Vsebina UVODNIK ............................................................................................................... 3 POSEBNI DOGODKI Srebrna plaketa Branki Bukovec ................................................................ 4 Obisk veleposlanika Republike Slovenije v Društvu .......................... 5 Ravnatelji srednjih šol iz Novega mesta v Banjaluki .......................... 6 Sedma redna in volilna Skupščina društva Triglav ............................. 7 Gallusovo priznanja MePZ Davorin Jenko ............................................. 9 Seminar v Novem mestu - Mladi v transnacionalnem povezovanju ............................................ 10 Posvet za sodelavce portala slovenci.si ................................................ 11 UČIMO SE SLOVENŠČINO Ustvarjalna delavnica .................................................................................. 12 Delavnica Knjižnica-vesolje zakladov .................................................... 13 Obisk novomeških dijakov ........................................................................ 14 Decembrske delavnice ................................................................................ 15 Izložba učeničkih radova „Upoznajmo se!” .......................................... 15 Obisk dedka Mraza ...................................................................................... 16 Na gimnaziji Ledina ...................................................................................... 17 Na osnovni šoli Kašelj .................................................................................. 18 Ekskurzija v zeleno prestolnico Evrope ................................................. 19 17. Srečanje učencev dopolnilnega pouka slovenščine ................. 20 Obisk učencev z Osnovne šole Kašelj .................................................... 22 Zaključek šolskega leta za osnovnošolce ............................................. 23 Zaključek šolskega leta za srednješolce in odrasle ........................... 23 Poletje s slovenščino .................................................................................... 24 Evropski dan jezikov .................................................................................... 26 Nagrade za otroške risbe ........................................................................... 27 Poletimo na krilih besed ............................................................................. 27 Kaj vemo o vodi? Kviz .................................................................................. 28 Glasbena delavnica ...................................................................................... 28 KULTURA NAS ZDRUŽUJE Razstava v Art centru ................................................................................... 29 XVII martinovanje v Banja Luki ................................................................ 30 Predpraznični večer ..................................................................................... 32 Svečan koncert ob slovenskem kulturnem prazniku ....................... 33 Literarni večer slovensko - srbske poezije ........................................... 34 Koncert Duo Ponte v Banjaluki ................................................................ 35 MePZ Davorin Jenko na koncertu “Veče uz prim” ............................. 36 Banjalučke večeri poezije ........................................................................... 37 Koncert slovenačkih horova u Sarajevu ............................................... 37 Koncert ob 15. Obletnici dela MePZ Davorin Jenko ......................... 38 MePZ Davorin Jenko v Šentvidu pri Stični 2016 ................................ 39 Razstava fotografi j fotografskega društva Janez Puhar v Banjaluki ................................. 40 VII. Slovenski dan v Slatini .......................................................................... 41 Dobrodošli doma 2016 ............................................................................... 43 Predstavitev antologije Darovi evropske zgodbe v Ljubljani .......... 45 Pripovedujem ti Evropo! Darovi evropske zgodbe ............................ 45 MePZ Davorin Jenko in otroška folklorna skupina pri rojakih na Reki ............................... 48 13. Revija kulturne ustvarjalnosti nacionalnih manjšin Republike Srbske ................................................. 49 4. smotra u Šibovskoj .................................................................................. 50 Literarni večer Marka Kravosa ................................................................. 50 VTISI S POTI Šentvid pri Stični ........................................................................................... 52 NISMO JIH POZABILI ...................................................................................... 53 KUHAJMO Z LJUBEZNIJO ............................................................................ 54 ZLATE MISLI ....................................................................................................... 55 AKTIVNOSTI V NOVEMBRU IN DECEMBRU 2016 Obisk dijakov Gimnazije Ledina Ljubljana Knjižnica - vesolje zakladov Strokovni posvet Mladi v transnacionalnih povezavah XVIII. Martinovanje v Banja Luki Delavnica z ilustratorjem Petrom Škerlom in pisateljem Samom Dražumerićem Obisk dedka Mraza Urad Vlade Republike Slovenije Ministarstvo prosvjete i kuture Grad Banja Luka za Slovence v zamejstvu in po svetu Republike Srpske Društvo Slovencev Republike Srbske “ TRIGLAV”, 78000 Banja Luka, Cara Lazara 20; tel/fax +387 51 461 068; e- mail: drustvo.slovencev.triglav@gmail.com; www.udruzenjetriglav.com Priprava: Marija Grbić, Nataša Kajmaković Besedila: Barbara Hanuš, Nataša Kajmaković, Ana Marjanović, Stanko Prosen, Mira Dojčinović, Zlatan Memon, Zdravko Kecman Jezikovni pregled: mag. Barbara Hanuš, mag. Ana Marjanović / Prevod v srbski jezik: mag. Ana Marjanović Oblikovanje: Darko Domazet / Tisk: Grafid, Banja Luka / Šteilo izvodov: 300 Ko nekdo pride v neko novo okolje, ne glede na to, zakaj se je tam zna­šel, takoj prične iskati neke sorodnosti in podobnosti, ki bi mu lahko olaj­šale vključevanje. Enako se je dogajalo meni, ko sem pred dobrim letom pričel s službovanjem v Banja Luki. Na mojo srečo sem spoznal marljivo ekipo Društva Slovencev Republike Srbske Triglav, ki je s svojo gostoljub­nostjo in prijaznostjo pritegnila mojo pozornost. Sčasoma sem spoznal, da Slovenci, združeni v okviru društva, ne le živijo v tem prostoru, temveč tudi »dihajo« z njim. S svojo aktivnostjo že leta prispevajo k razvoju in dinamiki življenja v lepem okolju in so zaradi svojega angažmaja cenjeni. Po drugi strani pa se, nekateri že več generacij po prvih slovenskih prišlekih, zavedajo svojih korenin in se trudijo ohranjati dediščino svojih prednikov, se trudijo odtegniti pozabi slovenski jezik z vsemi značilnostmi in posebnostmi, ohranjati ljudske običaje, plese, literaturo… Prav zaradi tega jim mora biti njihova »nekdanja« domovina hvaležna in jim stati ob strani ter jim pomagati v njihovi »novi« domovini. Vsi vemo, da sredstev ni v izobilju ter da Slovenci v BiH delijo splošen ekonomski in socialni položaj z ostalimi prebivalci, pa tudi na področju pravnega statusa bi se verjetno dalo še kaj narediti. Marsikaj pa zato naši vrli Slovenci uspejo kompenzira­ti s svojo domiselnostjo, iznajdljivostjo in prizadevnostjo. Pa tu ne mislim zgolj na vodstva društev, saj zgolj z uspešnim vključevanjem tudi drugih, manj aktivnih Slovencev in njihovih potomcev, pa tudi ostalih prijateljev Slovenije, je lahko društvo prepoznaven dejavnik v pričujočem okolju. Ne nazadnje, upam tudi, da se bodo mojim rojakom »vremena zja­snila« in bodo uresničili tudi željo po lastnih prostorih, kjer bodo, v to sem prepričan, dodali še mnogo novih kamenčkov v mozaik nadaljevanja slo­venskega izročila. Marjan Ristič Pooblaščeni minister – vodja Konzularne pisarne v Banja Luki Bilten, štavilka 16, Društvo Slovencev “Triglav” SREBRNA PLAKETA BRANKI BUKOVEC Javni sklad RS za kulturne dejavnosti je 21. januarja 2016 podelil priznanja za življenjsko delo in izjemne dosežke na področju ljubiteljske kulture. Srebrno plaketo je na včerajšnji slovesnosti v Ljubljani prejela sekretarka Druš­tva za razvijanje prostovoljnega dela Novo mesto Bran­ka Bukovec. Čestitamo! “Branka Bukovec je v več kot štirih desetletjih de­lovanja pomagala pri ustanovitvi in predstavitvi dejav­nosti številnih kulturnih društev, predvsem drugih na­rodnih skupnosti, ki živijo na širšem dolenjskem in be­lokranjskem območju. Zanje je zasnovala festival Teden kultur, na katerem se društva predstavijo s kulturnimi in izobraževalnimi vsebinami, dolgoročno pa festival prispeva tudi k strpnosti in medkulturnemu dialogu. Posebno skrb namenja sodelovanju z več kot 30 slovenskimi društvi, ki delujejo na območju nekdanje Jugoslavije, in s slo­venskimi organizacijami v Italiji. Organizirala je več kot 400 mednarodnih kulturnih izmenjav. Če bi k temu prišteli še razstave, simpozije, okrogle mize in druge dogodke, ki jih je pomagala izvesti z Društvom za razvijanje prostovoljne­ga dela Novo mesto, ki ga vodi, bi jih bilo več kot tisoč. Pomembno pa je tudi njeno delovanje v založništvu. Spod­budila je izdajo petnajstih leposlovnih in strokovnih knjig, ki so večinoma izšle v sodelovanju s slovenskimi društvi v tujini. S številnimi akcijami pa je pomagala tudi zbirati leposlovno gradivo za knjižnice slovenskih društev, osnovnih in srednjih šol ter osrednjih knjižnic v Banjaluki, Doboju, Bihaću, Tuzli, Prijedoru, Sarajevu, Podgorici in drugod.” VIR: Dolenjski list SREBRNA PLAKETA BRANKI BUKOVEC Javni zavod RS za kulturne djelatnosti dodi­jelio je 21. januara 2016 priznanja za život­no djelo i izuzetna dostignuća na području amaterske kulture. Srebrnu plaketu je na ju­čerašnjoj svečanosti u Ljubljani primila sekre­tar Društva za razvijanje dobrovoljnog rada Novo mesto, Branka Bukovec. Čestitamo! “Branka Bukovec je u više od četiri de­cenije rada pomagala pri ustanovljavanju i predstavljanju djelatnosti brojnih kulturnih udruženja, prvenstveno drugih narodnih za­jednica, koje žive na širem području Dolenj­ske i Bele krajine. Za njih je osnovala festival Sedmica kulture, na kojoj se udruženja pred­stavljaju kulturnim i obrazovnim sadržajima, a dugoročno gledajući, festival doprinosi i toleranciji i međukulturalnom dijalogu. Posebna pažnja je namijenjena saradnji sa više od 30 slovenačkih udruženja koja djeluju na području nekadašnje Jugoslavije i sa slovenačkim orga­nizacijama u Italiji. Organizovala je više od 400 međunarodnih kulturnih razmjena. Ako bismo tome dodali još i izlož­be, simpozijume, okrugle stolove i druge događaje, koje je pomagala izvesti sa Društvom za razvijanje dobrovoljnog rada Novo mesto koje vodi, bilo bi ih više od hiljadu. Značajno je i njeno djelovanje u izdavaštvu. Podstakla je izdanje petnaest književnih i stručnih knjiga, koje su većinom izdate u saradnji sa slovenačkim udruženjima u inostranstvu. Brojnim akcijama je pomagala skupiti i književnu građu za biblioteke slovenačkih udruženja, osnovnih i srednjih škola te glavnih biblioteka u Banjaluci, Doboju, Bihaću, Tuzli, Prijedoru, Sarajevu, Podgorici i drugdje.” IZVOR: Dolenjski list Prevod Ana Marjanović POSJETA AMBASADORA SLOVENIJE UDRUŽENJU Povodom obilježavanja Prešernovog dana, 7.2.2016. go-dine je ambasador Republike Slovenije u BiH Nj.E. Iztok Grmek iskoristio priliku da posjeti naše udruženje i po­razgovara sa članovima Izvršnog odbora. U prijatnom razgovoru kojem su prisustvovali i pred­stavnik Kancelarije za Slovence po svijetu g. Marjan Cu­krov, konzul Konzularne kancelarije Republike Slovenije u Banjoj Luci g. Marjan Ristič i sekretar Ambasade Repu­blike Slovenije Barbara Beričič, ambasador je upoznat sa programom i projektima Udruženja za ovu godinu. Raz­govor se vodio i na temu poteškoća sa kojima se Udru­ženje susreće u radu, te načinu na koji Ambasada Repu­blike Slovenije može pomoći u njihovom prevazilaženju. Ambasador je još jednom potvrdio podršku radu Udruženja i poželio uspjeh u realizaciji zacrtanih ciljeva. Ana Marjanović OBISK VELEPOSLANIKA REPUBLIKE SLOVENIJE V DRUŠTVU Ob obeležitvi Prešernovega dne, 7. februarja 2016, je ve­leposlanik Republike Slovenije v BiH Iztok Grmek izkori­stil priložnost za obisk našega društva in za pogovor s člani izvršnega odbora. Prijetnemu pogovoru so prisostvovali tudi pred­stavnik Urada Vlade Republike Slovenije za Slovence v zamejstvu in po svetu Marijan Cukrov, konzul konzular­ne pisarne Republike Slovenije v Banjaluki Marijan Ristič in sekretarka veleposlaništva Republike Slovenije v BiH Barbara Beričič. Veleposlaniku so znani aktivnost našega društva, naši programi in začrtani projekti za leto 2016. Pogovor je potekal o težavah, s katerimi se Društvo sooča pri svojem delu, ter o načinih, kako bi nam velepo­slaništvo Republike Slovenije lahko pomagalo pri reševa­nju naših problemov. Veleposlanik je poudaril, da bo veleposlaništvo nu­dilo vso možno pomoč pri realizaciji naših ciljev. Društvu je zaželel, da deluje uspešeno tudi v bodoče. Prevod Nataša Kajmaković ” 5 RAVNATELJI SREDNJIH ŠOL IZ NOVEGA MESTA V BANJALUKI 18. marca 2016 so se v Banjaluki zbrali ravnatelji srednjih šol iz občine Novo mesto in ravnatelji srednjih šol iz Ba­njaluke. Želja za povezovanjem med srednjimi šolami dveh mest je plod dolgoletnega medsebojnega sodelovanja Društva za razvijanje prostovoljnega dela Novo mesto, Slovenskega društva Triglav iz Banjaluke, oblasti obeh mest, večletnega uspešnega dela, prijateljstva, izmenjav izkušenj na področju izobraževanja, kulture ter izmenjav dijakov in učiteljev. V Novem mestu je bila 2. junija 2015 podpisana lista o nadaljevanju že prej omenjenega uspešnega sodelovanja obeh mest. Skupno sodelovanje se nadaljuje tudi v letošnjem letu. Vodja in koordinator srečanja v Banjaluki je bila Kristina Mrđa, direktorica Aktiva direktorjev srednjih šol regije Banjaluka. Med prisotnimi so bili iz Novega mesta: Štefan David, direktor Šolskega centra Novo mesto, Sebastijan Brežnjak, ravnatelj Srednje strojne šole, Boris Plut, ravnatelj Srednje elektro šole in tehniške gimnazije, Drago Crnić, pomočnik ravnatelja Srednje elektro šole in tehniške gimnazije, Petra Žibert, pomočnica ravnateljice Srednje zdravstvene in kmetijske šole, Damjana Gruden, ravnateljica Srednje gradbene, lesarske in vzgojiteljske šole, Tomaž Pintarič, vodja Medpodjetniškega izobraževalnega centra, Hrovat Tone, direktor gostinske šole, in sekretarka Hlebec Vida. Iz Banja­luke so bili: Vojislav Popović, direktor Elektrotehničke škole Nikola Tesla, Ljuban Bajić, direktor Građevinske škole, Kristina Mrđa, direktorica Tehničke škole, Zoran Pejašinović, direktor Gimnazije, Edi Haneš, direktor Poljoprivredne škole, Boris Spasojević, direktor Ugostiteljsko- trgovinsko- turističke škole. Razgovori med direktorji so potekali o že začrtanih nalogah, ki jih bodo izvedli v letošnjem šolskem letu. Nataša Kajmaković DIREKTORI SREDNJIH ŠKOLA IZ NOVOG MESTA U BANJALUCI 18. marta 2016. godine, u Banjaluci su se sastali direk­tori srednjih škola iz opštine Novo mesto i direktori srednjih škola iz Banjaluke. Želja za povezivanjem iz­među srednjih škola dva grada je plod dugogodiš­nje saradnje Društva za razvijanje dobrovoljnog rada Novo mesto, Udruženja Slovenaca „Triglav“ iz Banjalu­ke, sluha vlasti oba grada, dugogodišnjeg uspješnog rada, prijateljstva, razmjene iskustava na području ob­razovanja i kulture te povezivanja i razmjene učenika i nastavnika. U Novom mestu je 2. juna 2015. godine bio potpi­san dogovor o nastavku već prije pomenute uspješne saradnje oba grada. Zajednička saradnja se nastavlja i u 2016. godini. Vođa i koordinator susreta u Banjaluci je bila Kristina Mrđa, direktorica Aktiva direktora sred­njih škola regije Banjaluka. Među prisutnima su bili iz Novog mesta: Štefan David, direktor Školskog centra Novo mesto, Sebastijan Brežnjak, direktor Srednje mašinske škole, Boris Plut, direktor Srednje elektro škole i tehničke gimnazije, Drago Crnić, pomoć­nik direktora Srednje elektro škole i tehničke gimnazije, Petra Žibert, pomoćnik direktora Srednje medicinske i poljo­privredne škole, Damjana Gruden, direktorica Srednje građevinske škole, Tomaž Pintarič, vođa Međupreduzetničkog obrazovnog centra, Tone Hrovat, direktor ugostiteljske škole i Vida Hlebec, sekretar. Iz Banjaluke su bili: Elektro teh­nička škola Nikola Tesla, direktor Vojislav Popović, Građevinska škola, direktor Ljuban Bajić, Tehnička škola, direktor Kristina Mrđa, Gimnazija, direktor Zoran Pejašinović, Poljoprivredna škola, direktor Edi Haneš, Ugostiteljsko-trgovin­sko-turistička škola, direktor Boris Spasojević. Razgovori među direktorima su se vodili o već planiranim aktivnostima i zadacima, koje imaju u planu u toku ove školske godine. Prevod: Ana Marjanović VII REDOVNA I IZBORNA SKUPŠTINA Sedma redovna i izborna Skupština Udruženja Slovenaca Republike Srpske “Triglav” održana je 31.5.2016. godine sa početkom u 19.00, u prostorijama Kluba  nacionalnih manjina, Banja Luka. Na skupštini se raspravljalo o radu tokom prethodne tri godine (2012-2015.), programu rada za naredni period, te je vršen izbor rukovodstva Udruženja. Izvještaj o radu za prethodni period, a u ime Izvršnog odbora Udruženja, je podnijela Nataša Kajmaković. Na skupštini je razmatran i finansijski izvještaj Udruženja, koji je izložila Tatjana Vranješ, sekretar Udruženja. Sve pomenute izvještaje je pregledao Nadzorni odbor Udruženja, te je dao svoj izvještaj, koji je iznio Siniša Čenić, član toga odbora, konstatujući da je Udruženje obavljalo svoje aktivnosti u skladu sa važećim propisima, ali i aktima Udruženja, prije svega Statutom i programskim zadacima Udruženja. Nakon izlaganja izvještaja, učesnici skupštine su o istima diskutovali, a na kraju ih jednoglasno usvojili. Istaknuta je potreba za uključivanjem što većeg broja članova, naročito mlađih, u ostvarivanju projekata, odnosno program­skih opredjeljenja