Poštarina plaćena u gotova Cena Din 2 — SCKCISICI GLASN11C Gl A s I LC S /k V E ZA SOKOLA KRALJ EVINE JUGOSLAVIJE •v* Čuvajte Jugo&lavifu ! HESEtkl PRILOG -S O KOLŠKO SELC Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju V Ljubljana, 22 februara 1935 God. VI — Broj 9 Zadače Sokolstva u sadašnjosli DmJ' e Prilike, kroz koje sc danas mk Ceo svet> zahtevaju od svakog *>nog čoveka da bude svestan duž-Dr -j1 Za^a(^a. koje mu je namenila ovidnost,, da naime u svome delokru-1 Prema svojim silama pripomaže m.Vratku normalnih prilika. Pogotovo j > Pripadnici sokolske organizacije, st ni smo da poznamo zadače Sokol-tioa U .®ac®ašnjosti, ne samo radi važ-cj S Položaja, koji ima naša orgamiza-rad' U državi, več mnogo više st et^ke višine, na koju ju jc po-, vio njen osnivač dr. Miroslav Tirš, nie ta^° dokazali, da smo dostojni J Sove baštine, kojom časovito mi i naV jamo> a k°ju smo dužni da čistu к0-^лa^anu jednom predamo onima, c° doči za nama. je Su’ dakle, glavne zadače, ko- u sadašnjosti padaju na Sokolstvo? fiov^š^emo da na to dademo od- stva Prva i najvažnija zadača Sokol-Nik Je svestrano telesno vaspitanje. ђ„ j ,па*тс nc smemo da zaboravi-Sy ’ “a je Sokolstvo bilo osnovano pre kao telovežbačka organizacija. nj ? ne gaji tclovežba, tamo nema dru • makar bi eventualni to fl-rat^ kako intcnzivan, 8 . aJ rad, ako nije u najtesnijoj vezi na»m vežbanjem, ne može da se jed°Ve s°kolskim. To isto vredi i za I • lTUcu, koja bi eventualno provada-ra(ilna kako velik narodno - prosvetni °d' diU kome bi vežbanje bilo samo 0»<*og sporednog značaja, ili ako Ue ла uopće ne bi bilo, to ta jedinica 1 ^ogla da sc krsti sokolskim ime-Čist ’ 'У& bi spadala u red društava tin ulturnog zma^ja. Na svaki nanj: treba ovde pripomenuti i to, da 'ђог Svaka tclovežba sokolska! To (jj,„ a«io da vrlo dobro znamo. Sokolih .Jc telovežba tada, ako je svestra-st ’ 1 ako se temelji na Tirševom su-dici,U i * na načelima moderne me-j n-S;kc nauke, prema kojima treba ЈцЈј Se prilagodujc. spolu, dobi i da °Vn°j razvijenosti vežbača, tc tod Scu^rži najboljih didaktičnih me-(]e a' Prvenstveno ona treba da bu-sve Svestrana, da gaji pojednako (je ^ane telesnog vaspitanja. Nada-VoH a telovežba treba da sc pro- Prema tflpnnm tpln rk nm ^ Prema tačnom telovežbačkom u kojem sc nalaze elementi Vr>ik0skib zakona rasporedene proste lhc> vežbe tei ’ Р,еУаЛЈс i t. d. Ideal .sokolskoj *fire VCZDe sa spravama, ritmika, Peyajijc ; t tj Ideal sokolskoj Vrhu’C i ■’ naravno ine smeju da budu vC(;j n^ki vežbači ni rekorderi, več što kor Poprečno dobrih vežbača, d0 1 c.e tako postepenim načinom pri-zdrivi1-^ °Peem jačanju narodnog dirnU ’ 1 to direktno telesnog, a in-/*no i moralnog. stVa • u^a’ nista manja zadača Sokol-ц Soue,^a. budi, odnosno da učvrščuje r°dn . *m pripadnicima svest o na-veria<)n3 i državnom jediin.stvu Jugoslo-Pobo • * a^° Su s°kolski pripadnici jeji rillci na^cfi narodnog i državnog 4ek:oS Va’ ta^a Je to m°žda posredno k° л I?ase> možda posredno, ali svaka-1 jen j ,<> fundirano poli tičko opredc-je s ’ neposredno to mi je, nego ka na Tiršcvim načetima napret-‘*ес1апПОУапа ^orba, sadržana u geslu: kolstv Паг°^’ jedna država, jedilo So-din0 °’ a što ujedno proizlazi i iz je-istori^rav.ilno« razumevanja istorije i p itiAvuja. htelj Г.е^а^еко bi pošli, kad bi ovde Pak, \ f. tret>ramo taj razvoj. Svakako Pozaba -1 SC s razvojem i malo Пе°р0‘ Vnno> naiči eemo pri tome na Hik0 .rtClve einjcnice, koje ne može če sc rasplinuti ko Su Uf (Jnomizam, separatizam ili ka-stVari 'ec na živa ju ti razni pojavi u firudn0,tamo P°vredenog nekog usko-tai-stv/. Samoljl|blja, egoizma i profi-i°- smešne megalomanije. Poza-ПаГ(Н1а SC’ c'aklc> razvojem našega *«t0 g’, nior‘l dii nam postane jasno, ^ii Sok/?0 * zašto moramo da budemo r°dnoi! 1 P°bornici jugoslovenskog na-So kal* rzavnog jedinstva, a koje * hoče l' uostai°m i kao napredni lju-^dotTi0n'°i takodcr i da potpuno pro-e koi’ • na*mc zbrišemo sve raz-j ^ Postojc, tc da otklonimo Su. s našega naroda, a koje Ut*caja t0 ^ ostalc još od plemenskih c svcmu narodu ueepimo sve one vrline, koje se nalaze u bilo kojem delu našeg naroda. Kao nosioci takvog konstruktivnog Jugoslovenstva mi čemo na taj način izvršiti jednu od največih zadača, koja pada na Sokolstvo našega doba. Daljnja važna zadača, koju Sokolstvu nameče sadašnjost, je saradnja na izgradnji naše države. Ne samo da jc pravo Sokolstva, nego je upravo to njegova dužnost, da ono objektivno, bez strasti i predrasuda prosuduje javni život te da u potrebnom slučaju bez straha digne i svoj glas, da ima da pobedi istina i pravda. Time opet ni j c mišljano, da bi mi Sokoli samo prisvajali pravo kritike. Ne! Mi stariji, koji smo još iz doba pod austrijskim rop-etvom bili naučni na destruktivno na-stupanje i delovanje protiv tudinske države, morali smo od našeg oslobo-denja i ujedinjenja da u svojoj vlasti-toj, narodnoj državi sve svoje sile ulo-žimo u konstruktivni rad. da tako po-dupremo sva nastojanja državne uprave i javnoga života, koja teže k na-pretku, a jednako da odlučno pobijamo i svaku sebičnost, pokvarenost i korupciju. U tu svrhu u Sokolstvu je potrebno — ne politiziranja — več po-litičkog pouka te prosvečivanja. Sokolstvo naime mora da teži za tim, da njegovi pripadnici u svojim nazorima i pogledima budu samostalni, da bi tako mogli prema svemu u životu uvek zauzeti ispravno gledište, koje je u skladu s temeljnim sokolskim inačeli-ma. Ipak pri svemu tome treba sc držati toga, da oni, koji stoji u politi-čkoin životu u prvim redovima, da taj nema da zauzima vidnijeg mesta u Sokolstvu, i obratno. Jasno pak je, da ako hočemo da kod svojih pripadnika postignemo objektivnost, tada im treba objasniti načelna gledišta Sokolstva i prema raznim političkim pokretima našega doba. A temeljne linije Sokolstva, kojih sc moramo pri tome uvek da držimo, je-su: etika, demokracija, slobodomiš- ljenost; ova poslednja znači mogućnost individualnog slobodnog mišljenja i rada. Politička kretanja, koja su danas u svetu najčešča i najpoznatija, a koja su u načelnoj protivnosti sa Sokolstvom, jesu: klerikalizam ili ultramon-tanizam, komunizam, fašizam i nacio-nal socijalizam. Gledište Sokolstva prema ovim pokretima več jc bilo do-voljno objašnjeno u našoj sokolskoj štampi i ovom prilikom se ne kanimo ponovino osvrtati na ta pitanja, več čemo se radije pozabaviti nekim drugim pitanjima. Važna zadača Sokolstva u današnje doba je i briga za koncentraciju narodnih sila, pre svega to u provin-ciji. Sokolstvo zna, da je pretežna večina našega naroda seljačka. Stoga, ako ono želi da postane narodna, pu-čka, popularna organizacija, tada mora da teži za tim da u svoje redove svrsta što moguče veči broj seoskog elementa, pored ono_g ostalog. A toj če sc velikoj zadači Sokolstvo moči da prilagodi osobito tako, da najpre upo-zna potrebe provincijc, a zatim da tim potrebama uznastoji udovoljiti u što moguče večoj meri. Te potrebe su, da-kako, i različitog značaja, a ovise i o naročitim prilikama u pojedinim kra-jevima. Stoga je prirodno, da su potrebe i zahtevi našega sela na našem severu drugačije, nego one na našem jugu. Potrebno je stoga tim prilikama i njihovim potrebama prilagoditi i so; kolski rad na selu, ne zaboravljajuči pri tome, dia je gospodarska osnova neophodni preduslov za uspešno delovanje Sokolstva. Treba nastojati da se sav rad usredotoči gde god je to moguče u sokolskim jedinicama, i da sc, osim gospodarskih, ne osnivaju druge organizacije; a gde bi ovakve več po-stojale, nastojati likvidirati ih te njihov rad premesti na sokolske jedinice. Demokracija, kako nam je pozna-to, dolazi u Sokolstvo do vanjskog izraža ja u tikanju, u jednakosti telovež-bačkog odela i svečanog kroja, u jednakosti prava i dužnosti, ukratko, u sokolskom bratstvu. To bratstvo me-dutim ima j svoj dublji značaj, naro-čito danas, u doba teške gospodarske krize. Več je Figner u svoje doba re-kao: ».... bogati treba da bude brat onome, kome je sudbina manje dosu-dila; ona j koji s duševnim silama radi na korist otadžbine, treba da bude iskren brat Sokolu, čije su ruke ožulja-vile od poštenog rada...« Danas, čini se, ima mnogo sokolskih pripadnika, čije su ruke žuljevite od poštenog rada te čija jc zaslužba tako minimalna, da bi od nje mogla da preživi jedva jedna jedrna osoba, a ne pak cela po-rodica, kako to inače biva. Ima mnogo i takvih, koji bi rado ožuljili svoje ruke poštenim radom, ali ga nemaju. — Osim toga imamo u sokolskim redovima i velik broj omladine, koja živi i raste u bedi, a koju je, kako je to ponajčešče u prirodi čovekovoj, naro-čito u prirodi mladoga čoveka, sram priznati, da jc gladna, da je bez sred-stava, da me može da kupi knjige, da je bosa i t. d. Sve nas ovo upozorava na daljnju važnu zadaču Sokolstva, naime na socijalno staranje za one, koji su u neimaštini i siromaštvu. Zato bi trebali da vodimo cvidencu o onoj našoj besposlenoj brači, da se interesu-jemo za upražnjena mesta kod trgo-vaca, obrtnika, industrijalaca, novča-nih zavoda i t. d. da se zanimamo za materijalni položaj našeg sokolskog naraštaja i dcce, odnosno za položaj njihovih roditelja, te da uznastojimo prema najboljim mogučnostima ublažiti njihovu bedu. U krajevima pak sa srednjim, gradanskim i stručnim škola-ma morali bi se postarati da siromašna omladina dobije bar jevtin ili bes-platan ručak, a i drugo. Naravno, da bi pri tome morali da pazimo, da nam se u tom našem sokolskom socijalnom radu ne bi narinuli elementi, koji bi bili vodeni samo pobudama lienog.koriščenja, egoizma. Sokolstvu konačno pretstoji i još jedna važna zadača, a koju jc ono prc-uzelo več od svojih početaka, a preko koje sc jc uvek skoro olako prelazilo. Čini se stoga baš sada osobito potrebnim, kada se Sokolstvu predbaeuje s jedne Strane, da je preživelo, a s druge Strane ga sc opet svakako neosno-vano napada i prekorava, da naglasimo, da je ne manje važna zadača Sokolstva takoder i vaspitanje njegovih pripadnika u estetskom pogledu. Treba naime uvek rimati pred očima, da je Tirš bio istoričar umetnosti što danas medutim nije više, pa ni najboljim poznavaocima postanka Sokolstva, poznata einjenica, da su Tirša pri osni-vanju Sokolstva vodili i estetski vidici. Nc samo da jc on želeo vežbače i veZ-bačice da vidi u estetskom pogledu sa-vršenima poput starogrčkih skulptura, več također i sav ustroj sokolskog rada nosi estetsko obeležje. Tako je n. pr. Tirš pristao bez promišljanja na jedinstveni sokolski svečani kroj, iako jc to bila Fignerova zamisao, koja jc stvarno potekla iz revolucionarne 1848 riod. Tirš je poznavao ueinak jedin-stvenost; i iednakosti u estetskom pogledu, a koji jc takodcr i vrlo duboko shvatio i ecnio. Jednako bi mogli analogno tome da pratimo takoder i es-tesku stranu jedinstvene telovežbačke odeče skupnih prostih vežaba, osobito u velikim masama, naročito još ako su pračene s ilrugim kojim umetničkim izrazom koji takoder estetski upliva na čovečji osečaj, n. pr. s glazboin i t. d Mnogo je toga u Sokolstvu što doprinosi 'estetskom vaspitanju, samo to na žalost ostaje skoro neopaženo i nc dolazi do izražaja. Zato buditi estetski osečaj, gajiti ga i razvijati takoder je jedna od ne manje važnih zadača Sokolstva u sadašnjosti. " Z'aštc su to baš zadače Sokolstva u sadašn josti? Zato, jer su se pri psi-hoa naličili ni ' razmatranjima pokazale dobre posledice estetsko kultivirane duše, kojja teži za' što svestranijom savršenošču. S estetskim vaspitanjem podupiremo takodci i etieka nastojanja sokolskih pripadnika i zar nam to iii j c potrebno, baš danas, možda više nego ikada pre- danas, u ovim vremeni-ma, kada su poljuljani