajaju te pozicije verom, radom 1 žrtvom, a ne skepsom i zadovoljevanjem negativnih instikata. To treba da bude I naš program, naše veruju, na pragu trede decenije. U prvom redu program za one mlade i najmlade, za njih, što se rodiše u Jugoslaviji, što samo nju i poznaju. Njima ostavljamo veliko nacionalno za-veštanje, ali i sudbinske odgovornosti. Ostavljamo im, da ono što smo mi stariji nosili više u srcu, 11 viziji, da oni to preobraze u komad svog rodenog života, u potpunu stvarnost. Njitna če to biti olakšano, jer ih plemenski život nije zahvatio ni po dobu, ni po utiscima. I tek od njih u punom sjaju razvide se prava Jugoslavija. A sa njom razvide se i ona istinska solidarnost jugoslovenska, kojoj neče trebati ni-kakve mede, podvajanja i ugovori, da njemče potpunu jednakost, jer de ona dolaziti sama od sebe. Nju če več na-metnuti sila onog najvišeg, neopozivog zakona što se zove: jedinstvo života i istovetnost interesa naših. Ovisi o nama, da li demo tempo tog razvitka ubrzati ili uprostiti. Ali jedno je iznad svega sigurno: da ga ničim ne možemo sprečiti. Sve naše borbe u toni pravcu, sva oponiranja, troše samo uzalud našu narodnu snagu, da se zaustavi jedan neumitan i prirodan proces, na mesto da se ta snaga konstruktivno upotrebi. Od toga trpi narodna celina, ali još više narodni delovi, koji se tu angažuju. Njima preti jedna opasna izolacija, koja če ih, za izvestan period, omesti u stvaranju vi-ših i trajnijih vrednosti. Kulturnih i duhovnih naročito. Sve na tom terenu ostade usko, regionalno, bdz vedeg značaja po našu nacionalnu kulturu. I bez one neugasive, božanske iskre u sebi. Na mesto svih rekriminacija potreb-nije je stoga duboko i plemenito o-setiti, da se približuju trenutci, kada če sve narodne snage biti usklactene. Jer, odista, ta vremena dolaze! Približava se i naš, jugoslovenski Uskrs. Njega priprema več sama vitalnost nacije postupno, sigurno, u onim sva-kocnevnim disanjima, u ritmu svom. A pred tim na zalasku su svi znaci, emblemi, davno prestarelih shvatanja iz davno več odmaklog doba. Nešto drugo struji iz svakidašnjice, nešto što če osvajati sve nove i nove pozicije iz dana u dan; to drugo, to je jedno mlado, aktivno jugoslovenstvo, puno dinamike, koje je jedino u stanju, da sjedini napore vaskolike nacije i da osigura za nju ono najpotrebnije: život, slobotfu 1 mir. Munib Osmanagič Sednica načelništva Save za slovenskog Sokolstva Dne 12 o. m. održana je u Beogradu u prostorijania Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, sednica načelništva Saveza slovenskog Sokolstva. Seduici su prisustvovali: načelnik Saveza SS i ČOS brat dr. Miroslav Klin-ger, načelnica ČOS sestra Marija Pro-vaznjikova i brat Bohumil Havel, član načelništva ČOS, koji su stigli iz Praga, načelnik Saveza poljskog Sokolstva brat Jan Fazanovič, iz Varšave, načelnik Saveza bugarskih Junaka brat Jožef Bureš iz Sofije, načelnik Saveza SKJ brat dr. Alfred Pihler, načelnica Saveza Si i gledom na sain boravak naraštaja u Pragu, odnosno naraštajskih ekskurzija po češkoslovačkoj. Naraštaj Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije stiči če u Prag 24 juna. Su- tradan, 25 juna posle podne, naraštaj Saveza SKJ održače na sletištu poku-se; 26 juna ujutro održače se sveukupni pokusi naraštaja, a posle podne na javno] vežbi izvršiče se predaja naraštaj-skih darova. Naraštaj Saveza SKJ nastupiče na sletu u Pragu 2 puta. Takmičenje naraštaja održače se 27 juna. Za ovo takmičenje do sada je Savez SKJ primio prijavu za 2 viša odeljenja naraštajaca, 1 za sedmero-boj i S viših odeljenja naraštajki. Na-veče toga dana prireduje se na izlož-benom prostoru naraštajska beseda. Toga dana ujedno izabrani naraštajd i na-raštajke poči če u Lane, gde če se pokloniti grobu Pretsednika Oslobodite-lja Masarika. Svečana povorka naraštaja biče 28 ju-na u 17 časova. Naraštaj Saveza SKJ ostače verovat-no u Pragut i za glavne sletske dane. Članstvo Saveza SKJ stiči če u Prag 1 juna. Sutradan, 2 juna, članstvo Saveza SKJ imače pokuse. Dne 3 juna održače se pokusi članstva svih saveza; pokusi članstva Saveza SKJ održače se toga dana u 10.30 sati. Ručak za vežbače biče na sletištu. Za zajed-ničku prehranu 11a sletištu morače svaki da soboni donese pribor za jelo (vilju-šku, nož i žlicu), a za zajedničko pre-nočište pokrivač. To vredi za naraštaj i članstvo. Prva javna vežba održače se 3 juna popodne, kada če 11 trečoj tačei programa nastupiti i članstvo Saveza SKJ u zajedničkim prostim vežbama članova, članica, starije brače i članova četa od brata Ivana Kovača. To če ujedno biti i jedini nastup članstva Saveza SKJ na sletištu. Pored nastupa češkoslovačkog i ju-goslovenskog Sokolstva, od ostalih članova Saveza slovenskog Sokolstva nastupiče još: rusko Sokolstvo 4 ili 5 juna s vežbama br. Erbena, bugarski Junači i Junakinje sa zajedničkim prostim vežbama te s narodnim igrama i kolima u narodnim nošnjama, i to 5 juna, i poljski Sokoli u narodnim i-grama; dan njihovog nastupa odrediče se naknadno. Američko Sokolstvo nastupiče 4 juna. Pored toga nastupiče i razne neslovenske telovežbačke organizacije. Naročita tehnička novost pri nastupima na ovogodišnjem sletu u Pragu biče prenos glazbene pratnje, koja če se na sletište prenositi radiofonski, i to pomočil posebnih reproduktora, koji če se nalaziti ispod zemlje po čitavom sletištu. Potrebno je da se na ovo upozore vežbači kako se ne bi smeli iznenađeni zvukom koji najednom zabruji iz zemlje. Zatim se sednica bavila programom takmičenja, koja če se održati u okviru sleta, i to štafetno trčanje članova i članica za prvenstvo Saveza SS te takmičenje članoval i članica pojedinih saveza u svima propisanim granama. Za ova takmičenja Savez SKJ primio je do sada prijave za jedno više 1 za 5 srednjih odeljenja članova, za 2 viša odeljenja! i 6 srednjih odeljenja članica te za stafetu. Savez SKJ če ve-rovatno učestvovati i u takmičenju u odbojci. Na sletu u Pragu nastupiče i jugoslovenska vojska(, i to pešadija, mornarica i vazduhoplovstvo. Jugoslovenska vojska nastupiče sa simboličnom vežbom brata Ivana Kovača „Jugoslovenska