Udruženja. Pohvaljen je rad dosadašnjeg rukovodstva. Novo rukovodstvo udruženja je izabrano jednoglasnim usvajanjem prijedloga dosadašnjeg Izvršnog odbora Udruženja, s obzirom da je nije bilo drugih prijedloga. Prijedlog sastava IO koji je usvojen na skupštini je: predsjednik Udruženja Marija Grbić, potpredsjednik Nataša Kajmaković, odbor za kulturne djelatnosti Viktor Debeljak, odbor za obrazovanje i sport Marija Petković, odbor za humanitarne i socijalne poslove Zlatan Memon, odbor za opšte i pravne poslove Nevena Lučić Tomić, odbor za odnose sa javnošću i marketinšku djelatnost Ana Marjanović, te Siniša Ambrožić, Darko Mijatović, Mladen Lunić i Dario Ukmar kao članovi IO. Nadzorni odbor: predsjednik NO Vojislav Di­mitrijević, a Zdenka Jelić i Bruno Ukmar kao članovi NO. Za sekretara i blagajnika je izabrana Tatjana Vranješ. Nakon izbora rukovodstva, Darko Mijatović je predstavio program rada za naredni period do 2019. godine. Osim nabrajanja programskih ciljeva, koji su ostali nepromjenjeni, istaknuta je potreba što tješnjeg povezivanja sa nekim mjestima u Sloveniji, a isto tako sa državnim institucijama Republike Slovenije, te nevladinim sektorom (Slovenačka iseljenska matica, Svjetski slovenački kongres, Društvo za razvijanje dobrovoljnog rada Novo mesto), mnogim kultur­nim udruženjima i školama. Posebno je podvučena uloga i važnost efikasnog rada novoizabranog Izvršnog odbora. Radom skupštine je rukovodilo radno predsjednišvo koje su članovi skupštine izabrali i to u sastavu: Vojislav Dimitrijević, predsjedavajući, Marija Petković, član, Tatjana Vranješ član-zapisničar. Ana Marjanović ” 7 SEDMA REDNA IN VOLILNA SKUPŠČINA DRUŠTVA “TRIGLAV” Sedma redna in volilna skupščina Društva Slovencev Republike Srbske Triglav Banjaluka je bila 31. maja 2016 ob 19. uri v prostoru Kluba nacionalnih manjšin. Na skupščini smo razpravljali o predhodnem triletnem delu (2012-2015), o programu dela za naslednje obdobje ter izvolili vodstvo društva. O delu v predhodnem obdobju je v imenu izvršnega odbora Društva poročilo pripravila Nataša Kajmaković. Na skupščini smo potrdili finančno stanje društva, s tem je člane seznanila Tatjana Vranješ, sekre­tarko Društva. Vsa poročila je pregledal nadzorni odbor Društva in dal pregledano v razpravo. O tem je na skupščini govoril Siniša Čenić, član nadzornega odbora. Povzetek njegovega poročila je, da je Društvo svoje aktivnosti opravljalo v skladu s predpisi in akti Društva, predvsem s statutom in s programom določenimi nalogami. O poročilih smo razpravljali in jih enoglasno sprejeli. Poudarjeno je bilo, da je potrebno vključiti večje število članov, predvsem mladih, ki so potrebni pri realizaciji projektov. Pohvaljeno je bilo delo sedanjega izvršnega odbora in članov posameznih odborov. Izvoljeno je bilo novo vodstvo Društva: predsednica Društva Marija Grbić, podpredsednica Nataša Kajmaković, odbor za kulturno delo Viktor Debeljak, odbor za izobraževanje in šport Marija Petković, odbor za humanitarno in socialno skrb Zlatan Memon, odbor za splošne in pravne posle Nevena Lučić Tomić, odbor za odnose z javnostjo in marketing Ana Marjanović, ter Siniša Ambrožić, Darko Mijatović, Mladen Lunić in Dario Ukmar kot člani izvršnega odbora. Nadzorni odbor: predsednik Vojislav Dimitrijević, Zdenka Jelić in Bruno Ukmar. Za sekretarko in blagajničar­ko je bila izvoljena Tatjana Vranješ. Po izvolitvi vodstva je Darko Mijatović predstavil triletni program za obdobje od 2016-2019. Poleg programskih ciljev, ki so ostali nespremenjeni, je poudarjena potreba za tesnejšem povezovanju z novimi mesti v Sloveniji. Prav tako tudi z državnimi organi Republike Slovenije in z nevladnimi organizacijami. (Slovenska izseljenska matica, Sve­tovni slovenski kongres, Društvo za razvijanje prostovoljnega dela Novo mesto) ter mnogimi kulturnimi društvi in šolami. Delo skupščine je vodilo predsedstvo, ki so ga izbrali člani skupščine Vojislav Dimitrijević, predsednik, Marija Petković, članica in Tatjana Vranješ, članica – zapisnikarica Prevod Nataša Kajmaković GALLUSOVO PRIZNANJE MePZ DAVORIN JENKO Petnajst let je minilo od takrat, ko je iz majhne sku-pine pevcev nastal MePz Davorin Jenko Društva Slovencev Triglav Banjaluka. Ob tem jubileju je imel MePZ Davorin Jenko 14. junija 2016 v Viječnici Kul­turnega centra Banski dvor slavnostni koncert Tam, kjer sem jaz doma. Prejeli so Gallusovo priznanje. Ta priznanja daje Javni sklad Republike Slovenije na področju glasbene ustvarjalnosti za uspešno delo in večlet­no sodelovanje članom tudi v zamejskih slovenskih društvih. Bronasto priznanje za petletno delo so dobili: Bogdana Perendija, Marijana Bundalo, Milka Smiljanić, Nataša Janković, Dražena Lepir, Vanja To­pić, Fikreta Todorovac, Ivana Lovšin, Zlata Ćurić in Zorka Vasojević. Srebrno priznanje za desetletno delo so dobili: Aziza Škulj, Ana Panić, Olga Suvajac, Marija Grujić, Ljiljana Sukara, Nada Kujundžija, Miroslav Galić, Biljana Kojić, Vesna Šiljagović, Zdenka Smiljčić in Draga Đaković. Zlato značko za več kot petnajstletno delo je dobil Stanko Prosen. To priznanje je bilo zasluženo. Za uspeh pevskega zbora gre velika čestitka njegovim dirigentom: Saši Jeremić, Vanji Topić, ki sedaj vodi pevski zbor, a ob njeni odsotnosti jo zamenjuje mlad, perspektiven bodoči dirigent in član pevskega zbora Dušan Urošević Nataša Kajmaković GALLUSOVO PRIZNANJE MJEŠOVITOM HORU DAVORIN JENKO Petnaest godina je prošlo od trenutka kada je mala grupa pjevača počela pjevati da bi prerasla u veri­fikovani Mješoviti hor “Davorin Jenko” Udruženja Slovenaca „Triglav“ Banja Luka. Povodom tog jubi­leja, održan je koncert 14.6.2016. godine u Vijećnici Banskog dvora u Banjoj Luci pod nazivom „Tam sem jaz doma“. Tom prilikom su podijeljena Gallusova prizna­nja članovima hora. Gallusovo priznanje je najviše priznanje za područje muzičke djelatnosti koje do­djeljuje Javni fond Republike Slovenije za kulturne djelatnosti pojedincima za aktivno učestvovanje na području amaterske muzičke djelatnosti. Bronzano priznanje za preko 5 godina pjevanja u horu su do­bili Bogdana Perendija, Marijana Bubalo, Milka Smi­ljanić, Nataša Janković, Dražena Lepir, Vanja Topić, Fikreta Todorovac, Ivana Lovšin, Zlata Ćurić i Zorka Vasojević. Srebrno priznanje za preko 10 godina pjevanja u horu su dobili Aziza Škulj, Ana Panić, Olga Suvajac, Marija Grujić, Ljiljana Sukara, Nada Kolundžija, Nada Šunkić, Miroslav Galič, Biljana Kojić, Vesna Šišljagić, Zdenka Smiljčić i Dragana Đaković. Zlatno priznanje za preko 15 godina pjevanja u horu je dobio Stanko Prosen. Zasluženo je bilo to priznanje. Z uspjeh hora velika čestitka ide dirigentima: Saši Jeremiću, Vanji Topić, koja sada void hor, a u njenom odsustvu ga void mlad i perspektivan budući dirigent I član hora Dušan Urošević. Prevod: Ana Marjanović ” 9 SEMINAR U NOVOM MESTU – MLADI U TRANSNACIONALNIM POVEZIVANJIMA Tri članice Udruženja Triglav su učestvovale na seminaru u Novom mestu, koji su organizovali Institut za slovenačko iseljeništvo i migracije ZRC SAZU iz Ljubljane i Društvo za razvijanje dobrovoljnog rada Novo mesto. Seminar je odr­žan od 16-18.6.2016. u sklopu Festivala Sedmica kulture. Seminaru pod naslovom Mladi u transnacionalnim povezivanjima su prisustvovali predstavnici slovenačkih udruženja iz BiH, Crne Gore i Srbije, te nevladinih udru­ženja iz Hrvatske, Makedonije i Slovenije. Učesnike je, na početku, pozdravio zamjenik gradonačelnika Novog me­sta, Boštjan Grobler. Nakon njega, prezentacije su održali predstavnici Instituta za slovenačko iseljeništvo (Marina Lukšič Hacin), Kancelarije za Slovence po svijetu (Nadja Skale) i Ministarstva za vanjske poslove Slovenije (Andrej Šter). Sve teme su se bavile mladima, njihovom ulogom u udruženjima, mogućnostima povezivanja, te platforma­ma za razvoj saradnje. Predstavljeni su djelovanje mladih u slovenačkim organizacijama u Njemačkoj, kao i moguć­nosti umrežavanja u globalnu zajednicu obrazovanih mi­granata (Društvo VTIS) i uključivanja u Evropski volonter­ski servis (EVS). Nakon seminara, na zaključnom događaju Festivala Sedmica kulture, manjinska udruženja iz Novog mesta, ra­zne NVO, te slovenačka udruženja po svijetu su se predsta­ vili na štandovima gdje su posjetioci imali priliku probati kulinarske proizvode i pregledati knjige, biltene, časopise i ostalo što su pripremili članovi udruženja. Štandove je po­sjetio i gradonačelnik Novog mesta Gregor Macedoni sa kojim su i članovi našeg udruženja imali priliku porazgovarati. Zadnji dan boravka u Novom mestu je bio posvećen obilasku kulturnih znamenitosti, prilikom čega smo imali priliku prošetati uz prelijepu rijeku Krku. Ana Marjanović SEMINAR V NOVEM MESTU- MLADI V TRANSNACIONALNEM POVEZOVANJU Članice Društva Slovencev Triglav Banjaluka so sodelova­le na seminarju v Novem mestu, katerega sta organizirala Inštitut za slovensko izseljenstvo in migracije ZRC SAZU iz Ljubljane in Društvo za razvijanje prostovoljnega dela Novo mesto. Seminar je potekal od 16. do 18. junija 2016 v sklopu festivala Teden kultur. Na seminarju z naslovom Mladi v transnacionalnem po­vezovanju so bili prisotni predstavniki slovenskih društev iz BiH, Črne gore in Srbije ter nevladnih društev iz Hrvaške, Ma­kedonije in Slovenije. Sodelujoče je na začetku pozdravil po­džupan Novega mesta Boštjan Grobler. Po njegovem uvod­nem govoru so predavali predstavniki Inštituta za slovensko izseljenstvo (Marina Lukšič Hacin), Urada za Slovence po svetu (Nadja Skale) in Ministrstva za zunanje zadeve Slove­nije (Andrej Šter). Teme so bile posvečene mladim, njihovem doprinosu v društvih, možnosti povezovanja in platformam pri razvoju sodelovanja. Predstavljeno je bilo sodelovanje mladih v slovenskih organizacijah v Nemčiji, možnost pove­zovanja v globalno skupnost izobraženih migrantov (Druš­tvo VTIS) ter uključevanje v Evropski volonterski servis (EVS). Po seminarju so se na zaključnem delu festivala Te­den kultur manjšinjska društva iz Novega mesta, razne nevladne organizacije in slovenska društva po svetu pred­stavila na stojnicah. Poskusili smo lahko značilne jedi ter pregledali predstavljene knjige, biltene, časopise in ostale zanimive stvari, ki so jih pripravili člani različnih društev. Stojnice si je ogledal tudi župan Novega mesta Gregor Macedoni, s katerim smo se tudi člani našega društva imeli priložnost pogovoriti. Zadnji dan našega bivanja v Novem mestu je bil namenjen ogledu kulturnih znamenitosti in to je bila hkrati tudi priložnost, da se sprehodimo ob prelepi reki Krki. SAVJETOVANJE ZA SARADNIKE PORTALA SLOVENCI.SI U organizaciji Kancelarije Vlade Republike Slovenije za Slovence po svijetu, a u okviru manifestacije Dobrodošli doma 2016, u Ljubljani je 1. jula održano savjetovanje za saradnike portala slovenci.si koji uređuje Kancelarija Vla­de Republike Slovenije za Slovence po svijetu. Portal je zamišljen da predstavi djelovanje slovenackih udruženja po svijetu, te nacine ocuvanja slovenackog iden­titeta u okruženju u kom žive. Savjetovanju su prisustovali predstavnici udruženja iz Argentine, Australije, Srbije i Bo­sne i Hercegovine. Iz našeg udruženja savjetovanju je prisu­stvovala clanica Ana Marjanovi6, koja je zadužena za održa­vanje internet stranice Udruženja. Predstavljen je proces f ­zickog i virtuelnog razvoja portala, te dalji koraci u njegovoj promociji i razvoju. Ana Marjanović Prevod Nataša Kajmaković POSVET ZA SODELAVCE PORTALA SLOVENCI.SI V organizaciji Urada Vlade Republike Slovenije za Sloven­ce po svetu in v okviru prireditve Dobrodošli doma 2016 je bil 1. julija v Ljubljani organiziran posvet za sodelavce portala slovenci.si, ki ga ureja Urad Vlade Republike Slo­venije za Slovence po svetu. Portal je zamišljen, da predstavi delovanje sloven­skih društev po svetu in način ohranitve slovenske iden­titete v okolju, v katerem živi. Na posvetu so bili pred­stavniki društev iz Argentine, Avstralije, Srbije in BiH. Iz našega društva je na posetovanju sodelovala naša čla­nica Ana Marjanović, ki je zadolžena za objavljanje naših aktivnosti na spletnih straneh interneta. Predstavljen je bil proces fi zičnega in virtualnega razvoja portala in na­daljnji koraki njegove predstavitve in razvoja. Prevod Nataša Kajmaković ” 11 USTVARJALNA DELAVNICA V soboto, 21. novembra 2015, je bila v prostoru Druš­tva narodnih manjšin ustvarjalna delavnica fototransfer. Udeležili so se jo srednješolci in odrasli učenci dopol­nilnega pouka slovenščine. Naši gostje so bili dijaki Gi­mnazije Novo mesto, delavnico je vodila Katja Bevk iz Knjižnice Antona Tomaža Linharta iz Radovljice. Spozna­li smo novo tehniko prenosa fotografij, nastala so zani­miva dela, ki nas bodo spominjala na skupne ustvarjalne trenutke. Božena Kolman Finžgar, direktorica radovljiške knjižnice, je poudarila, da sodelovanje med knjižnico in Društvom Slovencev Triglav poteka že tretje leto. Otroci in odrasli iz Banjaluke in Slatine so vključeni v bralni pro­jekt Knjižnica – vesolje zakladov. Poleg tega, da sta s Katjo Bevk izvedli dve delavnici, sta učencem dopolnilnega po­uka slovenščine prinesli veliko revij. Ob branju lahko bogatijo besedni zaklad in preverjajo razumevanje slovenščine. Barbara Hanuš KREATIVNA RADIONICA U subotu, 21. novembra 2015. godine, u Klubu nacionalnih manjina organizovana je kreativna radionica fototransfer. Učestvovali su srednješkolci i odrasli polaznici dopunske nastave slovenačkog jezika. Naši gosti su bili đaci Gimna­zije Novo mesto, a radionicu je vodila Katja Bevk iz Biblioteke Antona Tomaža Linharta iz Radovljice. Upoznali smo novu tehniku prenosa fotografija, nastali su zanimljivi radovi, koji će nas podsjećati na zajedničke kreativne trenutke. Božena Kolman Finžgar, direktorica biblioteke iz Radovljice, naglasila je da saradnja između biblioteke i Udruženja Slovenaca Triglav traje već treću godinu. Djeca i odrasli iz Banjaluke i Slatine su uključeni u čitalački projekat Biblio­teka – vasiona blaga. Pored toga što su sa Katjom Bevk izveli dvije radionice, učenici dopunske nastave slovenačkog jezika su dobili mnogo revija. Čitanjem mogu obogatiti vokabular i provjeriti razumijevanje slovenačkog jezika. Prevod Ana Marjanović DELAVNICA KNJIŽNICA – VESOLJE ZAKLADOV V soboto, 21. novembra 2015, sta nas obi­skali Božena Kolman Finžgar in Katja Bevk iz Knjižnice Antona Tomaža Linharta iz Ra­dovljice. Za osnovnošolce sta pripravili delavni­co Knjižnica – vesolje zakladov. Izdelovali smo senčne lutke za predstave, ki jih bomo imeli ob prihodu dedka Mraza. Najmlajši so naredili ptico in drevesa za dramski prizor Zakaj je smreka tudi pozimi zelena, druga skupina osnovnošolcev je pripravila lutke za igro Štirje godci, tretja skupina pa je ob izdelavi lutk spoznavala znano slovensko pravljico Peter Klepec. V prijetnem vzdušju so nastale zanimive lutke in kar takoj smo se lahko preskusili v igri. Senčno gledališče bo nova popestritev naših dejavnosti, saj je do­kazano, da ima umetniško ustvarjanje velik vpliv na govorni razvoj otrok. Barbara Hanuš RADIONICA BIBLIOTEKA – VASIONA BLAGA U subotu, 21. novembra 2015. godine, su nas posjetili Božena Kolman Finžgar i Katja Bevk iz Biblioteke Antona Tomaža Linharta iz Radovljice. Za osnovce su pripremili radionicu Bi­blioteka – vasiona blaga. Izradili smo lutke sjenke za predstave, koje ćemo imati kada dođe Deda Mraz. Najmlađi su napravili pti­cu i drveće za dramski prizor Zašto je smre­ka i zimi zelena, druga grupa osnovaca je pripremila lutke za predstavu Četiri gudača, treća grupa je tokom izrade lutaka upozna­la poznatu slovenačku bajku Peter Klepec. U prijatnoj atmosferi su nastale zanimljive lutke i odmah smo ih isprobali u igri. Pozori­šte sjenki će nam obogatiti aktivnosti, jer je dokazano da umjetničko stvaranje ima velik uticaj na govorni razvoj djece. Prevod Ana Marjanović Bilten, štavilka 16, Društvo Slovencev “Triglav” OBISK NOVOMEŠKIH DIJAKOV V soboto, 21. novembra, so nas obiskali dijaki novomeš­ke Gimnazije. Spremljali sta jih profesorica slovenščine Suzana Krvavica in Branka Bukovec z Društva za razvija­nje prostovoljnega dela Novo mesto. Sprejeli smo jih v prostorih Društva narodnih manj­šin in kar takoj smo jih povabili k skupnem ustvarjanju. Na delavnici fototransfer smo se preskusili v zanimivi tehniki prenosa fotografij. Po delavnici so dijaki odšli k vrstnikom iz Banjaluke, zvečer pa so vsi skupaj na marti­novanju uživali ob plesu in dobri hrani. V nedeljo, 22. novembra, je bil že čas za slovo. Go­stje so se popoldan odpeljali proti domu. Stiki z dijaki iz Novega mesta so stalni in vedno prinesejo nova prijatelj­stva. Ta obisk je bil kratek, a vendar upamo, da je gostom ostal v prijetnem spominu. Barbara Hanuš POSJETA ĐAKA IZ NOVOG MESTA U subotu, 21. novembra 2015. godine, posjetili su nas đaci Gimnazije iz Novog mesta. U njihovoj pratnji su bili profe­sorica slovenačkog jezika Suzana Krvavica i Branka Bukovec iz Udruženja za razvijanje dobrovoljnog rada Novo mesto. Primili smo ih u prostorima Kluba nacionalnih ma­njina i odmah ih pozvali na zajedničko stvaranje. Na ra­dionici fototransfer smo se oprobali u zanimljivoj tehnici prenosa fotografija. Nakon radionice su đaci otišli kod vršnjaka iz Banjaluke, a naveče su svi zajedno na Marti­novanju uživali uz ples i dobru hranu. U nedjelju, 22. novembra, je došlo vrijeme da se po­zdravimo. Gosti su popodne otputovali kući. Veze sa đa­cima iz Novog mesta su stalne i uvijek donesu nova prija­teljstva. Ova posjeta je bila kratka, ali se ipak nadamo da je gostima ostala u prijatnom sjećanju. Prevod Ana Marjanović DECEMBRSKE DELAVNICE Učenci dopolnilnega pouka slovenščine se vsako leto sre­čajo na decembrskih delavnicah. Tudi v soboto, 12. decembra, so ves dopoldan ustvar­jali. Delavnice so potekale v prostorih Društva narodnih manjšin, vodili so jih Alenka, Ivana, Tamara, Barbara in Franci. Učenci so iz jabolk, piškotov in smetane pripravili okusno slaščico in jo kar takoj pojedli. Iz papirja so naredili škatlice, v katere bodo položili bombon ali majhno darilo.  Izdelali so še koledarje za leto 2016 in zvezdice iz papirja, s katerimi bodo lahko okrasili stanovanje.  