mnogi temelji 1 judskoga društva, a u svrhu, da bi tako na plemenit način vršili svoje veliko poslanstvo, koje teži za op čim preporodom svega jugoslovenskog narodi Slovenstva, te konačno i čovečan-stva. Dr. M. K. Jesam li poslao preiplatu 9 za sokolske listove s Šlo bi Ir e balo menjali pri novo j redakciji »Organizacije SKJ«? Možda je jedno od najprečih i najhitnijih pitanja, koje traže svoje rešenje, pitanje izdavanja nove popu-njene i prepravljene knjige »Organizacije«. To ne može da oseti br. Savez, koji radi sa župama, ali tu potrebu osc-čaju čete, društva, a ponajviše župa, koja direktno saobrača i sa društvima i sa četama. Neču se prevariti ako ustvrdim, da dobre г/з naših četa nemaju nikakve knjige, koja bi ih upoznala sa pravi-lima i pravilnicima sokolske organizacije. Koliku zabunu u radu i kolika lu-tanja stvara ta činjenica, najbolje sam sc osvedočio pregledavši u ovo mesec dana sve društvene knjige preko 60 četa i društava naše župc. Ni matično društvo, a ni župa ni-su iz čisto tehničkih razloga u moguč-nosti da četama, pa i novoosnovanim društvima dadu sva potrebna uputstva i objašnjenja. Ja verujem, da br. Savez uvida potrebu -tla se to pitanje hitno reši, pa koliko god je opravdana hitnost, još više je potrebna pravilnost rešenja toga pitanja. Kad je godine 1924 na Saboru u Zagrebu stvarana prva »Organizacija«, onda su radili pojedini odbori punu scdmicu dana i posledica toga jc bila, da je za cine prilike izradena jedna dobra »Organizacija« i sa manje nedosta-taka nego ova sadanja. To jc iz prostog razloga, što su u stvaranju »Organizacije« 1924 god. uzeli učešča oprobani sokolski radnici sa terena, t. j. iz župa pa i iz društava, koji su umeli i znali da sve saobraze 6a stvarnošču i sa sokolskim životom. Po momc mišljenju, to je i za stva-ranje ove nove »Organizacije« jedini put i način. Ako br. Savez i za tu stvar bude slao pisma na župe, tražeči od njih mišljenja i odgovor, desiče sc isto kao što s'e desilo sa »Pravilnikom za izvršne odbore« i sa celom knjižurinom predloga sa prošlogodišnje skupštine br. Savcza, koji su župama poslani i za koje bi se moglo žalibožc reči: šteta truda i papira. Mojc je mišljenje, da za rešenje toga važnog pitanja treba najpre pro-krčiti put i 'to jednom javnom ankc-tom. koju eto ja počinjem i izneti sve ono što su pojedinci u radu zapazili kao nedostatak naše »Organizacije«. Skup tih dobronamernih primedaba, popunjem sa brojnim predlozima koji su prolazili kroz savezne skupštine i unošenjem novih stvari i dopuna od Strane samog br. Saveza, anketi, koja ima da reši sudbinu nove »Organizacije«. Ja se ovde neču upuštati u pitanja stvorena šilom političkih prilika, nego samo u stvari, koje izravno zase-caju u život i rad sokolske organiza-cije. Vodio sam o tome beleške, pa neka mi se ne zameri, ako izvesne stvari budem i preko reda pomenuo, a da bi se kasnije brača, koja o tome budu takoder pisala, mogla na to pozvati obe-ležiču te primedbe brojevima. 1) Kod člana 2 i 3 Zakona o osni-vanju SKJ i čl. 3 Statuta SSKJ treba raščistiti pitanje redovnog članstva, jer je dosad mnogo župa predlagalo da sc članstvo mora razdeliti na ono koje aktivno sudeluje u sokolskom radu i na ono koje sokolski rad samo materijalno pomaže. Prema dužnosti-ma treba odrediti i prava. 2) Onu nedoslednost iz čl. 9 Statuta o iznimkama prema članicama treba izbaciti. Zar nije posve^ neprirodno, da vežbač svojoj sestri kaže »vi« samo za to što mu ona po svom društvenom položaju nije ravna ili što to ona iz čistog kaprica želi. Na koncu zar ne postoje i daleko jači vansokolski odnosi medu muškim članstvom i da li ta anomalija postoji i kod češkog Sokolstva. 3) Raščistiti pitanje da li u prepi-sci treba Sokolu na kovertama adreso-vati »brate« ili »gospodine«. To eu Češi raščistili u prilog ovoga drugog naziva. 4) Sve one »pomočne« i »saveto-davne« organe i ustanove posve odba-citi, jer se toga u radu niko nije pn-državao a samo se onoj brači koja po- lažu prednjačke ispite st vara ju pote-škoče, da se u moru tih »organa« ne mogu da snadu i na koncu nemaju ni o čem pravoga pojma. 5) Odredba da savezna skupština može donositi zaključke, ako ima bar V* svih župskih izaslanika, nezgodna je, pa čak i nedostojna, jer treba da bude bar 'A. Sve dosadanje skupštine su pokazale, da je uvek bilo bar % delegata. 6) § 9 (Org. str. 34) trebalo bi pro-meniti pa* u tačei b) kazati za svakih početih 1000, a u § 11 uneti i izveštaj pretsednika za sokolske čete. 7) U »Poslovnik glavne savezne skupštine« uneti kao posebnu tačku, da je br. Savez dužan župama bar 14 dana pre skupštine poslati otštampan izveštaj za saveznu skupštinu. Kako se taj izveštaj ima izraditi, trebala bi da odredi anketa. To što sve župe nc po-šalju svojih skupštinskih izveštaja, ne sme da bude smetnja, jer br. Savez i ne sme iz skupštinskih izveštaja crpeti gradu za rad i stanje u jedinicama. To se mora organizovati i prikupljati u toku godine kao što 'to radi Prosv. odbor. jer ni »Referati«, koji su poslani ove godine, neče dati praVu sliku stanja, pošto ih neče sve jedinice ni ume-ti ispuniti. a niti hteti poslati. U sa-veznom izveštaju župe kao takove, više interesuje rad br. Savcza, nego stanje sokol, organizacije, jer je to predmet posebnog izveštaja. 8) Poslovnik, kako sednice savez-nog, tako i župskog i društvenog iz-vršnog odbora treba tačno precizirati. Moje je mišljenje, da bi tu ustanovu ne samo iz župa i društava, nego i iz brat. Saveza trebalo apsolu'tno ukinuti. U jednom sedničkom zapisniku sam našao ovo: Kad sc u tnekoj jedinici re-šavalo o tome, da li če se držati sednice izvršnog odbora, jedan brat je rekao: »Bračo! Radimo toliko godina, pa se nismo svadali. Zašto. da to sad čini-mo. Kako god na sednice mogu doči članovi izvršnog ^ odbora, tako mogu doči i svi ostali. Zašto stvarati državu u državi, kad sporazum kuču gradi.« I zaista, pregledajuči društvene knjige osvedočio sam se, da u društvima, gde su radile samo društvene upra^ ve nije bilo razmirica, a gde ih je bilo, poticale su večinom radi prekoračenja kompetencije (ako sc ona uopšte zna-de) izvršnog odbora, ili što je taj izvršni odbor, kako je ono brat zgodno rekao, postao »država u državi«. Kako če se to pitanje u pogledu br. Saveza rešiti, trebala bi da odluči anketa, ali da je to novost, koja nije donela mnogo koristi, a donela je mnogo nesu-glasica i to je tačno. 9) što se tiče »Poslovnika prosvet-nog odbora« tu imaju reč brača pro-svetari, a moja napomena bi bila samo to: što manje komplikovanosti i u onako preglomaznoj administraciji, a što više stvarnog rada na terenu, jer uvek treba imati na umu, da su sokolski radnici dobrovoljni. 10) Pravilnik za inspektore, postaje izgleda izlišan. Pitanje nadzora sokolskog rada treba rešiti na jedan efi-kasniji način, a o tome bi imala da dade mišljenje anketa. 11) U »Pravilnik pravnog i organi-zacionog otseka« trebalo bi uneti, tla odbor ne sačinjavaju samo članovi Saveza, nego da se stvori jedno permanentno zakonodavno sokolsko telo u kojem bi bile zastupljcnc sve župe. Taj otsek bi vodio stalnog računa o svima premenama u sokolskom životu i pod-nosio referate o izmenama i dopunama na saveznim skupštinama. Onda bi sve ankete bile suvišne. 12) »Pravilnik narodno obranbe-nog« otseka je veoma nepotpun. Ne-dostaci su očevidni, pa ih ne treba ni pominjati. Trebalo bi se samo upitati: Kakve rezultate rada su ti otseci pokazali i koliko ih ima? 13) »Pravilnik o podeli i upotrebi državne i banov, pomoči« izgleda da jc u koliko se odnosi na župe, postao takoder izlišan. 14) Kod promene žup. pravila, porod navedene zadače župc, treba naročito ustanoviti, da župa nije administrativno telo, niti mu jc samo cilj posredništvo izmedu sok. jedinica i Saveza. Naprotiv, kako su to zasvedočili sve aktivne župc, župa je živ sokolski (Nastavak na str. 2) SLOVENSKO sJOlCOLSTVO Porast Sokolstva u Slovačkoj Poslednji (8) broj »Sokolskog vestnika« donosi krači članak o porastu Sokolstva u Slovačkoj. Između ostalog piše, da je u Sokolskom društvu Nitra prošle godine porastao broj članstva za 26%, u Sokolskom /diruštvu Banska Bistrica je novih članova 56, a članica 19. U ovom društvu, koje sada broji samo članstva 517, porastao je broj na-raštaja i dece, pa je sada svaki deseti Stanovnik Banske Bistrice pripadnik Sokola. U Prešovu porast članstva beleži 25% (84 nova pripadnika) od kojih je 75%. Slovaka. I u Levicama Soko lepo napreduje te su od 137 članova 62 Slovaka i 75 Čeha, a od 66 članica 36 Slovakinja, -dok iznosi u redovima naraštaja i dece procenat Slovaka 90%. Soko Košiče broji danas več 932 člana, s naraštajem i decom preko 1200 pripadnika. U Zvolenu, nakon poslednjih napadaja Hlinke na Sokolstvo, pristu-pilo je u redove Sokolskog društva 30 novih članova. Ovaj lep razvitak i ojačanje Sokolstva u Slovačkoj, gde je u osnivanju još mnogo novih društava, a moguče i četa po našem uzoru, najbo-lji je odgovor na ispade patra Hlinke, protiv kojeg usta je i sama objektivna slovačka javnost. »Slovenski denik« u tri broj a sa suhim konstatacijama i mirnim dostojnim tonom odgovara čo-veku, koji umc.sto ljubavi Božije seje mržnju medu narod. Proslava 50godišnj?ce Sokolske župe Piplhove Tstočnočeska sokolska župa Pipi-hova najprostranija je i največa župa u češkoslovačkom Sokolstvu. Ova župa proslaviče ove godine 50 godišnjicu svog opstanka večim priredbama, medu koje spada u prvom redu veliki župski slet u Čcškoj Tršebovi. Dne 23 juna biče dan sokolske omladine — naraštaja i dece — a dne 30 juna dan članstva. U toku proleea održače se po svim okružjima telovežbene akademije, a i sva društva prirediče kao pri-pemu za slet svoje nastupe i akademije. Župska takmičenja naraštaja za prelazni dar — naraštajski barjak — biče 1 i 2 juna u Hocnju, niže odelje-nje članova takmiči 16 juna u Pardu-bicama, dok če se župska takmičenja u prostim granatna održati u -septembru, takoder u Pardubicama. Takmičenja u mačevanju, u streljanju, u pešačenju na 10 km sa 10 kg tereta, u trčanju na 5 km sa zaprekama održače se u Polički. U Visokorn Mitu prirediče župa tečaj u plivaju. U istom gradu održače bc i plivačka takmičenja. U Hrudjimu, sediš tu župe, održače se takmičenja tročlanskih biciklističkih patrola. U o-voj župi slavi ujedno sa župom 50 godišnjicu svog opstanka i požrtvovnog rada i Sokolsko društvo Brandis. Češkoslovačko Sokolstvo u Južno) Americi Prvo češkoslovačko sokolsko društvo na teritoriji Južne Amerike osnovano je bilo 1908 u Buenos Airesu, prc-stonici Argentine. Kako je u početku bio broj članstva malen u društvo su piistupili i Jugosloveni. koji su u odboru imali polovinu funkcija. Kasnije su Jugosloveni osnovali svoje zasebno društvo, pa se je nazivalo društvo, koje je nosilo do 1912 godine naziv »Sve-slovenski Soko«, od te godine dalje Te-lovežbena jedinica Soko. Danas s bratskim društvima u Rosariu i Vila sači-njavaju samostalno okružje. koje je učlanjeno u Zagraničnoj župi sa sedi- (Nastavak s 1 stranice) orfianizam, koji rukovodi i daje inici-jativu ili čak i sama deluje na unapre-denju celokupnog sokolskog rada. Njena je zadača u tom pravcu odredenija i od zndače br. Saveza. Ovo napomi-njem iz razloga, jer je i br. Savez dao župama jednom prilikom karakter administrativnih jedinica u jednoj od svojih okružnica, iako to nije u skladu sa § 2 žup. pravila. 