Izlazi mesećno Uredništvo i uprava Ljubljana — Dravlje. Telefon broj 42.89. Oglasi po cjeniku Pretplata za čitavu 1940 god. din 30.—. I i ! Svima gg. mesari* ma i kobasičarima Pošto su cene pojedinim mesarskim potrepštinama zbog nastalih prilika poskupile to donosimo u današnjem broju u glavnome one predmete u slikama sa novim cenama koje su danas maksimalne pa preko ovih cena niko nikome neka ne plati. Uostalom upozoravamo naše cenj. čitaoce, da ne dadu kod sklapanja na-rudžbina u ime kapare nikome preko 10o/o od iznosa narućbe, a najbolje da kaparu uopšte ne dadete, pošto svaka solidna firma dobaviće Vama poručenu robu i bez kapare. Mnogi od Vas imadete već iskustvo u pogledu davanja kapare kao i sa putnicima ,koji obično, pa i ako nemaju ni topogledne dozvole, traže više od 10o/o kapare; zato štedite sa kaparom — biće bolje i sigurnije. Ponova apelujemo na sve gg. mesare i kobasičare, da se već jednom pretplate na Mesarski List“, koji Pije samo Vama već i po Vaše osobje potreban i koristan. Tako se malo savesnih majstora odazvalo za pretplatu, da skoro ne možemo navesti »jih broj, pa badava više ne može-ttio a ni nećemo redovito svima slati 'ist već samo pretplatnicima. U svakoj mesarskoj kući treba da imade >,Mesarski List“. Svi majstori mogu u njemu oglašivati svoje potrebe za "^^nike (šegrte), pomoćnike, kupnje, ! Prodaje .dadem u najam, tražnju mesnica. gostiona i t. d. Nadalje pomoćnici kada traže službu ili žele istu i promeniti i t. d. Za sve ovakve oglase I treba da se poslužite svog stručnog ! lisla pa, da se i pretplatite nanj. Lovac Jozel J njegove lovačke priče U lepoj planinskoj varošici ispod Karavanki — Tržiču u Bastlnovoj gostionici skuplja se svako veće, leti pre večere i zimi posle večere, odlično društvo pravih Tržičana. koji za stolom prebacivaju kraljeve, kečeve itd. Pošlo se ovo društvo sastojalo od samih tržičkih prvaka to je u njiho-Vo društvo stalno dolazio i naš dru-gar Jo2l Gođnov, mesar i kobasičar. ^(0,IP‘ svoje znanje i mesarsko ume-R > i' a° dugogodišnjom praksom u Umu j ostalim nemačkim gradovima. Naš je Jozl čovek srednje rasti, mišičast za trojicu a jak za četvoricu, ispod nosa lepc crne brčiće zavrnute po načelu ekscara Viljema, na glavi uvek zelen lovački šeširič sa vrlo lepo negovanom bradicom divljeg jarca, a pored toga u džepu nosi sobom uvek još jednu takvu bradicu, koju voli da pokazuje svojini mušterijama i vrednim slušaocima kao svoju povodnju lovačku troferju. Vatren špor-lisla. uvek nasmejan, šaljivčinn da boljeg ne možeš pronaći, pokraj lo-"j1 i(’š ' parajlija uživao je najbolji glas le ga sve volelo, a pošto je bio jos momak najviše ga voleo ženski >V.eL dasU sve lepe. uđađbe ^l.me Irztčanke stalno trčale u njo-'r°vn mesnicu te mu donosile lepe pa-on se ipak kasno rešio na ženidbu. A za njegove lovačke priče uvek se Pronašli svedoci koji su bili pod zakleivoin spremni potvrditi, da je M (' što je Jozel ispričao gola islina. Pilo (o odmah posle završetka svet-) 0g rala. Šef tržičke carinarnice bio 1 u ono vreme danas već pokojni .'ha Cop, kojeg je tržičko društvo Ji-ojavalo medju svoje najodličnije •inove. Posle takve male i dobre večere, koje je voleo da priredjujc lovac .lozi, je dobro vino ulilo svima dobru volju i u takvim trenutcima iskoristio je Jozl priliku za svoje lovačke priče. Pozvan