KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (9) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 FEBRUARA 1939. PATENTNI SPIS BR. 14632 Radio Corporation of America, New York, U. S. A. Električna cev pražnjenja Prijava od 1 jula 1936. Važi od 1 jula 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 5 jula 1935 (U. S. A.). Predmet ovog pronalaska je električna cev pražnjenja koja je snabdevena električnim sistemom i u ikojoj se iskoriš-čava pojava usnopl javan ja elektrarna; osim toga ovaj se pronalazak odnosi na napravu snabdevenu nekom takvom cevi. Dosada se zamišljalo da se u uobičaj-nim ceviima pražnjenja elektroni kreću srazmerno ravnomerno raspoređeni u cevi i da u takvim cevima snabdevenim jednom katodam i jednom ili nekolikim rešetkama i anodom ina elektrone utiču naponi rešetki uglavnom na njihovu količinu ali samo malo na njihovo prostorno raspoređen jie. Sada su podrobnija ispitivanja pokazala da ta pretpostavka nije potpuno talč-na i da se elektroni koji izlaze iz katode u većoj ili manjoj meri sjedinjuju u snopove i da te snopove plotom rasturaju elektrode koje leže dalje u cevi. Ova pojava usnopljavanja elektrona već je iskomišćavaina i to naročito pri izradi cevi pražnjenja smalbdevenih nekom zaštitnom rešetkom radi po mogućstvu što većeg smanjenja struje iza zaštitnu rešetku. U tu je svrhu tada pri izradi takvih cevi vođena briga o tome da dejstveni de-lovi dveju ili nekolikih rešetki, koji leže jedna za drugom između katode i anode leže u istim površinama upravnim na površinu katode. Kod tih poznatih konstrukcija bila je vrlo mala struja za drugu, treću ili narednu rešetku polazeći od katode i onda kada se pri tome radilo o nekoj pozitivnoj rešetki na pr. o nekoj zaštitnoj rešetki. U tim slučajevima se struja elektrona koja izlazi iz katode sjedinjuje u veliki broj snopova sa otprilike kružnim poprečnim presekom, koji snopovi prolaze kroz cev ne utičući jedan na drugi. Još jedna primena elektronskih snopova nalazi se u tako zvanim cevima sa katodnim zracima u kojima se elektroni koji izlaze iz katode sjedinjuju u jedan jedini snop koji snop prolazi kroz cev i naposletku nailazi na neki fluorescentni štitnik ili ma jednu ili na više anoda. U drugom pomenutom slučaju može se cev upiotrebiti kalo detektor ili pojačivačka cev; ali takva cev daje samo malo korisno dejstvo pa se u poređenju sa uoibičajnim pojačivačkiim cevima isfcorišćuje samo vrlo imali deo emisije katode tako da se može postići samo vrlo mala strmiost. Mi smo ispitivanjima ustanovili da se upotrebom neke cevi sa napravom prema ovom pronalasku može tako iskoristiti u-snopljavanje elektrona koji izlaze iz katode da se dobija cev sa usnopijenim elektronima koja nema samo iste karakteristike kao neka uobičajna pojačivačka cev, nego pomoću koje se mogu postići i naročita preimućstva. Takva cev koja se nalazi u napravi prema ovom pronalasku sadrži elektrodni sistem sa posredno grejamom katodom pri čemu ostaile elektrode Ikoje spadaju u elektrodni sistem neke potpuno a neke delimič-no opkoljavaju katodu, tako da se elektroni koji izlaze iz katode u velikom delu putanje pražnjenja sjedinjuju u snopove Din. 15.