15) § 8 žup. pravila treba da je odredeniji. Svaka funkcija treba da se unapred odredi i predlaže radi izbora na skupštini. Konstituisanje: neka se stvaraju samootseci. Tajniku i prosve-taru treba odrediti na skupštini zame-nika, kad več načelnici imaju po 3 za-menika, takoder i matičaru i blagajniku. Ovi trebaju da se poučavaju u radu, kako niko ne bi postao nenadok-nadiv. To je daleko bolje nego 5—10 članova uprave i 5—10 njihovih zamenika (a obično se izabero svih 20), a ustanova od njih nema velike koristi, jer nisu izravno zaposleni u sokolskom radu, pa često od njihove neumesne kritike trpi redovan rad. Treba da ima i članova uprave i njihovih zamenika, ali ih svesti na minimalan i odreden broj. U župe i društva 'trebaju da udu štem u Pragu. S bračom jugoslovenskim i ruskim Sokolima ova tri društva stalno saraduju i medusobno se potpoma-žu. Od največih priredaba valja spome-nuti veliki nastup — slet — na dan 3 januara 1926, kojemu jo prisustvo-valo preko 11.000 gledalaca. Novi svečani kroj američkih Sokola Svojevremeno su američki češki Sokoli odlučili, da če čim pre uvesti nov članski svečani kroj. Do sada su u organizaciji opstojala dva svečana kroja: jedan je potpuno sličan onome, što ga nosi Sokolstvo u Češkoslovačkoj, a drugi je modre boje krojen prema ci-vilnom odelu; umesto šajkače nosili su ovi drugi crn, širok šešir. Stoga je več duže vremena tretirano pitanje jedin-stvenog kroja. Konačno se je, na os-novu odluka glavne skupštine, sastao pri pretsedništvu AOS naročiti otsek, koji je duže vremena proučavao prim-ljenc predloge i konačno predložio pretsedništvu na potvrdu načrt novog svečano« kroja, koji se sastoji: surka s ležečim ovratnikom i sa spajalicama umesto dugmeta, dugačke hlače, bela košulja s crnom kravatom, vojnička kapa i crni pojas sa sokolskim mono-gramom. Črne cipele. — I članice su pripremile načrt novog svečanog kroja za ovogodišnju glavnu skupštinu, koja če konačno i o tome doneti svoju odlitku. Sitne vesti iz češkoslovačkog Sokolstva Pošto su jedinice ČOS pokazivale stalno veliko interesovanje za naša ju-goslovenska kola odlučrla je naklada ČOS, da ista izda. Ovih dana izišlo je iz štampe deset muzičkih pratnja za sledeča kola: Srbijanka, Šumadinka, Prije kako eemo, Sarajevka, Sremsko kolo, Dačko, D je voj ae ko, Doktorsko, Arapsko i Scljančica. ČOS izdače i tekstove, tako da če biti prvoj potrebi udovoljeno. S. Milada Pouhlova, dugogodišnja načelnica Sokolskog društva Liptal u Všetina, župa Valaška, u Moravskoj, bila jo na ovogodišnjoj glavnoj skup-štini jednoglasno izabrana za starešinu društva. Ovo je valjda, prvi primer u Sokolstvu, da stupa na čelo sokolske jedinice žena. Društvo Pržerov u Moravskoj od-lučilo je na svojoj glavnoj skupštini, da podigne nov dom za 2,200.000 Kč. Gotovog novca ima %, ostalo če^ na-maknuti zajmom. Članstvo se je obvezalo, da če aktivno suradivati pri kopanju temelja. ČOS raspisala je izbore za svoj Vi-bor, što je u češkoslovačkom Sokolstvu glavna skupština. Delegate bira svaka župa na svojoj glavnoj skupštini i to za svakih 6.000 članova po jednog za-stupnika i zamenika. Župe, koje nema-ju 6.000 pripadnika biraju po jednog delegata. Do 15 aprila moraju župe da prijave ČOS svoje delegate za skupštinu, koja če biti u Pragu 18 i 19 maja, da bira starešinstvo i naičelništvo za buduču radnu godinu. Prva 14-dnevna prednjačka škola za članice vrši se u Pragu u Tirševom domu, koja je započela 14 februara a trajačo do 2 marta t. g. Članski smučarski tečaj (drugi) biče od 24 februara 'ck> 9 marta na Krko-nošima, istovremeno pak od 2 do 3 marta učenje čitanja zcmljovklnih karata u prirodi kod Praga, samo radnici. Vrlo nezgodna ustanova je pozivanje zamenika članova uprave na scdnice i davanje istih prava. Za-što, to če reči i ostala brača. 16) Tačno odrediti kako župa ima vršiti nadzor nad jedinicama u svakom pogledu. 17) Treba tačno odrediti dnevni red sednica kako kod župe, tako i kod ositalih jedinica i ko im pretsedava. U § 10 istači ko potpisuje brzojave i druge važne pretstavke, jer to po dosa-danjoj praksi rade starešine. 18) U S 12 žup. pravila treba tačno odrediti mesec, a u § 13 tačno precizirati koje su to obveze, ko j ima 'treba udovoljiti, a ako se pokazalo da je to u praksi neprimenljivo, onda brisati. U § 14 naznačiti u kojem vremenu se žuni imaju dostaviti pismeni predloži za skupštinu. 19) Kod § 22 tačno odrediti koliko pitfta revizori pregledaju 'blagajničko poslovanje i kako imaju načiniti izve-štaje. a analogno tome i kod ostalih jedinica. Odrediti kako se kod župa i društava ima pohraniti društveni no-vac. Ustanoviti dužnosti župskih i društvenih gospodara, kojima je dužnost da vode brigu o društvenoj tmovini i vode inventare. 20) Sud časti je nepotpun. Treba tačno odrediti i primerima potkrepiti, šta spada u delokrug suda časti, a šta u disciplinski postupak. Dodati kao tač. 7: Izmedu članova uprave župe i društvenih uprava. Samo poslovanje suda časti odrediti jednim pravilnikom. Odrediti rok u kojem spor ima da bu-de okončan. Kao i u disciplinskem po-stupku, priziv je i kod suda časti po-treban. 21) U društvenim pravilima treba-lo bi predvideti minimum članstva, koje je potrebno za opstanak jednog društva (čete). Odrediti obavezu vež-banja preko 26 godina. Kod § 7 tačno ustanoviti način i ubiranje saveznog i žup. pršnosa, koji župa ima pravo sama odračunati i naplatiti od dru-štvenog prihoda, kako bi se sprečilo gomilanje dugova. Naglasiti (§ 8) da se član može brisati samo radi nepla-čanja doprinosa, jer se pojmovi »brisanja i isključenja« često zamenjuju. Kod § 10 tačno odrediti kakav je odnos izmedu života i vladanja u čisto sokolskom i privatnom radu. Kod § 19 naglasiti službeni put i razna prelazna naredenja izdana u tom smislu. Kod §21 uncti, da se na društvenim i četnim skupštinama prisutni članovi moraju uneti u zapisnik, jer nije redak slučaj da na skupštinama glasaju i oni koji nemaju prava, pa čak i nečlanovi. Članovi sa pravom glasa treba da su odvojeno u dvorani od ostalih. Kao tač. 4 § 21 uncti, da u potrebnom slučaju može župa sazvati društvenu skupštinu (na pr. kad uprava podnese ostavku ili neče u ostavci da saziva skupštine ili ako je u društvu takvo stanje da župa mora da sazove skupštinu). Odrediti mesec održavanja skupština i kako sc postupa, ako se skupština ne mogne održati, ili ako to uprava ne učini. Odrediti pravilnik o primopredaji posle održane skupštine. U tač. 6 § 23 mesto 14 staviti 8 dana, inače nije u skladu sa § 21. U § 24, a takoder i kod župe odrediti i poime-nično glasanje. Naglasiti da je skupština bez valjanosti, ako revizori nisu podneli izveštaj i kakav izveštaj ima da bude. Odrediti materijalnu odgovornost uprava. Ustanoviti kad revizori ima da sc pozovu na sednicc radi podnošenja izveštaja i njihovu odgovornost u izvesnim slučajevima. Sud časti upotpuniti i učiniti postupak jas-nijim. Tačno ustanoviti, kako se spro-vodi likvidacija društva (čete). 22) Rešiti onako kako 'treba pitanje odnosa četa prema matičnim društvima i uopšte odrediti onako kako su to iskustvo i prilike pokazale odnos čete i njena prava i dužnosti u .sokol-skoj organizaciji. Tačno uncti kako se četa osniva, kad se potvrduje i kad i kako se vrši ukidanje čete. Način os-nivanja i potvrdivanja, kako je do sada vršen, nije dobar. Odrediti tačno poslovanje četnih revizora. Protuma-čiti sve jasno i bistvo, da § 22 (str. 119) posve otpane. 23) Možda ni jedan pravilnik u »Organizaciji« nema toliko nedostata-ka kao ona j za disciplinske postupke. Več u § 1 treba precizirati pojam tu-žitelja i tuženoga i odrediti, ko nastu-pa kao tužitelj, ako je na pr. član jed-noga druš*tva naneo uvredu drugom društvu i da li ovo poslednie ima pravo žalbe. Mesto onoga »ako uprava sazna«, treba u § 1 reci: Uprava društva je dužna, da protiv svakog svog člana postupi u smislu »Organizacije«, ako se je dotični ogrešio o postoječe propise. To saznanje može da dode kojim god načinom, a naročito ako je postalo javna stvar (oglašeno u novi-nama i sl.). U § 2 itreba odrediti zasta-ru delikta, jer ako torta nema, nači če se neko. da iz osvete ili mržnje pokre-ne tužbu protiv nekoga i posle dužeg vremena. U § 3 treba tačno označiti u kojim se slučajevima mora pokrenuti postupak, jer nije isključeno _d_a u tz-vosnim prilikama igra ulogu i tzvesna lična simpatija prema okrtvljentku. Dužnost istražnog poverenika neugodna je stvar, pa bi daleko umesnije bilo ako bi mesto toga bio disciplinski sud, koji bi vršio istragu i saslušanje. Jedno lice sc teško i nerado prima takve duz-nosti. U § 5 trebalo bi predvideti, da i tužitelja treba izvestiti o pokretanju postupka. U § 6 treba uneti da t tužitelj ima pravo žalbe na visu instar.-ciju, ako se ?aključi da se protiv tuze-nom ne ookrene postupak. u S 16 treba odrediti krajnji rok kad se istraga ima završiti, jer pojam »najnitnje«, može da znači i po nekoliko godina. U § 34 treba iza reči »i tužitelju« dodati —: »i o tome obavestiti župu« (shodno § 41). 24) U »Pravilnik otseka trezveno-sti« treba uneti da je zabranjeno u sokolskim domovima kartanje i točenje pica u svima prilikama, pa i onda kad se prostorijc iznajmljuju kojoj ustanovi radi održavanja zabava. Precizirat^ kad i kako ima da se alkohol upotreb-ljava, kad se več u tome ne moze po-stiči odlučnosti i kakve kazne i tnere troba preduzeti protiv onih, koji se opijaju na javnim priredbama. 25) Sokolska štednja izgloda da je neostvariva u največem delu jedinica, pa je o tome bespotrebno i govoriti. 26) U pravilnik Glazbenog otseka treba uneti i disciplinske propise za njegove članove, koji se obično sma-traju da ne podleže sokolskoj disciplini. Glazbenici moraju biti na prvom mestu Sokoli. 2/) U uputstva za vodenje katastra uneti tačno objašnjenje kako se ispu-njavaju veliki statistički izveštaji i de-taljno obraditi kako se vodi matica u župi, društvu i četi. 28) Kod »Pravilnika za javne nastupe« tačno odrediti poredak u povodci u koliko se to tiče saveznih, župskih i društvenih priredaba. 29) Izraditi pravilnik o pozdravljanju i pozdravljanju zastavom u svima prilikama. 30) Raditi na tom,. da se sokolska odora za članove i.članice prilagodi sa-vremenim potrebama i oslobodi svoga Dne 16 i 17 februara o. g. bilo je u Škofjoj Loci IV smučarsko takmi-čenje Saveza SKJ za članove i članice. Da su smučarska takmičenja Saveza SKJ jedna od najprivlačivijih sokolskih priredaba več otkako se održa-vaju svake godine, bilo jc do sada po-znato s4nio vodstvu i članstvu župa Dravske banovine. Ovogodišnja smučarska takmičenja pak izvršila su se još i pod novim veselim okolnostima. Češki takmičari i takmičarske podigli su zanimanje i borbeni duh i s time i sam nivo takmičenja, prisutnost pak takmičara iz Beograda i iz župa Savske banovine veselo jc uplivalo i dalo priredbi za-ista pravo jugoslovensko lice. I činje-nica, da se je Sokolstvo kretalo sasvim na vlastitim tlima kako u domu, tako i na skakaoniei unelo je medu učesni-ke srdačno i bratsko raspoloženje. Takmičari nisu bili otsečeni od sveta, na-protiv za sva tri dana vladala je izmedu vodstva, takmičara i opeinstva naj-veča srdačnost i uzajainnost, koja sc je kod svake priredbe sve više stupnje-vala. Ta istorija smučarstva u našoj državi nije do sada zabeležila priredbe, kojoj bi prisustvovalo 2000 duša, kao što je to bilo prošle nedelje. I još nešto! Škofja Loka jc sedište našeg I planinskog puka. To sc j c videlo svuda, na svim takmičenjima i dru-garskoj priredbi. Svako jc bio ugodno iznenaden zbog uzajamnosti, koja vlada između naše vojsko i Sokolstva i to zaslugom komandanta puka br. pukov-nika Lukiča. Čitava ova priredba bila je vrlo lep praznik eitavog Sokolstva, naročito pak stanovništva naše Gorenjske. Dobrom raspoloženju mnogo je pridonelo krasno, sunčano, proletno vreme, koje je, doduše, pokvarilo sneg i uplivalo na stanovite uspehe, ali nije moglo da umanji mladanog odušcvljenja, kojet