e-popeja”. Sednica se nadalje bavila tehničkim pripremaina u vezi s takmičenjem Me-ctunarodne gimnastičke federacije, koje če se održati u okviru X sleta u Pragu, a za koje svu organizaciju sprovodi na-čelništvo ČOS. Za ovo takmičenje zajedničke pripreme takmičarskih vrsta koje če učestvovati na ovome takmičenju počeče u Pragu 15 maja. Svi takrničari biče gosti ČOS. Vrhovno vodstvo ovog takmičenja je 11 rukama načelnika ČOS; i SSS brata dr. Klingera, a tako i u pogledu uvežbava-nja, disciplinskog postupka i t. d. Stalni nadzor pri ovim takmičenjima odrediče se docnije. Od slovenskih sudija na ovim takmičenjima biče ona brača koja su bila na sudačkom tečaju u Kaštel Sučurcu prošle godine. Od strane Saveza SKJ biče sudije brača: ing. Šuica, Vukotič i Antosijevič. Sednica slovenskih sudija održače se pred sednicom medunarodnih sudija, koja če biti 29 juna. Sednica načelništva Saveza SS sagla-sila se nadalje s tim, da se poradi kod Medunarodne gimnastičke federacije, da bi izvesne svoje publikacije, ako to za-traži koji slovenski savez, izdala, i na do-tičnom slovenskom jeziku. U pogledu škole Saveza slovenskog Sokolstva, koja če se održati u Pragu od 7—10 jula o. g., sednica načelništva Saveza SS saglasila se, da podela programa rada ove škole bude sledeča: pr-voga dana rad 11 školi biče telesno va-spitnog značaja; drugog dana prosvet-no-ideološkog; trečeg administrativno-organizatorskog, a četvrti dan ostaje za ostali rad, kada če se ujedno škola i zaključiti. Za ovu školu o pitanjima telesno vaspitnog značaja načelnici pojedinih saveza pripremiče svoje referate. To če se naročito odnositi na pitanje odbran-benog vaspitanja, terminologije, prova-danja jedinstvenog sokolskog telesno vaspitnog sistema i t. d. Referatima če slediti i koreferati. Nakon što se sednica ukratko poza-bavila pitanjem pravila prelaznih nagrada, prešlo se na pitanje održavanja buđućih raznih takmičenja Saveza slovenskog Sokolstva. Gledom na ovo pitanje, sednica je poverila načelniku Sa-čelniku Saveza SKJ bratu dr. Pihleru da izradi jedan referat s preglednom ta-belom, koja če pored takmičenja Saveza SS, obuhvatiti za jedan period od 5—6 godina i medunarodna takmičenja te olimpijske igre, a to sa svrhom, da bi se takmičenja za prvenstvo Saveza slovenskog Sokolstva mogla utvrditi tako kako ne bi kolidirala s ostalim me-đunarodnim takmičenjima. U vezji s tim načelnik Saveza poljskog Sokolstva, brat Fazanovič predložio je, da se. 3 i 4 decembra o. g. održi u Varšavi takmičenje u slobodnim vežba-ma za prvenstvo Saveza slovenskog Sokolstva. Organizaciju ovog takmičenja proveo bi Savez poljskog Sokolstva. Zaključeno je, da se ovaj predlog uputi svim sokolskim savezima da bi se o torne izjasnili. Pri koncu sednice, načelnik Saveza bugarskih Junaka brat Bureš izvestio je, da če Savez bugarskih Junaka koncem oktobra o. g. proslaviti 40 godišnjicu svoga osnivanja. Na tu proslavil, koja če se održati u Sofiji, Savez bugarskih Junaka pozvače sve sokolske saveze i ujedno izraziče zelju, da bi se tom pri-godom u Sofiji održala! i sednica Saveza slovenskog Sokolstva. Ujedno Savez bugarskih Junaka želi, da bi svi sokolski savezi za tu proslavu poslali u Sofiju i po jednu svoju vrstu, koja bi nastu-pila na velikoj svečanoj akademiji, koja če se održati u sofijskom Narodnom po-zorištu. Prigodom ovoga jubileja, Savez bugarskih Junaka izdače i jednu spo-menicu. Sednica je još izrazila želju, da poje-jedini savezi dostavljaju svim načelnici-ma pojedinih saveza po jedan primerak svih svojih listova i časopisa. Nato je sednica bila zaključena u • 19.30 sati. U 20 sati zamenik starešine brat Dura Paunkovič priredio je u hotelu „Bristol” u čast članova i članica na-čelništva Saveza slovenskog Sokolstva večeru. Iste večeri it 22.50 sati otputovali su natrag u Prag načelnik brat dr. Klin-ger i brat Havel, a sutradan otputo-Hvali su: načelnica sestra Provaznikova u Prag, načelnik brat Fazanovič u Var-šavu, a načelnik brat Bureš u Sofiju. C. X SVE SOKOLSKI SLET u Pragu NASTANBA NA X SVESOKOLSKOM SLETU Nastanba za četvrt milijuna učesnika X svesokolskog sleta spada u največe i najteže zadatke sletskog odbora u njegovim pripremama. Preko 600 osoDa nastanbenog otseka neumorno radi na osnovu iskustva iz minulih sletova na organizaciji nastanbe. Ovaj otsek radi več godinu i po dana, a sada mu je rad najintenzivniji, jer za kratko vreme počinje slet. Organizacija nastanbe podeljena je u 4 skupine/: u I skupinu za zajedničku nastanbu, u II skupinu za hotelsku nastanbu, u III za privatnu nastanbu i u IV za gospodarska; i ma-terijalna pitanja. I. Zajednička nastanba (nastanba, u-čenika, naraštaja i članova) biče rešena upotrebom otprilike 300 školskih zgra-da, slobodnih prostorija na sajmištu i pivara te delimično upotrebom pro-storijama na samom sletištu u garderobama. II. Hotelska nastanba za goste iz ino-stranstva, razne grupe i međunarodne takmičare sprema se u hotelimfa i pan-sionima kao i u javnim prenočištima, studentskim koležima itd. III. Nastanba u privatnim stanovima zavisi od predusretljivosti praških po-rodica, koje su se u prošlim sletovima pokazale na višini. GARDEROBE NA SLETIŠTU Garderoba na sletištu ima 28 i gra-dene su na dva sprata. Garderobe su duge po 50 metara i u svaku od njih može stati 2.700 vežbača. Uzduž zadnje strane garderoba nalaze se tuševi, 30 u svakoj garderobi. Sem tuševa biče u svakoj garderobi i mala prostorija od-redena za negu nogu od strane firme Bata i još jedna prostorija, u koju če se primati na čuvanje vrednosni predmeti i prtljag (torbe, koferi, pake-iti i sl.). STA CE SE SVE PRODAVATI NA SLETIŠTU Do sada je 600 raznih firma zatra-žilo da im se dodeli prostor na sletištu, na kome če otvoriti prodavaonice svoje robe, kao: kave i mleka, piva, suvomesnate robe, voča; tu če biti i po-slastičarnica, pa neče nedostajati ni kar-lovarske poslastice, karamela, kikirikia, eskimo-a, gume za žvakanje. Prodavače se i razne knjigej, i časopisi, razni predmeti za uspomenu, izradeni iz drveta i stakla, fotografske potrebštine, hodska keramika, slovački ručni radovi i razne druge slovačke