— čija je uzdužni pravac uporedan sa uzdužnim pravcem kaitode. Upotreba neke cevi sa eletronskim snopovima ovde opisanoig loblika ima razna preimućstva naspram poznatim snopovima sa kružnim poprečnim presekom. Time što snopovi cevi prema ovom pronalasku, čiji je uzdužni pravac uporedan sa uzdužnim pravcem ikatode, imaju otprilike pravpugaonŠ poprečni presek, pri čemu je dimenzija poprečnog preseka u pravcu uporednim sa uzdužnim pravcem katode velika naspram drugim dimenzijama poprečnog preseka, to ovi snopovi piri niskim naponima elektroda nose srazmerno veliku struju. Još jedino vrlo važno preiimuć-stvo sastoji se u tome, što se na širinu ovakvog snopa može lako uticati pomoću sprevodnika postavljenih sa strane nekog takvog snopa a na koje je doveden određeni potencijal. Prema određenom izvođenju ovog pronalaska sadrži cev pražnjenja takav elektrodni sistem koji je snabdeven teli-ma koja se brinu za obrazovanje elektronskih snopova. Neka takva elektroda koja obrazuje snopove može dai se postavi na pr. kao masivna elektroda oko katode, pri čemu se tada u takvom masivnom cilindru po celoj dužimi nalaze otvori upo-redni sa uzdužnim pravcem katode koji određuju oblik elektronskih snopova. Tako prema jednom naročitom izvođenju ovog pronalaska sadrži jedna električna cev pražnjenja posredno grejanu katodu, koja je opkoljena uobičajnom upravljačkom rešetkom a koja je rešetka na dedovima koji se nailaze blizu držaokih delova opkoljena štitnicima tako da elektroni koji izlaze iz katode izlaze kroz površinu te rešetke samo kao dva međusobno odvojena elektronska snopa. Tada su oko upravljačke rešetke postavi jene ostale elektrode, koje se 'nalaze u cevi, u vidu kružnog cilindra. Elektrode, koje se upotrebljavaju kao zaštitna rešetka ii na pr. kao pentod-na rešetka za prihvatamje, sastavljene su od metalnih cilindara u kojima se cilindrima nalaze otvori kroz koji mogu prolaziti elektronski snopovi a koji otvori određuju maksimalnu širinu snopa. Naposlet-ku nailaze snopovi na anodu Ikoja je u vidu oblice postavljena oko celog eletrođ-nog sistema ali može se sasojati i od više delova, kp-ji su postavljeni naspram o-tvorima ostalih elektroda kroz koje prolaze elektronski snopovi. Elektroda koja obrazuje snopove može se, prema još jednom izvođenju ovog pronalaska, sastojati od nekoliko na pr. paličastih delova koji su postavljeni blizu katode. Tada mogu kat oda i te palice da budu opkoljene jednom ili nekolikim elektrodama u kojima se nalaze otvori kroz koje prolaze elektroni u vidu snopova. U ovom slučaju širinu snopa određuje potencijal paličaistih organa. Primenom ovakvog izvođenja može se u širokim granicama uticati na oblik karakteristike ano-dne struje i rešetkinog napona, jer se nadme regulisanjem širine snopova može voditi briga o tome da pri menjajiu napona elemenata koji 'obrazuju snopove određene elektrode koje se nalaze u cevi uzimaju više ili manje struje. Prema jolš jednom izvođenju ovog pronalaska postavljene su u jedinoj cevi pražnjenja sa obeju strana posredno gre-jane katode dve palice. Iza ovih palica nalaze se dva tela u vidu kružnog poliucilin-dra koja oba zajedno sačinjavaju jednu elektrodu. Elektronski snopovi, u tom slučaju dva snopa, sprovode se kroz otvore između tih tela pa mogu eventualno da nailaze na elektrode koje su postavljene iza tih otvora. Shodno se tada u tom delu putanje pražnjenja postavlja neka elektroda koja se sastoji na pr. od dveju palica ili malih pločica a ceo taj sklop opkoljava neka masivna elektroda. Menjanjem napona dovedenog na palice postavljene sa obeju strana katoda menja ise širina snopa a time se menja i struja koja ide ka raznim elektrodama. Kada ove palice, koje leže blizu ikatode, dobijaju visoki negativni napon, tada se elektroni zbiju u uzane snopove, čija širina zavisi od negativnog