je za ova tri dana spajalo našu redovnu i našu sokolsku vojsku sa stanovni-štvom našo Gorenjske u jednu neraz-druživu celinu. U petak 15 februara prispeli su s prvim vlakom članovi vodstva utak-mice, koji su se nastanili u modernoj zgradi Narodne školc. U toku dana pregledali su staže i pripremili sve da se takmičenje odvija u najboljem redu. S poslepodnevnim brzovlakom prispeli su češkoslovački takmičari i takmičar-kc, koji su bili uvek i svuda predmet srdačnih ovacija. Došlo ih je 12; od toga 6 brače i 6 sestara pod vodstvom br. ing. Drahoša Sokola, člana Tchn. odbora ČOS i s. Mahalove, podnačel-nice ČOS. U subotu pošlo podne članovi su vodstva utakmice markirali staže članova, članica na daljinu, odmah po 13 času pak počela su da se porniču mnoštva takmičara i gledalaca prema Na-rodnoj školi, gde je bilo nastupno mesto i cilj za oba takmičenja. U 14 ča-spva odbila se je od nastupnog mesta prva tročlanska patrola, za kojom su u jednominutnkn razmacima sledile još 27 njih, od prijavljenih 40. Teška staža i teški uslovi takmičenja prouz-ročili su, da je došlo na cilj samo 14 momeadii i od tih su bila 4 proglašena kao nevažeča. Staža je bila dugačka 12 km s visinskom razlikom od 340 m. Navedimo prva tri pobednika: L 1) Vrsta ČOS u vremenu od 1.09.26, II. 2) Vrsta ČOS u vremenu od 1.10.10, III. 3) Župska vrsta iz Kranja u vremenu od 1.16.32. Takmičenja članica na daljinu U 15 časova istog dana nastupilo je od 23 prijavljenih takmičarki u trčanju na 6 km, njih 16, koje su sve prispele na cilj. Ovo je takmičenje pokazalo, da naše članice u smučanju još veoma zaostaju ne samo u sraz-meru s našim članovima, več naročito za češkim takmičarkama. Medu tak-mičarkama bilo je 6 Čehoslovakinja, koje su osvojile sva prva mesta. Prva tri mesta osvojile su sestre: Alena Pro-vaznjikova, ČOS, 28.05; Ana Višnako-va, ČOS, 30.04; Jožefa Screkova, ČOS, 30.16. Sedmo mesto osvojila je prva Jugoelovenska s. Ljubica Smerdu iz Maribora 39.10, osmo mesto s. Zora Šporn, Koroška Bela - Javornik 40.34, deveto mesto s. Joža Pirš, Sokol I Tabor 41.14. Zatim je na istoj staži tak-mičio muški naraštaj Sokolske župe Kranj. Nastupilo je 12 tročlanskih vrste. romantičarskog karaktera, jer ne.sau mo da je potpuno preživela, nego je svakom pogledu nepraktična. Sto n* nje šarenila i kindurenja, a što vis muškosti i ozbiljnosti. To su u najkračitn nije primedbe. koje bih ja lično sta„ na pojedine pravilnike dosadanje » ganizacije«, a uveren sam, da će_se či još braee, koji če na ovaj naetn prineti, da sledeče izdanje toga so skog zakonika bude ne samo potp .’ nego i u svima prilikama jasno t P menljivo. Vojislav Bogičevic, Tuzla. Pozdravno veče U 20 časova bio je u Sokolsko® domu pozdravno večc takmičania* takmičarkama. Prostrana dvorana jc dupkom puna. Pred pozornicom so uz dugački sto porazmestili nici škofjeloškog javnog života i' ^ stvo takmičenja Saveza SKJ i PV j0. sredini dvorane bili su brača Ceno vaci, dočim su d'rugc stolove i 6av Je-zauzeli domači takmičari i Prisutne goste pozdravio je dužim 8 vorom načelnik Saveza br. Alir°s .. Ambrožič, zatim je br. D. Podgor . objavio uspeh takmičenja toga “an.a. razdelio listine, vence i spomen-nie 1 jc onoj braei i sestrama, koji su ; osvojili na smučarskom ta'kmicen) ČOS u Banskoj Bistrici. U ime eih pozdravio jc goste pretsedniK OP” štine škofjeloške. Uz marljivo u vovanje pevačkog i glazbenog °^,e0. Škofje Loke ostalo je društvo u n ) jL šem raspoloženju do 10 časova, *a su sc takmičari i takmičarke uputui počinak, da se odmore za novu b°r sutrašnjeg dana. U nedelju več u 5 časova u Ju sva jc Škofja Loka bila na nogarn.' Takmičari su otišli več u 6 časova . Škofje Loke pod Ljubnik, gde jc •. uredena 3,5 km dugačka i prilično ka staža za smuk. Za takmičenje prijavio 151 takmičar, nastupilo L 104, na cilj je došao 101. Dvojic* ^ uspeh poništen. Pojedina mesta os^ jili .su: prvo Vinko Kozjak, Jc®,01,,. (Kranj), drugo: Zdravko Šporn, ška Bela - Javornik (Kranj), treče: FrantLsek Kalous, ČOS, eetvrto: rijan Urbas, Sokol I Tabor (Lju“*^ na), peto i šesto mesto dele: br. Ff® tišek Vitek, ČOS i br. Franjo Pctr 1 Laško (Celjp). Sat kasnije pošle su takmičarke ^ stažu za smuk koja je bila du^c 2km. Nastupno mesto bila jc Gora, cilj pak podnožje te g°re- • 24 prijavljcnili nastupilo je 19 taKiP. čarki, koje su sve došlc na cilj. jc je takmičarki poništen uspeh. J °v,0. su sva prva mesta osvojile češko* vačke takmičarke po ovom vrsno№ du: 1)^ Zdenka Netukova, ČOS, Višnakova, ČOS, Ruža Pluharova, Jarmila Hulkova, ČOS, Jožefa v. va, ČOS. Prve tri jugoslovenske mičarke jesu: na šestom, sedmorn ? nosno osmom mestu i to: Jos'P’ Černe iz Kranjske Gore (Kranj)./?, nja Nučič, Kranj (Kranj) i Lju®1 Smerdu, Maribor (Maribor). Takmičenje u Skokovima Posle podne istog dana počela & nepregledna mnoštva da sc kreču P. g ma lepim Vincarima, gde je So^ko* društvo Škofja Loka podigio svoju vu, veliku, smučarsku skakaonicu- • 14 časa, kada su započeli prvi P^U0p-skokovi, sakupilo se je preko 2000 eintva. Mesto je bilo ukrašeno s JUK slovenskim i češkim trobojnief Pred početak takmičenja pozdravi°^f goste potstarosta domačeg društva Rudolf Horvat, koji je proglasio s kaonicu otvorenom, našto se je čelo sa skakanjem. Nastupilo J^raj-skakača razvrstanih u 3 razreda. veča dužina iznosila je 37,5 m. 4*1 t,r-skokova su sledeči: U I razredu: Ivan Zupan, Jesenice (Kranj), 2) 3) Žemva, Gorje pri Bledu (Kranj)-,џ. František Kalous, ČOS. U II ra?rtvafl 1) Jože Selan, Kranj (Kranj), “/..јЛс, Stavbe, Celje (Celje), 3) Lado Lj Ljubljana - Šiška (Ljubl jana). U II* j£, redu: 1) Jan Šrubar, ČOS, 2) Jože Radovljica (Kranj). Skakaonica Jc. kazala, da jc u ovom obliku za pečenje neuporabiva i da ju treba ljito popraviti. Razlaz takmičara v.. Kada sc je u 16 časova zavr*1 skakanjem, mnoštvo je opeinstva 6 mičara nagrnulo u Sokolski je je bio svaki kutičak ispunjen bila čajanka i oprosno veče. ^clni^ goste i takmičare pozdravio jc 11 .. Saveza SKJ br. Miroslav Ambro. ’ s. njime je br. D. Podgornik . ^i.0lcOv*' pehe takmičenja u smuku i s jjj ц-ma. Razume sc, da su i saila jjciiil1 škoslovački gosti deonici odusf pozdrava i priznanja. U i,ncrv*r če župe pozdravio je goste ne Š»ve2S Špicar, našto je I zam. staresifl Četvrlo smučarsko takmičenje Saveza SKJ Engelbert G angl u vezi sa smu-peškim gostima veličao po-2j ,vo Sokolstva. Na spontanim po-iJ®* **"««> se Je u imenu če-w«Ov*ckili gostij u vrlo sadržajnim i Z1® jovomm br. Drahoš Sokol, voda S«** * član načelništva ČOS. Dru-^T^Potstsirosta br. Horvat je izru-lna-C j1 Sokolima sponlenicu škofje-w*og društva, našto se je približilo vreme rastanka. Naglo su minuli časovi veselja, borbe i nove pobede u svestranom i veselom životu našeg Sokolstva. S ve-černjim vlakovima otputovala jc sokol-ska vojska u svoje domače jedinice. Ova je priredba pokazala, da če Sokolstvo i u smučarstvu zauzeti prva mesta, jer je borba, odvažnost i sa-mopregor bit čitavog sokoiskog rada, koji je prožet ljubavlju prema narodu i domovini. Pravilnik brata dra Laze Popoviča« pri Savezu SKJ - § 1 ejju^^Pravi Saveza Sokola Kraljevi-lavije, osniva se fond pod ime-°®d brata dra Laze Popoviča«. , § 2 • ceejI1^jna f°nida sastoji se iz glavnika _, ■ly0;000 dinara, koju je u tu svr-W..rcdio Savez Sokola Kraljevine “*vije. . § 3 ^on^a upravlja Uprava Sokola Kraljevine Jugoslavije. I^^®ate ovoga fonda upotrebiče se na izdavanje sokolskih knjiga ^451 za široke narodne slojeve. Po4 c* Sokolskim knjigama, izdanim Citj J™ ovoga pravilnika, ima se ozna-eu izdane po fond«. § 5 Jta-Prava Saveza Sokola Kraljevine odločuje po predlogu Sa-Prosvetnega odbora, ko je če °*ti izdane iz prihoda fonda. § 6 0 . § 7 ^aJ pravilnik stirpa na snagu »l^gdo objavljen ti »Sokolskom * Ov * XI pravilnik prihvačen je na S|(J j n,ci Izvršnog odbora Saveza e dana^jim danom stupa na grad, 24 januara 1935 god. Zdravo! I .zam. starešine: ^ tj^inik: ‘ ^ović, s. r. E. Gangl, s. r. Pravilnik Jaliiog fonda Viteškog Kralja leksandra I Ujedinitelja« pri Savezu SKJ § 1 Л'с-г Sokola Kraljevine Jugosla-s a vez ni .socijalni fond pod 'j» “Socijalni fond Viteskog Kra-ssandra I Ujedinitelja.« Itn 5 2 °Vlna fonda sastoji -se iz: Wr»J u!°ga Saveza Sokola Kraljevine lavi]e u iznosu od 200.000 Din: ^°Pritnosa od po 50 para, upla-i^Ncb /j Sva^°m pripadniku svih je-^iev '^ava’ Saveza Sokola lrie Jugoslavije; doprinosa milosrdne akcije. * § 3 upravlja Ujrrava Saveza raljevine Jugoslavije. ^°^av'a ^avcza Sokola Kraljevine '"»n* u'°^^’c koristonosno imo- ^feđilrv ,na. način, kako se to bude veza Zaključkom sednšce Uprave § 4 K Wate fonda upotrebiče se is-«.^ .,Socijatne svrht, koje bude Jv ava Saveza Sokola Kra- § 3“ S 6 -Sc oll;Pravilnik stupa na snagu, ka-ayi u »Sokolskom glasniku«. y. 5*dnir.;Pr?v^n^ prihvačen je na i. ^VT^nog odbora Saveza 4Kti. Jr>aš,njim danom stupa na ^°Rrad, 24 januar* 1935 god. Zdravo! \ U*Vnik; 1 zam. starešine: s- *• E. Gangl, s. r. Pravilnik »Socijalnog fonda Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja« pri sokolskim župama § 1 Pri svakoj sokolskoj zupi osniva se socijalni fond pod imenom »Socijalni fond Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja«. § 2 Imovina fonda sastoji se iz: 1) doprinosa milosrdne akcijc; 2) priloga u novcu; 3) priloga životnih namirnica i drugih predmeta životnih potreba. § 3 župe Fondom upravlja uprava sokolske § 4 Uprava sokolske župe koristonos-ih> ulaže imovinu fonda, stvorenu iz sredstava pod 1 i 2 tač. 2 §-a ovoga pravilnika, na način, kako to zaključi scdnica uprave župe. § 5 Kam ate fonda, kao i priloži pod 3 tač. 2 §-a, upotrebiče «e u korist siromašne sokolske dece, bolesne brače i sestara, nezaposlenih sokolskih porod ica, nezaposlenih siromašnih pripadnika i za školovanje siromašne i darovitc sokolske dece na način, kako to zaključi uprava sokolske župe. § 6 Gvaj pravilnik stupa na snagu, kada se objavi u »Sokolskom glasniku«. • Ovaj pravilnik prihvačen je na XI sodnici Izvršnog odbora Saveza SKJ te jo obavezatan za s ve sokolske .