da priča, vrlo rado je nato pristao a društvo uveh posle lakve priče smejalo se tako da se sva soba tresla. Evo jedne ovakve pričice. ,.Palo jedva za pedalj suvog snega" priča Jozl. „Uzmem pušku pod mišku le podjem do Žnidara (gostionica u Tržiču). „Žane — ideš li samnom lamo na njivu po zeca da budemo imali za večeru11 upitani Žnidara. Žnidar je bio odmah spreman. Dodjemo do zelnika — mesec jc baš provirio iza oblaka te pokazao svoj prvi krajac — vetar je oštro pirio, a zima je bila da smo bili nas dvoje svi tvrdi. Ođje-danputa začuli neku čudnovatu skvi-ku, kao da cvijuće zec u lisičjim kan-žama u samrtnome strahu. Pucam to potrčim za glasom. Nisam se prevario. Tamo u razoru pronađjoh zeca. kojeg je lisica od straha pustila, u poslednjim trzajima. Uzmem zeca te podjemo Žanom natrag. Stigosmo baš u kuhinju kod Žnidara kada je zec poslednji put ispružio papke. Ja pogledam bolje te primetih da je zečica koja bi skoro trebala da dobije mlade. Brzo joj pustim krv, razparam trbuh te izvadim iz utrobe tri posve dorasle zečiće, koji se radosno prebacivaše u toploj ruci. Šta da radim. Mislim — i pogodim Žane dade mi šaku tople vate, namestim u džepu gnezdece, sednem na bicikl te odjurim u Tržič. Iznad svinj-ca na tavanu imala mačka mlade. Bacim mačeta v vodu, zečiće pak namažem petrolejom te jih položim u toplo ma čije gnezdo. U tmici pričekam da se mačka vratila. Malo je njuškala a zatim legla kraj zečića koji su se skoro zatim napili mačinog mleka. Svakog dana polazio sam da vidim zečiće i mačku te na svoju veliku radost ustanovio da zečići rastu kao konoplja. Nakon šest nedelja već su toliko poodrasli da ih je mačka samo gledala i divila se. Odlučio sam da ču još iste nedelje zečiće od mačke oduzeti i metnuti u zečju staju. Podjoh u petak opet u svinjac — tada sam imao šta da vidim. Zečići su na čudnovat način upali u svinjac i svinja ih sve proždrla. „Dakle šest nedelja mučili se“ rekoh ,.a sada takav svršetak". Društvo je od smeja pucalo a svedoci su potvrdili da sc sve u istinu tako dogodilo kad najedanput ustade od stola Miha Cop. lupi kao Vojvoda Vuk, čvrsto pesnicom po stolu i reče: ,.Ne, ovako pak ne dozvoljavam da bi me neko držao za budalu", dohvati Subaru i ode bez ijedne reči u drugu gostionicu. I uvek kad god je Jozl opet u društvu uzeo reč, Miha Čop se od društva udaljio. Ješ iedna Joilova Podje veće društvo u lov. Kada odmakoše prilično od varošice sretnu šumara. Jozl potrči do njega te ga ljubazno zapita „šta ima novoga?" šumar pak isprči se te zatraži od Jozlna lovačku dozvolu. „Pa ja ima-dem dozvolu" reče Jozl (a prstom pokaže na društvo) „vi samo pitajte dal imaju ovi svi dozvole" te brzim koracima odjuri po drugoj strani natrag u varoš. Kad je šumar od društva zatražio dozvole svi mu ili pokazaše a Jozl koji ju nije imao pravovremeno izmakao je ruci pravde. Stručna uputstva (Nastavak) Prirodna boja creva je crvenkasto do žućkasto siva. Boja onih creva ; koja su duže ležala postaje tamno crvena, zelena i crnkasla, dok miris i ovakvih creva postaje neprijatan. ; Ujedno sa ovim promenama u boji I gube creva svoj elasticitet i više nisu I dovoljno jaka za punjenje. Ovi ne-j doslalci toliko su značajni da sc ova-j kva creva ne mogu upotrebljavati u i kobasičarslvu. Žućkasta boja i Ako se kod creva pojavi ova boja, onda se sa sigurnošću