napona ippmenutih patičaistih elektroda. Tada se elektroni dovode svi na elektrode koje leže iza katode a od tih elektroda može se jedna ili više njih sastajati sarpo od nekoliko palica ili malih pločica. Dakle struja za te elektrode menja se prema menjanju napona ipatičaste upravljačke elektrode koja leži blizu katode. Ali kada se taj napon podesi tako da je manje negativan, tada snopovi postaju sve širi dok naposletku ne naiđu ina polu-krugle elektrode. Struja elektroda postavljenih izvan ovih polukruglih elektroda postaje konstantna pa otuda nezavisna od daljeg menjanja ka pozitivnom području potencijala paličaste upravljačke elektrode. 'Paličasta ili pločičasta elektroda koja leži dalje od katode treba ipireimućstveno da leži tačno na sredini snopova, t. j. na sre-dišnoj liniji otvora u polukrugloj elek- -trođi tako da te palice ili pločice prihva-taju elektrone koji se nalaze na sredini snppova koji proilaze kroz te otvore. Na taj način može se tada raspoređe-njem i oblikovanjem raznih elektroda u Širokim granicama uticati na karakteristiku strmosti cevi. Može se na pr. po jednom raspoređemju prema ovom pronalasku postići praivolimiijska kairakteristika, dok je s druge strane takođe moguće da se prilike izaberu tako da se dobija eev sa negativnom karakteristikom. Uoipšte rečeno može se raspoređenjem elektroda i inaročito pro-fiMsainjem tako zvanih elektroda za prihva-tanje, t. j. elektroda koje su postavljene ispred same anode i koje pri menjajm re-šetikinoig napona uiziimaju više ili manje struje, postići karakteristiku strimosti svakog proizvoljn-og oblika. U tu svrhu mogu se elektrode za pirihvatamje obraizovati na pr. kao trouglaiste pločice ili kao pravou-gaoine pločice sinabdevene otvorima. Po sebi se razume nije neophodno potrebno da se struja elektrona koja izlazi iz katoide razdeli samo u dva snopa; postiže se takođe vrlo prim.ućstveno dejstvo kada se upotrebe četiri snopa. Tada se postave oko posredno grejane kaitode četiri palice između kojih prolaze elektroni u vidu četiri snopa. Ove se palice mogu u određenim slučajevima postaviti vrlo blizu uz površinu katode, što daje to preknućstvo da one time manje sužavaju električno polje u većem razmaku od katode. Naročito je preimućstveno kada se istovremeno upotrebi neka profilisana katoda koja po celoj dužini ima na nekim mestima manji poprečni presek nego na ostalim mestima a pri čemu su na mestima sa manjim poprečnim presekom postavljene palice koje obrazuju snopove. Time- se postiže da se ovim palicama u vezi sa oblikom katode dobija odlično dejstvo usnopljavanja a osim toga su palice postavljene na takvim mestima da one ne daju povoda smanjivanju električnog polja. I ako se mogu elementi koji oblikuju snopove nalaziti u neposrednoj blizini površine katode; ipak ta tela nemaju potencijal katode. Naime i većini slučajeva ta tela sačinjavaju upravljačku rešetku cevi, ali je moguće takođe da se funkcija obrazovanja elektronskih snopova i funkcija upravljanja elektronske struje razdeli pa da se u tu svrhu posredno grejana katoda neke cevi pražnjenja prema ovom pronalasku opkoli većim brojem elektroda od dveju od kojih jedna elektroda dejstvuje kao ulazna upravljačka rešetka dok se potencijalom druge elektrode, koja se opet može sastojati od nekoliko palica, određuje oblik elektronskih snopova. Ovaj je pronalazak objašnejn podrobnije na crtežu pomoću nekoliko izvođenja. Na si. 1 obeležava ozanaka 1 indirektno grejanu kaitodu koju potpuno opkoljava