župe Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije te današnjim danom stupa na snagu. Beograd, 24 januara 1935 god. Zd ravo! Tajnik: I zam. starešine: A. Brozovič, s. r. E. Gangl, s. r. Pravilnik prosvetnih okružja u župama Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije Radi lakšeg vodenja i sprovodenja prosvetnog rada u župama, župa se deli na prosvetna okružja, koja je podela prosvetno-idejne prirode. Broj okružja u župi odreduje ŽPO u sporazumu sa ŽTO, prema veličini i broju društava župe tako, da u jed-nom okružju ne može biti manje od 5 drjštava. Vodstvo prosvetno« rada u okružju vrši okrožni prosvetar, koga po-tvrđuje 2PO na predlog župskog pro-svetara. Dužncsti okružnog prosvetara su: 1) da po uputstvnma ŽPO vodi nadzor o prosvetno - idejnom radu društava i četa okružja i da vrši pregled ovog rada; 2) da kontroliše društvene i četne pTosvetare, da H izvršuj« izdana nare-đenja u preduzetim prosvetnim pobovima; 3) da daje društvenim i četnim prosvetarima potrebna uputstva u pogledu razvijanja prosvetnog rada; 4) da održava sastanke i sedarce sa prosvetarima društava i četa okružja; 5) da prisustvuje sodnicama ŽPO ftromesečno) i zbora društvenih prosvetara, da na ovima pod nosi izveštajc i referiše o stanju prosvetnog rada u okružju; 6) da prireduje okružne prosvetne točajeve za vaspitarje prosvetnih sokolskih radnika; 7) -da u radu postupa i da se ravna po svima uputstvima i propisima. od-redenim po ŽPO i SPO; 8) Izdatke, skopčane sa radom okrožnih prosvetara nadoknaduje uprava župe po predlogu ŽPO. Naporne na: Sve dotle dok sc u župi ne orga-nieuju prosvetna okružja, dužnost okružnih prosvetara vršiče prosvetni nadzornici. Ovaj pravilnik prihvačen je na XI sednici Izvršnog odbora Saveza SKJ, te je obavezatan za sve sokolske župe Saveza Sokola Kraljevim© Jugoslavije i današnjim danom stupa na snagu. Beograd, 24 januara 1935 god. Z d r avo! Tajnik: I zam. starešine: A. Brozovič, s. r. E. Gangl, s. r. Prosvetar: Dr. VI. Belajčič, s. r. Obavezna preiplaia na »»Sokolski glasnik« Na sednici Izvršnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, koja se održavala 25 januara 1935 godinc zaključeno je: Da se postigne srazmerni broj pTetplatnika na »Sokolski glasnik« prema broju članstva, imaju se provesti bezuslovno ove pretplate za »Sokolski glasnik«: a) Svako sokolsko društvo ima se pretplatiti prema jakosti članstva i to: do 100 članova na jedan primerak »Sokoiskog glastoika«, od 100 do 300 članova na dva primerka, od 300 do 500 članova na tri primerka, od 500 članova pa nadalje na četiri primerka. b) Svaka sokolska četa bez obzira na jakost članstva ima se pretplatiti na jedan primerak »Sokoiskog glasnika«. c) Svaki starešina, potstarešma, tajnik, blagajnik i prosvetar sokoiskog društva ima se pretplatiti na »Sokolski glasnik«. d) Sokolska društva imaju u svo-me mestu osigurati izvestan broj pret-platnika i to: Sokolska društva do 100 članova 2 pretplatnika. Sokolska društva od 300 do 300 članova 4 pretplatnika, Sokolska društva od 300 do 500 članova 8 pretplatnika. Sokolska društva od 500 pa nadalje 12 pretplatnika. Pretplata za »Sokolski glasnik« imade se izvršiti odmah, i to prijavom novih pretplatnika i pošiljkom od naj-mainje polugodišnjc’ pretplate, koja se ima uplatiti na -čekovni račun Uprave sokolskih listo\a br. 12.943 u Ljubljani. Pozivamo Vas, da odmah tačno provedete sve onako, kako je to narežemo u ovom raspisu, jer samo tako potvrdičemo da smo svesni dužnosti prema našoj organizaciji. Beograd, 10 februara 1935. Zdravo! Tajnik: A. Brozovič, s. r. I. zam. starešine: E. Gangl, s. r. <л{(Л0Ј$А RAĐIO-STANTCA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja: dne 28 februara predaje brat Jankovič Branko, Beograd, o temi: »Dr. Miroslav Tirš kao učitelj demokracije« (večernje); dne 3 marta predaje brat Sper-njak Bogdan, Beograd, o temi: »Sistemi ritmičke gimnastike« (popodnev-no); dne 7 marta predaje brat Priča Dragutin, Beograd, o temi: »Sokolstvo i rotarijanstvo« (večernje); dne 14 marta predaje brat Stanojevič Miloš, Veliki Bečkerek, o temi: »Naučna podloga Tirševog sistema« (večernje); dne 17 marta predaje brat Deduš Vladimir, Varaždin, o temi: »Sokolstvo i Slovenstvo« (popodnevno). U buduče večernja predavanja Beogradske radio-stanice odtžavače se svakoga četvrtka od 18.55 do 19.15 ča-sova, a ne kao ranije od 19.10 do 19.30. Popodnevna predavanja i nadalje se održavaju svake prve i trečc nedelje u mesecu od 15.15 do 15.30 časova. RADIO-STANICA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio-predavanja: dne 27 februara predaje brat Dušan Podgornik, Ljubljana, o temi: »Sokolsko smučanje«. Sokolska radio-predavanja preko Radio - stanice Ljubljana održavaju se redovno svake srede od 19 do 19.20 časov«. KRONIKA Stogodišnjica prvog srpskog ustava. Baš pre sto godina bio je objavljen prvi ustav Srbije, koji je bio i naj-stariji savremeni ustav na Balkanu, osnovan na demokratskim principima. Sve do 15 februara 1835 vladao je knez Mdoš Obrenovič apsolutistički, što je bilo možda i potrebno, dok se u jedva oslobodenoj zemlji nije uveo red. Ali sve se je više pojavljala težnja za ustavnim stanjem, koje bi narodu omo-gučiio da preko svojih poslanika sa-raduju na državnim poslovima. Knez Miloš nije dugo hteo ni da čuje o ka-kvom ustavu, ali na nagovor svojih najbližih saradnika nakon Milentinskog ustava, odlučio se da izda ustav. Predlog ustava izradio je Dimitrije Davi-dovič, tajnik knežev. Taj predlog odobrila je sazvana skupština, a 15 februara ga je knez potpisaio, i time je ustav stupio na snagu. Nazvan je Sretenski, po danu, kada se je sastala skupština. Ali čim je izišao taj ustav več su ustali protivnici. Skupština je bila suviše liberalna i moderna, pa su počele da rade protiv nje Metermhova Austrija i Rusija, a kada se je ovim pridružila još i carigradska Porta, knez Miloš, koji je sam lično bio protivnik demokratske forme vladanja, opet je ustav suspendirao. 50 godišnjica rodenja Ivana Kozarca. Dne 8 februara navršilo se je 50 godina od rodenja prerano umrlog književnika Ivana Kozarca, koji je spa-dao u red naših naj talentovani jih pi-saca. Pokojni Kozarac rodio se u Vin-kovcima. Mladost mu nije bila baš vesela i srečna; morao j c da ostavi študije i stupi u službi kod advokata dr. Plemiča. Nakon otsluženog vojnog roka otišao je u Zagreb, gde postaje po-slovoda »Društva hrvatskih književnika«. Obolevši od tuberkuloze lečio se u Brestovcu, ali nije pomoglo nikakvo lečenje. Umro je 16 septembra 1910 u rodnom svom mestu u svojoj 25 godi-nl Kao vc&na književnika_i on je najpre počeo da piše pesme. Njegov prvenac objavljen je u »Vijencu« 1903 godinc. Kasnije je pooeo pisati novele u »Novom listu«, »Pokretu«, aScIu«, »Ilustrovanom obzoru«, kalen-daru »Štrosmajor« i t. d. Svoje sabra-ne novele izdao je u knjiži »Slavonska krv.« Njegovo največe delo je roman »Gjuka Begovič«, koji sc može uvrstiti medu naše najbolje romane. Nakon prerane smrti ovog velikog talenta izdao je Joža Ivakič 1911 godine razne još do tada neobjavljene novele Ko- zarčeve pod naslovom »Izabrane pr: povetke.« 50 godišnjica književnog rada An tonije Kasovic-Cvijič. Dne 17 o. m svečano je proslavljena u Zagrebu 70 godišnjica života i 50 godišnjica ku’:-turnog rada poznate naše književnice i kulturne radnice gospode Antonije Kasovic-Cvijič. Tom zgodom održana je u Narodnom kazalištu svečana matineja u prisustvu mnogobrojne odlične publike i pretstavnika vlasti te raznih organizacija. O životu i radu jubilarke progovorio je direktor Viktor Rudolf, koji je prikazao mladost jubilarke, koja se posvetila najpre radiu oko dece te postala prva učiteljica decijih zabavišta u Zagrebu. Nakon udaje istupila je iz službe i posvetila se isključivo kučanstvu i književnosti. Na kraju prikazao je govornik njer, naročito zaslužan rad u Gradskom arhivu, gde je kao viicekustos sakupila dragocenu gradu za prošlost Zagreba i za historiju zagrebaekog pozomta. Na kraju matineje članovi Narodnog kazališta odigrali su pozorišni komad »U dvorovih bijelih«, koju je aktovki: za svoj jubilej napisala jubilarka sama. 35 godišnjica kazališnog rada Hin ka Nučiča. Dne 7 marta proslaviče na sceni zagrebačkog Narodnog kazališta 35 godišnjicu svog umetničkog rada, popularni glumač i redatelj Hinko Nučič. Za ovaj značajni jubilej popular-nog glumca sprema se u zagrebačkom kazalištu velika proslava, koju organi zuje naročiti odbor, u kojem su okup ljene najistaknutije ličnosti zagrebačkog javnog života. . Razne kulturne vesti. U sredu 13 o. m. umrla je u svojoj vili u Fiezole u Italiji poznata engleska pisateljica Violeta Pagetova, poznata i u inostran-stvu pod pseudonimom Vemon Lee. Pokojnica je rodena 1856 u Engloskoj. ali je več od 1871 živela stalno u Italiji. Pored mnogih novela, napisala jc i mnogo romana, ali i študija te eseja o renesansi, o istoriji Italije, o umet nosti i t. d. Ove godSne eprema se Poljska d;-svečano proslavi svog drugog pesnika velikana i to dvostogodišnjicu rodenja pesnika Krasickog. Odboru, koji pri-prema proslavu, stoji na čelu A. Lubo-mirski. Ovih dana umro je u Bukurcštu v 79 godini života nestor rumunjskih no-vinara Konstantin Bacalbaša, koji je ujodno bio i jedan od najduhovitijih romunskih novinara. Svoj žumalističk rad počeo je 1879. Poznat je bio i kao dober pisac komedije. II №$IH 21)РЛ DRUSTAVAiCETA Ž.upa Santa Cuka KLJUČ. — Sokolska predavanja. Pretstavnici Sokoiskog društva Ključ posetili su ц t generacijama, koje dolaze. J 40jcoh , revinu, koja če svedočiti. 9a ^ misao nije mogla biti nepro g0j[o™ šilom prigušena i da s*iailpejia. ,.s6; nije mogla biti ničim salom J 0Ji Sokolski dom u Subotici с0ђе* t članstvo Sokolskog društva sestrC£ zajedno s ostalom bračom 2 pno ^yi severnih pograničnih župa ge op « kuje Vidovdan, kada treba ј,аЈа njegovo svečano otvaranje 0<)g J..vj prilikom sleta da dođe d° žaja nacionalna s vest 1 1 i,nog]e 0® snaga budnih čuvara nacioi oVde* stva i državne bezbedno severu. tupa Osife* nredaV9> ČEPIN. - Društvena P o jc. ' Na dan 30 I 1935 god. odr ^ . џб uspelo predavanje o S0K01 telf n - Đ°rđe Radosavljevič, uči-ckL1Z> .maca- Predavanju je prisu-šhm .°^° 250 ratara. Sokolsko dru-n№j osec.a več veliki dobit od ovoga fir„vavanJa. te je pitanje osnutka za-?.e sekcije na najboljem putu. Dri ^SPOmen sv- ^ave 'l Štrosmajera 3 II t na^e društvo akademiju na m , S-> ko ja je potpuno uspela u Pmu 1 materi jalnom pogledu. «'am. sastavljen iz pesme. dekla-»Ist'Je’ ve^^e * pozorišnog komada uH *?a Pobeduje« ostavio je najlepši Sokola Па pr*Sutne Sokole i prijatelje 0j .^rat Jankovič Osvald, prosvetar, niajenj 10 1>гес^аУапЈе ° sv. Savi i Štros- nilo 9ruštvena pevačka sekcija nastu- što znači da je odziv bio Skurvs*. Sodišnju glavnu skupštmu. vao^i ic 1 -n jc br župski izaslanik prisustvovao vHra p ■“nitrije Vujisič, prof. iz Vukova ^ otvorenju skupštine i pozdra-tei hata starešine Dure Bajiča, uzeo jc bračj Га? Vu’isić i održao prisutnoj stvo Vr^° govor o ciljevima Sokol-na selu, i o Sokolstvu paskom podizanju seljaštva. šUi: l 0,11 su primljeni zaredom izve i Б1а0Г; tajnika, načejnika, prosvetara 4551 jvm’ka. Godišnji prihod iznaša 08tai„ n> a rashod 4312 Din 50 p. te га gotovina još 240 Din 50 p. Fond ^žetf • 'U ^oma iznaša 6000 Din i kon • lev 11 Poštanekoj šitedionici. Na-raZrelzYeštaja revizora daje se upravi V# R n,^a- Izabrana je onot stara upra- feSil, VrlQ malim izmenama. Pošto se ^4džotplt.anie članarine primljen je isto /h *zn°su od 2800 Din primitka, гакц, v1*0 izdatka. Nato je skupština Mlučena. cit© — Okružje vinkova- Viftko -a'° *e u nedeliu 27 I o. g. u iedinicVc*ma sednicu načelnika svojih Vinu a'. Zastupljcna su bila društva: i Boš,^01’. Otok, Komletinci. Županja na, ^ ,aci, a čete: Novo Selo, Jarmi-kovej er(lc’ 'Iprdinci, Andrijaševci-Ro-„š, Nijemci, N. Jankovci, sWlina’ ^etkovci, Sikirevci. Neza-i društvo Babina Gre- fijjci Де: Cerna, Ivankovo, Laze, Ma-atija ro^k. Ostrovo, Slakovci i Vr- Je Pretscdavao okružni na-žUjje M. Stražnicki. Načelništvo VU drnčf ?°. i° ^r- ing- Kvapil, upra-1 refcr« ^'nkovci tajnik br. Crcpič Hgjj ut za sokolske čete br. Peter ja podneo je is^*-■ a tal-Л^-’ ,° okružnim priredbama. ђ>са . ccniu sudclovalo je od 27 je-d,đm° ic vr^° malen broj, °d ;Je,0,kru^c 11 tom pogledu jed-cMevirr. ^?.abijih u župi. Odaziv na te-y*ziv w- . >c donekle bol ji. — Slab i. °ku. T'c 1 na okružnom sletu u ,°n i^v 7 raspravi, koje sc je na-^ik' *,?* aia razvila, pozvao je na-Prori P-e . pr*sutne na intenzivniji Hjiaštvo treba da zbilja pred-. 