izradevine, rukom ša-rani jastuci, male spomen-maramice GOS, lampioni, šeširi za plažu, šalovi sa napisom ,,X svesokolski slet, dečji avioni i stolice za sklapanje i drugo. Tu če takoder biti i glačaonice odela i čistionice obuče, prostorije za kupa-nje nogu, male vage za merenje težine, brijači i frizeri i t.d. 20.000 naraštajki i članica dobiče ovde na uspomenu na-prstak s napisom: ,,X svesokolski slet”. TELEFONI NA SLETIŠTU Ministarstvo pošta i telegrafa radi punom parom na tome, da na vreme osigura sve potrebno za poštansku, ra-dioi i novinarsku službu. Sletište je več spojeno kabelom sa telefonskom cen-tralom. Na samom sletištu biče telefonska centrala na 240 linija, koje če vezivati sve sletske kancelarije, razne stanice na glavnoj tribini, garderobe, gradansko takmičište itd. 10 telefonskih linija upotrebiče za svoje potrebe radio-stanica u Pragu, a nekoliko linija za inostrane radio-stanice. Biče urede-no 10 govornica za novinarske medu-gradske razgovore, 5—10 telefonskih stanica za potrebe redakcija praških i inostranih novina. Direktnu vezu imače Radio-žurnal, ČTK' i pošta. Za novinare biče telefoni pripremljeni tako, da se mogu instalirati na samom sedištu na tribini pored njih. Prema tome i ova služba biče ove godine mnogo bolje or-ganizovana nego na prošlim sletovima. FILM U SLUŽBI SLETA Javnost ne može ni zamisliti, kakvu službu vrši film za propagandu! i samu pripremu X sleta. Ove godine prvi pot bio je u tu svrhu upotrebljen film, i to zvučni, za pripremu vežbača u prostim vežbama za zajednički nastup na sletu. Za sada su gotovi ton-filmovi prostih vežbi članova, članica i naraštajki sa originalnom muzikom. Dalje se radi film o narodnim igrama naraštajki, koje če se izvesti na sletu. Prvi filmovi več se prikazuju u sokolskim bioskopi-pima, gde članstvo prema uzornoj izvedbi prostih vežbi na filmu popravlja svoje uvežbavanje ovih vežbi. Izrađen je takoder i film obaveznih vežbi za medunarodna takmičenja, pošto studiranjem nekih naziva elemenata na stranom jeziku lako dolazi do po-grešnog tumačenja izraza, a što če se ovim filmom izbeči. Na kraju film če poslužiti i za o-buku sudija. Takav film dalo je izraditi načelništvo žena ČOS, koji je pokazao dobre rezultate. Film prikazuje uzor-ne izvedbe vežbiei i ujedno upozorava na mogučne pogreške te odmah objavljuje, koliko bodova ima da se odbije za pojedine greške. Zatim istu vežbu prikazuje film u pogrešnoj izvedbi sa raznim greškama, objavljujuči pri torne, koliko koja greška iznosi u bodovima. Drugi deo ovog filma služi za pomoč prilikom sudijskih ispita. Taj film prikazuje razne pogrešne izvedbe vežbi, koje su ranije več bik razčlanjene. Film sc prekida Jiosle svake vežbe i sudije zapisuju ocenu za dotičnu vežbu, koja se na kraju zbrajanjem ocena klasificira. Iz svega ovoga se vidi, kako velike i neocenjive usluge čini film: i telove-žbi, a da ne govorimo o njegovom o-gromnom značaju za propagandi e svrhe. TAKMIČENJE NARAŠTAJKI Za vreme takmičarskih dana održače se takmičenja naraštajki u prostim gra-nama, u igrama i plivanju. Takmičiče se samo naraštajke starije od 16 godina. Pripreme za ova takmičenja se u veliko vrše. STROGO GDABIRAN.fE ČEŠKOSL. NARAŠTAJKI ZA SLET Za slet prijavljeno preko 34.OO0 naraštajki. Kako če vežbaiište moči da primi samo polovicu od ovog broja, nastu-piče naraštajke u svojim prostim vežbama u dve skupine. Alfi i pcred toga neče moči sve nastupiti, pa če se zato prilikom odabiranja u jedinicama poslati na slet samo one, koje postignu u izvedbi prostih vežbi največi broj bodova, tako da če na sletu nastupiti samo najbolje naraštajke. Svaka naraštajka mora postiči najmanje 8 bodova iz sva-kog sastava vežbe te če dobiti naročitu legitimaciju, na kojoj če biti označeno, koliko je bodova postigla i koja če joj dati pravo da učestvuje u sletskoj vežbi. NOVOST NA SLETU BICE PRIKAZ VE2BENOG CASA U ovoj tačci učestvovati če 6 skupina, koje sačinjavaju 20 vrsta po 12 naraštajki. Svaku skupinu vodiče jedna prednjačica. Ove skupine prikazače ve-žbanje u neopremljenoj vežbaonici i na neopremljenom letujem vežbalištu i zatim vežbanje u savršeno opremljenoj vežbaonici i na uredenom letujem ve-lištu. ZABAVNE VEČERI ZA NARAŠTAJ Da bi se naraštaj mogao posle duž-nosti i vežbi na sletištu zabavlti i ra-zonoditi, prirediče se na sletištu tzv. naraštajska beseda. Divna svetlosna fontana, raznoliki zabavni program, pe-vanje, igre, telovežba itd. što če se izvesti na naročito podignutom podiumu (19x30 m), pružiče sokolskom narašta-ju lepe i prijatne večeri i zabavu u sokolskom duhu. NAJBOLJ1 NARAŠTAJCI I NARAŠTAJKE POKLONICE SE MASARI-KOVOM GROBU U LANIMA Iz svake župe po jedan naraštajac i raštajka, koji prilikom izbirnih takmičenja postignu najbolji rezultat, pose-tiče kao izaslanici naraštaja na sletu grob Pretsednika Osloboditelja Masa-rika u Lanima. PREHRANA NA X SLETU Do sada je prijavljeno za prehranu na sletištu 20.000 srednjoškolaca, 30.000 sokolskog naraštaja, 30.000 učenika i 30.000 članstva. Svega biče na sletištu pripremljeno za zajedničku prehranu 350.000 obroka. Svaki če morati doneti sobom pribor za jelo (žlicu, vilicu i nož). Posude staviče na raspoloženje kuhinja, koja če davati jelo. U tu svrhu nabavljeno je 8.000 šolja, 5.000 tanjira porculanskih i lO.COO vojničkih sa po-klopcem. Za zgotavljanje ovako velike količine jela biče potrebno 3.000 kg. soli, soka od paradajza za pripremanje umoka 6 q dnevno i isto toliko luka, a za jedan ručak kada če se služiti i knedli potrošiče se 3.300 kg brašna. PRIVREDNI ZNAČAJ SLETA Preko 20 miliona kč platiče sokolski učesnici za prevoz na slet, a koliko če tek potrošiti posetioci iz zemlje i ino-stranstva za prevoz državnim željeznica-ma! Samo ovaj detalj pokazuje, kako če velik privredni značaj imati ovogodi-šnji jubilarni slet. SLETSKI VODIC Sletski vodič iziči če za kratko vreme u oko 100.000 primeraka. Vodič če sem važnih informacija o saobračaju, prehrani i nastanbi sadržavati i interesantne članke o republici, o glavnom gradu Pragu, o Sokolstvu i sokolskoj misli, o X svesokolskom sletu i dr. Sletski vodič biče