Decembrske delavnice so že tradicionalne, vsako leto ustvarimo kaj novega in tako pričaramo novoletno vzdušje. Barbara Hanuš Učenici dopunske nastave slovenačkog jezika se svake godine sreću na decembarskim radionicama. I u subotu, 12. decembra, su cijelo dopodne stvarali. Radionice su se održale u prostorima Kluba nacionalnih manjina, a vodili su ih Alenka, Ivana, Tamara, Barbara i Franci. Učenici su od jabuka, piškota i šlaga spremili ukusan slatkiš i odmah ga pojeli. Od papira su napravili kutijice u koje će staviti bombon ili mali poklon. Izradili su i kalendare za 2016. godinu i zvjezdice od papira kojima mogu ukrasiti stan. Decembarske radionice su već tradicionalne a svake godine napravimo nešto novo i tako dočaramo novogodišnji ambijent. Prevod Ana Marjanović IZLOŽBA UČENIČKIH RADOVA „UPOZNAJMO SE!“ U prostorijama Kluba nacionalnih manjina, dana 15. de­cembra 2015. godine otvorena je izložba učeničkih rado­va sa Regionalnog takmičenja osnovnih škola Bijeljine, Lopara i Ugljevika o poznavanju nacionalnih manjina u BiH „Upoznajmo se!“. Izložbu je otvorio predsjednik Saveza nacionalnih manjina Republike Srpske, Franjo Rover, a svojim prisu­stvom izložbu su uveličali i brojni predstavnici udruženja nacionalnih manjina te uvaženi saradnici, predstavnici institucija vlasti Republike Srpske. Ispred Ambasade Slo­venije u BiH izložbi je prisustvovala Barbara Beričič, I se­kretarka – šef Konzularnog odjela. Izložba obuhvata 16 ručno rađenih kreativnih panoa, a svaki predstavlja po jednu nacionalnu manjinu kroz ra­zličite segmente - istorija, umjetnost, kultura i dr. Do kraja decembra 2015. godine, ista izložba će biti upriličena i u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske, a povo­dom posjete pobjedničkih ekipa, ovog takmičenja Banjoj Luci. Jedan od mnogobrojnih radova je i naš plakat. Ana Marjanović Bilten, štavilka 16, Društvo Slovencev “Triglav” OBISK DEDKA MRAZA V sredo, 16. decembra 2015, je otroke obiskal dedek Mraz. Prišel je s severa, imel je belo kučmo in sivo bra-do, bil je prav tak, kot ga poznamo iz slovenskih prav­ljic in pesmi. Pričakali so ga predšolski otroci in učenci dopolnilnega pouka slovenščine. Učenci so se na obisk dedka Mraza dolgo priprav­ljali. Na delavnici Knjižnica - vesolje zakladov so izdelali senčne lutke za predstave Zakaj je smreka tudi pozimi zelena, Štirje godci in Peter Klepec. S senčnimi lutka­mi so uprizorili pravljice, ki govorijo o vsem tem, kar je v življenju pomembno: da pomagamo vsem, ki so v stiski, in da cenimo tudi drobne pozornosti. Pravljice nam pripovedujejo, da je dobrota vedno poplačana in da dobro premaga zlo. Učenci, ki obiskujejo dopolnilni pouk slovenščine v Slatini, so uprizorili igro o mlinar­ju brez vsake skrbi. Pokazali so, kako lepo je živeti, če znamo premagovati skrbi. Program so začeli najmlajši učenci, ki so se slovenščino začeli učiti oktobra, zaklju­čili pa so ga srednješolci, ki slovenščino že dobro ob­vladajo. Po kulturnem programu so otroci poklicali dedka Mraza. Prišel je s košem, polnim daril. 74 knjig in slaščic je bilo v njegovem košu in otroci so nestrpno čakali, da pokliče njihovo ime. Dedek Mraz zna pričarati nasmeh na lica otrok, mi pa si želimo, da bi prav vsem izpolnil skrite in manj skrite želje. Srednješolci so povedali, kakšno naj bo leto 2016. Besede so uredili po abecedi - od A do Ž. Prav za vsako črko abecede so poiskali eno besedo. Naj vam voščimo z nekaterimi njihovimi besedami. Leto 2016 naj bo: avanturistično, barvasto, čarobno, enkratno, krasno, toplo, živo! Barbara Hanuš POSJETA DEDA MRAZA U srijedu, 16. decembra 2015. godine, djecu je posjetio Deda Mraz. Došao je sa sjevera, imao je bijelu kapu i sivu bra-du, bio je baš onakav kakvog ga poznajemo iz slovenačkih bajki i pjesama. Dočekali su ga predškolska djeca i učenici dopunske nastave slovenačkog jezika. Učenici su se na posjetu Deda Mraza dugo pripre­mali. Na radionici Biblioteka – vasiona blaga su izradili lutke-sjenke za predstave Zašto je smreka i zimi zelena, Četiri muzičara i Peter Klepec. Lutkama-sjenkama su uprizorili bajke koje govore o svemu tome što je važno u životu: da pomažemo svima koji su u nevolji i da ci­jenimo i sitne stvari. Bajke nam pripovijedaju da se do­brota uvijek isplati i da dobro pobjeđuje zlo. Učenici, koji pohađaju dopunsku nastavu slovenačkog jezika u Slatini, su uprizorili predstavu o mlinaru koji nema nikakvih briga. Pokazali su kako lijepo je živjeti, ako znamo pobijediti brige. Program su započeli najmlađi učenici, koji su slovenački jezik počeli učiti u oktobru, a zaključili su ga srednješkolci, koji slovenačkim jezikom već dobro vladaju. Nakon kulturnog programa su djeca pozvala Deda Mra­za. Došao je sa košarom, punom darova. 74 knjige i slatki­ši su bili u njegovoj košari a djeca su nestrpljivo čekala da ih prozove. Deda Mraz zna donijeti osmijeh na lica djece, a mi želimo baš svima ispuniti skrivene i manje skrivene želje. Srednješkolci su rekli kakva će biti 2016. godina. Riječi su po­redali po abecedi - od A do Ž. I baš za svako slovo abecede su potražili jednu riječ. I mi vam upućujemo želje uz neke od njihovih riječi. Neka 2016. godina bude: avanturistična, obo­jena, čarobna, jedinstvena, krasna, topla, živopisna! Prevod Ana Marjanović NA GIMNAZIJI LEDINA Dijaki, ki obiskujejo dopolnilni pouk slovenščine, so se povezali z dijaki Gimnazije Ledina iz Ljubljane. Aprila smo mi obiskali njih, oni bodo prišli v Banjaluko novembra. Ekskurzija za učence dopolnilnega pouka slovenščine je vedno povezana tudi z izmenjavo učencev, saj je učenje jezika in spoznavanje slovenske kulture ob stikih z vrstniki najlepše in najučinkovitejše. V nedeljo, 24. aprila, smo si ogledali zbirke Tehniškega muzeja Slovenije v Bistri, zvečer pa so se dijaki srečali z vrstniki, pri katerih so bivali. Pro­gram obiska na Gimnaziji Ledina je pripravila profesorica slovenščine Nina Levstik, gostili so jih učenci 1. a oddelka. Naši učenci so bili del ledinskega vsakdana: pridružili so se pouku, družili so se v projektu Noč knjige, kjer so brali in peli, imeli so tudi  prijateljsko tekmo v odbojki. Na te dogodke bodo dijake spominjali lična brošura z besedilom in ilustracijo Petra Klepca, list z uglasbenimi narodnimi pesmimi in majica. Popoldan je bil čas za druženje in vsi vemo, da se prav ob preživljanju prostega časa spletejo prijateljstva. Dijake in člane Društva Slovencev Triglav je v ponedeljek zjutraj sprejel ravnatelj Roman Vogrinc. To je bila pri­ložnost, da sta se Nataša Kajmaković in Marija Petković v imenu Društva zahvalili za gostoljubje. Torek je bil že dan za slovo, a v času sodobnih medijev stikov ne bo težko ohraniti. Barbara Hanuš U POSJETI GIMNAZIJI LEDINA Učenici, koji pohađaju dopunsku nastavu slovenačkog jezi­ka, povezali su se sa učenicima Gimnazije Ledina iz Ljubljane. U aprilu smo mi posjetili njih, a oni će doći u Banjaluku u no­vembru. Ekskurzija za učenike dopunske nastave slovenačkog je­zika je uvijek povezana i sa razmjenom učenika, jer je učenje jezika i upoznavanje slovenačke kulture uz kontakt sa vršnja­cima najljepše i najefektnije. U nedjelju, 24. aprila, smo po­gledali zbirke Tehničkog muzeja Slovenije u Bistri, a naveče su se đaci sreli sa vršnjacima kod kojih su odsjeli. Program po­sjete Gimnaziji Ledina je pripremila profesorica slovenačkog jezika Nina Levstik, a domaćini su bili učenici 1a odjeljenja. Naši učenici su bili dio njihove svakodnevice: pridružili su se nastavi, družili se u projektu Noć knjige, gdje su čitali i pjevali, Bilten, štavilka 16, Društvo Slovencev “Triglav” imali su i prijateljsku utakmicu u odbojci. Na te događaje će učenike podsjećati lična brošura sa tekstom i ilustracijom Petra Klepca, list sa muzičkim narodnim pjesmama i majica. Popodne je bilo vrijeme za druženje i svi znamo da se baš tokom slobodnog vremena stvaraju prijateljstva. Učenike i članove Udruženja Slovenaca Triglav je u ponedjeljak ujutro primio direktor Roman Vogrinc. To je bila mogućnost da se Nataša Kajmaković i Marija Petković u ime Udruženja zahvale za gostoprimstvo. Utorak je bio već dan za pozdravljanje a u vrijeme modernih medija kontakt neće biti teško očuvati. Prevod Ana Marjanović NA OSNOVNI ŠOLI KAŠELJ Trinajst učencev dopolnilnega pouka slovenščine se je v času ekskurzije družilo z vrstniki z Osnovne šole Kašelj. So­delovali so pri pouku, popoldan pa so spoznavali vsakdan slovenskih učencev. Naši osnovnošolci so si v nedeljo, 24. aprila, skupaj s srednješolci in z odraslimi udeleženci ekskurzije ogledali Tehniški muzej Slovenije. Po ogledu so odšli k vrstnikom, zjutraj pa so skupaj prišli k pouku. Na šoli so jih prijazno sprejeli, po pouku pa so starši otrok poskrbeli,  da so preživeli lepo popoldne. V torek zjutraj smo šolo obiskali tudi odrasli, sprejela sta nas knjižničarka Tina Janc, ki je izmenjavo učencev organizirala, in ravnatelj šole Matjaž Zajelšnik. Knjižničarka Tina je vsakemu učencu podarila knjigo Simone Lečnik Slovenština in jaz, knjigo, ki govori tudi o tem, kako učenje slovenščine ni enostavno. Podpredsednica Društva Slovencev Triglav Nataša Kajmaković se je v imenu Društva gospodu ravnatelju in knjižničarki zahvalila za sodelovanje. Kmalu bo priložnost, da učencem Osnovne šole Kašelj vrnemo gostoljubje, saj se bodo udeležili 17. srečanja učencev dopolnilnega pouka slovenskega jezika in kulture, ki bo 21. in 22. maja v Laktaših. Barbara Hanuš U POSJETI OSNOVNOJ ŠKOLI ZGORNJI KAŠELJ Trinaest učenika dopunske nastave slovenač­kog jezika se u vrijeme ekskurzije družilo sa vršnjacima iz Osnovne škole Zgornji Kašelj. Prisustvovali su nastavi, a popodne su se upo­znavali sa svakodnevnim životom slovenač­kih učenika. Naši osnovci su u nedjelju, 24. aprila, za­jedno sa srednjoškolcima i odraslim učesnici­ma ekskurzije posjetili Tehnički muzej Slove­nije. Nakon obilaska su otišli ka vršnjacima, a ujutro su zajedno otišli na nastavu. U školi su ih prijatno primili, a nakon nastave su se roditelji djece pobrinuli da provedu lijepo popodne. U utorak ujutro su školu posjetili i odrasli, a primili su nas bibliotekarka Tina Janc, koja je organizovala razmjenu učenika i direktor škole Matjaž Zajelšnik. Bibliotekarka Tina je svakom učeniku poklonila knjigu Simone Lečnik Slovenački jezik i ja, knjigu koja govori i o tome kako uče­nje slovenačkog jezika nije jednostavno. Potpredsjednica Udruženja Slovenaca Triglav Nataša Kajmaković se u ime Udruženja direktoru i bibliotekarki zahvalila za saradnju. Uskoro ćemo imati mogućnost da učenicima Osnovne škole Zgornji Kašelj uzvratimo gostoprimstvo, jer će oni učestvovati na 17. susretima učenika dopunske nastave slovenačkog jezika i kulture, koji će se održati 21. i 22. maja u Laktašima. Prevod Ana Marjanović EKSKURZIJA V ZELENO PRESTOLNICO EVROPE Ljubljana je pogost cilj izletov članov Društva Slovencev Triglav, a vseeno so na ekskurziji prav vsi videli in izvedeli marsikaj novega. Prvi dan ekskurzije, v nedeljo, 24. aprila, smo obiskali Tehniški mu­zej Slovenije, ki je v nekdanjem kartuzijanskem samostanu v Bistri pri Vrhniki. Najdlje smo se zadržali ob ogledu zbirke vozil in na razstavi o zvoku. Posebnost občasne razstave Skoraj vse o zvoku je »gluha soba«, v kateri obiskovalci spoznajo nenavaden občutek, ki ga po­vzroči skoraj popolna tišina, ki je v naravi ne morejo doživeti. V ponedeljek, 25. aprila, smo imeli sprejem pri ravnatelju Gi­mnazije Ledina, kjer so gostili naše dijake. Po predstavitvi Gimnazije in skupni bralno-glasbeni uri smo se odpravili na potep po mestu. Z ogledi smo začeli na Zmajskem mostu, nadaljevali pa na Mesar­skem mostu, Tromostovju, Čevljarskem mostu … Opazovali smo utrip ljubljanske tržnice ter vrvež na Prešernovem, Mestnem in No­vem trgu. Pot nas je mimo Narodne in univerzitetne knjižnice ter Trga francoske revolucije vodila do Plečnikove hiše. V hiši smo začu­tili duh velikega umetnika, ki je mestu vtisnil svoj pečat. Mimogre­de smo pokukali še v Trnovsko cerkev in omenili Franceta Prešerna. Ogledali smo si Križanke in se po Vegovi ulici vrnili do Kongresnega trga. Po kosilu smo imeli ogled Narodne in univerzitetne knjižnice, Mestne hiše in secesijske Ljubljane, električno vozilo Urban pa nas je popeljalo na Ljubljanski grad. Povzpeli smo se na razgledni stolp in nagrajeni smo bili s pogledom na Triglav. V Plečnikovi hiši, v Na­rodni in univerzitetni knjižnici, v mestnem središču in tudi na Gradu smo imeli odlične vodiče, zato smo slišali veliko zanimivih zgodb in vse, kar smo ta dan doživeli, se nam je povezalo v lep mozaik. V torek, 26. april 2016, smo se odpravili le še do Osnovne šole Kašelj, kjer so bili na izmenjavi naši osnovnošolci, in že je bil čas za odhod proti domu – seveda s postankom v Novem mestu. Ljubljana, ki se letos ponaša z nazivom zelena prestolnica Evrope, je na vse naredila velik vtis. Ne bomo pozabili mestnega središča, ki je zaprto za promet, starih in novih mostov, slikovitih trgov in prijetnih kotičkov ob Ljubljanici. Ob ponovnih obiskih mesta se bomo spo­mnili številnih zanimivosti, ki so nam jih razkrili vodiči. Barbara Hanuš EKSKURZIJA U ZELENU PRESTOLNICU EVROPE Ljubljana je često cilj izleta članova Udruženja Slovenaca Triglav, ali ipak su na ekskurziji skoro svi vidjeli i saznali ponešto novo. Prvi dan ekskurzije, u nedjelju, 24. aprila, obišli smo Tehnički muzej Slo­venije, koji se nalazi u nekadašnjem kartuzijanskom samostanu u Bistri pri Vrhniki. Najduže smo se zadržali u obilasku vozila i na izložbi o zvuku. Posebnost povremene izložbe Skoro sve o zvuku je »gluha soba«, u kojoj posjetioci dožive neprirodan osjećaj, kojeg prouzrokuje skoro potpuna tišina, koju u prirodi ne mogu doživjeti. U ponedjeljak, 25. aprila, imali smo prijem kod direktora Gi­mnazije Ledina, gdje su ugostili naše đake. Nakon predstavljanja Gimnazije i grupnog čitalačko-muzičkog časa, otišli smo u obilazak Bilten, štavilka 16, Društvo Slovencev “Triglav” grada. Obilazak smo počeli na Zmajskom mostu, nastavili na Me­sarskom mostu, Tromostovju, Čevljarskom mostu … Osjetili smo puls ljubljanske tržnice te vrevu na Prešernovom, Gradskom i No­vom trgu. Put nas je vodio mimo Narodne i univerzitetske bibliote­ke, te Trga francuske revolucije sve do Plečnikove kuće. U kući smo osjetili duh velikog umjetnika, koji je gradu utisnuo svoj pečat. Usput smo svratili i u Trnovsku crkvu i pomenuli Franca Prešerna. Posjetili smo i Križanke i Vegovom ulicom se vratili do Kongresnog trga. Nakon ručka smo obišli Narodnu i univerzitetsku biblioteku, Gradsku kuću i secesijsku Ljubljanu, a električno vozilo Urban nas je odvezlo na Ljubljansku tvrđavu. Popeli smo se na toranj za ra­zgledanje i bili smo nagrađeni pogledom na Triglav. U Plečniko­voj kući, u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci, u centru grada i na tvrđavi smo imali odlične vodiče, zato smo čuli mnogo zanimljivih priča i sve što smo taj dan doživjeli nam se povezalo u lijep mozaik. U utorak, 26. aprila, otišli smo još do Osnovne škole Zgornji Kašelj, gdje su na razmjeni učenika bili naši osnovci i već je bilo vrijeme za odlazak kući – naravno uz svraćanje u Novo mesto. Lju­bljana, koja ove godine ima naziv zelena prestolnica Evrope, je na sve nas ostavila veliki utisak. Nećemo zaboraviti centar grada, koji je zatvoren za promet, kao ni stare i nove mostove, slikovite trgove i prijatne kutke uz Ljubljanicu. Prilikom ponovnog obilaska grada ćemo se sjetiti brojnih zanimljivosti koje su nam otkrili vodiči. Prevod Ana Marjanović 17. SREČANJE UČENCEV DOPOLNILNEGA POUKA SLOVENSKEGA JEZIKA IN KULTURE V Laktaših pri Banjaluki smo se 21. in 22. maja družili vsi, ki se v Bosni in Hercegovini učimo slovenščino. Srečanje učencev je že tradicionalno, letošnje je bilo 17. Organizator srečanja je bilo Društvo RS Triglav Banja­luka, sodelovali so učenci iz Sarajeva, Kaknja, Zenice, Tuzle, Prijedora in Teslića. Pridružili so se nam tudi učenci z OŠ Ka­šelj iz Ljubljane. Zbrane je pozdravil Darko Mijatović, pred­sednik Zveze slovenskih društev Evropa zdaj. Naši gostje so bili Marjan Cukrov in Suzana Martinez z Urada Vlade Repu­blike Slovenije za Slovence v zamejstvu in po svetu ter Eva Jurman z Zavoda Republike Slovenije za šolstvo. Ob odpr­tju srečanja so poudarili pomen ohranjanja in negovanja slovenskega jezika in kulture. Učenci so imeli dovolj časa za sproščeno druženje, ogledali so si drugi del slovenskega mladinskega filma Gremo mi po svoje, sodelovali pa so tudi v ustvarjalnih dejavnostih. Animatorji iz Novega mesta, ki so prišli z Branko Bukovec z Društva za razvijanje prostovoljnega dela Novo mesto in s Klavdijo Kotar z Javnega skla­da RS za kulturne dejavnosti, so pripravili zanimivo delavnico. Učenci so izdelovali barvite lepljenke in nastali so res lepi izdelki. V nedeljo dopoldan so jih predstavili na zaključni prireditvi. Srečanja učencev so priložnost za ohranjanje starih prijateljstev in za sklepanje novih. Ali kot je pred srečanjem zapisal naš učenec Aleksandar Zrnić: »Srečanja učencev se veselim, ker se vedno dobro imam. Že nekaj let se v različ­nih krajih družimo z vrstniki, ki so postali že dobri prijatelji. Imamo odlične učiteljice, ki vsako leto pripravijo nekaj drugega in zanimivega.