4tav„_ с‘а'с u jedinicama iniciiativu j. - I ■> —жжм « —- - - rcke „ rat‘a- Izgovori na razne za-t11 n?r°čito na lošc finansijsko 4 ledno ;Ге , da jedanput prestanu. Vakoi ;Jj. l,kratko izneseno stanje u \j Jt-clinici. jr°?rat^a*ta,vku sedniee rastumačen ’e <5turr»i ; a a Za 1^35 god. i odredeni ciC t*kmi?eS^a °^ružnih priredbi. Op->a, tS'JK' održače se u Vinkov-^»nji u odbojci u Otoku, 1 Virtkovcima. KI. SL. BROD. — Okružje brodsko održalo sednicu načelnika jedinica u nedelju 27 I u Sl. Brodu. Zastupane su bile jedinice: Sl. Brod, Sibinj, Andri-jevci, Kapela Trnjani i Oriovac. — Ne-zastupljeni: Kobaš, Garčin, Lužani, Podvinje, Brodski Varoš, Brodsko Brdo i Svilaj. Svakako je za osuditi an-stinencija jedinica iz neposredne bližine: Br. Varoša, Br. Brda i Podvinja. Načelništvo župe zastupao je ing. M. Kvapil, koji je prisutnima rastuma-čio program tehničkog >rada župe u 1935 god. — Odredeni datumi okruž-nih priredbi: opče takmičenje održače se u Andrijevcima 16 VI, takmičenje u odbojci u Andrijevcima i Sibinju. ŽUPANJA. — Glavna skupština. Dne 3 februara održao je ovdašnji Soko svoju glavnu godišnju skupštinu. Starešina brat Poljak otvorivši skupštinu najpre se je setio blagopočivšeg Vi-teškog Kralja Aleksandra I Ujedinite-1 j a. Zatim se je prešlo na čitanje izve-štaja o radu u prošloj godini te o smernicama rada u narednoj. Iz izveštaja tajnikova razabire se pored ostaloga, da ovdašnje društvo ima 102 člana, 23 naraštaja i 54 pod-mlatka; u svemu 179 pripadnilia. Načelnik brat Bišof izveščuje o radu naših Sokola-vežbača, što su na-ročito pri okružnim i župskim nateca-njima u Vinkovcima i Dakovu pokazali odličnu spremu, te izvojštili gotovo svuda prvo mesto. U natecanju za prvenstvo u odbojci postali su naši članovi prvaci okružja. Posle živog raspravljanja o smernicama i načinu rada u ovoj — narednoj godini, dobio je stari odbor raz-rešnicu pa se je prešlo na biranje no-vog upravnog odbora. Za starešinu je ponovno izabran brat dr. Poljak, za načelnika ponovno brat Bišof, za tajnika izabran je Antun Miličič, a za prosvetara Julije Petrinovič. Time se skupština završila. Župa Sarajevo KISELJAK. — Glavna skupština. Naše Sokolsko društvo održalo je 26 januara t. g. svoju glavnu skupštinu. Brat starešina Dušan Petrovič, otvo-rio ie skupštinu pozdravivši sve prisutno članstvo, braču iz bratskih društa-va Fojnice i Vieokog, izaslanika vlasti i izaslanika župe brata Plavšiča Josifa, starešinu Sokolskog društva Visoko. Posle govora brata starešine, pročita-na je savezna poslanica, a potom su društveni funkcioneri podneli iserpne izveštaje. Iz ovih se izveštaja vidi marljiv rad i lep napredak društva u godini 1934. Svi su izveštaji saslušani s največom pažnjom i jednoglasno primljeni. Izabran je opet stari odbor s nekoliko malih izmena, i to: starešina Petrovič Dušan. zam. starešine Kobačič Ivan. tajnik Kukla Anton, prosvetar Isakovič Žarko, načelnik Petrovič Rajko, načelnica Pekič Rosa, bla«ajnik Lukič Ivan. Odbornici: Mihačevič Ivan, Divič Vinko i Montiljo Rafael. Revi zori: Očcnašek Večeslav, Kenig Milan i Sikirič Abdulatif. LEPENICA. — Glavna skupština. Sokolska četa održala je svoju godišnju skupštinu 20 jan. Skupštini je prisustvovao izaslanik župe br. Tomo Vra-nješ. Kako se vidi iz izveštaja pojedi-nih funkcionera, rad je čete dobro na-p redov ao u pr voj godini. Skupštini su prisustvovala 64 člana, a četa broji 70 članova. U novi odbor ušli su skoro svi stari članovi odbora, s malim izmenama. Za starešinu je izabran br. An to Lončarevič, za za-menika br. Petar Petrovič, za načelnika br. Teodor Vilfan, za zamenika br. Antun Raos, za tajnika sestra Zorka Žalica, za prosvetara sestra Danica Vilfan, za blagajnika br. Stjepan Raos i još 5 odbornika: br. Marko Corič, Ivan Barišič, Jožo Raos, Ivan Ljevak i M ato Laštro. SARAJEVO-VRATNIK. — Go-dišnja skupština. U nedelju, 27 januara 1935 god., održana je peta redovna skupština Sok. društva Vratnik. Skupština je bila brojno posečena i pokazala je, da je sokolska ideja prodrla i osvojila i onaj deo Sarajeva, u kome deluje ovo mlado Sok. društvo. Skupštinu jc otvorio br. Tefim Mu-sakadič, koji je najpre komemorirao smrt Blažcnopokojnog Viteškog Kralja Ujedinitclja, a nato je pozdravio našeg Mladog Kralja Petra II. Zatim je br. Hasan Ljubunčič pro-čitao saveznu poslanicu. Potom je go-vorio delegat br. župe br. dr. J. Čihak. On je zaželio dobar rad skupštine i zahvalio se prisutnim na učešču za vreme sleta. Zatim su se pročitali izveštaji funkcionera: tajnički, načelnički, pro-svetarski i blagajnički. Izveštaji su primljeni. Naročito je bio iserpan načelnički izveštaj, koji pokazuje lep napredak. Društvo se je borilo naročito s poteškočama oko prostorija. Po primljenim izveštajima prešlo se na biranje nove uprave. Najpre je izabran kandidacioni odbor s br. Hasanom Ljubunčičem na čelu. Kandidacioni je odbor podneo listu nove uprave s dosadanjim starešinom, br. Fekinom Musakadičem na čelu. Lista je od skupštine jednoglasno primi jena. Po završetku skupštine, održana je smotra članstva, na kojoj je br. Radmilo Grdič govorio prisutnima o raz- merama i važnosti nove počete sokolske akcije: »Sokolska pomoč nevoljnim«. Članovi su pažljivo saslušali govornika. SARAJEVO-VRATNIK. — Prosvetno veče. U subotu, 26 jan. 1935, održano je u osnovnoj školi na Vratniku prosvetno veče. Pred punom salom otvorio je veče starešina br. Fe-kin Musakadič. Zatim su govorila brača Miloš Pavlovič, Radmilo Grdič. Uz programu je učestvovala sokolska muzika. Veče je ostavilo najbolji utisak na prisutne. Svi su govornici burno pozdravljeni, a naročito od omladine. TRAVNIK. — Godišnia skupština. U nedelju, 20 januara 1935, održana jc redovna godišnja skupština Sokolskog društva u Travniku. Skupština je bila brojno posečena. Župu je zastupao br. dr. Safet Kučukalič. Starešina br. Radovan Savič, u svome le-pom patriotskem govoru, prvo se setio marsejske tragedije, u kojoj smo izgubili našeg nikad neprežaljenog Kralja-Heroja. Svi su prisutni odali dostojnu poštu i slavu Kralju Ujedinitelju i klicali Mladom Kralju Petru II. Zatim su pojedini funkcioncri podneli izveštaje o prošlogodišnjem radu. Izveštaji su bez zamerke primljeni. Potom se prešlo na biranje nove uprave. Jednoglasno je izabrana nova uprava sa br. Radovanom Savičem, starešinom. Ujedno je izabran i prosvetni odbor s dr. Milanom Barbaričem na čelu. SARAJEVO-BISTRIK. — Smotra. U nedelju, 27 jan. 1935 održana je smotra svega članstva novoosnovanog društva Sarajevo-Bistrik. Na smotri je data članstvu uputa za rad na socijalnoj akciji »Sokolska pomoč nevoljnim«. Smotru jo otvorio br. Husein Brkič. direktor Šerijatske gimnazije. On je apelovao na članstvo, da pomognu svojim prilogom nevoljne. Jedna sestra deklamovala je pesmu o Krabe-voj smrti, a načelnik br. Hajrudin^ Cu-rič jzdao je potrebna naredenja članstvu. SARAJEVO. — Smotra. U nedelju, 27 jan. 1935. održana je smotra sok. članstva društva Sarajevo. Smotru jc otvorio br. Aleksa Starčevič i izlo-žio je brači zadatke »Sokolske pomoči nevoljnim«. Zatim ie o istoj temi govoric br. Radmilo Grdič. VAREŠ. — Glavna skupština. Glavna skupština ovoga društva održana je dana 20 januara o. g. Od br. župe bio je delegat br. Ivica Radič. Skupštinu je otvorio starešina br. Dra-kulič. Prve reči kod otvaranja bile su upučene blagopok. Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Zatim je pozdravio Kralja Petra II i predložio, da se Savezu pošaljo brzojav u kome se članstvo zavetuje, da če sve sile u potrobiti za ostvarenjc sokolskih ideala. Pomcnuo u kratko društva u pros loj godini kao i to, da je naše društvo istupilo sa svim kategorijama na II pokrajinskem sletu u Sarajevu, a čla-' novi i članice na sletu u Zagrebu. Zatim se je setio pok. br. Vasilja Grdiča. Pomenuo je i br. Vincenca Stjepaneka, tajnika Saveza SS i njegove zasluge za ulazak SK.I u Savcz SS. Nakon toga br. tajnik pročitao je sa-ve-znu poslanicu. Izabrana su 2 člana za overovijenje zapisnika, te je skupština nastavila rad s izveštajima funkcionera. Izveštaji su saslusani s narocitom pažnjom, a dali su sliku rada u prošloj godini. Iz načelnikova izveštaja se vidi, da jo održan društveni prednjač-ki tečaj priredena vežbovna akademija i javni čas. Sve su kategorije učest-vovale na II pokrajinskem sletu u Sa-rajevu — u dečje i naraštajsko i glavno sletske dane. Članovi i članice učest-vovali su i na sletu u Zagrebu. Iz iz-veštaja prosvetara: da su održavani nagovori prod vrstama redovno, da je održano 30 predavanja za članove, pn-redeno jedno pozorišno veče, knjigo iz knjižnice da su čitane. Svi su izveštaji primljeni na znanje i odobreni. Nato je s nekoliko prigodnih reči pozdravio skupštinare delegat župe br. Radič. . . ... Po razrešnici prelazi se na biranje nove uprave u koju su ušli skoro svi dosadanji funkcioneri sa starešinom br Nikolom Drakuličem. Zatim sc starešina Drakulič isprod novog odbora zahvaljuje skupštini na poverenju i obečaje, da če svim silama raditi za napredak ovoga društva i promica-njc Sokolstva u ovom kraju Iza toga se razvila diskusija o gradnji sokolskog doma kao spomenika Blaženopočivšem Kralju Aleksandru 1 Ujedinitelju. Rešeno je. da sc nastavi sa sakupljanjem priloga, a no-voj upravi prepusta se da izabero i gradevni odbor za ta cilj. Poveo sc je razgovor i u raznim unutarnjim pita-njima j time je dnevni red skupštine iscrpljen. VISOKO. — Rad u januaru. U nedelju dne 13 januara, obišli su članovi uprave Sokolskog društva u Visokom s po jednim članom stručnjakom i po j edinim tehničkim članom Sokolske čete u čekrčičima, Dobrinju, Kraljevcu i Raclovlju, pregledali njihov mesečni rad, održali predavanja j uglavili pro- gram daljnjeg rada za februar o. g. Prema podnesenom izveštaju bračo, koja su ovc pregledbe obavila, zapažen jc napredak u svim četama, disciplina i tačnost. Predavanja u prednjačkom tečaju nastavljuju se revno i ima nade, da če svi članovi tečaja na ispitu pokazati svoju spremu. 29 jan. bila je glavna skupština. Župa Sušalc - mjeka ALEKSANDROVO. — Glavna skupština. Naše Sokolsko društvo održalo je svoju redovnu godišnju skupštinu 20 januara o. g. u prostorijama Sokolskog doma. U 1 sat po podne več se bio okupio velik broj članstva, to jc brat starešina Teodor Žic otvorio skupštinu. Pozdravio je prisutnu braču te je zamolio braču i sestre da prenesli svoje misli Blaženopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Skupština kliče: Slava Mu! Dalje brat tstarešina pozdravlja Nj. Vel. Kralja Petra II. Skupština kliče: Zdravo! Posle toga čita poslanicu br. Saveza, koju su brača i sestro vrlo pažljivo saslušala. Brat starešina izveštava članstvo, da jc opčinska uprava odredila u svom budžotu pomaa našem Sokolskom društvu u iznosu od 3000 Din to im se u ime svih članova najlepše zahvaljuje. Nakon toga funkcioncri izveštavaju 0 radu našeg društva u prošloj godini, koji jc skupština primita do znanja i odobrila. Prešlo se je na biranje novo uprave te su ostala skoro sva lica iz stare uprave sa starešinom bratom Teodo-rom Žicom. Brat starešina jc nato pročitao pismo brata Klementa Maračiča iz Amerike u kome preporučuje da podigne-mo spomenik Blaženopočivšem Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Skupština jo jednoglasno prihyatila taj predlog, te je pri Sokolskom društvu osnovan Fond za podizanje spomenika Blaženopočivšem Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. ALEKSANDROVO. — t Brat Viktor Orlič. Početkom ove godine ne-umitna smrt istrgnula jo iz naših redova pravog brata i Sokola Viktora Orliča. Otrgla nam ga je iznenada te smo svi s nevericom slušali te teške reči i pitali se: Kako da naš blagi i dobri Viktor, s kim smo sc sinoč veselili danas više nije živ? Ovaj gubitak je za nas vrlo težak, jer je pok. Viktor neprestano bio s nama u radu sokolskom i nacionalnom. Svaki pothvat, svaki rad podupirao jc pok. br. Viktor sa svom dušom i srcem. Svaki sokolski, nacionalni i mesni uspeh vrlo ga je ocluševljavao, te mu je takoder rad -bio najvoča zadovolj-ština. A i kako ne bi bio kad jo za nacionalnu slobodu i za Sokolstvo radio još u mladim danima. Kao gimna-zijalac i kao študent bio jo medu onima, koji su se borili protiv austrijekog jarma i njihove protuslaVenske politiko. U svetskom ratu dao je izraza svojim narodnim osečajima te ga je Aust-rija zbog toga zlostavljala i progonila. Odmah posle svetskog rata bio j c modu onima, koji su radili na nacionalnom prosvečivanju. Za svoj nacionalni 1 sokolski rad nijc znao granica i umora. Ali i za taj rad nije on žalio ni materijalnih sredstava samo da sc uspe. Njegovu davnu želju u mladim danima da vidi nas slobodne dočekao je, ali neumoljiva smrt nije mu dala da s nama daljo uživa narodnu slobodu nego ga je istrgla iz naše sredino več u 44 godini života. Njegova če uspo-mena uvek živeti medu nama i uvek čemo se sečati dobrog i blagog brata Viktora. Dragi brate, neka ti je laka jugo-slovenska gruda! BAŠKA. — Glavna skupština. 