ilustrovan mnogim slikama iz raznih krajeva češkoslovačke i iz sokolskog života. Preporučamo na-šoj brač|i i sestrama da po dolasku na slet u Prag nabave ovaj sletski vodič. VELIKA SLETSKA SOCIJALNA AKCIJA CEŠKOSLOVAC. SOKOLSTVA Ne rečima, nego delom izvršiče Sokolstvo želju Pretsednika Oslobodioca Masarika, da svaki sokolski pripadnik bude u isto vreme i socijalni radnik. Največi sokolski praznik, X slet, koji če ujedno biti i narodni praznik, naj-zgodnija je prilika da se ukaže uzajamna pomoč. Socijalni odbor ČOS izdao je u ovil svrhu tri vrste posebnih zapisa, tkzv. sokolske „žrtve’” i to: bele zapise za članove, plave za naraštaj’ i crvene za učenike. Sve češkosl. jedinice pobrinuče se da svi njihovi pripadnici potpišu ove zapise. Naročito če se zgodno moči ova akcija upotrebiti medu omladinom, kako bi propaganda o sletu podirlai i medu nhjšire slojeve naroda. Piilikom potpisi-vanja ovih zapisa položiče svaki član kč 1.—, naraštajac kč 0.50, a učenik kč 0.20. jednu trečinu od ovih prihoda o-staviče jedinice sebi za pomoč siromašnim članovima za X slet a ostatak pre-dače socijalnom odboru ČOS. Sav mate-rijal ove akcije biče prevezen u Prag te če biti izložen na sletskoj izložbi, da bi svaki posetiiac izložbe mogao da prct-stavi veličinu sokolske organizacije. Na ovaj način biče svi bar simbolično u-česnici X sleta. Imenovanje brata Đ. Paunkoviča za senafora U ime Nj. Vel. Kralja, ukazom Kraljevskih Namesnika, imenovan je dne 9 o. m. za senatora brat Dura Paunkovič, drugi zamenik starešine Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Rezultat natečaja za načrt značke Saveza SKJ za X slet u Pragu Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije izveštava učesnike konkursa -za izradu načrta za značku X svesokolskog sleta u Pragu t.g., da je ocenjivački sud od 36 prispelih radova za ovaj konkurs i-zabrao tri i jednoglasno dodelio prvu nagradil od Din. 1.200.-— br. Josipu Uhliku iz Beograda za rad pod geslom ,,Lolo”; drugu nagradu od Din. 800.— br. arh. Jevstatiju Mamukovu iz Beograda za rad pod geslom „Češkim junacima”; treču nagradu od Dinara 500,— akademskom slikaru br. Savi Rajkoviču iz Subotice za rad pod geslom ,,X”-(5)-„1938”. Ostale radove učesnici konkursa mogu podiči u kancelariji Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije — Prestolonaslednikov trg br. 34. Novo vežbačko odelo naraštajaca Novo vežbačko odelo naraštajaca sa-stoji se iz sokolske majice sa vežbačkim znakom na sredini grudi (bivši smučarski znak, 6'/2 cm u promeru), iz gačica crvene boje, skrojenih kao što pokazuje slika sa džepom s desne strane otraga, te iz niških kožnih papuča. f Brai Franjo Gregorič U sredu dne 13 o. m. u noći premi-nuo je u Beogradu nakon vrlo kratkog bolovanja brat Franjo Gregorič, viši savetnik Generalne direkcije državnih železnica, bivši član uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i zamenik starešine Sokolskog društva Ečograd V. Neumitna ruka smrti potajice i iznenada ugrabila je iz naših sokolskih redova opet jednog medu našim najbo-Ijim, najsvesnijirn, i istinski prekaljenim Sokolima, koje je sokolska misao za-dojila več u najranijim godinama života. Teško je i poverovati ovom te-škom udarcu sudbine, koji je na mah i trenimice obalio jedan tako neprimerno zdravi život, život čoveka, koji je svojom pojavom bio pravo oličenje fizičkog zdravlja, snage i lepote, i iz koga je kroz večiti vedri sineh* i široku dobru volju obilno zračila retka plemenitost duše i dobrota srca. Čestitost, poštenje, karakternost, nesalomljiva i žilava agilnost u radu, odlična sposobnost, sprema i savesnost u zvanju i u izvršavanju teških i odgovornih duž-nosti, koje su mu poveravane, bile su vrline koje su ga obilno rešile. K torne hrižan i dobar otac, čestit drug i prijatelj, ispravan gradanin, svestan dr-žavljanin, oduševljen domoljub, gorljiv Jugosloven i Sloven -— istinski Soko. Takav nam je bio naš dragi, prerano preminuli brat Franjo Gregorič. Bio je pravi izdanak našeg sunčanog i pito-mog goričkog krša, lepog našeg kraja, koji je ostao s onu strane mede... Pokojni brat Franjo rodio se u Pr-vačini, kod Gorice, 1 novembra 1887. Višu realkul i maturu svršio je u Gorici. Zatim se godine 1906 upisao na tehnički fakultet Univerziteta u Pragu, ali rnorajuči za kruhom iste godine ne-što docnije stupio je u železničku službu. Pripadnik Sokola bio je od najranijeg detinjstva; prvo u svoin domačem društvu u Prvačini, kome je na čelu bio njegov otac Vinko, a docnije bio je član Sokolskog društva Gorica, i to sve do rata. Nakon oslobodenja pri-stupio je Sokolskom društvu Sisak, gde je bio zamenik starešine i neko vreme i vršilac dužnosti starešine. U torne svojstvu sudelovao je na sokolskim zborovima u Osijeku i Novom Sadu. Kada je god. 1924 bio premešten za šefa naše delegacije na Rijeku, pristu-pio je i radio u Sokolskom društvu Sušak. U godinama 1927—1930 bio je član i zatim zamenik starešine Sokolskog društva Subotica, a od 6 oktobra 1930 bio je član Sokolskog društva Beograd V, u kome je docnijih godina bio zamenik starešine, zatim član Uprave Sokolske župe Beograd i više godina član uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i pročelnik saveznog saobračajnog otseka, u čemu se naročite istakao kao odličan organi-zator pri prevozu Sokolstva prigo-^om raznih sokolskih sletova. Kao oduševljeni nacionalista i pokojni Franjo je morao za vreme rata ckt iskusi svu brutalnost tudinskog go-spodstva. Jula 1914 bio je uhapšen 1 vezan sproveden u gorički Grad, o-dakle je kratko iza toga sa još 130 Svojih sapatnika, istaknutih nacionali-medu kojima su bili dr. Dinko Godišnja skupština Sokolske župe Split Puc, Gregor Žerjav i Ivan Cankar, bio sproveden i zatočen na Gradu u Ljubljani. Od tamo novembra iste godine konfiniran je prvo u Insbruku, a zatim sve do oslobodenja u Dajč-Landebur-gu, u Gornjoj Štajerskoj. Godine 1916 ratni sud lišio ga je oficirskog čina. Ipak sva stradanja ko ja je podneo za svoje nacionalno uverenje i oseča-nje u pokojnom Franji nisu mogla da pokolebaju živu veru u one velike sokolske i nacionalne ideale, u kojima