« Barbara Hanuš 17. SUSRETI UČENIKA DOPUNSKE NASTAVE SLOVENAČKOG JEZIKA I KULTURE U Laktašima kod Banjaluke smo se 21. i 22. maja družili svi koji u Bosni i Hercegovini učimo slovenački jezik. Susreti učenika su već tradicionalni, ove godine su to bili 17. susreti. Organizator susreta je bilo Udruženje Slovenaca RS „Triglav“ Banjaluka, a učestvovali su učenici iz Sarajeva, Ka­knja, Zenice, Tuzle, Prijedora i Teslića. Pridružili su nam se i učenici iz OŠ Kašelj iz Ljubljane. Okupljene je pozdravio Darko Mijatović, predsjednik Saveza slovenačkih društava „Evropa sad“. Naši gosti su bili Marjan Cukrov i Suzana Mar­tinez iz Kancelarije Vlade Republike Slovenije za Slovence po svijetu, te Eva Jurman iz Zavoda Republike Slovenije za školstvo. Na otvaranju susreta su naglasili značaj čuvanja i njegovanja slovenačkog jezika i kulture. Učenici su ima­li dovoljno vremena za slobodno druženje, pogledali su i drugi dio slovenačkog omladinskog filma „Idemo mi po svom“, a učestvovali su i u stvaralačkim aktivnostima. Ani­matori iz Novog mesta, koji su došli sa Brankom Bukovec iz Društva za razvijanje dobrovoljnog rada Novo mesto i sa Klavdijom Kotar iz Javnog fonda RS za kulturne djelatnosti, su pripremili zanimljivu radionicu. Učenici su izradili šarene kolaže i nastali su zaista lijepi predmeti. U nedjelju prije­podne su ih predstavili na završnoj priredbi. Susreti učenika su mogućnost za očuvanje starih pri­jateljstava i za sklapanje novih. Ili, kako je prije susreta na­pisao naš učenik Aleksandar Zrnić: »Radujem se susretima učenika, jer se uvijek dobro provedem. Već nekoliko godi­na se u različitim mjestima družimo sa vršnjacima, koji su mi postali već dobri prijatelji. Imamo odlične učiteljice, koje svake godine pripreme nešto novo i zanimljivo. Prevod Ana Marjanović Bilten, štavilka 16, Društvo Slovencev “Triglav” OBISK UČENCEV Z OSNOVNE ŠOLE KAŠELJ Aprila so bili naši učenci gostje učencev z Osnovne šole Kašelj, zdaj so nam oni obisk vrnili. Spremljali sta jih knjižničarka Tina Janc in vzgojiteljica Nisa Jevšjak Novak. Prispeli so v petek, 20. maja, v soboto, 21. maja, in v nedeljo, 22. maja, so se nam pridružili na srečanju učencev v Laktaših. Skupaj smo ustvarjali v likovnih de­lavnicah. Bivali so pri vrstnikih, ti so jim pokazali najlep­še dele Banjaluke. Vsi so se strinjali, da ima mesto veliko prijetnih  kotičkov. Spletla so se nova prijateljstva, zato upamo, da letošnji srečanji nista bili zadnji. Barbara Hanuš POSJETA UČENIKA IZ OSNOVNE ŠKOLE KAŠELJ U aprilu su naši učenici bili gosti učenika iz Osnovne škole Kašelj, a sada su nam oni uzvratili posjetu. Bili su u pratnji bibliotekarke Tine Janc i vaspitača Nise Jevšjak Novak. Došli su u petak, 20. maja, a u subotu, 21. maja, i ne­djelju, 22. maja, su nam se pridružili na susretu učenika u Laktašima. Zajedno smo stvarali na likovnim radioni­cama. Boravili su kod svojih vršnjaka koji su im pokazali najljepše dijelove Banjaluke. Svi su se složili da grad ima mnogo prijatnih mjesta. Stvorila su se nova prijateljstva, zato se nadamo da ovogodišnji susreti nisu bili posljednji. Prevod Ana Marjanović ZAKLJUČEK ŠOLSKEGA LETA ZA OSNOVNOŠOLCE Šolsko leto se je izteklo, v sredo, 8. junija, smo otrokom in mladostnikom podelili potrdila in pohvale za obisko­vanje pouka. Med štiridesetimi osnovnošolci, ki so v Banjaluki in Slatini redno obiskovali pouk, sta bila tudi dva, ki bosta šele jeseni vstopila v prvi razred. Učenci so prejeli še pohvale in knjižne nagrade za bralno značko in za sodelovanje v projektu Knjižnica – vesolje zakladov. Gosta zaključne prireditve sta bila slovenski pisa­telj Tone Partljič in direktorica Knjižnice Antona Tomaža Linharta Božena Kolman Finžgar. Tone Partljič je odličen pripovedovalec, zato sta bila oba večera, ki ju je preživel z nami, polna zanimivih zgodb in humorja. Vsako leto vidimo, da obiski ustvarjalcev puščajo sledi, in prepričani smo, da bo tako tudi letos. Otroci so uživali ob poslušanju, najbolj zabavno je bilo, ko so se mu pridružili pri gledaliških improvizacijah. Učenci so prejeli potrdila in pohvale, tisti, ki so pridno brali, so dobili tudi knjižne nagrade. Največ knjig je prebrala osmošolka Aleksandra Špehar, zato ji je Božena Kolman Finžgar podarila nagrado za sodelovanje v projektu Knjižnica – vesolje zakladov. Aleksandra Špehar, Ana Cucek in Nikša Perušič v tem šolskem letu niso niti enkrat manjkali pri pouku, zato so prejeli še posebne nagrade. Ob zaključku prireditve smo učence spodbudili, da bi tudi poleti brali, razdelili smo jim zloženke Poletavci – po­letni bralci in jim zaželeli lepe počitnice. Barbara Hanuš KRAJ ŠKOLSKE GODINE ZA OSNOVCE Školska godina je završena, a u srijedu, 8. juna, smo dje­ci i mladima podijelili potvrde i pohvale za pohađanje nastave. Među četrdeset osnovaca, koji su u Banjaluci i Slatini redovno pohađali nastavu, bila su dva koja će tek na jesen krenuti u prvi razred. Učenici su dobili i pohvale i knjižne nagrade za čitalačku značku i za učestvovanje u projektu Biblioteka – vasiona blaga. Gosti zaključne priredbe su bili slovenački pisac Tone Partljič i direktorica Biblioteke Antona Tomaža Lin­harta Božena Kolman Finžgar. Tone Partljič je odličan pripovjedač, zato su obe večeri koje je proveo sa nama bile pune zanimljivih priča i humora. Svake godine vi­dimo da posjete stvaralaca ostavljaju trag i sigurni smo da će i ove godine biti tako. Djeca su uživala u slušanju, a najzabavnije je bilo kada su mu se pridružili u pozorišnim improvizacijama. Učenici su dobili potvrde i pohvale, a oni, koji su vrijedno čitali, su dobili i knjižne nagrade. Najviše knjiga je pročitala učenica Aleksandra Špehar, zato joj je Božena Kolman Finžgar dala nagradu za učestvovanje u pro­jektu Biblioteka – vasiona blaga. Aleksandra Špehar, Ana Cucek i Nikša Perušić u ovoj školskoj godini nisu niti jednom izostali sa nastave, pa su zato dobili i posebne nagrade. Na kraju priredbe smo učenike podstakli da i tokom ljeta čitaju pa smo im podijelili letke Poletavci – ljetni čitaoci i zaželjeli im lijep raspust. Prevod Ana Marjanović  ZAKLJUČEK ŠOLSKEGA LETA ZA SREDNJEŠOLCE IN ODRASLE V Banjaluki se srednješolci in odrasli učijo v štirih sku­pinah, najstarejša učenka je stara 74 let. Vsaka skupina ima svojo dinamiko, svoje značilnosti, ko se zberejo vsi učenci skupaj, jih je petdeset in pogled na toliko mladih in starejših, ki svoj prosti čas namenjajo učenju sloven­skega jezika in spoznavanju slovenske kulture, je bil v četrtek, 9. junija, prav veličasten. Prostor Društva narodnih manjšin je bil komaj do­volj velik za vse, ki so se udeležili zaključne prireditve. Obiskala sta nas dva gosta iz Slovenije. V imenu Društva Slovencev Triglav Banjaluka ju je pozdravila Marija Pet­ Bilten, štavilka 16, Društvo Slovencev “Triglav” ković. Slovenski pisatelj Tone Partljič je pripravil zanimiv program, v katerega je vključil tudi kratek nastop učencev, Božena Kolman Finžgar iz Knjižnice Antona Tomaža Linharta iz Radovljice je razdelila priznanja za sodelovanje v projektu Knjižnica – vesolje zakladov. Sodelovanje z društvom Bralna značka in z radovljiško knjižnico je že tradicio­nalno, med odraslimi je veliko dobrih bralcev, osem jih je osvojilo bralno značko, šest pa priznanje Knjižnica – vesolje zakladov. Prejeli so knjižne nagrade in predpasnike. Božena Kolman Finžgar je učencem prinesla veliko knjig in revij, da jim tudi poleti ne bo zmanjkalo zanimivega branja. Veseli smo, da sta bila junijska večera polna zgodb Toneta Partljiča, ob njegovi živi pripovedi smo spoznali velikega slovenskega umetnika in doživeli lepoto slovenščine. Barbara Hanuš KRAJ ŠKOLSKE GODINE ZA SREDNJOŠKOLCE I ODRASLE U Banjaluci srednjoškolci i odrasli uče u četiri grupe, a najstarija učenica je stara 74 godine. Svaka grupa ima svoju dinamiku, svoje karakteristike, a kada se okupe svi učenici zajedno, a njih je pedeset, i pogleda na toliko mladih i starijih, koji svoje slobodno vrijeme namijene učenju slovenačkog jezika i upoznavanju slovenačke kulture, četvrtak, 9. juna, je bio zaista veličanstven. Prostor Kluba nacionalnih manjina je bio jedva do­voljno velik za sve, koji su prisustvovali zaključnoj priredbi. Posjetila su nas dva gosta iz Slovenije. U ime Udruženja Slovenaca Triglav Banjaluka pozdravila ih je Marija Pet­ković. Slovenački pisac Tone Partljič je pripremio zani­mljiv program, u koji je uključio i kratak nastup učenika, a Božena Kolman Finžgar iz Biblioteke Antona Tomaža Linharta iz Radovljice je podijelila priznanja za učestvo­ vanje u projektu Biblioteka – vasiona blaga. Učestvovanje sa udruženjem Čitalačka značka i sa bibliotekom iz Radov­ljice je već tradicionalno, a među odraslima je mnogo dobrih čitalaca, osam ih je osvojilo čitalačku značku, a šest pri­znanje Biblioteka – vasiona blaga. Dobili su i knjižne nagrade i pregače. Božena Kolman Finžgar je učenicima donijela mnogo knjiga i revija, da im tokom ljeta ne bi ponestalo zanimljivog štiva za čitanje. Radosni smo što su junske večeri bile pune priča Toneta Partljiča, a uz njegovo živopisno pripovijedanje smo upoznali velikog slovenačkog umjetnika i doživjeli ljepotu slovenačkog jezika. Prevod Ana Marjanović POLETJE S SLOVENŠČINO Učenci dopolnilnega pouka slovenščine se tudi poleti učijo, saj se udeležujejo številnih poletnih šol in taborov. Geslo letošnje mladinske poletne šole v Ljubljani je bilo »S slovenščino nimam težav.« Med 122 udeleženci Mladinske poletne šole, ki je potekala od 27. junija do 8. julija, so bili tudi trije naši učenci: Mihaela Lunić, Marija Pristaš in Mihael Cucek. Udeleženci so prišli iz štirinajstih držav, zato je bilo ve­liko možnosti za prijetno druženje in spoznavanje vrst­nikov. Povezovala jih je želja, da se naučijo slovenščino in spoznajo Slovenijo, in tudi vse to, kar povezuje mlade: glasba, ples, šport, smeh … Kar osem naših učencev, Ana Katalina, Elena Lunić, Vik­tor Perušić, Andrej Drinić, Jovan Dimitrijević, Aleksandra Špehar, Rastko Zrnić in Aleksandar Zrnić, je 10. julija prišlo na poletno šolo Slovenščina malo drugače v Radence ob Kol­po. Posebnost te poletne šole je, da se učenci s Hrvaške, BiH, Srbije, Nemčije in Češke ob učenju slovenščine tudi likovno izražajo. Cilj je spoznavanje tradicije krajev ob Kolpi, zato je ustvarjanje povezano s starimi običaji. A čas je tudi za kopa­nje in vožnjo s kanuji. Mladinsko poletno šolo organizira Center za slovenščino kot drugi/tuji jezik, poletno šolo Slovenščina malo drugače pa združenje Slovenska izseljenska matica v sodelovanju z Ministrstvom za izobraževanje, šolstvo in šport. Naši učenci Mateja Vatovec, Dorotea Katalina in Anastazija Radić se se udeležili še poletne šole slovenskega jezika in kulture Halo, tukaj slovenski Mediteran, ki jo v Kopru organizira Fakulteta za humanistične študije Univerze na Primorskem. Barbara Hanuš LJETO SA SLOVENAČKIM Učenici dopunske nastave slovenačkog jezika i tokom ljeta uče, jer učestvuju na brojnim ljetnim školama i kampovima. Moto ovogodišnje omladinske ljetne škole u Ljubljani je bilo »Sa slovenačkim nemam problema.« Među 122 učesnika Omladinske ljetne škole, koja je tra­jala od 27. juna do 8. jula, je bilo i troje naših učenika Mihaela Lunić, Marija Pristaš, Mihael Cucek. Učesnici su došli iz četr­naest različitih država, pa je zato bilo mnogo mogućnosti za prijatno druženje i upoznavanje vršnjaka. Povezivala ih je že­lja da nauče slovenački jezik i upoznaju Sloveniju, kao i sve ono što povezuje mlade: muzika, ples, sport, smijeh … Osam naših učenika Ana Katalina, Elena Lunić, Viktor Perušić, Andrej Drinić, Jovan Dimitrijević, Aleksandra Špehar, Rastko Zrnić i Aleksandar Zrnić je 10. jula došlo na ljetnu ško­lu „Slovenački na malo drugačiji način“ u Radence na Kolpi. Posebnost te ljetne škole je da se učenici iz Hrvatske, BiH, Srbije, Njemačke i Češke tokom učenja slovenačkog jezika i likovno izražavaju. Cilj je upoznavanje tradicije krajeva na Kolpi, zato je stvaranje povezano sa starim običajima. A vrije­me je i za kupanje i vožnju kanuima. Omladinsku ljetnu školu organizuje Centar za slovenački kao drugi/strani jezik, a ljetnu školu „Slovenački na malo dru­gačiji način“ udruženje Slovenačka iseljenička matica u sa­radnji sa Ministarstvom za obrazovanje, školstvo i sport. Naši učenici (Mateja Vatovec, Dorotea Katalina, Anastazija Radić) su učestvovali i na ljetnoj školi slovenačkog jezika i kulture „Halo, ovdje slovenački Mediteran“, koju u Kopru organizuje Fakultet za humanističke studije Univerziteta na Primorskoj. Prevod Ana Marjanović Bilten, štavilka 16, Društvo Slovencev “Triglav” EVROPSKI DAN JEZIKOV Na pobudo Sveta Evrope že od leta 2001 vsako leto 26. septembra praznujemo evropski dan jezikov. Na ta dan se po vsej Evropi odvija vrsta dejavnosti za otroke in odrasle. Evropski dan jezikov je dan, ko praznujemo jezikov­no raznolikost in spodbujamo učenje jezikov. Cilj pri­reditev je seznaniti javnost z nujnostjo učenja jezikov, podpirati večjezičnost in medkulturno razumevanje ter opozoriti na jezikovno in kulturno pestrost Evrope. Do­godkom ob evropskem dnevu jezikov se pridružujejo tudi v Narodni in univerzitetni knjižnici v Banjaluki in na prireditvi vsako leto sodelujemo učenci dopolnilnega pouka slovenščine. Ob recitalu učenk so poslušalci spoznali pesmi slo­venskega pesnika Toneta Pavčka Treba je mnogo pre­prostih besed in Besede, take in drugačne. Pesmi Toneta Pavčka so prevedene v številne jezike, naše učenke so jih predstavile v slovenščini, srbščini, angleščini, nemščini in ruščini. V avli knjižnice je bila stojnica Društva Slovencev Triglav. Obiskovalci so si lahko ogledali biltene in dvoje­zične knjige, posladkali pa so se z jabolčno potico in ma­reličnimi žepki. Barbara Hanuš EVROPSKI DAN JEZIKA Na inicijativu Savjeta Evrope još od 2001. godine, svake godine 26. septembra obilježavamo Evropski dan jezika. Na taj dan se po cijeloj Evropi odvija niz aktivnosti za djecu i odrasle. Evropski dan jezika je dan, kada obilježavamo jezič­ku raznolikost i podstičemo učenje jezika. Cilj priredbe je upoznati javnost sa potrebom učenja jezika, podržati višejezičnost i međukulturno razumijevanje, te ukazati na jezičko i kulturno bogatstvo Evrope. Događaju povo­dom Evropskog dana jezika se pridružuju i u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Banjaluci, a svake godine učestvuju učenici dopunske nastave slovenačkog jezika. Tokom recitovanja učenica slušaoci su upoznali pje­sme slovenačkog pjesnika Toneta Pavčeka »Potrebno je mnogo jednostavnih riječi« i »Riječi, takve i drugačije«. Pjesme Toneta Pavčeka su prevedene na brojne jezike, a naše učenice su ih predstavile na slovenačkom, srpskom, engleskom, njemačkom i ruskom jeziku. U holu bibliote­ke je bio štand Udruženja Slovenaca »Triglav«. Posjetioci su mogli pogledati biltene i dvojezične knjige, te se za­sladiti štrudlom od jabuka i pecivom od kajsija. Prevod Ana Marjanović NAGRADE ZA OTROŠKE RISBE Slovenska izseljenska matica je spomladi razpisala likovni nate­čaj za otroške risbe in slike. Učenci dopolnilnega pouka sloven-ščine so bili povabljeni, naj upodobijo najlepši slovenski kraj ali osebo, na katero so v Sloveniji še posebej navezani. Sodelovalo je 76 otrok iz desetih držav. Vsa dela so bila poleti razstavljena v prostorih Slovenske iz­seljenske matice in na Uradu za Slovence v zamejstvu in po sve­tu. Komisija se ni odločila za najlepše, saj so prav v vseh risbah mladi lepo izrazili svoj odnos do Slovenije. Vsi sodelujoči so pre­jeli zahvale in nagrade. Na nateč aj so se odzvale tri učenke do­polnilnega pouka slovenščine iz Republike Srbske: Gabi Tavčar iz Slatine ter Emilija in Ivana Šurlan iz Novega Grada. V soboto, 15. oktobra, smo jim izročili priznanja in praktične nagrade. Pre­jele so barvice, da bodo še naprej z veseljem ustvarjale.  Barbara Hanuš POLETIMO NA KRILIH BESED Branje je zabavno, knjige nas ponesejo v domišljijski svet, hkrati pa nam kažejo tudi ogledalo našega sveta. Ob bra­nju bogatimo besedišče, zato pomembno vpliva na učenje jezika in vsi učitelji dopolnilnega pouka slovenščine si želimo, da bi naši učenci kar največ brali. V Banjaluki smo se že četrto leto pridružili skupini poletnih bralcev, postali smo Poletavci. Poletavec postaneš tako, da poleti 30 dni vsak dan pol ure bereš karkoli: knjige, stripe, časopisne članke, revije, recepte. To poletje so na krilih besed uživali Anastasija Babić, Iva Potkonjak in Aleksandra Špehar iz Banjaluke, Ivana Šurlan, Emilija Šurlan in Jelena Stupar iz Novega Grada, Vesna Sikirić iz Prijedora ter Mihaila Đurđević in Milica Radešić iz Teslića. V soboto, 15. oktobra, smo se zbrali v hotelu Inn v Banjaluki. Vsem Poletavcem smo podelili priznanja in majice. Projekt Mestne knjižnice Ljubljana je leta 2014 prejel priznanje Slovenske sekcije IBBY za izjemne dosežke na področ­ju promocije mladinske književnosti in branja. Veseli smo, da v uspešnih projektih, namenjenih slovenskim otrokom in mladostnikom, sodelujejo tudi učenci dopolnilnega pouka slovenščine. Barbara Hanuš Bilten, štavilka 16, Društvo Slovencev “Triglav” KAJ VEMO O VODI? KVIZ ZA UČENCE DOPOLNILNEGA POUKA SLOVENŠČINE V Banjaluki so se 15. oktobra zbrali učenci dopolnilnega pouka slovenščine iz vse Bosne in Hercegovine ter gostje iz Srbije. Na kvizu, ki sta ga pripravila Darko Hederih in Pavle Ravnohrib, so pokazali, kaj vedo o vodi. Kviz je v Banjaluki potekal že četrtič. Voditelja kviza sta prvo leto pripravila vprašanja o živalih, drugo leto o športu, lan­sko leto o hrani, tokrat pa je bila tema voda. Vsi vemo, da brez vode ne bi bilo življenja. 70 odstotkov Zemlje prekriva voda, od tega je 97 odstotkov slane vode, 2 odstotka sladke vode, ki se nahaja v ledu, in le 1 odstotek pitne vode. Voda je pomembna dobrina in vprašanja na kviz so bila povezana tudi z varovanjem okolja.  