može smatrali, da su creva dugo ležala, a lo naročito da su ležala u soli suviše suha. Uzrok može bili i u tome da su creva bila usoljena nedovoljno ohla-djena ili su bila izložena dnevnoj svetlosti ili čak sunčanim zracima. Ako sc creva suviše dugo drže u cre-varni imaće to lošeg uticaja na njihov miris i čvrstoću. Zelenkasta boja Zelenkasta boja kod creva pokazuje da se roba nalazi već u stanju Iruleža. Uzrok leži u tome, da su creva dugo ležala neispraznjena ili su odmah posle ispraznjenja još topla bila nagomilana, a ne kao što je to jedino pravilno, obrnula i rashladje-na u hladnoj vodi. Ova pojava pokazuje se i kod slabo soljenih creva. Sveža svinjska creva naročito podleže ovom kvaru, jer su vrlo sluzava i ljeti mogu da se pokvare i u vodi, koja nam se čini hladna. Zato će biti preporučljivo da se ljeti dodaje nekoliko komadića leda loj vodi. Kod ove promene boje gube creva svoju vrednost za punjenje u vrlo velikoj meri. a miris im je neprijatan. Creva mogu ostali u vodi najdalje 12 do 24 časa, a u slučaju da nisu bila upotreb-Ijena Ireba ih ponovno usoliti. Crnkastc mrlje Crnkaste mrlje pojavljuju se u slučaju, ako creva nisu u dovoljnoj meri očišćena od sluza i nepravilno usoljena .Isti nedostatak pokazuje se i kod creva, koja su ostala neupotreb-Ijena pa su onda nedovoljno ocedjena ostavljena u soli. Crvene mrlje Ove mrlje su kolonije izvesnog bacila. Ovaj bacil nije štetan po zdravlje, pa ni vrednost creva za punjenje nije smanjena, ako se mrlje pojave u manjem obimu. U tom slučaju mogu sc creva temeljilo očistili i onda ponovno posoliti. Ako su medju tim kolonije ovih bakterija opsežne, onda se creva više ne mogu upotrebi ti. Tamno siva boja ili mrlje Ova se boja pokazuje kod creva, koja su bila posoljena sa soli, koja je denaturisana pomoću sode. Ova pogrešno soljena creva prouzrokuju i onaj poznati ukus po sapimu, pa prema tome nikako ne bi smela da budu upotrebi jena u kobasičarstvu. Treba dakle čuvati se da soda dodje u dodir sa crevima, koja čuvamo u crevarni. Da ne bi tko od naših čitalaca ovo pogrešno shvatio, jer sc soda u kobasičarstvu mnogo upotrebljava za čišćenje posudja, stolova itd. podvlačimo, da se to odnosi samo na creva, koja ee duže ležati. Hrenovke (frankfurtske kobasice) Hrenovke treba da su zlato žute boje, da imaju pikantan miris i pri-ukus po dimu i da radi sastava sme-se za ovu vrstu kobasica kao i odgovarajućeg izbora creva pod zubima puckaju. Obično se upotrebljavaju za ove kobasice ovčija creva. Kod frank-Jurlskih kobasica pokazuju se nedostatci više puta i najboljem kobasi-čaru. Sloga ćemo pregledali, kakvi se nedostatci pojavljuju najčešće i na koji način ih možemo sprečiti odnosno odklonili. Neprava boja Smesa nije još bila skroz konzervirana. Treba naravno obraćati pažnju pravilnom sastavu smese i preradi mesa. Ako je prat usled upotrebe bikovljeg mesa tamnije boje, onda treba dodati više slanine da se postigne odgovarajuća boja. Može se dodati i svetlije svinjsko meso (od prilike 20o/o) i onda obična količina slanine. Meso i slanina moraju bili dobro ohladjeni i nc smeju se ogrijali prilikom puštanja kroz Wolf ili Kuter, jer to prouzrokuje da meso izgubi lepljivost. Noževi i ploče u Wol-iu moraju biti doboro oštreni Jako išlo i noževi u kuleni kod kojih treba obraćali pažnju i na pravilno