je bio odnjihan; i kojima je ostao veran sve do konca svog života. „Ponosan sam, što sam mogao ispuniti želju i obečanje svome pokojnom ocu — jed-norn od prvih Slovenaca-Sokola — da ostajem veran sokolskoj ideji” — reči su, napisane vlastitom pokojnikovom rukom na jednome aktu, a koje je po-tvrdio i celim svojim životom. Vera u te ideale bila je u njemu čvrsta, kao što je sam bio čvrst ko hrast, i vedra, kao što je uvek bilo vedro i nasmejano njegovo lice i držanje, koje su pratile široke geste, kao spontani i verni izražaji njegove sušte dobro-čudnosti i optimizma, prisnog drugar-stva i istinskog osečajnog bratstva. Kao odličan službenik, pokojni brat Franjo irnao je i visoka priznanja; bio je odlikovan srebrnom i zlatnom medaljoni za revnosnu službu, ordenom sv. Save V stepena i Jugoslovenskom kru-nom IV stepena, te češkoslovačkim or-denOm Belog Lava oficirskog reda i rumunskim ordenom za gradanske zasluge. Pokojnom bratu Franji Gregoriču neka je večna hvala i slava i svetao spomen medu našim sokolskim redo-vima! Č. * Na odar pok. brata Franje Gregoriča Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije po-ložio je lep venac. Na pogrebu, koji je obavljen u petak 15 o. m., uz brojno učešče pretstavni-ka vlasti, članova uprave Saveza SKJ na čelu sa zamenicima saveznog starešine braćom Đ. Paukovičem i M. Smiljaničem, uprave Sokolske župe Beograd na čelu sa starešinom bratom prof. dr. M. Gradojevičem, Sokolskog društva Beograd V, pretstavnika ostalih beogradskih sokolskih društava, te pokojnikovih brojnih prijatelja i znana-ca, nored ostalih govornika, u ime u-prave Saveza SKJ oprostio se od dra-gog pokojnika brat dr. Milorad Dragič, a u ime Sokolskog društva Beograd V brat dr. Đorđe Paunkovič. f Brat dr. J. Bedekovič Dne 9 o. m. uniro je u Zagrebu, u 54 godini života, brat dr. Janko Bedekovič, bivši upravnik policije u Zagrebu, generalni inšpektor Ministarstva u-nutrašnjih dela i pretsednik upravnog suda u Celju. Pokojni brat dr. Janko Bedekovič bio je svojedobnio i istaknuti sokolski rad-nik, koji je veoma aktivno učestvovao u sokolskom radu naro^ito dok se na-lazio na Sušaku. Bio je poznat i kao odličan sokolski tehničar. Povodom njegove smrti Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije uputio je pokoj-nikovoj porodici toplo saučešče. Pokojnom bratu Janku neka je večna slava! Sednica izvršnog odbora Saveza SK) Dne 9 i 10 o. m. održana je u saveznim prostorijama u Beogradu sednica izvršnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Na ovoj sednici pročelnici pojedinih saveznih odbora i otseka podneli su svoje izveštaje o prošlogodišnjem radu, a prema kojima če se izraditi glavni izveštaj uprave za godišnju saveznu skupštinu. Zatim su podnešeni izveštaji o te- ku čem radu kao i o radu saveznog sletskog odbora o pripremama za u- češče našega Sokolstva na X sveso-kolskom sletu u Pragu. Na koncu sednica je potvrdila sve do tada primljene liste novo izabranih uprava Sokolskih župa, koje su održale svoje glavne godišnje skupštine. Jeste li poslati pretplatu za softotsfie listove? Dnie 2 o. m. održana je godišnja skupština Sokolske župe Split. U jutro toga dana održani su zhorovi društvenih načelnika i prosvetara, a posle podne glavna godišnja skupština župe, kojoj je prisustvovao veliki broj delegata iz svih župskih jedinica. Kao pretstavnici Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije prisustvovali su zborovanju i skupštini brat Dura Paunko-ković, II zam. starešine Saveza SKJ, i brat Ivan Radič, član prosv. odbora Saveza. Skupštinu je podužim govorom otvo-rio starešina župe brat d-r Mirko Bu-ič, koji je istakao sve važnije momente u radu prošle godine. Sa skupštine su u-pučeni pozdravni telegrami Nj. Vel. Kralju Petru II, Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije i češkoslovačkoj obči sokolskoj. Brat Dura Paunkovič pozdravio je skupštinu u ime Saveza i poželeo joj najbolj i uspeh, obečavši da če rad Sokolstva u ovim krajevima Savez pot-pomoči koliko god više bude moguče. Čitanje pozdravnih telegram^ i govori brače Dure Paunkoviča i d-ra Buiča bili su burno pozdravljeni. Podnešeni su zatim brojni izveštaji župskih funkcionera o radu župe u 1937 godini. Prilike u kojima rade Sokoli ove župe nisu nimalo povoljne. Čak daleko od toga. Samo u prošloj godini mogli bi nabrojiti do dvadesetak napadaja na članove Sokola, više napadaja na sokolske domove, a i desetak društava koja su ostala bez vežbaonica, jer su ih nove opštinske uprave izbacile (često i uz kršenje postoječih ugovora!) iz svojih zgrada. Pretnje pak i grožnje u nekim su mestima postale tako sva-kidašnje, da se o njima viš'e< i ne vodi računa. Ljudi su navikli! Krajem 1937 župa je brojila 5.743 pripadnika, i to: članstva 3.619, nara-štaja 751 i 1.373 dece. Brisane su tri jedinice. Stanje vežbačih kategorija znatno je slabije nego lani, što je razumljivo zbog gubitka velikog broja vežbaonica. U 1937 održana su 2 župska tečaja sa 47 učesnika, a na saveznim je tečaje-vima učestvovalo 6 članova, 3 članice i 9 naraštajaca. Školu za obuku Sokola-vojnika pohađala su 4 člana sokolskih četa. Prednjački ispit položili su prošle godine 8 članova: i 5 članica. U 1937 priređeno je 6 društvenih javnih vežaba, 16 akademija, a naročito treba podvuči uspeh dvaju okružnih sletova: u Visu i Milni; prvi sa 1.574 učesnika u povorci i 580 vežbača, a drugi sa 2.356 u ‘povordi i sa 490 vežbača. Priredivanje ovih sletova uz sve neprilike sa kojima se trebalo boriti bilo je polaganje jednog teškog ispita koji je uspešno položen. Imovina sokolskih društava i četa u splitskoj župi ceni se na 6.500.000 di-nara, od čega u nepokretninaina 4.000.000, u pokretninaina oko 2 mili-juna, a u raznim fondovima 350.000 dinara. Dugovanja društava iznašala su krajem 1937 godine 1.200.000 dinara, akroz prošlu godinu isplačeno je 246.000. dinara. Čista vrednost imovine sokolskih jedinica u župi Split iznaša 5.277.000 dinara. Dne 27 marta o. g. održana je sedma godišnja skupština Sokolske župe Varaždin. Skupštinu, kojoj su prisustvovali: delegat Saveza SKJ brat dr. Mihajlo Vukobratovič, članovi