Ob pripravi na kviz smo spoznavali reke, morja in ocea­ne, naučili smo se slovenske besede za različne padavine, živali, rastline, pogovarjali smo se o športih, povezanih z vodo, in o vsakdanjih opravilih, pri katerih nujno potrebujemo vodo. Učenci iz Banjaluke, Slatine, Prijedora, Teslića, Sarajeva, Zenice, Kaknja, Tuzle, Niša in Novega Sada so pokazali odlično znanje, saj skoraj ni bilo vprašanja, ki bi ostalo brez odgovora. Voditelja Darko Hederih in Pavle Ravnohrib sta mlade vodila z zanimivimi namigi, če besede niso bile dovolj, sta pokazala še fotografijo. A večino odgovorov sta slišala, še preden sta vpra­šanje prebrala do konca. Največ znanja so pokazale Aleksan­dra Zrnić, Iva Potkonjak in Ana Katalina iz Banjaluke, ki so se v fi nalu pomerile z učenkami iz Sarajeva. A zmagovalke niso le one, zmagovalci so vsi, ki so se ob pripravah na kviz marsikaj novega naučili in so pogumno zastopali Društva Slovencev iz Bosne in Hercegovine in Srbije. Barbara Hanuš GLASBENA DELAVNICA Pravijo, da je glasba najbolj priljubljen jezik na svetu. »Kjer besedam spodleti, glasba govori,« je zapisal danski prav­ ljičar Hans Christian Andersen. Pesmi so v soboto, 29. oktobra, zadonele tudi v prostoru Društva narodnih manjšin v Banjaluki. Glasbeno delavnico je vodila prof. Natalija Veselič Martinjak. Zadnja oktobrska sobota je bila praznična. Slovenci ne praznujemo le 1. novembra, dneva mrtvih, ampak tudi 31. oktober, dan reformacije. Spominjamo se Primoža Trubarja, avtorja prvih slovenskih knjig, in drugih protestantskih piscev. Obdobje reformacije pomeni začetek slovenske književno­sti, zato je dan reformacije kulturni praznik. Pri dopolnilnem pouku slovenščine smo učne ure namenili petju. Profesorica Natalija Veselič Martinjak je vodila dve delavnici: prvo za otro­ke, drugo za mladostnike in odrasle. Žan Žak Martinjak je z igranjem na kitaro poskrbel za glasbeno spremljavo. Otroci so se naučili pesmi Ni copatka in Enkrat je bil en majhen škrat, mladostniki in odrasli pa pesem Mrtva reka. Barbara Hanuš RAZSTAVA V ART CENTRU V ART centru v Banjaluki sta bili 16. novembra 2015 razstavi slik Ptuj in vino - Martinovanje na Ptujskem, ter Rimljani na Ptuju in razstava predmetov iz gline in slik na trdi podlogi. V skupnem projektu s centrom za edukacijo in delo z otroki in mladino MIS, centrom za kulturne in promocijske dejavnosti Primera MILL in Društvom Slovencev RS Triglav Banjaluka je bila v Art centru odptra zanimiva razstava o Ptuju, najstarejšem mestu v Sloveniji. Razstavljene slike prikazujejo podobe preteklosti, živ­ljenje starega mesta od obdobja rimskega imperija do danes, ko je Ptuj poleg zgodovinskih znamenitosti postal znan proizvajalec odličnega vina, atraktivnega martinovanja, kurentovanja in osta­lih za turizem privlačnih dogodkov. Avtorja razstave sta bila Janko Levarič in Andrej Klasinc. V sklopu razstave je bila tudi predstavitev predmetov iz gline in slik delanih na trdi podlogi. Predmeti, nakit iz gline in slike izde­lane v posebni tehniki so oblikovale članice iz društev nacionalnih manjšin na izobraževalni delavnici, ki jo je vodila mentorica Sunči­ca Laguza. Prisotne je pozdravil Milenko Laketić. Med obiskovalci so bili predstavniki nacionalnih manjšin, gosti iz Ptuja, predstavni­ka Perutnine Ptuj in konzul konzularne pisarne Republike Sloveni­je v BiH, ki je razstavo tudi odprl. Nataša Kajmaković IZLOŽBA U ART CENTRU Dana 16. novembra 2015. godine je u ART centru u Banjaluci otvo­rena izložba slika: „Ptuj i vino – Martinovanje u Ptuju“, „Rimljani u Ptuju“ i „Izložba predmeta od gline i slika na tvrdoj podlozi“. U zajedničkom projektu sa Centrom za edukaciju i rad sa dje­com i mladima „MIS“, Centrom za kulturne i promotivne aktivnosti „Primera MILL“ i Udruženja Slovenaca RS „Triglav“ Banjaluka, u Art centru je bila otvorena zanimljiva izložba o Ptuju, najstarijem gra­du u Sloveniji. Slike, koje su bile izložene, prikazuju slike prošlo­sti, život starog grada od perioda Rimske imperije i dalje..., sve do danas, kada je Ptuj pored istorijskih znamenitosti postao poznat proizvođač odličnog vina, te organizator atraktivne proslave Mar­tinovanja, kurentovanja i ostalih za turizam privlačnih događaja. Autori izložbe su bili Janko Levarič i Andrej Klasinc. U sklopu izložbe su takođe predstavljeni predmeti od gline i slike izrađene na tvrdoj podlozi. Predmete, nakit od gline i slike izrađene u posebnoj tehnici su izradile članice udruženja nacio­nalnih manjina na edukativnoj radionici, koju je vodila mentorica Sunčica Laguza. Prisutne je pozdravio Milenko Laketić. Među posjetiocima su bili predstavnici nacionalnih manjina, gosti iz Ptuja, predstavnici Perutnine Ptuj i konzul Konzularne kancelarije Republike Sloveni­je u BiH, koji je izložbu i otvorio. Prevod Ana Marjanović Bilten, štavilka 16, Društvo Slovencev “Triglav” XVII. MARTINOVANJE V BANJALUKI V soboto, 21. novembra 2015, so banjaluški Slovenci skupaj z go­sti in prijatelji pripravili 17. martinovanje. Star slovenski običaj, krst vina, je mnogim iz Banjaluke in širše okolice dobro znan. Ve­selo in prijetno je bilo na sobotnem večeru v gostišču Valentin. Že na samem začetku so mladi folkloristi zaplesali tisto pravo, „ta potrkano“. Na koncu plesa poklon, rasposajen smeh folkloristov in glasno izgovorjen pozdrav – želimo vam veselo martinovanje! Povezovalec Darko Mijatović je v pozdravnem govoru po­zdravil vse prisotne, še posebej cenjene goste, med katerimi so bili vodja konzularne pisarne Republike Slovenije v Banjaluki Marjan Ristič, predsednica Skupščine Občine Laktaši Snježana Radetić, iz Ministrstva prosvete in kulture sta bili pomočnica mi­nistra Milica Kotur in Vanja Kopanja, prisoten je bil minister zna­nosti in tehnologije Jasmin Komić, direktor Kulturnega centra Banski dvor gospod Milorad Petrić, predstavniki turistične zve­ze, Branka Bukovec iz Društva za razvijanje prostovoljnega dela Novo mesto in predstavniki Slovenskih društev BiH, Slovenskega društva iz Republike Črne gore in Društva Primorcev iz Lendave. Podpredsednik Društva Triglav Banjaluka Mladen Lunić je v krat­kem in jedrnatem govoru govoril o pomenu praznovanja in o želji banjaluških Slovencev, da obeležijo, ohranijo in s prijatelji prosla­vijo star slovenski običaj, krst mošta in nastanek dobre vinske ka­pljice kapljice. Brez številnih donatorjev martinovanja ne bi bilo. Vlogo sv. Martina je prevzel naš dolgoletni prijatelj iz Slo­venije Janez Čatež. Krst je bil, kot je že v navadi, opravljen, tudi pesem, ki sodi ob tem običaju, ni manjkala. Pevci pevskega zbora Društva Triglav Davorin Jenko so jo zapeli skupaj z vsemi prisotnimi. Nataša Kajmaković XVII MARTINOVANJE U BANJALUCI U subotu, 21. novembra 2015. godine banjalučki Slo­venci su zajedno sa gostima i prijateljima proslavili 17. Martinovanje. Na proslavi starog slovenačkog običa­ja je krštenje vina, Martinovo, mnogima iz Banjaluke i šire okoline dobro poznato. Veselo i prijatno je bilo u subotu veče u restoranu Valentin. Već na samom po­četku su mladi folkloraši otplesali slovenački ples. Na kraju plesa naklon, širok osmijeh folkloraša i glasno iz­govoren pozdrav – želimo vam veselo Martinovanje! Voditelj Darko Mijatović je u pozdravnom govo­ru pozdravio sve prisutne, a najviše cijenjene goste među kojima su bili: šef Konzularne kancelarije Repu­blike Slovenije u Banjaluci Marjan Ristič, predsjednica Skupštine opštine Laktaši Snježana Radetić, pomoćnik mini­stra Milica Kotur i Vanja Kopanja iz Ministarstva prosvjete i kulture, ministar nauke i tehnologije Jasmin Komić, direk­tor Kulturnog centra Banski dvor gospodin Milorad Petrić, predstavnici turističkog saveza, Branka Bukovec, Društvo za razvijanje dobrovoljnog rada Novo mesto i predstavnici slovenačkih udruženja iz BiH, slovenačkog udruženja iz Republike Crne Gore i Udruženja Primoraca iz Lendave. Potpredsjednik Udruženja Triglav Banjaluka Mladen Lunić je u kratkom govoru govorio o značaju praznovanja i želji banjalučkih Slovenca da obilježe, očuvaju i sa prijateljima proslave stari slovenački običaj, krštenje mošta i nasta­nak dobre vinske kapljice. Zahvala nije samo Udruženju Triglav, već i brojnim donatorima koji nam uvijek omoguće organizaciju našeg Martinovanja. Ulogu sv. Martina je preuzeo naš dugogodišnji prijatelj iz Slovenije Janez Čatež. Krštenje je kao po običaju obav­ljeno, a ni pjesme, koja uz taj običaj ide, nije manjkalo. Zapjevali su je, zajedno sa svim prisutnim, članovi hora Da­vorin Jenko iz Udruženja Triglav. Prevod Ana Marjanović ” 31 PREDPRAZNIČNI VEČER 2015 Leto 2015 je bilo za člane Društva Slovencev Triglav Banjaluka uspešno. Končali smo vse načrtovane pro­grame. Zadovoljni smo. Mlajše člane našega Društva je ob konecu stare­ga leta obiskal dedek Mraz, ki jim je prinesel poln koš knjig in tudi sladic ni manjkalo. Starejši člani so kar brez dedka Mraza 22. decembra 2015 v Klubu nacio­nalnih manjšin proslavili zaključek starega leta. Tokrat se je zbralo precejšnje število članov, predvsem članov izvršnega odbora in starejših članov našega društva, med katerimi ni manjkalo osemdeset in celo devetde­setletnikov. Zavidanja vredni so ti še vedno kremeniti, bistrega duha in veseli Slovenci. Tudi konzul Konzular­ne pisarne Republike Slovenije Marjan Ristič se je dru­žil z nami. Predpraznični večer druženja, razgovora, smeha, slišala se je celo kakšna šaljiva pesem, ki je že skoraj pozabljena, ter sproščenosti ob dobri kapljici, slanih prigrizkih, okusnih kolačih je za vse hitro minil. Nataša Kajmaković PRETPRAZNIČNO VEČE 2015 Godina 2015. je za članove Udruženja Slovenaca Triglav Banjaluka bila uspješna. Završili smo sve planirane progra­me. Zadovoljni smo. Mlađe članove našeg udruženja je na kraju stare godine, prošle sedmice, posjetio Deda Mraz, koji im je donio punu košaru knjiga i slatkiša. Stariji članovi su, doduše bez Deda Mraza, 22. decembra u Klubu na­cionalnih manjina proslavili kraj stare godine. Ovaj put se okupio veliki broj članova, prvenstveno članova Izvršnog odbora, te starijih članova našeg udruženja, među kojima je bilo i osamdesetogodišnjaka pa i devedesetogodišnja­ka. Zavidjeti im možemo, tim veselim Slovencima bistrog duha. I konzul Konzularne kancelarije Republike Slovenije Marjan Ristič se družio sa nama. Pretpraznično veče druženja, razgovora, smijeha, a čula se i poneka šaljiva pjesma, koja je već skoro i zaboravlje­na te opuštenosti uz dobru kapljicu, slane zalogaje, ukusne kolače je za sve, uprkos kasnom času, brzo prošlo. Prevod Nataša Kajmaković SVEČAN KONCERT OB SLOVENSKEM KULTURNEM PRAZNIKU Društvo Slovencev RS Triglav je v skupni organizaciji z ve­leposlaništvom Republike Slovenije v BiH in Kulturnim cen­trom Banski dvor v nedeljo, 7. februarja 2016, obeležilo slo­venski kulturni praznik, Prešernov dan. V Kulturnem centru Banskega dvora v Banjaluki je Sim­fonični orkester Konservatorija za glasbo in balet iz Maribora izvedel čudovit koncert. Na programu so bile kompozicije Ludviga van Beethovna, W.A. Mozarta, Franza Schuberta in Benjamina Ipavca. Solist na klavirju je bil mlad šestnajstlet­ni pianist Žan Milošič Dundek, orkester je izvrstno vodil prof. Slavko Magdić. Med številnim občinstvom so bili tudi veleposlanik Republike Slovenije v BiH Iztok Grmek, konzul konzularne pisarne Republike Slovenije v Banjaluki Marjan Ristič, predstavnik Urada Vlade Republike Slovenije za Slo­vence v zamejstvu in po svetu Marjan Cukrov, vodja pisarne OHR-a in namestnik visokega predstavnika v Banjaluki Ulrike Hartmann, javni in kulturni delavci mesta Banjaluke ter mla­di glasbeniki in njihovi profesorji iz Akademije za glasbo in glasbene šole iz Banjaluke. Mladi glasbeniki, ki so kljub svoji mladosti že sedaj umetniki, so s svojo glasbeno izvedbo za­htevnih kompozicij vzbudili poslušalcem poseben užitek po­slušanja lepote glasbene umetnosti. Nataša Kajmaković SVEČANI KONCERT POVODOM SLOVENAČKOG KULTURNOG PRAZNIKA Udruženje Slovenaca RS „Triglav“ je u organizaciji sa Ambasa­dom Republike Slovenije u  BiH i Kulturnim centrom Banski dvor u nedjelju, 7. februara 2016. godine obilježilo Slovenač­ki kulturni praznik, Prešernov dan. U Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci je Simfonij­ski orkestar Konzervatorijuma za muziku i balet iz Maribora izveo divan koncert. Na programu su bile kompozicije Beto­vena, Mocarta, Šuberta i Ipavca. Solist na klaviru je bio mladi 16-godišnji pijanist Žan Milošič Dundek, a orkestar je izvrsno vodio prof. Slavko Magdić.. Brojna publika među kojom su bili i ambasador Republike Slovenije u BiH Iztok Grmek, konzul Konzularne kancelarije Republike Slovenije u Banjaluci Mar­jan Ristič, predstavnik Kancelarije Vlade Republike Slovenije za Slovence po svijetu Marjan Cukrov, šef kancelarije OHR i zamjenik Visokog predstavnika u Banjaluki Ulrike Hartmann, javni i kulturni radnici Grada Banjaluka te mladi muzičari i njihovi profesori sa Akademije umjetnosti i Muzičke škole iz Banjaluke. Muzičari, iako mladi, već sada su umjetnici, a svo­jim muzičkim izvođenjem zahtjevnih kompozicija omogućili su slušaocima poseban užitak u ljepoti muzičke umjetnosti. Prevod Nataša Kajmaković ” LITERARNI VEČER SLOVENSKO - SRBSKE POEZIJE V Kulturnem centru Banskega dvora je bil 12. fe­bruarja 2016, ob obeležitvi slovenskega kulturnega praznika Prešernovega dne, upešen literarni večer slovensko - srbske poezije. Organizatorjem večera, Društvu Slovencev Triglav Banjaluka, Udruženju književnika Republike Srbske in Kulturnemu centru Banski dvor, je tokrat uspelo privabiti kar precej pu­blike. Vsebinsko je bil to večer predstavitve poezije mladih pesnikov. Svoje pesmi so brali Aleksandra Čvorović, Tanja Stupar - Trifunović in gost, pesnik iz Slovenije, Vid Šteh. Prevod pesmi iz slovenščine v sr­bski jezik je zasluga književnika Zdravka Kecmana, recitirala jih je Ljiljana Sukara. Za posebno vzdušje v čudoviti dvorani viječnice Banskega dvora niso zaslužni zgolj pesniki, k temu je pripomogel izvrsten pianist Hajrudin Muhić, ki je za uvod v lepoto pisane besede zaigral Scarlattijevo sonato v D-duru. Prisotne je v imenu Društva Slovencev pozdravila Nataša Kajmaković, vezni tekst je brala Aleksandra Čvorović, književnik Zdravko Kecman je govoril o pesniku Francetu Prešernu. Gost, slovenski pesnik Vid Šteh, je bil tokrat prvič v Banjaluki. Prvič je sodeloval skupaj z banjaluškimi pisci poezi­je in prav zato smo ga želeli predstaviti na poseben način. Včasih je težko slediti subtilnemu izražanju pesnikov, med katere spada Vid Šteh. V predgovoru za Štehovo drugo predstavitev je srž njegove ustvarjalne moči čudovito opisala Menči Klančar. Uspeli smo prevesti njene misli in jih za razmišljanje pokloniti vsem, ki žele in bodo želeli prebirati njegovo poezijo. Razmišljanja so vedno dobrodošla, vseeno, za katero umetniško ustvarjalnost gre. Bogastvo pisane besede je posebno. Še bolj posebna postane beseda, če jo spremlja glasba. Pianist Hajrudin Muhić je za konec literarnega večera vse prisotne popeljal s skladbo Franza Liszta Ples palčkov v svet glasbene besede. Nataša Kajmaković LITERARNO VEČE SLOVENAČKO - SRPSKE POEZIJE U Kulturnom centru Banskog dvora je 12. februara 2016. godine, povodom obilježavanja Slovenačkog kulturnog praznika Prešernovog dana, održano uspješno literarno veče slovenačko-srpske poezije. Organizatorima večeri, Ud­ruženju Slovenaca Triglav Banjaluka, Udruženju književnika Republike Srpske i Kulturnom centru Banski dvor, je ovaj put uspjelo na ovakav događaj pozvati prilično brojnu publiku. Sadržajno, to je bilo veče predstavljanja poezije mladih pjesnika. Svoje pjesme su čitali Aleksandra Čvorović, Tanja Stupar-Trifunović i gost, pjesnik iz Slovenije, Vid Šteh. Prevod pjesama sa slovenačkog na srpski jezik je zasluga književnika Zdravka Kecmana, a recitovala ih je Ljiljana Sukara. Posebnu atmosferu u divnoj sali Vijećnice Banskog dvora nisu dali samo pjesnici, već je tome pripomogao odličan pijanist Hajrudin Muhić, koji je za uvod u ljepotu pisane riječi odsvirao Scarlattijevu sonatu u D-duru. Prisutne je pozdravila u ime Udruženja Slovenaca Nataša Kajma­ković, vezani tekst je čitala Aleksandra Čvorović a književnik Zdravko Kecman je govorio o pjesniku Francu Prešernu. Gost, slovenački pjesnik Vid Šteh je prvi put gostovao u Banjaluci. Prvi put je sarađivao sa banjalučkim piscima poe­zije i baš zato smo ga željeli predstaviti na poseban način. Ponekad je teško pratiti suptilno izražavanje pjesnika, među koje spada i Vid Šteh. U predgovoru za Štehovo drugo predstavljanje je srž njegove stvaralačke moći divno opisala Menči Klančar. Uspjeli smo prevesti njene misli i za razmišljanje ih pokloniti svima, koji žele i koji će željeti čitati njegovu poeziju. Razmišljanja su uvijek dobrodošla bez obzira o kojem se umjetničkom stvaralaštvu radi. Bogatstvo pisane riječi je posebno. Još bolje postaje ako se čita uz muziku. Pijanist Hajrudin Muhić je za kraj literarne večeri sve prisutne ispratio kompozicijom Franza Liszta, u svijet muzičke riječi. Prevod Ana Marjanović KONCERT DUO PONTE V BANJALUKI „Kdor zna poslušati, bo uslišan!“ Duo Ponte V petek, 26. februarja 2016, je številno občinstvo v dvorani Narodnega gledališča Republike Srbske Banjalu­ka uživalo na koncertu Dua Ponte. Enkratna glasbenika, arhitektka in pevka Anja Petric ter virtuoz na kitari mag. Damjan Stanišić, sta z glasbo gradila mostove in povezovala glasbene kulture vzhodne Evrope, preko balkanskega juga, do zahodne Portugalske in dalje ... Glasbeno izročilo je v njuni inštrumentalno in pevsko čutni izvedbi zbudilo med poslušalci občutek miru in doživetje nečesa, za kar smo v življenjskem tempu prikrajšani. Organizatorji koncerta so bili Akademija umetnosti Univerze v Banjaluki, Narodno gledališče Republike Srb­ske in Društvo Slovencev Triglav RS Banjaluka. Nataša Kajmaković KONCERT DUA PONTE U BANJALUCI „Ko zna slušati, biće uslišan!