19 januara o. g. održalo je naše društvo svoju glavnu godišnju skupštinu u pri-sustvu župskog izaslanika br. Rctera. Buduči se br. starešina Fr. Katarmič dan pre zahvalio, te je skupštini pret-sedavao br. Mato Barbalič, potstare-šina. Nakon što je staroj upravi dana razrešnica birana je nova uprava (i bratom Antom Tudorom na čelu, kao starešinom. Tajnikom je izabran Mi-hovil Dorčič, blagajnikom Mate Seršič, prosvotarom Fr. Katarinič, načelnikom Ivo Volarič, a načelnicom Vera Sulčič-Rcner. P- BRLOG. — Glavna skupština. Sokolska četa Brlog od rž a vala jo svoju I glavnu godišnju skupštinu dana 13 januara o. g. Kako jo starešina br. Vuj-novič "bio sprečen, a zamenik starešine br. Stefanič otsutan, to je skupštinu otvorio načelnik čete br. Nikola Ogri-zovič, koji najpre pozdravlja delegate br. društva Otočac, zatim pozdravlja prisutne i predava reč br. delegatu Nikoliču, ppukov., koji komemoriru Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinite-Ija; poziva prisutne, da čutanjem od jedno minute odadu poštu Kralju Mučeniku. .. Dobiva reč brat Ružič, koji pnka zujc rad Sokola, život i razvijanje te najviše narodne organizacije, koja na svom programu ima mnoge i mnoge teške i velike zadatke. v Iza toga br. Ružič isporueujc pozdrav uvaženog sokolskog radenika 1 dobrotvora starešine društva Otočac brata dra Dorda Brankoviča. Prelazi se na dnevni red skupštine. Nakon provedenih formalnosti i dava-nja razrešniee staroj upravi i odboru, biranja overoveritelja zanisnika, dobiva reč tajnik br. Jovan Karleuše, koji podnosi jasan i pregledan izveštaj sve-ukupnog rada: administrativnog tehničkog i prosvetnog i tom prigodom naglašujo, da se može sa zadovoljstvom konstatovati, da je četa u prošloj godini zabeležila lepe uspehe na svim područjima sokolskog delovanja. Brat Karleuše podvlači i to. da se domača inteligencija apstimira od sokolskog rada. što sc nepovoljno odražava na sokolskom radu. Izveštaj brata tajnika o radu u organizaciji prima sc sa zadovoljstvom. Izveštajem načelnika pretsedavaju-čcg br. Ogrizoviča konstatuje se dobar tehnički rad u četi, koja je nanovo počela da radi, bez najglavnijih potreba jednoga društva, a to su barem donekle podesne prostorijc. I ako pod vedrim nebom, ipak se uspelo s programom vežba za prošlogodišnje slc-tove Sarajevo — Zagreb. Načelnica sestra Sofija Babič podnosi izveštaj, koji je takoder jasan 1 pregledan, a još više jo za hvalu, što jc jedino ona uspela da stvori kategorij u vežbačica — sve samih seoskih do-vojaka, s kojima je svršila program ženskih sletskih vežba za sletove Sarajevo — Zagreb. Izveštaj se prima sa zadovoljstvom. Nato izveštava blagajnik br. Ug-lješa Vujnovič. Iznosi prihode i izdatke čete a što je najvažnije konstatuje se da četa nema ni jednu paru duga. Izveštaj se prima. Dobiva reč br. Jovan Karleuša, koji kaže da prosvetni rad nije na tako visokom stepenu kako bi morao da bude, i to što je on preopterečen sokolskim radom, a brača koja su za to pozvana, brane se od sokolskog rada. Prelazi se na drugi deo dnevnoga reda: na biranje nove uprave i odbora u koji ulazi kao sta rešina br. Zakula Dušan, zam. starešine Petar Stefanič, načelnik Nikola Ogrizovič, zam. načel. Mile Drakula. načelnica Sofija Babič, zam. načel. Ljubobratovrč Steka, tajnik Jovan I. Karleuša, blagajnici Tomič Lso i Vujnovič Uglješa. prosvetar sestra Ante Sekič i Drenova LJlenca, statisti-ear Anka Sekič. Sem toga izabrani su ostali odbornici i funkcioneri. Novi starešina br. Žakula zahvaljuje so na povercnoj časti i zaključuje skupštinu. CRIKVENICA. — Oproštaj od starog sokolskog doma. Dne 30 jan. sakupilo se jo naše društvo zadnji puta u st arom Sok. domu da se od njega oprosti. Bilo je na okupu sve članstvo, naraštaj i deca, da se oproste od prostorija u kojima je provelo toliko ugodnih č asova. Prostorijc, kojo su dnevno bile punc krike, vike i smeha biče otsad i>uste i šutljive, dok ih novi gospodar ne upo-trebj u svoje svrhe. Nakon što je otpevan »Sokolski pozdrav« kratkim i jezgrovitim reč ima oprostio se od starog doma brat pot-starešina Martin Car. Iza njega uzeo je reč brat načelnik Janko Jazbec. Pri-kazao je trud i borbu društva dbk ie došao do ovog doma, koji je postao premalen za sadašnje potrebe društva, prikazao je život i rad društva u tim prostorijama i dirljivim rečima se oprostio od njih. Pozvao je sve prisutne da porade što intonzivnijc da se novi dom što pro dovrši u kojem ec svi vežbati s vesoljem i zadovoljstvom. S pevanjem himne završena je tiha svečanost. Svetosavska i Štrosmajerova proslava. Na 3 II isto tako tiho i skromno proslavilo je naše društvo sv. Savu j Štrosmajera. U lepo iskičenoj opčinskoj večnici održao jc vrlo uspelo i interesantno predavanje o J. Jurju Štrosma-jeru brat Bogovič Petar. Iza njega jc deklamovala o sv. Savi mala sestrica Bosiljka Car s puno osečaja. Sestra Vučič prikazala je život i rad sv. Save vrlo lepo. Naraštajka Zupan deklamovala jo pesmicu »Svetitelju Savi« i tim je završena ova svečanost. Naše društvo kao i ostalo gradan-fitvo trebalo bi imati malo više smisla za naše priredbe i odazivati se u večem broju. Našo društvo ulaže mnogo truda 1 požrtvovanja, da >niam priredbe budu interesantne i za izvedbu angažujc s\4i-je najbolje sile, pa zaslužuju malo više pažnje. DELNICA. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Delnice održalo je glavnu godišnju skupštinu dne 27 ja-nuara prvi put u novosagradenom Sokolskom domu. Skupštinu je otvorio brat dr. Milan Forenbaher. starešina društva, odavši počast seni Blagopoeiv-šeg Viteškog Kralja Aleksandra I Uje-dinitclja, veliko^ sina^ naše Otiidžbinic, prvog Jugoslovena i Sokola, koga nam je kruta sudbina u minuloj godini istrgla iz naše sredine. Iza toga je brat starešina u kratkim potezima ocrtao rad odbora u prošloj godini koji se, u glavnom, kretao oko dovršenja Doma. Da je Dom ipak uspelo urediti, tako da sc može u njemu raditi, društvo dugujc zahvalnost bratu dr. Ivanu Peroviču, kr. namesniku. koji nije nikad propustio priliko da društvu pritakne u pomoč. U drugom redu društvo duguje zahvalnost bratu Jurju Kučiču, banskom inspektoru, koji je svojim zauzimanjem i zagovorom pridoneo mnogo da je Dom skoro dovršen. Brat starešina izrazio je zahval-nost takoder i bratskom Savezu, opčin-skoj upravi u Delnicama na čelu s bratom Jelinekom, bratu inž. Aleksandru Klaiču i ostalim pojediticima koji su društvu u njegovu nastajanju oko do-vršenja Doma pritekli na bilo koji način u pomoč. Nakon otvorenja skupštine proči-tama je poslanica bratsko« Saveza za 1935 godinu iza čega su pojedini funk-cioneri društva podneli svoje izveštaje. S vi su izveštaji bili prihvačeni i odobreni. Skupština je posle toga dala etarom odboru razrešnicu, pa se pri-stupilo biranju novog odbora. Privre-meni pretsednik skupštine brat Ante Briški zahvalio je odboru u ime celokupno« članstva na njegovo m uspeš-nom radu u minuloj godini koji se najbolje vidi iz toga, što je društvo došlo do svog Doma koji je odavna bio velika potreba ne samo društva, nego i celog mesta Delnica. Predlaže da se novi odbor ne bira, več da dosadašnji odbor vodi i u ovoj godini društvo na čelu s bratom starešinom dr. Milanom Forenbpherom. Skupština je predlog brata Briškoga jednoglasno prihvatila, tako da je prošlogodišnji odbor ostao isti samo su nekoja nova lica izabrana na mesta onih odbornika koji su tokom godine 1934 usled svog premešte-nja, prestali biti članovi društva. Nakon izbora brat starešina zahvaljuje skup-štini na poverenju koje mu je iskaza-no, kako njemu, tako i ostalim članovima te iznosi, da če se rad odbora ove godinie opet kretati oko toga da se naš Dom potpuno dovrši. U programu je da se ove godine proslavi otvorenje Doma, i posveti društvena zastava. Apelira na članstvo da odbor u njegovu nastojanju svojom suradnjom što iz-dašnije potpomogne za dobro svih nas, Sokolstva i Otadžbine. DIVOSELO. — Glavna godišnja skupština. Naša je četa održala svoju glavnu godišnju skupštinu 13 januara 1935 u 14 časova. Skupština je bila odlično posečena. Kao izaslanik br. ma-tičnog društva Gospič došao je br. Bogdan Rajčevič. Skupštinu je otvorio starešina čete br. Nikola Ribar kratkim govorom, ko-memorirajuči najpre smrt Blaženopo-čivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja te pozdravljajuči našu uz-danicu Mladog Kralja Petra II. Zatim je pozdravio izaslanika br. Rajčeviča kao i eve prisutne, pa se je prešlo na dnevni red. Svi funkcioneri su pročitali svoje izveštaje, koji su jednoglasno i bez pri-medbe primljeni. Iz ovih izveštaja se vidi, da je naša četa u 1934 god. koračila snažno napred i da je udaren čvrst temelj za sve bolji rad u buduč-nosti. Iako je selo siromašno uprava čete je uspela podmiriti sve dugove iz 1933 god., kao i sve obaveze za 1934 g. i pored toga sudelovala na svima sle-tovima što je također iziskivalo mnogo izdataka. Izveštajem nadzornog odbora, da je blagajničko poslovanje bilo pravilno i tačno, podeljena je razrešni-ca dosadanjem odboru, te se je prešlo na izbor nove uprave. Po predlogu članova-vežbača izabrana je jednoglasno sledeča nova uprava: starešina br. Miloš Obradovič, zamenik br. Milan Bje-govič, tajnik s. Katinka Kosanovič, blagajnik s. Ljubica Jerkovič, načelnik br. Vlajko Stanič, zamenik br. Petar Lučič, načelnica s. Ljubica Jerkovič, prosvetar br. Stanič Vlajko, revizori br. Nikola Ribar i br. Janko Bjegovič, knjižničar br. Petar Sušič, pročelnik za glazbu br. Nikola Potkonjak. Posle izbora uprave uzeo je reč izaslanik br. Rajčevič te se zahvalio svima na složnom i bratskom radu i obečao za četnu knjižnici! slati »Scljačke no-vine« na dar. Posle toga je skupština zaključena* S. V, GRIŽANE - BELGRAD. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Griža-ne - Belgrad u Grižanima održalo je dana 27 januara 1935 u društvenim prosto-rijama svoju glavnu godišnju skupštinu uz brojno učestvovanje članstva. Na-ročito je za istaknuti, da je bilo prisut-no sve članstvo ositn jednoga, koji se ispričao bolešču. Kao delegat župe Su-Šak-Rijeka bio je prisutan br. Janko Jazbec, okružni načelnik Vinodolsko-uskočliog okružja, s nekoliko brače članova Sokolskog društva iz Grikvenice. Starešina društva br. Ivo Knez otvorio je skupštinu lepim pozdravnim govorom, moleči prisutne da se sete Prvog Sokola Blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i kli-knu »Slava Mu!« Prisutni ustaju i gromko kliču »Slava Mu!