upravljačka rešetka 2. Ova elektroda treba u ovom slučaju da se smatra kao elektroda koja obrazuje elektronske snopove. Na strani na kojoj su postavljene držačke žice 3 te rešetke snabdevena je ona štitnicima 4, tako da elektroni koji izlaze iz katode približno prolaze kroz upravljačku rešetku u dva snopa približno na način označen strelicama na si. 1. Zatim je šemarski pretstavljeno, da se oko onog dela katode, gde se ne nalaze elektronski snopovi, može postaviti više rešetki 5 i 6. Naposletku ceo sklop elektroda opkoljava anoda 7. Na si. 2 je pretistavljen jedan način raspoređenja cevi prema si. 1. Elektrode pretstavljene na sl. 1 obeležene su na si. 2 poidjednakim oznakama. Kao što se vidi na si. 2 ovakva cev vrlo dobro je podesna za upotrebu kao petelefctrodma cev u kojoj se rešetka 2 upotrebljava kao upravljačka rešetka, elektroda 5 priključena je uz pozi-tivnii potencijal i služi kao štitniička rešetka, pri čemu je elektroda 6 neposredno vezana sa katodom pa je primenjena kao hvatajuća rešetka petelektrcdne cevi. Ustanovljeno je da se ovakvim ustrojstvom cevi mogu postići velike strimosti a nastaju i druga preimućstva kada se upotrebi neka cev ovde opisane konstrukcije; na pir. čak kad štitniička rešetka ima prilično visoki pozitivan potencijal, ipak je vrlo mali kapacitet između anode i štitničke rešetke, osim toga može se ovo ustrojstvo izvesti tako da skoro nikakvi elektroni ne mogu mimoići anodu, tako da se pojave punjenja zida mogu smanjiti na najmanju meru. U ovde navedenom slučaju (si. 2) služi elektroda, koja sjedinjuje u snopove elektrone koji izlaze iz katode, istovremeno kao upravljačka rešetka; ipak je moguće takođe da se ove funkcije odvoje, kao što je to pretstavljeno potpuna šematski na si. 3. Ovde je oznakom 8 obeležena katoda koju opkoljava rešetka 9, koja se može u-ipotrebitii kao upravljajuća rešetka, pri čemu je oko te rešetke postavljena elektroda 10, koja može da elektrone iz upravljačke rešetke sjedinjuje u snopove, što u ovom slučaju nastaje u snopovima uporednim sa uzdužnim pravcem katode; pri tome je pre-imućstvemo da dejstveni delovi elektroda koje se nalaze dalje u cevi dejstvuju zajedno sa đejstvenim delovima elektrode koja obrazuje snopove. Po sebi se razume da se funkcije pomenutiih elektroda mogu i obrnuti tako da je u cevi između katode i anode najpre postavljena jedna elektroda koja vrši sjedinjenje u snopove i onda u-pravljaička rešetka. Jedna konstrukcija pomoću koje se mogu ostvariti mogućnost uticanja na karakteristiku stirmosti pretstavljena je radi primera na si. 4. Šematski raspoređenje prema si. 4 sadrži pored ostalog jednu ka- todu 31, jednu elektrodu 32, boja se radi priimera sastoji od neboliiho palica, zatim rešetku 33, elektrodu 34 i elektrodu 35 koja se može lupotrebiti ikao anoda; vidi se da se dovođenje određenih napona na razine elektrode mogu postići snopove različite veličine a time se oslovljava pojava određenih karakteristika. Naprava prema ovom pronalasku može da bude konstruisana i tako da ona ima negativnu strm ost. U ovom slučaju postizanje te negativne strm osti ne z avisi od prisustva elektroda koje emituju sekundarne elektrone idi prisustva virtuelnih izvora elektrona, nego jedino od oblika i raspoređenja elektroda i od napona dovedenih na te elektrode. Na Si. 5 preitstavljema je naprava pomoću koje se može postići negativna karakteristika. Takva naprava sadrži katodu 36, koja je priključena na jednu tačku 37 neke baterije. Zatim su u cevi smeštena