“- Duo Ponte U petak 26. februara 2016. godine, brojna publika je u dvorani Narodnog pozorišta Republike Srpske Banjalu­ka uživala na koncertu Dua Ponte. Jedinstveni muzičari, arhitekta i pjevačica Anja Pe­tric te virtuoz na gitari mag. Damjan Stanišić su muzi­kom gradili mostove i povezivali muzičke kulture Evrope, preko balkanskog juga, do Portugala i dalje ... Muzička tradicija je u njihovoj instrumentalnoj i vokalnoj izvedbi među slušaocima podstakla osjećaj mira i doživljaj neče­ga za šta smo u životnom tempu uskraćeni. Organizatori koncerta su bili: Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, Narodno pozorište Republike Srpske i Udruženje Slovenaca RS Triglav Banjaluka. Prevod Nataša Kajmaković ” 35 MePZ DAVORIN JENKO NA KONCERTU VEČE UZ PRIM V torek, 3. maja 2016, je MePZ Davorin Jenko Društva Slo­vencev Triglav RS Banjaluka nastopil kot gost na koncertu Ansambla Zdravko Ćosić Veče uz prim. Sodelovanje našega pevskega zbora z ansamblom Zdravko Ćosić je že večletno. Zanimanje za koncerte Veče uz prim je med banjaluško publiko velik. Na omenjenih koncertih se poleg pevcev in inštrumentalistov ansambla predstavijo tudi gosti, bodisi že uveljavljeni pevci, glasbene skupine, aforisti, pesniki, pisatelji in mladi, manj znani, nadarjeni bodoči umetniki. Mala dvorana Kulturnega centra Banskega dvora je na teh koncertih skoraj premajhna za številne ljubitelje te prireditve, ki je namenjena za oddih, uživanje in skupno petje. Publika sledi tudi napredku glasbenikov, ki so sodelovali na prireditvah v prejšnjih letih. Tako je bilo ob nastopu MePZ Davorin Jenko občinstvo presenečeno nad odlično zapetimi pesmimi, ki so jih zapeli pevci, katere od leta 2014 vodi mag Vanja Topič. Na pri­reditvi Veče uz prim je MePZ dirigiral razigran mlad dirigent Dušan Urošević. Nataša Kajmaković HOR DAVORIN JENKO NA KONCERTU „VEČE UZ PRIM” U utorak, 3. maja 2016.godine, hor „Davorin Jenko“ Udruženja Slovenaca Triglav RS Banjaluka je nastupio kao gost na koncertu ansambla Zdravka Ćosića „Veče uz prim“. Saradnja našeg hora sa ansamblom Zdravka Ćosića je dugogodišnja. Među banjalučkom publikom je veliki in­teres za koncerte „Veče uz prim“. Na pomenutim koncertima se pored pjevača i instumentalista ansambla, predstav­ljaju i gosti, bilo da su afirmisani pjevači, muzičke grupe, aforističari, pjesnici, pisci i mladi, manje poznati, nadareni budući umjetnici. Mala dvorana Kulturnog centra Banski dvor je na tim koncertima skoro premalena za brojne ljubi­telje tih događaja, koji su namijenjeni za pauzu, uživanje u grupnom pjevanju. Publika prati i napredak onih koji su nastupali, učestvovali na događajima prethodnih godina. Tako je prilikom nastupa hora „Davorin Jenko“ publika bila iznenađena odlično otpjevanim pjesmama, koje su pjevali pjevači koje od 2014. godine vodi mag. Vanja Topić. Ovaj put na „Veče uz prim“ je horom dirigovao mladi dirigent Dušan Urošević. Prevod Nataša Kajmaković BANJALUČKE VEČERI POEZIJE Međunarodni književni susreti Banjalučke večeri poezije „ATLAS EVROPSKE LIRIKE“ otvoreni su 13. maja u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Repu­blike Srpske pod nazivom – Slovenačka poezija. Predstavljanje slovenačkih pjesnika i njihovih knji­ga održano je u saradnji sa Udruženjem Slovenaca Republike Srpske „Triglav“, Društvom pisaca Slove­nije – Trubarjevom fondacijom, i Velenjskom knjiž­nom fondacijom. Predstavljene su knjige Cvetke Bevc „Odbljesci“, Zorana Peveca „Muškarac u sobi“, koje je preveo pjesnik i prevodilac Željko Perović a objavio banjalučki izdavač „Kuća poezije“. Sam čin otvaranja uprili­čio je Ivo Stropnik, pjesnik, i rukovodilac Velenjske knjižne fondacije – Lirikonfesta, značajne međunarodne književne manifestacije. On je čitao pjesme iz svoje knjige „Dizanje kamena“ koju je objavio banjalučki izdavač „Kuća poezije“. Osim autora u predstavljanju su učestvovali književnici, Zdravko Kecman, Živko Malešević i Željko Đurđević. Zdravko Kecman je najprije izložio program Banjalučkih večeri poezije, ističući da će pored drugih promocija u saradnji sa Društvom Slkovenaca RS „Triglav“ biti objavljena i promovisana knjiga Marka Kravosa, antologija Darovi evropske priče, najprije u Ljubljani a onda Banjoj Luci i drugim gradovima. Tako se otvara i širi saradnja banjalučkih pisaca i prevodlaca sa piscima iz Slovenije. U saradnji sa Udruženjem Poljaka Banja Luka i Ambasade Poljske u Sarajevu uskoro će biti objavljena knjiga poljske pjesnikinje Eve Zonenberg u prevodu poznate prevoditeljke Biserke Rajčić iz Be­ograda, a sa Udruženjem Mađara organizovana je saradnja i prevođenje djela banjalučkih pisaca na mađarski jezik koje je preveo Ilješ Feher. Završetak ove kulturne manifestacije biće u novembru dodjelom Nagrade „Evropski atlas lirike.“ Saradnja banjalučkih i slovenačkih pisaca traje već duži niz godina i ona je pored mnogobrojnih literarnih večeri, promocija, predstavljanja, obelježavanja značajnih jubileja rezultirala zajedničkim knjigama poezije i proze.  U svom obraćanju Ivo Stropnik je pozvao organizatora i Izdavača iz „Kuće poezije“ da na jesen, početkom septembra pred­stavi svoja izdanja na Mađunarodnoj književnoj manifestaciji Lirikonfest – Poetič na Slovenija, te da gostuje nekoliko banjalučkih autora. Poziv je prihvaćen i dogovoren način njegove realizacije. Ana Marjanović KONCERT SLOVENAČKIH HOROVA U SARAJEVU Slovensko kulturno društvo „Cankar“ iz Sarajeva bilo je domaćin i organizator Susreta slovenačkih horova,  pod pokrovi­teljstvom Kancelarije Vlade Republike Slovenije za Slovence po svijetu i u sklopu projekta Saveza slovenačkih društava u BiH «Evropa sad». Susreti su se održali u subotu 14. maja 2016. godine u Sarajevu u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru. U lijepoj novoj dvorani brojne posjetioce su zabavili veselim slovenačkim pjesmama ženski hor «Slovenčice» iz Tuzle, mješoviti hor «Davorin Jenko» iz Banjalu­ke, gosti iz Zagreba mješoviti hor „Slovenski dom“ i domaćini hor Slovenačkog kulturnog društva «Cankar» iz Sarajeva «Camerata Slovenica». Uče­snicima  i posjetiocima tople riječi dobrodošlice uputio je predsjednik Saveza slovenačkih društa­va u BiH «Evropa sad» Darko Mijatović, koji je i otvorio ovu kulturnu manifestaciju. Pozdravima se pridružio i Ambasador Iztok Grmek. Publika je uživala u odličnom muzičkom pro­gramu koji su izveli horovi pojedinačno i na kraju su svi zajedno izveli kompoziciju „Slovenska dežela“. Stanko Prosen ” 37 KONCERT POVODOM 15 GODINA RADA MJEŠOVITOG HORA „DAVORIN JENKO“ Povodom 15. godišnjice rada Mješovitog hora Davorin Jen­ko je u Viječnici Banskog Dvora u Banjaluci 14.6.2016 godine održan svečani koncert. Vijećnica je bila ispunjena do po­sljednjeg mjesta, a ljubitelji muzike su imali mogućnost uži­vati u programu koji smo pripremili zajedno sa gostima. Koncert pod nazivom Tam sem jaz doma je otvorio hor Davorin Jenko a nakon njih su uslijedile numere koje su izveli naši gosti: Miljana Brezičanin (sopran) uz klavirsku pratnju Du­nje Marković, Nikola Jović (gitara), zatim Dejan Janković (kla­vir) i Kristina Ivanović (violina) uz klavirsku pratnju Željke Jova­nić. Nakon još jednog nastupa našeg hora, konzul konzularne kancelarije ambasade Republike Slovenije u Banjoj Luci g. Marjan Ristič je podijelio Gallusova priznanja članovima hora. Nakon dodjele nagrada, hor je izveo još jednu pjesmu čime je koncert zvanično završen. I kao što je u uvodnim ri­ječima na koncertu navedeno: „Život je nešto više od onoga što nas uči pusta svakidašnjost. Nije važno ono što imamo ili prikupimo, već ono što dajemo“. Ovaj koncert je pokazao da naš hor može mnogo toga da da. Ana Marjanović KONCERT OB 15. OBLETNICI DELA MePZ DAVORIN JENKO MePZ Davorin Jenko je imel 14. junija 2016 v Banskem dvoru v Banjaluki koncert ob 15. obletnici dela. Dvorana je bila do zadnjega mesta polna. Ljubitelji glasbe so tokrat imeli priložnost, da uživajo v programu, ki ga je pripravil MePZ skupaj s sodelujočimi gosti. Koncert, imenovan Tam sem jaz doma je odprl zbor Davorin Jenko, sledile so izvedbe gostov: Mirjana Brezičanin (sopran) ob klavirski spremljavi Dunje Marković, Nikola Jović (kitara), Dejan Janković (klavir) in Kristina Ivanović (vi­olina) ob klavirski spremljavi Željke Jovanović. Po drugi pesmi našega zbora je konzul konzularne pisarne Republike Slovenije v Banjaluki gospod Marjan Ristič podelil članom zbora Gallusova priznanja. Po podelitvi nagrad je zbor zapel še eno pesem in s tem je bil koncert uradno končan. V uvodnem govoru je bilo rečeno: „Življenje je nekaj več od tega, kar nas uči pusta vsakdanjost. Ni pomembno tisto, kar imamo ali kar zberemo, ampak tisto, kar damo.“ Ta koncert je pokazal, da naš zbor lahko da še veliko. Prevod Nataša Kajmaković HOR „DAVORIN JENKO“ U ŠENTVIDU PRI STIČNI 2016 Mješoviti hor „Davorin Jenko“ je i ove godine gostovao u Šentvidu pri Stični, i to na oba događaja: subotnji koncert horova po svijetu i 47. Susret slovenačkih horova. Subotnji koncert je održan 18.6. u holu Osnovne škole Ferdo Vesel, gdje su učestvovali slovenački horovi iz Mađarske, Hrvatske, Srbije, Italije i Bosne i Hercegovine. Hor je nastupao prvi, a pod vodstvom dirigenta Dušana Uroševića zapjevali su tri pjesme: 1. Pridi nazaj, 2. Tam sem jaz doma i 3. Ajde Jano. Nakon programa, domaćini su organizovali i nastup folklorne grupe, koji su uz zvuke vesele slovenačke pjesme plesali valcer i polku. Narednog dana, 19.6. održan je 47. Susret slovenačkih horova pod motom „Jaz sem si nekaj zmislu“. Ovaj put, Susret je bio donekle drugačiji od prethodnih – uz horove su nastupili i domaći recitatori i folklor. Dirigent ove mani­festacije je bio dugogodišnji saradnik Igor Švara, a cjelokupan događaj je prenosila i nacionalna televizija Slovenije. Ana Marjanović MEPZ DAVORIN JENKO V ŠENTVIDU PRI STIČNI 2016 Naš MePZ Davorin Jenko je tudi letos sodelo­val na dveh prireditvah v Šentvidu pri Stični, na sobotnem koncertu pevskih zborov iz za­mejstva in sveta in na 47. Taboru slovenskih pevskih zborov. Sobotni koncert je bil 18. junija 2016 v avli OŠ Ferdo Vesel. Na koncertu so nastopili slo­venski zbori iz Madžarske, Hrvaške, Srbije, Itali­je in BiH. Naš zbor je nastopil prvi. Pod taktirko Dušana Uroševića je zapel tri pesmi: Pridi nazaj, Tam sem jaz doma in Ajde Jano. Po programu so organizatorji pripravili tudi nastop folklorne skupine, ki je ob veselih zvokih melodij sloven­skih avtorjev plesala valčke in polke. Drugi dan, 19. junija 2016, je naš pevski zbor sodeloval na 47. Taboru slovenskih pev­skih zborov pod geslom “Jaz sem si pa nekaj zmislu“. Tokrat je bil Tabor malo drugačen od predhodnjih. S pevskimi zbori so nastopali tudi recitatorji in folkoloristi. Dirigent je bil Igor Švara. Celotno prireditev je prenašala tudi nacionalna televizija Slovenije. Prevod Nataša Kajmaković ” 39 RAZSTAVA FOTOGRAFIJ FOTOGRAFSKEGA DRUŠTVA JANEZ PUHAR V BANJALUKI 24. junija 2016 je v Kulturnem centru Banskega dvora v Banja­luki številnim prisotnim obiskovalcem devetnajst mojstrov foto­grafije pokazalo svoja dela. Medsebojno sodelovanje Fotografskega društva Janez Pu­har in Društva Slovencev Triglav Banjaluka poteka že vrsto let. Letošnja razstava je bila v sklopu slovenskega dneva v Slatini in obeležitve slovenskega državnega praznika, 25 let samostojno­sti. Pred odprtjem razstave je mlada flavtistka Zorana Belušević zaigrala Bachov preludij. Obiskovalce in goste, med katerimi so bili veleposlanik Republike Slovenije v BiH Iztok Grmek, konzul konzularne pisarne Republike Slovenije v Banjaluki Marjan Ri­stič, direktor Kulturnega centra Banski dvor Milovan Petrić, člani društva Bazovica iz Reke in šest članov fotografskega društva Janez Puhar, je v imenu Društva Slovencev Triglav Banjaluka po­zdravila podpredsednica Društva Nataša Kajmaković. V imenu fotografov iz Kranja je prisotne pozdravil predsednik fotogra­skega društva Janez Puhar Simon Krejan. Organizatoriji razstave so bili Društvo Slovencev Triglav Ba­njaluka, Fotografsko društvo Janez Puhar iz Kranja in Kulturni center Banski dvor Banjaluka. V imenu Kulturnega centra je s toplimi besedami „domačina“ vse pozdravil direktor te ustanove Milovan Petrić. Glasba za začetek, tokrat Liebermannova Etuda št. 2 v izved­bi Zorane Belušević, in nato svečana otvoritev. Veleposlanik Re­publike Slovenije v BiH Iztok Grmek je pozdravil navzoče, zaželel je še naprej uspešno povezovanje med slovenskimi društvi v matični domovini in slovenskimi društvi po svetu z razumevanjem in pomočjo Vlade Republike Slovenije. Slovencem, ki imamo dve domovini, je čestital dan državnosti Republike Slovenije, 25. junij. Razstava mojstrov fotografi je iz Kranja je prikaz strpnosti, je natačno izbran trenutek snemanja, je videnje stvari, ki nas obkrožajo, a zanje nimamo časa, niti občutka, ne vidimo jih! Nataša Kajmaković IZLOŽBA FOTOGRAFIJA FOTOGRAFSKOG DRUŠTVA JANEZ PUHAR Dana 24. juna 2016. godine, u Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci je brojnim posjetiocima devetnaest majstora fotogra­fije pokazalo svoja djela. Saradnja Fotografskog društva Janez Puhar i Udruženja Slovenaca „Triglav“ Banjaluka traje već niz godina. Ovogodišnja izložba je bila u sklopu slovenačkog dana u Slatini i obilježava­nja 25 godina samostalnosti Slovenije. Prije otvaranja izložbe, mlada flautistkinja Zorana Belušević je odsvirala Bachov preludij. Posjetioce i goste, među kojima su bili ambasador Republike Slovenije u BiH Iztok Grmek, konzul Konzularne kancelarije Republike Slovenije u Banjaluci Marjan Ristič, direktor Kulturnog centra Banski dvor Milovan Petrić, čla­novi Društva Bazovica iz Rijeke i šest članova Fotografskog druš­tva Janez Puhar, u ime Udruženja Slovenaca „Triglav“ Banjaluka je pozdravila potpredsjednica Udruženja Nataša Kajmaković. U ime fotografa iz Kranja prisutne je pozdravio predsjednik Foto­grafskog društva Simon Krejan. Organizatori izložbe su bili Udruženje Slovenaca „Triglav“ Banjaluka, Fotografsko društvo Janez Puhar iz Kranja i Kulturni centar Banski dvor Banjaluka. U ime Kulturnog centra toplim riječima „domaćina“ je sve pozdravio direktor te ustanove Milo-van Petrić. Muzika za početak, muzika, ovaj put Etuda br. 2 Lieber­mann sa flautistkinjom Zoranom Belušević i zatim svečano otvaranje. Ambasador Republike Slovenije u BiH Iztok Gr­mek je u prigodnom govoru pozdravio prisutne, te je zaže­lio i dalje uspješno povezivanje između slovenačkih udru­ženja u matičnoj domovini i slovenačkih udruženja po svijetu uz stalno razumijevanje i datu pomoć Vlade Repu­blike Slovenije. Slovencima, koji imamo dvije domovine je čestitao Dan državnosti Republike Slovenije, 25 juni. Izložba majstora fotografije iz Kranja je prikaz datog strpljenja, to je tačno izabran trenutak slikanja, to je viđenje stvari, koje nas okružuju, a za koje nemamo vremena, niti osjećaja, ne vidimo ih! Prevod Nataša Kajmaković VII SLOVENAČKI DAN U SLATINI U organizaciji Udruženja Slovenaca „Triglav“ u Slatini je 25. juna 2016. godine održan VII Slovenački dan. Slatina je mjesto, koje je početkom 20. vijeka primilo mnoge Slovence, koji su se bježeći pred fašizmom i italijanskom asimilacijom doselili na to područ­je i tu izgradili novi dom. Obilježavanjem slovenačkog dana Slo­venci Slatine i Banje Luke žele od zaborava otrgnuti sjećanje na svoje pretke, koji su se davno doselili na ovo područje. U ime Udruženja Slovenaca RS „Triglav“ Banja Luka, prvo je prisutne pozdravila potpredsjednik Udruženja gđa. Nataša Kaj­maković. Uslijedio je govor ambasadora Republike Slovenije u BiH g. Iztoka Grmeka, koji je pohvalio organizatore događaja, ne samo za organizaciju već i za uspostavljanje i njegovanje veza kako sa domovinom Slovenijom tako i sa slovenačkim udruže­njima u BiH i okruženju. Takođe, svim Slovencima je čestitao 25 godina nezavisnosti Slovenije. S obzirom da se Slovenački dan održava u Slatini koja pripada području opštine Laktaši, prisut­ne je, kao i svake godine, pozdravio i načelnik opštine Laktaši, g. Miroslav Kodžoman. Naglasio je da je ovaj događaj uvršten u turističku ponudu opštine kao dio manifestacije Laktaško ljeto. Nakon pozdravnih govora, uslijedio je kulturni program, te su nam se prvo predstavili domaćini Mješoviti hor „Davorin Jen­ko“ Banja Luka koji ove godine slavi 15 godina rada za šta su neki od članova primili Gallusovo priznanje. Nakon toga, nastupili su gosti iz KPD „Bazovica“ Rijeka. Oni su veoma aktivno društvo, imaju 11 sekcija (folklor, hor, planina­ri, likovna sekcija, fotografska...). Ovaj put su u Banjaluku došli folklorna grupa i hor. Prvo se folklorna grupa predstavila sa dva spleta slovenačkih plesova – spletom gorenjskih plesova i sple­ ” 41 tom prekmurskih plesova. Nakon folklora, predstavio se i hor nji­hovog društva sa dvije pjesme Bazovica i Zavičaju tebi. Kulturni program je okončan nastupom članova Dječije fol­klorne grupe Udruženja „Triglav“ Banja Luka. Otplesali su vijenac slovenačkih narodnih plesova kojim će se predstaviti i na prired­bi „Dobrodošli  doma“ u Ljubljani. Ove godine su sa nama bili i konzul Konzularne kancelari­je Ambasade Slovenije u Banjoj Luci g. Marjan Ristič, prethodni konzul g. Branko Zupanc, te gđa. Branka Bukovec iz Društva za razvijanje dobrovoljnog rada Novo mesto koja se pobrinula da muzička grupa iz Novog mesta bude zadužena za dobru atmos­feru. Kao posebni gosti, sa nama su bili fotografi iz Fotografskog društva Janez Puhar iz Kranja, te predstavnici Gimnazije Novo mesto i drugih nacionalnih manjina Banje Luke. Neki od prisut­nih (Turistička organizacija opštine Laktaši, predstavnici nacio­nalnih manjina grada Banjaluka i udruženje Triglav) su se pred­stavili i na štandovima koji su bili postavljeni nedaleko od bine, nudeći suvenire, biltene, knjige i neke kulinarske specijalitete. Ana Marjanović VII. SLOVENSKI DAN V SLATINI V Slatini je 25. junija 2016 Društvo Slovencev Triglav organiziralo VII. Slovenski dan. Slatina je mesto, ki je v začetku 20. stoletja sprejelo mnoge Slovence, ki so se bežeči pred fašizmom in ita­lijansko asimilacijo doselili na to področje in si tu zgradili nov dom. S prireditvijo Slovenskega dne želijo Slovenci Slatine in Ba­njaluke ohraniti spomin na svoje rojake, ki so se pred mnogimi leti doseljevali na to področje. V imenu Društva Slovencev Triglav Banjaluka je prisotne prva pozdravila podpredsednica Društva Nataša Kajmaković. Sledil je govor veleposlanika Republike Slovenije v BiH Iztoka Grmeka, ki je pohvalil organizatorje te prireditve, ne samo za dobro pripravljeno organizacijo, temveč tudi za krepitev vezi z domovino Slovenijo in ostalimi slovenskimi društvi v BiH in drugje. Vsem prisotnim Slovencem je čestital 25 let osamosvoji­tve Republike Slovenije. Glede na to, da je prireditev slovenskega dne v Slatini, a to področje pripada občini Laktaši, je prisotne pozdravil župan občine Laktaši, gospod Miroslav Kodžoman. Poudaril je, da je ta dogodek (Slovenski dan) uvrščen v turistično pronudbo kot del manifestacije Laktaško poletje. Po pozdravnih govorih je sledil kulturni program. Prvi je na­stopil MePZ Davorin Jenko Društva Slovencev Triglav Banjaluka, ki praznuje letos 15 let dela. Nekaj članov zbora je za delo v pev­skem zboru dobilo Gallusovo priznanje. Sledil je nastop gostov iz KPD Bazovica Reka. To društvo je zelo aktivno, ima 11 sekcij (folklorno, pevsko, planinsko, likovno, fotografsko ...). V Slatini je nastopila folklorna skupina z gorenj­skimi in prekmurskimi plesi in pevski zbor, ki je zapel dve pe­smi, Bazovica in Zavičaju tebi. Za konec kulturnega programa je nastopila otroška folklorna skupina Društva