nameš-lanje. Količina slanine koja se dodaje neka bude 35 do 10°/o. Ako smesa u kuteru dobije odgovarjajuću boju i dobro je lepljiva, onda možemo bili sigurni da će kobasice imati le-pu boju i da će bili glalke i fine. Uslov da sc u dimu postigne željena zlato žuta boja je. da se pre dimljenja kobasice dobro ocede od vode. Kobasice dime se u toplom dimu. Treba obratili pažnju da se kobasice obese u pušnicu u pravo razstojanju, da se ne dodiriju. Važno je takodjer da se kobasice vadjenje iz kazana ne hlade u suviše hladnoj vodi, jer to prouzrukuje zagasitu boju. Pravilno je med ju lim, da se kobasice hlade u vodi topline ruke i da se najmanje 3 minuta mešaju. Nakon toga obese sc kobasice na palice i još jedanput obliju vrućom i nemasnom vodom. Ovakvim postupkom dobiju kobasice trajan sjaj, ostaju glatke, brzo se osuše i ne gube boju. Sivo-zclenkasta mesta Kobasice su iz kazana došle u suviše hladnu vodu za hladjenje i zbog brze promene temperature ušla je u nje voda. Na taj način nastaju ove promene u boji. Kao što smo gore rekli, treba kobasice tri minuta hladiti u vodi topline ruke, obesiti ih onda i oblili vrućom vodom. Ovaj isti nedostatak pokazuje se i kod kobasica, koje se ostave u vlažnoj hladionici bez dovoljno ventilacije, a prethodno nisu bile dobro dimljene. Lrevo koje po dimu nije bilo dovoljno konzervirano nije u dovoljnoj meri otporno prema vlažnosti vaz-đuha i dodiru sa vazduhom dobiju dotična mesta zelenkastu boju. Isti pojav pokazuje se, ako se kobasice u hladioni znoje, što se dogadja onda, ako se vrata hladione ne zatvaraju kod ulaza i izlaza iz hladione pa se na taj način omogući pristup toplom vanjskom vazduhu. Mrlje se u tom slučaju pojavljuju naročito na mestima, gdc se kobasice dodiruju. Da se taj nedostatak spreči, treba obraćati pažnju pravilnom dimljenju, dalje treba ih obliti vrućom vodom da se osuše usled sopstvene temperature. Ako se kobasice moraju čuvali više dana, onda jc preporučljivo, da se u hladioni ostave u 3% slanoj vodi, u kojoj se vrlo dobro očuvaju. (Nastaviće se) Iz prakse za praksu RECEPTI Ne bacaj otpatke Kosti. Od kosli izradjuje se košlana Čuvajte svoje mesarske strojeve Džingernjača (Jetrenjača) Preporučiva se, da se upolrebljava izrieilo posve s\eži malerijal, da se teslo odmah puni u ereva le da se kobasice odmah kuvajii. Kod kuvauja sastavnih deiova za teslo treba položili pažnju nalo, da se kuvaju polako i nikada u vodi lo-lijoj od ‘JU stepeni C, ako se želi poslići valjan proizvod. Meso što se za tu svrhu kuva. treba da se izvadi iz kazana dok se ono još ne odluči posve lako od kostju. Ako se iako pacii onda meso zadrži za prehranjivanjc potrebne tvari, a pored loga bit će i gubitak na težini minimalan. Kod kovanja kobasica uvažujle, da se one meću u kazan tek onda kad voda ključa (vri) pošto temperatura vode odmah upadne kada u nju do-dju kobasice. Jetrenice (džigernjaće) mogu sć kuvali samo u vodi od 83 do 85 stepeni C. Kod kovanje o vodi oko 100 stepeni C gube kobasice suviše masti i rado pucaju. Kod paranje zaklane stoke izvade se jetra (crna džigerica) i nalako se operu u studenoj svežoj vodi a onda treba ih obesiti da se ohlade. Hla-djenje u vodi, nije preporučljivo pošto u vodi džigerica mnogo gubi na prijatnome ukusu. Ako se slučajno mora da upotrebljava džigerica od goveda ili jaka tamna svinjska