upravnog i revizionog odbora te suda časti župe i 60 delegata društava i četa, otvorio je starešina župe brat Mladen Belčič. U svome pozdravnom govoru starešina brat Belčič setio se sa pijetetom blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, čijoj se svetloj uspomeni skupština poklonila, odavši poštu usklicima „Večna slava!” Daljnje svoje reči starešina brat Belčič uputio je simbolu sokolskih nada, našem mladom Kralju, Nj. Vel. Petru II, što je skupština popratila oduševljenim i burnim poklicima. Ujedno je sa skupštine upu-čen Dvorskoj Kancelariji telegrafski pozdrav. Zatim je starešina pozdravio bratski Savez SKJ, naš najviši foruinj, i njego- Treba spomenuti uspešan početak rada Sokolske štedionice, koja imade sve preduslove da se razvije u jednu usta-novu kakvu smo odavna trebali. Misao sokolske Petrove petoletke u splitskoj je župi naišla na puno razumevanje). I pored najtežih prilika, sva su radina društva dosad ne samo obave-zala se na izvanredan rad, več i na izvršenju petoletke uveliko rade. Oba-veze su sledeče: 10 jedinica izgradi-če svoje domove, 8 letna vežbališta, 1 sokolski turistički dom, 2 proširenje postoječih domova, 2 čitaonice, 1 pli-valište, 1 Vrelo, 4 če pošumiti veče komplekse zemljišta itd. Več dosadanji rezultati daju nade, da če u torne biti velikih i neslučenih uspjeha. Radi finansijskih neprilika u prošloj je godini prestao privremeno da izlazi župski list „Soko na Jadrnu”. Sada je uspelo i to urediti, pa če več sre-dinom aprila ponovno iziči. Osim toga od 1 januara dobili smo u župi 2 nova lista. Oba u društvu Split. Članski „Sokolski život” i naraštajski „Mladi sokolski život”. Izlaze mesečno i dele se besplatno članstvu, odnosno nara-štaju društva. Za ovu godinu utvrdene su veče priredbe i okružni sletovi u:, Trogiru, Starigradu, Jesenicama i Tučepima, te naraštajski okružni slet u Sučurcu. Po-četkom septembra održače se za celu župu veliki mobilizacioni nastup u Splitu. Iz župe se prijavilo za jubilarni slet u Pragu oko 500 učesnika. Prednjači društvo Split sa 360 prijavljenih. Proslava 20-godišnjice Ujedinjenja biče obavljena najsvečanijb i sa svima ra-spoloživim snagama. Vrše se več i pri-preme za veliki slet Sokolstva na Jadranu, koji bi trebao da se održi u Splitu 1940 god. Svi su izveštaji nakon kratke debate bili primljeni, pa je na predlog kandi-dacionog odbora jednoglasno bila bira-na nova uprava župe za 1938 godinu, koju sačinjavaju sledeča brača i sestre: starešina: d-r Mirko Buič; zamenici: Vinko Pera i Mirko Grgič; načelnik: Franjo Lotski; zamenici: Zvonko Ba- rišič, Juraj Vrcan1 i Božo Gregovič; načelnica: Đorđina Kraljevič; zamenice: Blanka Lotski i Neda Koščina; pro- svetar: Franjo Trebotič; tajnik: Joso Lebedina; blagajnik: Vinko Ivulič. Odbornici: d-r Vjekoslav Lavš, Petar Mr-klič, d-r Ilija Rančič, prof. Stjepan Roča, prof. Čiro Gamulin, Petar Markovič, Pavao Ligutič, ing. arh. Dane Žagar, Čeda Mileusnič, Šime Didera i Vinko Jukič. Zamenici odbornika: Aleksandar Maričič, Zvonimir Murat, d-r Josip A-velini (Hvar), Pravdoje Brnetič, Marin Novak (Makarska), d-r Tomo Mimica (Omiš), Ivan Alfirevič ((Sučurac) Ivo Pastrovič, Eustahi Jazdik, Ante Bonačič i Ante Gamulin. Revizori: d-r Petar Tri-palo (Sinj), Jovan Dunda, Dinko Pavičič, Ante škarič i Stjepan Perkovič. Zamenici revizora: ing. Lucijan Stela, Josip Koščina (Trogir), Ante Celic i Anton Kolomijačuk. Sud časti: d-r Ivo Maj-strovič, Marko Mikačič, Bonificije Ka-lebič, d-r Ulikse Stanger i Roko Culic. Zamenici: Stanko Rodič, d-r Josip Škarič, Josip Jelaska, d-r Frane Zavoreo i d-r Sergije Makiedo. govog izaslanika, kojom je prilikom i Savezu poslan pozdravni telegram. U svom daljnjem govoru starešina brat Belčič prikazao je opčenite okol-nosti pod kojima deluje ova župa, koga je i u prošloj godini iskusila neugodne posledice razornog rada, upere-nog protiv jedinstva države i naroda, a time i protiv Sokola kao otvorenog i neustrašivog čuvara tih ideala. Naročito je pohvalio svesno članstvo u nekim selima, koje nikakav teror nije mogao pokolebati i koje ustrajno pro-provodi sokolsku misao. Osvrnuo se i na najnovije dogadaje te je uz burno odobravanje odaslan brzojavni pozdrav bratskoj češkoslovačkoj obci sokolskoj u Pragu. Govoreči o stanju jedinica u župi, kojih imade 14 društava i 23 čete sa 3.500 pripadnika, starešina brat Belčič naglasio je, da u ovoj godini treba največu pažnju posvetiti omladini. Spo- Godišnja skupština Sokolske župe Varaždin menuo je i ivrlo teško materijalno stanje župe, koja osim male potpore bratskog Saveza ne dobiva potpore ni od koga, pa več niz godina ni od banovine. Sto-ga je apelirano na prisutne delegate, da pokažu disciplinu i u ovome pravcu. Na koncu svoga govora starešina brat Belčič istakao je važnost proslave 20-godišnjice oslobodenja i ujedinjenja te X svesokolskog sleta u Pragu. Zatim su pročitani opširni izveštaji župskih funkcionera o radu župe u pro-šloj godini. Izmedu ostaloga, iz tih iz-veštaja vidi se sledeče: VII župske u-takrnice održane su sa 113 takmičara. Prelazni dar — srebrni lovor-venac — osvojila je ponovno četa Šenkovec. Na župskim takmičenjima u odbojci takmi-čilo je 11 vrsta. Održane su i medudru-štvene utakmice u odbojci. Na oblasnim utakmicama u Zagrebu osvojeno je drugo mesto. Župske utakmice u plivanju održane su u Čakovcu. U župi postoje tri smučarska otseka sa 60 smučara. Župske utakmice u smučanju održane su na Kozjanu i Varaždin-bregu. Na saveznim utakmicama u Planici sude-lovala su 4 takmičara. Mursko okružje održalo je vrlo uspeli slet u Šenkovcu. 