Triglav Banjaluka, ki je zaplesala venček slovenskih narodnih plesov, s katerim se bo letos predstavila na prireditvi Dobrodošli doma v Ljubljani. Z nami so se letos veselili konzul konzularne pisarne Repu­blike Slovenije v Banjaluki Marjan Ristič, prejšnji konzul Branko Zupanc in gospa Branka Bukovec iz Društva za razvijanje prosto­voljnega dela Novo mesto, ki nam je tudi tokrat iz Novega mesta pripeljala glasbeno skupino, ki je skrbela za dobro razpoloženje. Kot posebni gosti so bili z nami fotografi iz Fotografskega druš­tva Janez Puhar iz Kranja, predstavniki Gimnazije Novo mesto in drugih nacionalnih manjšin iz Banjaluke. Na stojnicah, ki so bile postavljene v bližini odra, so Turi­stična organizacija občine Laktaši, predstavniki nacionalnih ma­njšin mesta Banjaluka in Društvo Slovencev Triglav Banjaluka razstavili ročno izdelane spominčke, biltene, knjige in kulinarič­ne dobrote. Prevod Nataša Kajmaković DOBRODOŠLI DOMA V LJUBLJANI Med 30. junijem in 2. julijem 2016 je Urad za Slovence v zamejstvu in po svetu skupaj z nevladnimi organizacijami Izseljensko društvo Slovenija v svetu, Svetovni slovenski kongres, Rafaelova družba, Združenje Slovenska izseljenska matica ter Mestno občino Ljublja­na priredil šesto tradicionalno srečanje Slovencev iz celega sveta. Na glavnem dogodku urada ob 25. obletnici samostojne Slovenije so sodelovali Slovenci s celega sveta. V program sta sodelovala tudi MePZ Davorin Jenko in otroška folklorna skupi­na Društva Slovencev Triglav. Po prihodu in namestitvi v hostlu dijaškega doma Poljane v Ljubljani smo odšli na zbirna mesta. Folkloristi na Urad Vlade Re­publike Slovenije za zamejstvo in po svetu, MePZ Davorin Jenko pa v zgradbo Slovenske filharmonije. Priprave za nastop so po­tekale po navodilih. Vreme nam ni bilo naklonjeno, dan je bil peklensko vroč, predvsem za folkloriste, ki so kot prvi nastopili na Vsesloven­skem srečenju. S slovenskimi narodnimi plesi so pred zgradbo Državnega zbora zaželeli dobrodošlico vsem zbranim Sloven­cem, ki so prišli iz zamejstva, in mimoidočim, ki so se kljub peko­čemu soncu zaustavili in gledali plesno razigranost naše otroške folklorne skupine. Ob 19. uri je bil ob 25. obletnici slovenske samostojnosti in prireditve Dobrodošli doma v Slovenski fi lharmoniji koncert Vseslovenskega simfoničnega orkestra z gosti. Simfonični orke­ster je vodil Simon Krečič. V veliki dvorani, ki je bila do zadnjega kotička polna, so koncertu prisostvovali predsednik Republike Slovenije Borut Pahor, minister za Slovence v zamejstvu in po svetu Gorazd Žmavc, ki je pozdravil vse navzoče, ter številni lju­dje iz Slovenije in zamejstva. Za uvod je simfonični orekester zaigral himno Republike Slovenije, sledili so nastopi: Slovenski ” 43 mendoški oktet, sopranistka Theresa Plut, harfistka Tina Žerdin, Vseslovenski simfonični orkester in MePZ Davorin Jenko z dirigentom Dušanom Uroševićem. Vsi nastopajoči so peli in igrali slovenske narodne pesmi in pesmi držav in republik, od koder so prišli. Presenečenje za konec koncerta je bil nastop Slovenskega okteta. Za naš MePz Davorin Jenko Društva Slovencev Triglav Banjaluka in za njegovega dirigenta Dušana Uroševića je bila čast sodelovati na koncertu v veliki dvorani SF v Ljubljani. Za vse nas, ki smo bili prisotni, je bil to prekrasen, nepoza­ben večer. Večer, ki je budil naša čustva in spomine na našo matično domovino. Nataša Kajmaković DOBRODOŠLI DOMA U LJUBLJANI Od 30. juna do 2. jula 2016. godine Kancelarija za Slovence po svijetu, zajedno sa nevladinim organizacijama Iselje­ničko društvo Slovenija u svijetu, Svjetski slovenački kongres, Rafaelovo društvo, Udruženje Slovenska iseljenička matica te Gradska opština Ljubljana, priredili su šeste tradicionalne susrete Slovenaca iz cijelog svijeta. Na glavnom događaju povodom 25. godišnjice samostalne Slovenije učestvovali su Slovenci iz cijelog svijeta. Mješoviti hor Davorin Jenko i dječija folklorna grupa Udruženja Slovenaca Triglav Banjaluka su učestvovali u progra­mu Dobrodošli doma. Nakon dolaska i smještaja u hostelu đačkog doma Poljane u Ljubljani otišli smo na zborna mjesta. Folkloristi do Kancelarije Vlade Republike Slovenije za Slovence po svijetu, a hor Davorin Jenko u zgradu Slovenačke fi lharmonije. Pripreme za nastup su tekle po planiranom uputstvu. Vrijeme nam nije bilo naklonjeno, dan je bio pakleno vruć, naročito za folkloriste, koji su kao prvi nastupili na Sveslovenačkim susretima. Slovenačkim narodnim plesovima su pred zgradom Narodne skupštine zaželjeli dobro­došlicu svim okupljenim Slovencima, koji su došli iz drugih država te prolaznicima, koji su se uprkos jakom suncu zaustavili i gledali plesnu razigranost naše dječije folklorne grupe. U 19 časova je povodom 25. godišnjice slovenačke samostalnosti i manifestacije Dobrodošli doma u Slovenač­koj filharmoniji održan koncert Sveslovenačkog simfonijskog orkestra sa gostima. Simfonijski orkestar je vodio Si­mon Krečič. U velikoj dvorani, koja je bila popunjena do posljednjeg mjesta koncertu su prisustvovali predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, ministar za Slovence po svijetu Gorazd Žmavc, koji je pozdravio prisutne te brojni vodeći ljudi iz Slovenije i svijeta. Za uvod je simfonijski orkestar odsvirao himnu Republike Slovenije, a potom su slijedili nastupi: Slovenački men­doški oktet, sopranistica Theresa Plut, harfistkinja Tina Žerdin, Sveslovenački simfonijski orkestar i hor Davorin Jenko sa dirigentom Dušanom Uroševićem. Svi koji su nastupali su pjevali i svirali slovenačke narodne pjesme država iz kojih su došli. Iznenađenje za kraj koncerta je bio nastup Slovenačkog okteta. Našem horu Davorin Jenko i njegovom dirigentu Dušanu Uroševiću je bila čast učestvovati na koncertu u velikoj sali SF u Ljubljani. Za sve nas, koji smo bili prisutni je to bilo prekrasno, nezaboravno veče. Veče, koje budi naša čuv­stva i uspomene na našu matičnu domovinu. Prevod Ana Marjanović PREDSTAVITEV ANTOLOGIJE DAROVI EVROPSKE ZGODBE Predstavitev antologije Darovi evropske zgodbe je bila v petek, 1. julija 2016, v atriju Kavarne NUK v Ljubljani. Antologijo je predstavil urednik, književnik iz Banjaluke Zdravko Kecman. V antologiji, ki pravzaprav ni antologija v klasičnem smislu, so zbrana dela petdesetih avtorjev iz več evrop­skih držav. V antologiji so zastopani avtorji, potomci na­rodov, ki so v Bosni in Hercegovini živeli v času, ko je le ta spadala pod Avstro-ogrsko monarhijo in avtorji potomcev narodov nekdanje Jugoslavije, ki v Bosni in Hercegovini živijo še danes. V antologiji so objavljena tudi dela drugih narodov, ki so imeli neposreden vpliv na bosansko-herce­govsko kulturo in tradicijo in ga imajo še danes. Posebno vlogo pri tem sta imela francoska in ruska kultura. Antologijo je uredil Zdravko Kecman, izdala pa sta jo Društvo Slovencev Triglav iz Banjaluke in Hiša poezije iz Banjaluke. Odlomke iz antologije so brali pesnik Milan De­kleva, prevajalec Željko Perovič in članica društva Sloven­cev Triglav Banjaluka Nataša Kajmaković. Pred predstavi­tvijo antologije je MePZ Davorin Jenko zapel dve pesmi. Nataša Kajmaković PREDSTAVLJANJE ANTOLOGIJE DAROVI EVROPSKE PRIČE Predstavljanje antologije Darovi evropske priče je odr­žano u petak, 1. jula 2016. godine u atriju Kafane NUK u Ljubljani. Antologiju je predstavio urednik, književnik iz Banjaluke Zdravko Kecman. U antologiji, koja zapravo nije antologija u klasičnom smislu, prikupljena su djela pedeset autora iz više evrop­skih država. U antologiji su zastupljeni autori, potomci naroda, koji su u Bosni i Hercegovini živjeli u vrijeme kad je ona bila pod Austro-Ugarskom monarhijom i autori po­tomaka naroda bivše Jugoslavije, koji u Bosni i Hercego­vini žive i danas. U antologiji su objavljeni i radovi drugih naroda, koji su imali neposredan uticaj na bosansko-her­cegovačku kulturu i tradiciju, a imaju ga i danas. Posebna uloga je u tome pripala francuskom i ruskom jeziku. Antologiju je uredio Zdravko Kecman, a izdali su je Udruženje Slovenaca Triglav iz Banjaluke i „Kuća poezije“ iz Banjaluke. Odlomke iz antologije su čitali: pjesnik Mi­lan Dekleva, prevodilac Željko Perovič, i članica Udruže­nja Slovenaca Triglav Banjaluka Nataša Kajmaković. Prije predstavljanja antologije je hor Davorin Jenko zapjevao dvije pjesme. Prevod Nataša Kajmaković ” 45 PRIČAM TI EVROPU! Nakon knjige „Atlas evropske lirike“, Zdravko Kecman u sa­radnji sa Marijom Grbić dao se u poduhvat objavljivanja nove knjige, antologije priča. Antologiju su objavili Udruže­nje Slovenaca Republike Srpske „Triglav“ i DKP „Kuća poezi­je“ iz Banje Luke. Riječ je o pričama naroda koji su živjeli na području Bosne i Hercegovine, uglavnom Republike Srpske, čiji potomci i danas žive i njeguju kulturu, jezik, književnost a samim tim i priču. U odnosu na prethodnu knjigu poezije, ova ima širi značaj, jer su u nju uključeni i neki drugi jezici i narodi čiji se kulturološki uticaj ostvarivao, a to su: francuski, njemački, ruski i danas nezaobilazni engleski jezik bez kog se nemoguće sporazumijevati u širim relacijama svjetskog značaja. U antologiji čiji je naziv „Darovi evropske priče“, obu­hvaćeni su jezici, narodi i književnosti: poljski, ukrajinski, italijanski, njemački, slovenački, makedonski, češki, slovački i dr. U predgovoru, sastavljač je istakao značaj svake knji­ževnosti i jezika, a posebno je ukazao na današnju ulogu, na očuvanje jezika, kulture, na bogatstvo i međusobno pro­žimanje. Kecman kaže da su priče u narodima doživljavane kao stvarnost, da su tako pričane sa koljena na koljeno, da su prenošene iz jezika u jezik, i međusobno se dopunjava­le. U uvodu koji je sadržajan i jezgrovit, Kecman ukazuje na neke bitne stvari o svakoj književnosti, priči i jeziku. Antologija je promovisana u Kulturnom centru Banski dvor u okviru Dana kulturnog stvaralaštva nacionalnih ma­njina. Prethodno je promovisana u Ljubljani, ali i informativ­ no u Rusiji. Na promociji su predstavljene književnosti svih naroda koji žive i stvaraju u Republici Srpskoj i BiH, istakao je autor Zdravko Kecman. Radi se o zaista obimnom književnom djelu višejezičnog sadržaja. U njega su utkali svoj rad danas naši poznati prevodioci: Biserka Rajačić, Stevan Tontić, Adnana Karahasanović Zeljković, Žarko Milenić, ali i mlađi: Minja Golubović, Nataša Kuzmanović, i dr. U svojoj recenziji Milenko Stojičić je napisao: „Antologijski izbor Zdravka Kecmana nedvosmisleno pokazuje ko­liko je žanrovski nerv priče živ, a njeno tekstivo razmreženo u nekoliko ruku. Istovremeno, priređivač ilustrativno po­tvrđuje onu Kortasarovu pohvalu priči – da je velika matura književnosti a pripovjedačko pismo – majstorsko pismo! Tu literarnu evropsku pancijerku, zaštitnu mrežu čine priče takvih majstora kao što su: Solženjicin, Šulc, Gombrovič, Mrožek, Bucati, Bariko, Kunce, i Kuprijanov... Međutim, značaj antologije je i što, uz ova poznata imena, otkriva i pis­ce koji su u sjeni velikih (izabranih) autora, a dostojno su položili „maturu književnosti“ svojim zanimljivim pričama. Aleksandra Čvorović je u svojoj uvodnoj besjedi govorila o priči kao fenomenu koji postoji u svakoj književnosti; i da je on individualan, ali i univerzalan; da među pričama raznih naroda ima različitosti, ali i sličnosti. Ostali učesnici koji su zastupljeni i čitali svoja djela su takođe ukazali na posebnost jezika u kojima pišu. Ilješ Fe-her, prevodilac sa mađarskog je ukazao na posebnost ovoga jezika, da on nije sličan ni jednom drugom  evropskom jeziku osim finskom, od kojeg se opet veoma razlikuje. Da se ovaj jezik teško uči ali ni da mađarski čitalac teško može dobro da nauči neki drugi jezik. Jer je jezik poseban, i autohton. Hedina Tahirović Sijerčić, pjesnikinja iz Sarajeva i aktivista za položaj i prava romska manjine je rekla da nema prevodilaca sa romskog jezika u klasičnom smislu već da sami stvaraoci prevode na jezike u kojima žive; poljski Romi na poljski, njemački na njemački, engleski na engleski, ruski na ruski, srpski na srpski i druge jezike. Naravno oni često pišu na jezicima naroda zemlje u kojoj žive. U čitanju svojih tekstova učestvovali su još pisci: Ranko Risojević, Slobodan Bošković, te prevodioci, Zdravko Kecman, Ilješ Feher, Ana Marjanović, i dr. Darovi koje donosi ova knjiga su posebni jer su došli iz zemalja nacionalnih manjina koje žive ovdje, koji su se doselili u vrijeme Austrougarske i dviju Jugoslavija. Kecman Zdravko PRIPOVEDUJEM TI EVROPO! Darovi evropske zgodbe Zdravko Kecman je po knjigi Atlas evropske lirike v sodelovanju z g. Marijo Grbić začel s projektom nove knjige, antologije zgodb. Antologijo sta izdala Druš­tvo Slovencev Republike Srbske Triglav in DKP Kuća poezije iz Banje Luke. Gre za zgodbe narodov, ki so živeli v Bosni in Hercegovini, v glavnem v Republiki Srbski, in njihovih potomcev, ki ohranjajo kulturo, je­zik, književnost. V primerjavi s prejšnjo knjigo poezije ima ta širši pomen, saj so v njo vključeni tudi drugi narodi in jeziki, in sicer francoski, nemški, ruski in se­veda angleški jezik, ki je danes neizogiben za spora­zumevanje v globalnem svetu. V antologijo Darovi evropske zgodbe so vklju­čeni naslednji jeziki, narodi in književnosti: poljski, ukrajinski, italijanski, nemški, slovenski, makedonski, češki, slovaški in drugi. V uvodu je poudarjen pomen vsake književnosti in jezika, njihova današnja vloga, ohranjanje jezika, kulture, bogastvo jezika in med­sebojno prepletanje. Kecman govori o tem, kako zgodbe o narodih doživimo kot resnične, kako so se prenašale z generacije na generacijo, iz jezika v jezik in se medsebojno dopolnjevale. Kecman v jedrnatem uvodu usmerja pozornost na nekatere posebnosti o vsaki književnosti, zgodbi in jeziku. Antologija je bila predstavljena v Kulturnem cen­tru Banski dvor v okviru Dneva kulturnega ustvarjanja nacionalnih manjšin. Pred tem je bila predstavljena v Ljubljani, informativno pa celo v Rusiji. Predstavljene so književnosti vseh narodov, ki živijo in ustvarjajo v Republiki Srbski in BiH. Gre za pomembno zbirko književnosti z večjezičnimi vsebinami, v kateri so sodelovali naši znani prevajalci: Biserka Rajačić, Stevan Tontić, Adnana Karahasa­nović Zeljković, Žarko Milenić in mlajši: Minja Golubović, Nataša Kuzmanović in drugi. Milenko Stojičić je v svoji recenziji zapisal: „Antologijski izbor Zdravka Kecmana kaže, koliko je žanrovski nerv zgodbe živ, besedilo razmrežano v nekaj rokah. Istočasno se ilustrativno potrjuje Kortasarova pohvala zgodbe – da je velika matura književnosti, pripovedno pismo – mojstrsko pismo! To literarno evropsko zaščitno mrežo sestavljajo zgodbe mojstrov, kot so: Solženicin, Šulc, Gombrovič, Mrožek, Bucati, Bariko, Kunce, Kuprijano ... Pomen antalogije je tudi v tem, da odkriva pisatelje, ki so v senci velikih (izbranih) avtorjev s svojimi zanimivimi zgodbami dosledno opravili „maturo književnosti.“ Aleksandra Čvorović je v svoji uvodni besedi govorila o zgodbi kot o fenomenu, ki je prisoten v vsaki književnosti; da je individualen, obenem tudi univerzalen; da med zgodbami različnih narodov obstajajo različnosti in podobnosti. Tudi drugi, ki so brali svoja besedila, so opozorili na različnosti svojih jezikov. Ileš Feher, madžarski prevajalec pravi, da madžarščina ni podobna nobenemu evropskemu jeziku razen finščini, od katere se obenem tudi razlikuje. Madžarščine se težko naučimo, sami Madžari se ravno tako težko učijo drugih jezikov. Madžarščina je posebna in avtohtona. Hedina Tahirović Sijerčić, pesnica iz Sarajeva in aktivistka za položaj in pravice romske manjšine, pravi, da ni­mamo prevajalca z romskega jezika v klasičnem smislu, saj ustvarjalci sami prevajajo v jezike; poljski Romi v poljski, nemški v nemški, angleški v angleški, ruski v ruski, srbski v srbski …. Pogosto pišejo v jezikih narodov držav, kjer živijo. Svoja besedila so brali tudi Ranko Risojević, Slobodan Bošković, prevajalci Zdravko Kecman, Ileš Feher, Ana Marjanović ... Darovi, ki jih prinaša ta knjiga, so posebni, prišli so iz držav nacionalnih manjšin, ki so se tukaj naselile v obdobju Avstroogrske in med dvema Jugoslavijama. Prevod Darko Mijatović ” 47 MEPZ DAVORIN JENKO IN OTROŠKA FOLKLORNA SKUPINA PRI ROJAKIH NA REKI V soboto 24. septembra 2016, so MePZ Davorin Jenko, otroška folklorna skupina in člani Društva Slovencev Triglav odpotovali na Reko. Dan je bil sončen, razpoloženje na poti odlično, kljub peturnai vožnji do Reke nismo bili utrujeni. Slovensko Društvo KPD Bazovica je bil organizator našega dvodnevnega srečanja. Po namestitvi v hotelu Nebotičnik nismo imeli veliko časa za ogled mesta, kajti potrebno se je bilo pripraviti za večerni koncert. Predsednik Društva KPD Bazovica Zvonimir Stipetić je ob dogovorjeni uri prišel po nas in nas odpeljal do mesta, kjer bo koncert. Že na vhodu v dvorišče, boljše bi bilo, da rečemo botanični vrt, ki obkroža čudovito vilo slovenskega doma, smo onemeli od lepote in urejenosti njihovega doma, v katerem delajo. Lepota ambienta in topel prijateljski sprejem sta nas ta­koj zbližala. Vedeli smo, da smo prišli k prijateljem. Zvečer je bil skupen koncert. Dobrodošlico nam, gostom in rojakom je zapel njihov pevski zbor, sledil je pozdravni govor Vitomira Viteza, gospoda, ki skrbi za uspešno delo na področju kulture društva Bazovica. Vrstili so se nastopi otroške folklor­ne skupine, našega MePZ Davorin Jenko, izmenjava daril in zahvala, ki jo je v kratkem govoru namenila vsem prisotnim podpredsednica Društva Triglav Nataša Kajmaković. Za ko­nec uspešnega koncerta je naš zbor vse prisotne presenetili s pesmijo, ki jo pojo Rečani in Slovenci, ki živijo tu. Aplaz za vse nastopajoče in organizatorje ni izostal. Nadaljevanje večera je potekalo ob dobro pripravljeni večerji, sladicah, petju in dobri kapljici. Utrujenosti ni nihče občutil. Drugi dan je bil namenjen ogledu mesta in kopanju. Gosti­telji so za nas skupaj s člani pripravili zabavo s pesmijo, plesom in dobrimi jedmi na žaru. Slovo z našimi rojaki in prijatelji ni bilo žalostno. Bilo je veselo, vsi smo bili zadovoljni. Nataša Kajmaković HOR DAVORIN JENKO I DJEČIJA FOLKLORNA GRUPA U RIJECI U subotu 