džigerica, onda preporučiva se, da se sveža džigerica iseče u pločice te u hladnoj vodi valjano izcedi i istisne da izcuri tamna krv. Džigernjače, pošto smo ih posle kuvanja ohladili u vodi, neka se posle vadjenja iz vode podrže za pola minuta u kazan sa čistom vodom (dakle bez masnoće) od 85 do 90 stepeni C, da crevo gubi mast i da se kobasice brže osuše i da dobiju u dimu lepšu boju. iikalesu koju može spravljati svaki -mesar bez naročitih sprava i uredjaja. Mnogi mesari proširili su svoj posao domaćom proizvodnjom kobasičarske | robe. Izradjivanjem jednog vrlo finog | i tečnog specialiteta može se besum-nje privući mnoge nove mušterije te i više udovoljiti i privezati staru. Radi ! se o Lako zvanom govedjem jeziku po francuskom načinu koji se spravlja ovako: mast koja služi tvornicama sapuna I kao sirovina i za fabrikaciju slea- Bcrlinska fina đžigerujača (jctrenjaea) Za 25 kg ove džigernjače upotrebi se 12V* kg svetle, sveže svinjske đži-gerice, koja se (oprana u hladnoj vodi) pridodatkom od 250 grama soli i jednog povećeg lukca (Zsviebel) fino samelje ili njihačim noževima iseče. Zatim pušta se kroz 3 mm ploću na Wolfu 1272 kilograma trbušne slanine. Obe mase metnu se u banjicu, gde treba da se dometnu sledeče mirodije: Vž kg soli (bez obzira na onih 250 grama što su se pridodali dži-gerici (jetrama), 25 grama belog. bi-bera, 20 grama muškatnog cveta. Mešali i dobro gnjesti treba 20 minuta. Zatim se smesa valjano napuni u masna svinjska creva. Kobasice kuvaju se med ju marljivim okretanjem u vodi od 85 stepeni C, a to prema debljini do 1 i V, sala. Gotove kobasice oplaknu se u hladnoj vodi. Narednog dana stave se kobasice za 2 do 3 sata u slabi dim. Jezici, bez grkljana, solju valjano obradjeni (peklani), prokuvaju se, te onda, još topli očiste od tvrde bele pokožice, od žila, masti i t. d. tako. da ostane samo meko meso. Onako očiščeni jezici puštaju se da rashlade. Potpuno ohladneli jezici omotaju se svaki pojedini, jednim listom slanine ili mrežom svinjske masti, koci čega treba položiti pažnju nato, da bude jezik potpuno jednoliko umotan i prekriven jednim od navedenih umota podjednako sa sviju strana. Košuljica od masti nesme ni na jednom mestu da prilegne na jezik dvostrukom debeljinom u naborima. ,Ovako umotani jezik turi se šiljastim krajem napred, u primerno široko govedje crevo koje se prethodno raskvasi vodom. Crevo treba okrenuti tako da šiljasti kraj jezika dospe u uži kraj creva. Ovaj se kraj otsecanjem prilagodi obliku jezikova šiljka što je u njemu, a krupniji kraj se sveže. Ovako u crevo smešten jezik drži se četvrt sida u klučanoj vodi ili još bolje, tako dugo dok crevo ofuri i čvrsto prilegne uz jezik kojim je punjeno. Posle toga ukloni se uklopljeni štetni vazđuh iz creva ubodom igle. Zatim treba da se delikatese poda privlačivi vanjski izgled što se postiže time ,da se gotovi proizvod nekoliko puta redom, oliči sveže tučenom svinskom krvlju, dok ne dobije lepu tamno crvenu boju. Od upliva vremenskih prilika mogu se ovi specijaliteti zaštitili primernim stavljanjem u dim. Da bi se izbeglo gubicima na težini te roba što duže mogla držati bez kvara .preporučljivo je, čuvati kavane i očiščene jezike u petpostolnoj solnoj rastopim (dakle na 100 litara vode 5 litara soli) ulitoj u kamene lonce, iz kojih se jezici vade