8 jedinica održalo je godišnje javne ve-žbe. Telovežbenih akademija bilo je 21. Na sletu u Mariboru učestvovalo je 204 pripadnika župe sa pet barjaka i muzikom, a muški naraštaj župe (92) nastupio je s posebnom tačkom. Postoji 15 jedinica u kojima se je stalno ve-žbalo kroz celu godinu. Održan je i tečaj za proste vežbe, a pojedinci odaši-ljani su u razne savezne tečajeve. Župa izdaje i svoj časopis „Sokolski vjes-nik župe Varaždin”, kog je prošle go-dine izišlo 6 brojeva. List je u prvom redu namenjen seljačkoj brači. Za taj vesnik unatoč molbama i obečanjima župa od br. Saveza prošle godine nije dobila nikakve potpore. Savezni prosvetni tečaj pohadala su tri člana. U župi je održano 6 propagandnih teča-jeva, koji su uspeli u svakom pogledu. Svrha ovih tečajeva bila je da se se-ljačka brača upoznaju s bitnim obelež-jima Sokolstva, sokolskog života i rada, sa sokolskim načelima i sokolskim gledištima prema važnijim pitanjima sa-vremenog života. Župska knjižnica ima 654 knjige, oko 3.000 novinskih isečaka, sredenih u pet knjiga, i dva albuma sa 500 fotografija. U društvima i četama održano je (samo prema malom broju godišnjih izveštaja) 154 predavanja i 354 govora pred vrstama. Raznih prire-daba: akademija, posela, koncerata, pretstava i zabava bilo je 304. Dve župske knjižnice selice naišle su na vanredan prijem kod četa. Podatke o so-kolskoj Petrovoj petoletci poslalo je 13 društava i četa;ove jedinice su več i ostvarile jedan deo preuzetih zadataka. DISKE kopija, košarku, odbojku boomerange, sportske luko ve, dvokoture i sve gim-nastičke sprave najbolje kakvoće na-bavićete u specija’noj TV 0 R N I C I GIMNASTIČKIH SPRAVA J. ORAŽEM Ribnica na Dolenjskem Finansijsko stanje župe je vrlo slabo, jer župa nema gotovo nikakvog auto-r.omnog prihoda, pošto večinu jedinica župe sačinjavaju čete. Svi izveštaji primljeni su od skupštine bez primedaba, nakog čega je dana raz-rešnica staroj upravi. Tada je župski načelnik’ brat Šuligoj izneo zaključke sa zbora društvenih i četnih načelnika i načelnica, a napose glede Vlil župskih utakmica, koje če se održati 12 juna o. g., kao takoder i zaključke gledom na X slet u Pragu i proslavil 20-godišnjice opstanka naše države. Zatim se prosvetar župe brat prof. Deduš osvrnuo na izvesne nedostatke koje treba u buduče otkloniti i ujedno izneo program prosvetnog rada u ovoj godini, te zaključak zbora prosvetara, da se članstvo i duhovno spremi za X jubilarni slet u Pragu, u koju svrhu mora svaki učesnik sleta da se pretplati na župski vesnik. Izaslanik Saveza SKJ, brat dr. Mi-hajlo Vukobratovič, u svome govoru o-svrnuo se na prilike ovoga kraja, ali je pri tome naglasio, da imadle i dosta krivice na samotne članstvu, koje treba da zdušnije vrši svoje dužnosti. Nakon što je izneo svoja opažanja gledom na podnešene izveštaje, pozvao je na koncu sve prisutne na složan i predan sokolski rad. Na koncu je na predlog brata d-ra Blašiča izabrana nova župska uprava, u koju su ušla sledeča bračas i sestre: starešina: Mladen Belčič, zamenici starešine: dr. Milenko Svoboda (Prelog) i dr. Albin Blašič (Čakovec); tajnik: Tomislav spoljar; načelnik: Zvonko Šuligoj; zamenici načelnika; Lacko Zima l Julije Kerec (Čakovec); načelnica: Marija Štjehova; zamenice načelnice: Šte-fica Madarič (Ludbreg) i Jožica Ivanovič (Čakovec); prosvetar: Vladimir Deduš; blagajnik: Franjo Vanjek; referent za čete: Nikola Bosanac; ekonom: Edo Šurbek. Odbornici: dr. Ivo Hercezi, Stjepan Novakovič, Viktorin Pongra-čič, Viktor Šuligoj, Duro Grobar (Mur. Središte), ing. Ivan Ivanek (Budinšči-na), Mirko Šoštarič (Ludbreg) Dušan Temerinac (Čakoveq) i Juraj Vrana (Si-vica). Zamenici: Tomo Barulek (Koto-riba), Miroslav Iskra (Čakovec), Viktor Madarič (Ludbreg), Ivo Novak ((Vrati-šinec), Franjo SaDol (Pribislavec), Ivan Sajko (Bednja), Dragan Šifman (Var. Toplice), Ivan Volarič (Šenkovec), Franjo Zorc (Macinec) i Stjepan Masarič (Nedelište). Revizori i zamenici: Vinko Orčevič, Rudolf Hršak, Albert Siber-man, Gabrijel Pirkec, pikola Vajo, Marije Jadrošič i Hubert Vanderer. Sud časti: V. Pongračič, Stj. Novakovič, dr. Vlado Milkovič, Jože Stare, Lacko Zima, dr. Bogumil Imendek, Nikola Bosanac i Julije Kovačič. — B. GOTOVE SU GRAMOFONSKE PLOCE ZA VEŽBE NAŠEG SOKOLSTVA U PRAGU Izveštavaju se sve jedinice, koje su blagovremeno poručile gramofonske plo-če sa muzikom za proste vežbe našeg Sokolstva na X svesokolskom sletu u Pragu, da če ih Savez slati pouze-čem u toku ovoga meseca. Jedinice, koje bi želele da ih nabave neka se obrate načelništvu Saveza i u koliko ih bude na raspoloženju i njima če biti otposlane. Javna zahvalnosi Gospoda Kaja Blagoja N. Jocića, industrialca iz Beograda, kao i svake godine tako i ove godine potpuno je odenula 488 (četiri stotine osamdeset i osam) dece rudarskih radnika na rudniku „Resava” — u Barama. Ovim večito ostajemo zahvalni i bla-godarni gospodi Jocič. Rudarski radnici Resava — Bare NA USPOMENU DRA LJUDEVITA PIVKA Zagrebačko Sokolstvo održalo je u su-botu 9 o. m. na prvu obletnicu smrti brata dr. Ljudevita Pivka svečanu ko-memoraciju u dvorani Sokolskog doma, ukrašenog slikom velikog Sokola i legionara te palmama i lovorikama. Uz svirku Sokolske koračnice ušli su u dvo-ranu barjaktari sa župskim i društvenim barjacima. Tada je iskazana počast držav-noj zastavi, dok je muzika otsvirala Pašča-nov „Sokolski pozdrav”. Odmah nakon toga otvorio je pretsedatelj brat Josip Riš-lavi, pretsednik medudruštvenog odbora, komemoraciju pozdravljajuči prisutne odličnike: školskog nadzornika g. Srečka Despota, koji je zastupao bana Savske banovine, gg generala Antiča i Kuzmanovi-ča, izaslanike zagrebačkih konzulata: ita-lijanskoga g.Amolfa Belu, poljskoga g. Romana Kovalskog i čehoslovačkoga g. ing. Josefa Hladiku, delegate Saveza dobrovo-ljaca i Udruženja ratnih dobrovoljaca 7.z oslobodenje severnih krajeva, delegate U-druženja češkoslovačkih legionara, te če-hoslovačkih društava. Osobito srdačno po-zdravio je brata Josipa Mohorku, delegata Sokolske župe Maribor i staroste bratskog Sokolskog društva Maribor 1., župe i društva, kojima je blagopokojni brat dr. Pivko mnogo godina časno stajao na čelu. Pročitao je zatim pozdrave Saveza legionara 39 čehoslovačkog puka, koji vuče svo-ju lozu iz karcanskog fronta, brata dra Dragutina Prohaske, docenta na Visoko i školi za trgovinu u Pragu, i Saveza ratnih dobrovoljaca, srez Ljubljana. Konačno po-zdravio je mnogobrojne Sokole i Sokoli-ce, te u kračem govoru podao sliku brata dra Pivka kao Sokola i istakao ono delovanje njegovo, koje če mu za uvek saču-vati časnu uspomenu medu jugoslovenskim Sokolstvom. Uži zemljak