24. septembra 2016. godine Mješoviti hor „Davorin Jenko“, dječija folklorna grupa i članovi Udruženja Slovenaca „Triglav“ otputovali su u Rijeku. Dan je bio sunčan, raspoloženje na putu odlično, a ni pe­tosatna vožnja do Rijeke nas nije umorila. Slovensko društvo KPD Bazovica je bilo organizator našeg dvodnevnog susreta. Nakon smještaja u hotelu „Neboder“ nismo imali puno vremena za obi­lazak grada, jer je bilo potrebno pripremiti se za večernji koncert. Predsjednik Društva KPD Bazovica Zvonimir Stipetić je došao po nas i odveo nas do mjesta gdje će biti koncert. Već na ulazu u dvorište, bolje bi bilo reći botanički vrt, koji okružuje divnu vilu slovenačkog doma, zanijemili smo od ljepote i uređenosti njiho­vog „doma“ u kojem rade. Ljepota ambijenta i topao prijateljski prijem su nas odmah zbližili. Znali smo da smo došli kod prijatelja. Naveče je bio zajednički koncert. Dobrodošlicu, nama go­stima, je zapjevao njihov hor, a uslijedio je pozdravni govor Vi­tomira Viteza, koji je zadužen za uspješan rad na području kul­ture Društva Bazovica. Nakon toga je uslijedio nastup dječije folklorne grupe, našeg hora „Davorin Jenko“, razmjena darova i zahvala, koju je u kratkom govoru namijenila svim prisutnim potpredsjednica Udruženja „Triglav“ Nataša Kajmaković. Za kraj uspješnog koncerta je naš hor sve prisutne iznenadio pesmom koju pjevaju Riječani i Slovenci, koji tu žive. Aplauz za sve koji su nastupali i organizatore nije izostao. Veče je nastavljena uz dobro pripremljenu večeru, slatkiše, pjevanje. Umor niko nije osjetio. Drugi dan je bio namijenjen za obilazak grada, a ni kupanje nije izostalo. Domaćini su za nas priredili zabavu uz pjesmu, ples i dobar roštilj. Pozdravljanje sa našim prijateljima nije bilo tužno. Bilo je srećno, a svi smo bili zadovoljni. Prevod Ana Marjanović 13. REVIJA KULTURNE USTVARJALNOSTI NACIONALNIH MANJŠIN V Banjaluki je bila 24. septembra 2016 revija kulturne ustvarjalnosti nacionalnih manjšin, na kateri so svojo bogato tradicijo, kulturo, običaje pokazali številni člani društev nacionalnih manjšin iz tega mesta. Kulturno ustvarjalnost svojega naroda so predstavili Čehi, Črnogorci, Italijani, Makedonci, Madžari, Romi, Poljaki, Slovaki, Slovenci in Ukra­jinci. Na stojnicah, ki so bile postavljene v dvorani nacionalnih manjšin, so predstavili svojo kulinariko, predmete, izdelke domače obrti, knjige in biltene. Revija kulturne ustvarjalnosti nacionalnih manjšin je bila lansko leto uvrščena v letni koledar kulturnih prireditev Banjaluke. Društvo Slovencev RS Triglav Banjaluka so predstavile učenke dopolnilnega pouka slovenščine. Obiskovalcem so predstavile slovensko kulturo in pesmi slovenskih pesnikov, ki pišejo o našem svetu, otroških igrah in o sadkih in kislih besedah. Prisotne so pozdravili namestnica mestnega načelnika Banjaluke Jasna Brkić, predsednik Zveze nacionalnih manjšin Republike Srbske Franjo Rover in Željko Vaško, kandidat za poslanca v skupščini Mesta Banjaluka, zastopajoč nacionalne manjšine. Na reviji, ki je bila v dvorani Obilićevo, so bili prisotni tudi minister za ekonomske odnose in regionalno sodelovanje Republike Srbske Zlatan Klokić, šef predstavnišva Republike Srbske v Izraelu Arije Livne, narodni poslanec Igor Radojčić, predstavniki Pisarne Visokega predstavnika v BiH, OEBSa in številni veleposlaniki. Prevod Nataša Kajmaković ” 49 13. SMOTRA KULTURNOG STVARALAŠTVA NACIONALNIH MANJINA U Banjaluci je 24.9.2016.godine održana smotra kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina na kojoj su svoju boga­tu tradiciju, kulturu i običaje prikazali brojni članovi udruženja manjina iz ovog grada. Publici su se predstavili Česi, Crnogorci, Italijani, Jevreji, Makedonci, Mađari, Romi, Poljaci, Slovaci, Slovenci i Ukrajinci kulturnim stvaralaštvom svog matičnog naroda. Na štandovima koji su bili postavljeni u dvorani nacionalne manjine su predstavile svoju ku­linariku, kao i predmete, rukotvorine, knjige i biltene. Smotra kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina uvrštena je prošle godine u godišnji kalendar kulturnih manifestacija Banjaluke. Udruženje Slovenaca RS “Triglav” Banja Luka se predstavilo nastupom učenika dopunske nastave slovenačkog jezika i kulture i to pjesmama slovenačkih pjesnika o našem svijetu, dječijoj igri, o slatkim i kiselim riječima. Prisutne su pozdravili zamjenik gradonačelnika Banjaluke Jasna Brkić, predsjednik Saveza nacionalnih manjina Republike Srpske Franjo Rover, te Željko Vaško, kandidat Saveza nacionalnih manjina za odbornika u Skupštini Grada Banja Luka iz reda nacionalnih manjina. Smotri, održanoj u dvorani “Obilićevo”, prisustvovali su i ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić, šef predstavništva Srpske u Izraelu Arie Livne, narodni poslanik Igor Radojičić, pred­stavnici Kancelarije visokog predstavnika u BiH, OEBS-a, te brojnih ambasada. Ana Marjanović 4. SMOTRA U ŠIBOVSKOJ Dana 30.septembra 2016. godine održana je 4. Smotra nacionalnih manjina i Smotra folklora Šibovska u organi­ zacijii Saveza nacionalnih manjina RS. Manifestaciju je svečano otvorio ministar za ekonom­ ske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske gos­ podin Zlatan Klokić. On je istakao da ovaj događaj ima ve­ liki značaj za Srpsku, jer je to prilika da se predstave običaji i kultura naroda koji žive na ovom prostoru. Naše Udruže­nje se predstavilo prvi put na ovoj manifestaciji i to nastupom hora „Davorin Jenko“ a učestvovali su još i predstavnici Čeha, Makedonaca, Ukrajinaca i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Ana Marjanović LITERARNI VEČER MARKA KRAVOSA OB IZIDU NJEGOVIH PESMI V SRBŠČINI V četrtek, 3. novembra, je bila v Narodni in univerzitetni knjižnici Republike Srbske v Banjaluki predstavitev pesniške zbirke Marka Kravosa So na jezik. Knjigo je izdala Kuća poezije, pri organizaciji literarnega večera je sodelovalo Druš­tvo Slovencev Triglav. Slovenski pesnik, pisatelj, esejist in prevajalec Marko Kravos živi v zamejstvu, v Trstu. Je dobitnik številnih lite­rarnih nagrad, letos je prejel Zlatnik poezije za prispevek k slovenski kulturi in literaturi ter za vzpostavljanje mostov med kulturami. Za izid njegovih lirskih in epskih pesmi v srbščini je zaslužen Zdravko Kecman, ki vodi založniško hišo Kuća poezije. Kravosova knjiga je izšla v zbirki Sv. Hieronim, odlikuje jo lepa grafična podoba. Pesmi so prevedli Milan Đorđević, Nela Marković Bebler, Josip Osti in Zdravko Kecman. Spremni besedi sta napisala Marija Pirjevec in Juan Octavio Prenz, na literarnem večeru pa je o knjigi spregovoril Miljko Šindić. Poudaril je raznovrstnost Kravosove poezije, posebej se je ustavil ob zadnjem ciklu Pesmi desetnice (v prevodu Pesme beskućnice). V Kravosovi poeziji je veliko življenja - malo trpkega, mnogo več veselega. S svojo šegavostjo je neobičajen, a prav zaradi sproščenosti jezika in iskrivih metafor je blizu tudi tistim, ki po poeziji ne posegajo pogosto. Avtor je odličen interpret svojih pesmi, ki nagovarjajo vse naše čute, saj so polne zvokov, vonjev in okusov. Začutimo lahko sol na jezi­ku, tisto sol, ki je v morju in tudi v vetru krajev, kjer pesnik živi. Ena izmed njegovih pesniških zbirk ima naslov Sredi zemlje – Sredozemlje in tako kot avtor trdno stoji sredi zemlje in sredi Sredozemlja, trdno stoji tudi sredi življenja. S sprehajalnim ko­rakom hodi skozi vse to in pozorno zapisuje, kar vidi, sliši, tipa, vonja in okuša. Pravi, da stoji v svojih čevljih malo začuden in malo v zadregi. Prav s svojim čudenjem bralcem odstira svet metuljev brez teže, svet, v katerem je treba leteti. Bogastvo Kravosove poezije smo doživeli ob predstavitvi knjige So na jezik. Učenci dopolnilnega pouka slovenščine so pri pouku spoznali Kravosovo življenje in delo, tako so na li­terarnem večeru lahko zbrano sledili pesmim v slovenščini in srbščini. Srbske prevode je brala Ana Marjanović, ki je lepo po­vezovala vse tri odlične govorce: Marka Kravosa, Miljka Šindića in Zdravka Kecmana. Barbara Hanuš LITERARNO VEČE MARKA KRAVOSA U četvrtak, 3. novembra, je u Narodnoj i univerzitetskoj biblio­teci Republike Srpske u Banjaluci predstavljena pjesnička zbir­ka Marka Kravosa So na jezik. Knjigu je izdala Kuća poezije, a u organizaciji literarne večeri je učestvovalo Udruženje Slovena­ca “Triglav”. Slovenački pjesnik, pisac, esejist i prevodilac Marko Kravos živi u Trstu. Dobitnik je brojnih literarnih nagrada, a ove godine je dobio Zlatnik poezije za doprinos slovenačkoj kulturi i litera­turi te za uspostavljanje mostova među kulturama. Za izdava­nje njegovih lirskih i epskih pjesama na srpskom jeziku je za­služan Zdravko Kecman, koji vodi izdavačku kuću Kuća poezije. Kravosova knjiga je izašla u zbirci Sv. Hieronim, a odlikuje je lijepa grafika. Pjesme su preveli Milan Đorđević, Nela Marković Bebler, Josip Osti i Zdravko Kecman. Predgovor su napisali Marija Pirjevec i Juan Octavio Prenz, a na literarnoj večeri je o knjizi govorio Miljko Šindić. Naglasio je raznovrstnost Kravosove poezije, a naročito se zadržao na zadnjem ciklu­su Pesmi desetnice (u prevodu Pesme beskućnice). U Kravosovoj poeziji je mnogo života - malo gorkog, a mnogo više veselog. Njegov humor je neobičan, a upravo zbog jednostavnosti jezika i svjetlucavih metafora je blizu i onima koji za poezijom ne posežu često. Autor je odličan tumač svojih pjesama koje utiču na sva naša čula, jer su pune zvukova, mirisa i okusa. Možemo osjetiti so na jeziku, onu so koja se nalazi u moru i u vjetru krajeva gdje pjesnik živi. Jedna od njegovih pjesničkih zbirki nosi naslov Sredi zemlje – Sredozemlje /Nasred zemlje – Sredozemlje/ i tako kao autor čvrsto stoji nasred zemlje i nasred Sredozemlja, čvrsto stoji i nasred života. Šetajućim korakom ide kroz sve to i pažljivo zapisuje šta vidi, čuje, dotiče, miriše i okusi. Kaže da stoji u svojim cipelama malo začuđen i malo u dilemi. I baš tako začuđen čitaocima otkriva svijet leptirova bez težine, svijet u kojem treba letjeti. Bogatstvo Kravosove poezije smo doživjeli prilikom predstavljanja knjige So na jezik. Učenici dopunske nasta­ve slovenačkog jezika su tokom nastave upoznali Kravosov život i rad, tako da su na literarnoj večeri mogli slijediti pjesme na slovenačkom i srpskom jeziku. Srpske prevode je čitala Ana Marjanović, koja je lijepo povezivala sva tri odlična govornika: Marka Kravosa, Miljka Šindića i Zdravka Kecmana. Prevod Ana Marjanović ” 51 ŠENTVID PRI STIČNI Šentvid pri Stični nam je svima dobro poznato mjesto u Sloveniji. Mješoviti hor „Davorin Jenko“ Udruženja Slovenaca Triglav svake godine učestvu­je na susretima horova koji se tamo održavaju. Ja imam sreću da u tom tipičnom slovenačkom selu živi moja rodbina, dvije bakine sestre i njihove po­rodice. Svake godine ih posjetimo, barem jednom, a nekad i češće. Njihovi unuci idu u Osnovnu školu „Ferdo Vesel“, koja je i mjesto na kojem se susreti horova održavaju. Kao potomak Slovenaca iz sa­mog mjesta Šentvid pri Stični, zainteresovalo me je ko je ta osoba po kome škola nosi ime. Ferdo Vesel je bio četvrto dijete trgovca Jurija Vesela i Marije. Rođen je 18. maja 1861. u Ljubljani. Pohađao je ljubljansku realku, ali je napustio školu u petom razredu i otišao u Beč. Prvi kontakti s umjetnošću su bili na realki gdje ga je prof. Fran Globočnik podučavao kiparstvu. Završio je opštu slikarsku školu Bečke akademije. Živio je i u Minhenu, putovao po zapadnoj Evropi, a u Engleskoj se i oženio. Nakon putovanja po Evropi vratio se u Sloveniju gdje je i umro 1946. O njegovom životu bi se moglo mnogo više pisati, ali bih ovdje navela neke zanimljivosti o njemu koje sam pro­čitala u knjigama, ali i one koje su mi ispričali moja baka i rođaci iz Šentvida. Nakon 1901.g. Vesel se sa svojom porodicom odselio na Grumlof, posjed koji su izgradili turjaška gospoda, a obu­hvatalo je veliko imanje, gospodarsku zgradu i slikarev dom. Ferdo Vesel je bio veliki osobenjak, moja prabaka ga je sretala u selu na biciklu, kojim je uglavnom putovao po čitavoj Evropi. Bio je boem, sav urastao u bradu i dugu kosu i sav posvećen svojoj umjetnosti. Na primjer, znao je ići u šumu po noći da vidi koliko su narasle gljive koje je prethodni dan naslikao. Njegova žena Jessy se nije mogla uklopiti u taj stil života i vratila se u London. To ga je teško pogodilo, jer se nije mogao snaći u nastaloj situaciji. U toku II svjetskog rata preselio se u Ljubljanu. Kad bi ponekad navratio na Grumlof jako se ljutio na svoju komšinicu koja mu je u međuvremenu očistila svu paučinu u ruševnoj kući. Zabranio je da se beru gljive blizu njegove kuće, jer su one bile objekat njegovog slikanja. Na izložbe drugih slikara nije odlazio, jer nije želio da koloristika njihovih djela utiče na njega. Svoj rad je veoma cijenio i nije želio slike prodavati u bescijenje. I sam je rekao „Ne ocjenjujem sliku po njenoj veličini, već po tome koliko je mene u njoj“ //„Jaz ne ocenjujem slike po velikosti, temveč po tem koliko je mene u njej“//. Ponekad je pozivao prijatelje koji bi sa njim pili čaj koji je on kuhao na špirit, igrali bi šah, pomalo se učili slikanju i uživali u njegovoj priči o dogodovštinama iz života. Imao je dvije kćerke, Majdu i Sonju. Mlađa kćerka, Sonja je poginula u 2.svjetskom ratu, što je pored svih ostalih problema uticalo i na njegovo zdravlje i skoru smrt. Ana Marjanović Kao i proteklih godina, u okviru našeg Udruženja djeluje i hu­manitarna komisija, koja je i ove godine pokušala da olakša ži­vot našim članovima kojima je to bilo potrebno. Predstavnici udruženja su bili u nekoliko kućnih posjeta, pružajući time po­dršku starijim i nemoćnim članovima i pokazujući im da nisu zaboravljeni. Članovima u potrebi pružena je pomoć pri na­bavci prijeko potrebnih medicinskih i ortopedskih pomagala. Ove godine je Udruženje kupilo ortopedsko pomagalo, koje smo na upotrebu do ozdravljenja dali gospođi Milani Bucalo. Milana je dugo godina pjevala u našem horu. Prošle godine je pala i doživjela težak prelom što joj je onemogućilo pokretlji­vost. Pomagalo, koje su joj prilikom posjete članice Udruženja dale na upotrebu će joj sigurno mnogo koristiti. Našu članicu Mariju Čermelj su obišle predstavnice Udruženja te joj poklo­nile skromne darove. U prijatnom razgovoru na njenoj terasi punoj cvijeća su obnovile sjećanja iz vremena kada je ona pje­vala istovremeno i u horu „Davorin Jenko“ i horu Češka beseda. Stari ljudi su željni posjeta, imaju razne probleme, potre­be. Kada ostarimo često smo preslabi da bismo sami obavljali svoje životne poslove i zavisimo od pomoći drugih ljudi. Me­đutim, i same posjete i kraći razgovori nekome mnogo znače. Zato treba da se malo zamislimo i upitamo se kako bi­smo željeli živjeti u starosti. Ako se međusobno pomažemo, možemo više i bolji smo ljudi. I na kraju krajeva, srećniji. A nema ljepšeg osjećaja od onoga koji nam daje zahvalnost čovjeka kome smo pomogli. Na žalost, u protekloj godini smo ostali bez nekih članova, te smo pokušali da budemo uz njihove najbliže u tim teškim trenucima. U komisiju su ove godine izabrani i novi članovi, koji će kao i prošli, biti na raspolaganju Udruženju i njegovim članovima u danima koji dolaze. Planiraju se i dalje aktivnosti kojima će Udruženje pokušati, koliko je to moguće, pomoći onim članovima kojima je to najpotrebnije. Mira Dojčinović, Zlatan Memon ” 53 Slovenija je bila pred kratkim v svetu gastronomije malo poznana in malo obravnavana. Na razmeroma majhni površini, ki jo predstavlja Slovenija, na stičišču evropskih Alp, Mediterana, Panonske nižine in ob vplivih sosednjega Balkana, ponuja posebno in slikovito gastronomsko različnost. Geografsko je razdeljena na pokrajine in vsaka od njih daje poseben duh kulinariki. Za vsa področja pa je znana potica. Orehova potica, pehtranova, makova, smetano­ va, špehova, ocvirkova in še kakšna. Zaustavimo se, izberimo in skuhajmo jedi, ki smo jih spoznali ob naših ekskurzijah po domovini. Na vzhodu Prekmurje - prekmurska gibanica Dolenjska - matevž (Okusna zabeljena priloga iz ku­hanega fižola in krompirja, zabeljena z ocvirki je lahko samostojna jed ali priloga h kislemu kuhanemu zelju.) Notranjska - bloška kavlja ali trojka (Enolončnica iz kolerabe, fižola in krompirja.) Bela Krajina - belokranjska pogača Štajerska - Ptuj - haloška gobonca (Slana ali sladka gibanica iz kvašenega testa, obložena s skuto, rume­njaki in kislo smetano. Dobro se ujema z haloškimi vini.) Posavje - Bizeljsko - bizeljska mlinčevka (Bogata in sočna pogača, ki je med plastmi mlincev nadevana s skutnim nadevom.) Prlekija - prleška tunka (Posebnost pri konzerviranju najboljših delov svinjskega mesa, ki ga najprej razsoli­mo, potem pečemo in vložimo v lesene čebre, kjer ga zalijemo z zaseko.) Slovenske gorice - oljov pocuk ( V tanek zvitek zvita in v kolobar zavita pogača iz listnatega testa in bučne­ga olja.) Koroška - koroška skuta s čebulo in bučnim oljem (Okusen zajtrk ali malica iz skute, smetane, začimb in čebule, prelite z bučnim oljem.) Zasavje - krumpentoč (Polpete iz naribanega krom­pirja, enega jajca, ene ali dveh žlic moke in malo nari­bane čebule.) Gorenjska - bohinjska zaseka (Slanino damo v razsol, potem jo dimimo s hladnim dimom in sušimo na zraku. Sledi sekljanje oz. mletje, polaganje v posodo, v katero lahko naložimo suhe klobase in vse zalijemo z mastjo. Odličen namaz za kruh.) Goriška brda - mulce (Vrsta krvavice z nadevom iz svinjske krvi, koruzne moke, rozin, sladkorja in začimb. Krvavice najprej skuhamo, potem narežemo na kolute in pocvremo na maslu.) Slovenska Istra - jota (Skuhano kislo zelje in fi žol v zrnu, krompir in koščki slanine.) Nataša Kajmaković Življenje gledam z več plati, od zgoraj, od spodaj in še kje, je le privid, podaljšek sanj; vem, da življenja ne poznam. Joni Michell A včasih so daleč poti, da roka v roko ne seže, a včasih preblizu so si, da z nohti lahko srce kdo doseže ... Tone Pavček Usodi nisem sam gospod; pospravi vse, pripravi se, ne veš, kdaj treba bo na pot. Oton Župančič Kam gredo stvari iz sanj? Res hudo je, če prelep V sanje drugih ljudi?si za ta povprečen svet. Pablo Neruda Andrej Rozman Roza