negativna upravljačka elektroda 38, koja je priključena uz negativni kraj iste baterije, pozitivna elektroda 40, neka elektroda 41 koja se sastoji od paličastih članaka i elektroda; 42 koja ima mali pozitivni potencijal. Ustanovljiemo je da je moguće da se raspodela potencijala na elektrodama i raspoređenje izabere tako da se elektroni fokusiraju u tački koja leži između elektroda 41 i 42, kao što je to označeno isprekidanim linijama na si. 5 i da se vraćaju ka elektrodi 40. Vidi se da nastaju mnoge druge mogućnosti kada se menja ju naponi i raspoređenje elektrode. Kao što je napred izneto primena ovog pronalaska nije ograničena na cevi isa dva snopa nego se može upoitretaiti i više elektronskih snopova, kao na pr. tri, četiri ili više snopova. Ali shodno je da se uzme srazmerno mali broj snopova, što je naročito važno kod takvih cevi gde je u jednoj cevi sjedinjeno nekoliko funkcija, kao na pr. kod hegzodnih ili oktodnih cevi. Priemnom neke cevi ili meke naprave prema ovom pronalasku raspolaže se sa čevlju u kojoj su elektroni sjedinjeni u snopove u običajnim cevima pa se zato ta cev može sa preimućstvom iprimemiti za razne svrhe. Patentni zahtevi: 1) Naprava snabdevena električnom cevi pražnjenja koja sadrži elektrodni sistem sa posredno grejanom katodom, na- značena time, št oostale (dalje) elektrode, koje spadaju u elektrodni sistem, neke de-limično a neke potpuno opkoljavaju katodu tako da se elektroni, koji izlaze iiz ka-tode, u znatnom delu putanje pražnjenja sjedinjuju u snopove čiji je uzdužni pravac uporedan sa uzdužnim pravcem ka-tode. 2) Električna cev pražnjenja prema za-htevu 1, sa elektrodnim sklopom u koji spada posredno grejana kaitoda, naznačena time, što je kaitoda potpuno opkoljena u-pravljačkoim rešetkom ali samo delimiono je opkoljena jednom Hi nekolikim drugim elektrodama koja dejstvuje kao rešetka a koje rešetkaste elektrode stoje sve naspram istom delu katodine površine. 3) Električna cev pražnjenja prema za-htevu 2, naznačena time, što su omi deilovi upravljačke rešetke, koji se nalaze između katode i elektrode ili ostalih elektroda koje dejis'tvuju kao rešetke, tako zaklonjeni štitnicima da ma ove druge elektrode mogu da nailaze elektroni tek pri određenoj širini elektronskog snopa. 4) Električna cev pražnjnja prema za-htevu 2 ili 3, naznačena time, što je anoda postavljena samo naspram onom dalu katode i 'upravljačke rešetke Ikoji nije opkoljen međuležećom elektrodom ili medule-žećim elektrodama. 5) Električna cev pražnjenja prema za-htevu 2 Hi 3, naznačena time, što anoda potpuno opkoljava sve elektrode. 6) Električna cev pražnjenja prema za-htevu 1, naznačena time, što je posredno grejanje katoda u svojoj blizini opkoljena samo nekolikim palicama koje usmopljava-ju elektrone koji izlaze iz katode. 7) Električna cev pražnjenja prema za-htevu 1 ili 6, naznačena time, što posredno grejanu katodu električne cevi pražnjenja opkoljava veći broj elektroda među kojima se nalazi jedna ili inekoiliko eletknona koje se sastoje samo od nekoliko palica ili pločica a koje su elektrode 'raspoređene u cevi tako da elektroni koji se nailaze na sredini elektronskog snopa, koji prolazi kroz o-tvoire neke 'druge elektrode u cevi, bivaju prihvataoi od ovih palica ili pločica, 8) Električnia cev pražnjenja prema jedinom od zahteva 1—7 naznačena time, što jedna elektroda koja služi za usnoplja-vanje elektrona istovremeno sačinjava upravljačku rešetku cevi. Ad pat. br. 14632 L-«li|i|i|«|- ' V ' 4 . 1 ' ■ / '