« Zatim sc prešlo na izveštaje pojedinih funkcionera iz kojih se vidi, da je rad društva u minuloj godini bio efikasan i da jc^ na-predak društva bio velik. Svi izveštaji primljeni su jednoglasno i s odobravanjem na znanje. Starom odboru data je razrcšnica. Nakon izveštaja prešlo se na izbor nove uprave pa je na predlog prednjač-kog zbora ponovno izabrana stara uprava s malim izmenama sa starešinom društva br. Knezom. Pt.sJe tzbora uprave uzeo je reč župski delegat, te u ime župe pozdravio skupštinu zaželivši joj povrh dosadaš- njeg uspešnog rada, još uspešniji u tekueoj godini. Naglasio je, da je vrlo zadovoljan s izveštajima pojedinih funkcionera, a naročito s ovako broj-nim učeščem članstva na skupštini. — Važno je istaknuti, da je skupštini pri-sustvovao i veči broj gradana, koji su s pažnjom i s naročitim zadovoljstvom pratili izveštaje pojedinih funkcionera. Pošto je dnevni red iscrpljen starešina br. Knez zaključuje skupštinu. HRELJIN. — Glavna godišnja skupština. Dno 13 januara t. g. održalo je naše Sokolsko društvo svoju glavnu godišnju skupštinu koja je bila vrlo dobro pesečena. Skupštinu je otvorio starešina brat Roko Sobol kratkim pozdravom i istaknuo značenje Sokolstva za naše nacionalno ujedinienje. Apelira na društvene funkcionare, a i na sve-ukupno članstvo, da se u novoj godini još jače posvete sokolskom radu. Pot-starešina brat Danilo Srdoč čita novo-godišnju poslanicu bratskog Saveza. Zatim je tajnik, brat Marko Rukavina, odiržao govor veličajuči uspomenu na blagopočivšeg Viteškog Kralja Ujcdini-telja. Nakon ovog govora poslani su pozdravni brzojavi Nj. Vel. Kralju Petru Drugom, upravi Saveza SKJ i novom banu dru Marku Kostrenčiću. Zatim se prešlo na izveštaje poje-dinih funkcionera. U tajničkom izveštaju rekapituli-rani su svi važniji dogodaji. Održano je u g. 1934 više akademija i proslava od kojih su osobito uspele: ona na »Vidov-dan«, na rodendan starešine Saveza SKJ, tadanjeg Prestolonaslednika Nj. Vis. Petra, dne 6 IX 1934, na dan uje-dinjenja t. j. dne 1 XII 1934, na rodendan blagopokojnog Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja dne 17 XII 1934. a medutim svečano je komemo-rirana smrt i održane zadušnice za blagopokojnog Viteškog Kralja. Iz izveštaja načelnice sestre Zdenke Rišljavi vidi se. da se je i u tehničkom radu pokazalo dosta volje za napredak društva. Taj rad bio bi mnogo povolj-niji kada bi društvo bilo imalo podesnu vežbaonicu. Iz izveštaja prosvetara brata Milana Heraka vidi se, da se je i prosvetni rad razvijao uporedo s tehničkim. Pri-redeno je 5 akademija i proslava, 4 predavanja; 15 nagovora pred vrstom i 6 debatnih večeri. Društvo, a i pojedini članovi te deca i naraštaj, drži u pri-ličnom broju razne sokolske listove. Iz izveštaja blagajnika brata Rada Vidasa vidi se, da su primici društva u g. 1934 iznosili Din 14.442,48, izdaci Din 3.539,25. ostaje Din 10.903,23. Društvena d-ugovanja koncem g. 1934 izmosile su Din 3.269,90, a potraživanja Din 1.580,50. Iz izveštaja matičara sestre Zlate Marunič vidi se. da je stanje pripadnika koncem g. 1934 bilo: članstva 92, naraštaj a 55, dece 1.42, svega 289. Nakon date razrešnice prešlo se na izbor nove uprave, koja je sastavljena ovako: starešina Srdoč Danilo, zamenik Turina Jakov, tajnik Herak Milan, zamenik Trausmiler Vera. prosvetar Rukavina Marko, zamenik Kučan Durdica, blagajnik Vidas Rade, zamenik Polič Vera, načelnik Čop Ljubo, zamenik Ružič Josip Rudak, načelnica Rišljavi Zdenka, zamenica Marunič Zlata, matičar Polič Blaž, ekonom Vukonič Anton, 10 odbornika i njihovih zamenika, revizioni odibor i sud časti. Rad društva, obzirom na lokalne i druge prilike, zadovoljava, pa se je na-dati, da če pod novom upravom i u novim prilikama u g. 1935 naše društvo znatno pokročiti. JELENJE. — Glavna skupština. Dne 27 januara održalo je naše Sokolsko društvo svoju glaVnu godišnju skupštinu. Za ovu skupštinu vladao je medu našim članstvom veliki interes, pa je bila dobro posečena. Skupštini je pretsedao naš društveni starešina br. Juretič Gašpar, a bratsku župu Sušak-Rijeka zastupala su brača starešina župe Ivo Polič, župski načelnik Marijan Boras, njegov zamenik Margain i Jovo Ivoševič. Nakon što su pojedini društveni funkcioneri podneli svoje iserpne referate o radu u prošloj godini podeljen je društvenoj upravi i odboru apsolutorij, a potom se pristupilo izboru nove društvene uprave i odbora. Na glasovanje su bile predložene dve liste, ali je veeinom glasova izgla-sana sledeča lista sastavljena uglavnom od članova osnivača i dosadanjih voditelja našeg društva: starešina Marko Mudrovčič, zamenik Matija Zubčević, tajnik Ivan Radetič, blagajnik Romanka Radetič, prosvetar Ivan Lukanič, načelnik Josip Maršanič, načelnica Dragica Rempešič, statističar Eleonora Bačič, gospodar Olga Kirinčič; odbor: Stevo Valič, Jenio Kovačič, Ivan šipuš Drago Lukanič, Vlada Žagar; sud časti: Anton Raspor, Anton Radetič, Ivan Lukanič, Mate Zubčevič; revizori: Gašpar Juretič i Ivan Juretič. Pošto je time rad ovc skupštine dovršen, uzima reč novoizabrani društveni starešina br. Marko Mudrovčič i zahvaljuje brači i sestrama na poverenju, a brači župskim delegatom naročito zahvaljuje, što su svojom prisutnošču i autoritetom omogučili, da jc rad ove skupštine u redu i s uspehom dovršen. Na koncu poziva sveukutvno članstvo na složan i požrtvovan sokolski rad da iskupimo amanet Viteškog Kralja Mučenika za dobro i napredak države, naroda i Nj. Vel. Kralja Petra II. Članstvo odgovara burnim poklicima: Ziveo! JNLENJE. — Proslava dana sv. Save i J. J, Štrosmajera. Dne 2 februara priredilo je naše Sokolsko društvo u školi Jelenje proslavu u spomen se-damstogodišnjice smrti sv. Save kao i 120-godiš.njice roden ja biskupa Josipa Jurja Štrosmajera. Proslavu je otvorio uz pozdravnu reč naš društveni starešina br. Marko Mudrovčič nakon čega je naš podmladak muški i ženski izveo program proslave koji se je sastojao u glavnom od deklamacija, recitacija i pe-sama u ko j ima je opevana slava i veličina velikih naših narodnih prosvetite-Ija sv. Save i J. J. Štrosmajera. Nastu-panje ovih naših malih deklamatora, govornika i pevača bilo je sigurno, od-rešito i svesno, pa su mali priredivači, pod vodstvom učiteljice sestre Vladi-mire Žagar, polučili pravi uspeh i buran aplauz prisutnih. Završnu reč održao je društveni prosvetar br. Ivan Lukanič, koji je u svome govoru izneo u paraleli i dodimim tačkama glavne smernice rada sv. Save i Štrosmajera i njihovog pregalačkog nastojanja oko verskog, nacionalnog i kulturnog podi-zanja našeg naroda. Kod završnih reči prisutni ustaju, da burnim poklicima Slava! odadu počast seni svetog Save, biskupa Josipa Jurja Štrosmajera i Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedini-telja. NOVI VINODOLSKI. — Glavna skupština. Dne 27 januara, na dan sv. Save, održalo je Sokolsko društvo Novi Vinodolski svoju glavnu godišnju skupštinu. Sa zadovoljstvom možemo kon-statirati, da je ovo najtispelija sokolska skupština, koju je u punom broju pose-tilo sokolsko članstvo. Iza »Sokolskog pozdrava«, otsvira-nog po društvenoj glazbi, otvorio je zamenik starešine brat dr. Paden skupštinu. U svom pozdravnom govoru o-dao je duboku hvalu i poštovanje bla-gopokojnom našem Kralju Ujedinitelju te pozdravio Nj. Vel. Kralja Petra II i celokupno članstvo. Sledili su izveštaji tajnika, blagajnika, fiačelnika, prosvetara, pročelnika glazbene sekcije, ekonoma, statističara i nadzornog odbora. Iz podnešenih izveštaja razabire se, da je društvo u ovoj godini u svom radu bilo aktivno. Veoma lep napredak pokazuje i sokolska glazba, koju potpomaže i gradan-stvo izvan sokolskih redova. Pre svog izveštaja održao je brat prosvetar kratko predavanje o sv. Savi, čija se 700-godišnjica smrti slavila taj dan. Nakon podeljenog apsolutorija sta-roj upravi, izabrana je nova uprava kako sledi: starešina Paden dr. Matija, zamenik Marinič Rudolf, tajnik i prosvetar Deprato Dragutin. načelnik Ha-rapin Stanislav, zamenik Sučevič Božidar, načelnica Kriškovič Anka, zamenica Ježič Izabela, blagajnik Kriškovič Franko: članovi uprave: Mikuličič Kuzma, Šerma.m dr. Andrija. Mudrovčič Franko, Piškulič Milan, Sokolič Marko, Mudrovčič Antun, Dobrič Ivan, Daso-vič Danica, zamenici: Piškulič Ivan Ar-bica. Piškulič Ivan Juraš, Dobrič Božidar, Zoričič Ivan, Mudrovčič Nikola, Potočnjak Antun, Ježič Filip, Uravič dr. Vinko. Nadzorni odbor: Dorčič Bo-goslav, Petrinovič Ljudevit, Ježič Ivan, zamenici: Maričie Joso, Maričič Tihomir. Sud časti: Mažuranič dr. Milutin, Lukačič Ivan, Stipanič Josip, zamenici: Junačko ing. Juraj. Ježič Petar. Posle svršetka skupštine otsviran je ponovno »Sokolski pozdrav«. Največu smetnju u svom radu ose-ča društvo u nemanju svog doma. Več je dosadanja uprava u nekoliko svojih scdnica raspravljala o gradnji Sokolskog doma u Novome. Zadača je nove uprave da u ovoj godini definitivno reši to pitanje koje je baš u Novome od presudne važnosti za uspešan rad Sokolskog društva. Sokolski dom nam je potreban, i do njega moramo RAB. — Glavna skupština. Dne 27 januara t. g. održalo je ovo Sokolsko društvo svoju glavnu godišnju skupsti-niu. Prisutno je bilo skoro sve članstvo, cime su i ovaj put pokazali visoku so-kolsku svest na ovoj mrtvoj taca Skupštinu je otvorio zamenik starešine brat Bakota, koji se je u opsir nijem pozdravnom govoru osvrnu na sve prilike i pojave, koje su se c№ godile u ovome društvu. Takoder J vrlo dirljivim rečima prisutnima spo-menuo onaj najteži gubitak, što ga J pretrpela cela Jugoslavija, a time naj više i naše Sokolstvo gubitkom *"azn nopočivšeg Viteškog Kralja AleKsai dra I Ujedinitelja. Iza njegovo g g°v ra pročitali su svi funkcioneri svoj izveštaje, te se odmah moglo,V1 _ da je ovo društvo minule godine P kazalo vrlo veliku delatnost pogoto na tehničkom polju. Ništa manj e zaostaju ni ostali izveštaji koji su li vrlo bogati. Od zamerne je vrednosti spoffl nuti rad u veslačkoj sekciji, koju J vodio br. dr. Tomašič Marijan. ~ bavljena su bila dva čamca, na ma su članovi i naraštaj ovoga koji- dru- 1* štva na natecanjima u Novom Prva mesta i time dobili prelazni zUP ski dar brenčanu statuu sokola-veei ča. „ Iza svih izveštaja i iza kratke pa ze prešlo se na izbor nove uprave-starešinu bio jc jednoglasno . višegodišnji starešina br. A. j0! Za zamenika starešine br. Bakota sip. Načelnik je ostao stari пасе.”:с br. Ante Bačič. Načelnica s. Domi Marija. Tajnik: br. Opatič Josip, P svetar: br. Bačič E. Blagajnik: br. * , sen Rajmund. Ostali odbornici: . Legac Vjekoslav, Marelič Andeo, bP njol Šime, Jurič Nikola, Tonsa sta, Tonsa Ivo, Kopani Artur, kini Josip, Ilič Mato i ostali. . vj Sa skupštine su poslani brzO] Nj. Vel. Kralju Kr. namestniku Peroviču Ivi i Savezu SKJ. E- *>• Župa Varaždin VARAŽDIN. — II župski čarski tečaj. U damima 16 do nuara o. g. održalo je načelništvo . kolske župe Varaždin sedamdne^ smučarski tečaj za početnike i ,lZ s(1. banije smučare. Tečaj održan J° sretljivošču starešine lepoglavskož kolsicog društva brata Spasojeviča . odličnom terenu Kozjanski PasDJ _J kraj Lepoglave. Tečaj je Strane načelništva župe br s Pongračič. Učesnika bilo je 12 1! .• od kra.i Lepoglave. lečaj je voul1^-n|co Strane načelništva župe brat L/| -i 712 ti društva. Predavalo se dnevno 8 sa Svih častiva rada bilo je 48 od 2 teoretski. . , Tečaj bio je na strogo ,'nte.1L$. SKoj bazi, te su tečajnici sami Pr,r vali jelo i brinuli se za sve^ P* opskrbe. Svi su tečajnici svršili s vidnim mpretkom i uspehom R. M- a ••»a K *2 s o ^2 Co I I? i o S >s S o f Kllflli V&dlVlbtrJlO ali nq/Sctitinef& KlliAMIAfT’DEIf llUHfAIUftAUUnHOVAfl 31-9 Oglašufle iiiiiiiiiiimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii u Sokolskom iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii glasniku f Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-niča šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 i s l JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICAl u Ljubljani regislrovana zadruga s ogranlčenim jamsfvom 29-9 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom Pošiansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 25-43 Zahtevajte cenik! 30—9 IrfMe savez 5.K.L K,.l|e,l„. J»go.l.vl|e