Pivkov, starešina Sokolskog društva Zagreb I, brat prof. dr. F. Zavrnik, ocrtao je brata Pivka kao čoveka i patriotu. Treči po redu govornik gospodin Mirko Beloševič, uži drug i sa-radnik Pivkov na karcanskom frontu, u iscrpnom govoru punom oštrog opažanja, ali i intimnog sečanja velikih momegata toga ratnog otsečka. podao je potpunu jasnu sliku karcanskog pothvata i gigant-skog dela brata dra Pivka. Sa srdačnim poklicima „Slava bratu Pivku” popračen je svršetak toga govora. Zatim je muzika Sokolskog društva Zagreb II otsvirala Zaj-čevu uvertiru „Graničari”. Nakon zaključnih reči pretsedateljevih zasvirala je muzika sokolsku himnu „Hej Sloveni”, zastavama odan je ponovno pozdrav i uz sr-dačne poklike „Slava dru Pivku ova dir-ljiva komemorativna priredba bila je zavr-šena. Svečanoj sednici prisustvovali su takoder gotovo svi funkcioneri Sokolske župe, koji borave u Zagrebu. BRATSKO ZANIMANJE BRATA ZAMOJ-SKOG ZA NAS na Gavrančiča upravljeno pismo od pret-sednika Medunarodnog gimnastičkog save-' za, brata Adama Zamojskog, bivšeg starešine Saveza poljskog Sokolstva. U tome se pismu brat Zamojski živo zanima za posledice nedavnog potresa u ovim našim kra-jevima, te izražava tople bratske želje da bi nas providnost u buduče sačuvala od sličnih nepogoda. Za ovakvu iskrenu brat-sku saučest župa se odmah zahvalila jed-nako srdačnim dopisom i obavestila brata Zamojskog o stanju stvari. U istom smislu brat Zamojski uputio je i telegram Savezu SKJ. SOKOLSKO DRUŠTVO HRASTNIK Življenje v našem društvu vidno napre-duje. Redno telovadijo vsi oddelki in se vestno pripravljajo na župni izlet ter na naš domači na'jvečji praznik Sokolov — trideset letnico društvenega obstoja. Program bo sledeč: na predvečer slavnostnega dne bodo stekle štafete od Sokolskega doma na bližnje vsoetine, kjer bodo zagoreli kresovi v znak začetka slavnosti. Naslednjega dne, t. j. v nedeljo 5. VI. bo ob 11 uri dopoldne slavnostno razvitje prapora. Že sedaj prosimo, in opozarjamo vsa sosednja društva, da nas 5. VI. t. 1. obiščejo in pokažejo s svojo navzočnostjo, da je tudi v črnih revirjih mnogo pravih Sokolov. Torej 5. junija v Hrastnik — zbori Zdravo! Telesno vaspitanje u svetu JAPAN SE SPREMA ZA OLIMPIJADU Generalni sekretar japanskog Olim-pijskog odbora Nagai doputovao je nedavno u Berlin, gde je pregledao o-litnpijski stadion i liernačko sportsko polje (vežbalište). Prema izjavi koju je dao, Japan ima nameru da priredi i-duču olimpijadu po nemačkom u/oru. Japanska vlada odredila je u tu svrhu daljnjih 6,000.000 jena za gradnju stadiona i igrališta. Računa se, da če gradnje biti gotove več iduče godine u letu. Japanci se nadaju, da če se moči održati i zimske igre u Saporu, kako je to bilo i predvideno, ali o ovome nije još donešena poslednja odlitka. Mali oglasi Sokolsko društvo Daruvar traži kva-lifikovanog prednjaka. Interesenti neka jave i svoje privatno zanimanje radi nameštenja. Kvartet Heroldove fanfare, potpuno nov i neoštečen, prodaje se kao su-višan. Za uslove i cenu obratiti se na Sokolsko društvo Vareš-Majdan (župa Sarajevo). Sokolskem društvu Paraćin potreban je sposoban prednjak sa položenim društvenim ispitom, iskusan, taktičan i marljiv sokolski radnik, koji bi pored honorara dobio od društva stan u S> kolani sa ogrevom i osvetljenjem. Ponude sa naznačenjem: koliko godina radi u Sokolstvu; ko jim doku-mentima raspolaže i na koliki honorar reflektira, dostaviti Upravi Sokolskog društva — Paraćin. BRODARSKO AKCIONARSKO; DRUŠTVO „OCEANIA" SUSAK @ podrsava ove redovlte pruge | Jadran - Marseille - Španija - Sjev, Afrika « Kanarsko otočje i povratak POLAZAK: iz Sušaka (event. Trsta) Šibenika, Splita, Dubrovnika 2 za: Marseille, Barcelonu, Va T л л ^Ct■ I »c Dol m rt o n n nnffuki t nptnla lnl/a II пГамлн nf 11 ir» ■8 e V lenciju, Oran, Casablanku, Teneriffe i Las Palmas, tičući po potrebi i ostale luke u pravcu pruge - II. Jadran » Malta - Španija - Maroko i povratak [l| POLAZAK: iz Sušaka (event. Trsta) Šibenika, Splita, Dubrovnika 2 za: Maltu, Barcelonu, Valen- \/ ciju, Alicante, Oran i Casablanku, tičućl po potrebi 1 ostale luke u pravcu pruge III. Jadran - Sjev. Afrika - Valencija - Marseille i povratak POLAZAK: iz Sušaka (event. Trsta) Šibenika, Splita. Dubrovnika 2 za: Tunis, Alžir, Valenciju Marseille, tičući po potrebi i ostale luke u pravcu pruge IV. Jadran - Sjev. Evropa POLAZAK: iz Sušaka, Šibenik«, Splita i Dubrovnika 2 za: London, Anvers i Hamburg, tićući po po potrebi i druge luke u pravcu pruge Za sve informacije obratiti se na upravu društva u Sušaxu — Telefon broj 131 I 332 II- \/ , I I I 8 Sokolska župa Zagreb primila je neki dan na župskoga starešinu brata dra Oto- :1|111111111111111ШШ1111111111111ИЧ1Ч111ЧЧ|11||1Н'11ЧИЧ11Ч1И111И11111111111Ч111|11Ч""|,1,П|,|,,,,|,,,,,1||,|1,,,,Ш11,,,,Ш1,,,,1111Ш111,,,111111,,= [jadranska plovidba! I lllillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll D. D. SUŠAK mniiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiii e — * a Dnevna brsta parobrodska služba iz Sušaka za Dalmaciju i obrat- | | no, s polaskom iz Sušaka u 16 sati. Dnevne redovi te parobrodske veze u svim smjerovima t za sva | 1 kupališna i Ijetovališna mjesta jugoslovenske obale. .. i Ugodna turistička putovanja za Dalmaciju, nadalje za Dalmaci/u | 1 i Grčkil, uključiv vožnju, пгапи i krevet, uz umjerene cijene. Dva puta sedmično brze pruge iz Venecije za Dalmaciju t obratno. | Redovita parobrodska služba za promet putnika i tereta iz Su- | | šaka, Trsta i Venecije za Dalmaciju, Albaniju i Grčku. Prvoklasni parobrodi — dobra kuhinja, odlična posluga. | Tražite prospekte besplatno: . .. . | Prospekte i upute daje- Direkcija u Sušaku, sve njezine agencije i | | svi uredi »Putnika« te društva *IVagons—Lits Cook«. HiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiiiiiiiiiiiiiiiiiHiiiiiiiiiiiiiiinf5 Izdaie za Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije Đ. Paunkovič, Rumunska 56 • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Celar, Jovana Rističa 32 e Uredjuje redakcioni odl> Stamparija Drag. Gregoriča. Strahinjiča Bana 75. — Beogno