prema potrebi i meću u creva. Ovim načinom roba ostaće uvek sasma sveža i sočna te neće ništa izgubiti od svoje prvotne težine. Poznato je svima našim drugovima, da prosperitet (napredak) radnje ovisi najviše do toga kako je mušterija usluživana, zbog toga Vama savetu-jemo, da joj u svojoj radnji pružate i ovu ukusnu delikatesu. rina a posle toga izradjuje se od njih tulkalo a o slalak upotrebljava se kao gnojivo. Drugi način upolrebljavanja kosti je proizvodnja spodijuma (košlanog ugljena) koji služi tvornicama za rafinaciju te za fabrikaciju crnih boja i mastila za cipele. Neke naročite kosti, osobito od nogu goveda služe deljarima (rezačima) za izradu galanterijskih predmeta lako n. pri drške za štapove, suncobrane i t. d. Rogovi. Poznato je da je upotreb-Ijavanje govedjih rogova mnogostrano. Rogovima prvo otseku se vrhovi koje strugari upotrebljavaju u galanterijske svrhe. Zatim se rog po dužini preseće i kod visoke temperature raz-vuče u formu ploče od kojih se izra-djivaju razni predmeti (češljevi, dugmad i t. d. Poznata firma R. Grudnik, zavod za mesarske potrepštine, Ljubljana— Dravlje izradjiva od govedje i jelenove rožine vrlo lepe držke za ma-sate (štrajhere) kao i držke za viljuške za vadjenje mesa. Papci. Oni se metnu u sušione pa se onda samelju. Dobiveni prašak služi kao dušično gnojivo, naročito za kulture pirinača (riža) a upotrebljava sc i kao prašak za kaljenje ocjel'a. Smesti spomenute otpatke u kakav ugao šupe to ii neće praviti nikakve smetnje. Ako je potrebno posipaj ih slabo razredjenim krečnim mlekom. U svim većim gradovima ima mnogo firmi koje se bave kupovinom tih otpadaka, obrati se njima i dobro ćeš ih prodati. Dobar alat ie pola uspeha u radu Ova stara izreka potvrdjuje se. svakodnevno i važi za sve zanatlije a naročito za mesare. .Mesar koji ne razpoluže dobrim alatom nemože racijonalno raditi t. j. nemože na vreme obaviti posao dok ga sa dobrim alatom obavi brže, lakše i bolje. Loš nesuvremen alat može mesara baciti do propasti. Loš alat znači 25 posto gubitka — dakle četvrtina čistog prihoda propada svakodnevno, godinu za godinom. Možda i ti radiš nesavremenim alatom koji te upropaščava iz dana u dan. Promisli dobro i nabavi si dobar savremen alat pa češ mnogo time uštediti. Firma R. Grudnik, Ljubljana—Dravlje, imade zalihu sviju suvremenih mesarskih potrepština. Ovo je preduzeće zbog solidnosti u materijalu kao i tačne posluge poznato u čitavoj državi. Poduzeće poslaće Vami na zahtev svoj bogato ilustrovan cenik besplatno — sačuvajte ga pa ako Vami kad god bude šta potrebno obratite se firmi. Frankfurtska đžigerujača (jetrenjača) Pet kilograma sveže svinjske dži- Ja svo j sapun pravim sam . . . (Takodjcr racionalno iskorišćivanje masnih ođpadaka.) gericc (jetara) sečc sc na tanke pločice, obari nekoliko ,a zatim metne u sito da oleće voda i da ohladi. Za ovu količinu jetara (džigerice) uzima se 5 kg kuvane teletine, 77» kg' čuvane bilo koje svinjske lustine i 27» kg sirovog mešovitog svinjskog mesa od vrata ili Irbusine, koje meso se odvojeno seče na Wolfu kroz 3 mm ploću. Sve se zatim ukupno dobro smeša i pušta sa pridodatkom od 200 grama sirovog lukca kroz najfiniju ploču Wolfa. Od mirodija dometne se na svakog 72 kilograma: 15 grama soli, 17a grama belog bibera, 1 gram nastruganog muškatnog oraha te na 10 kg mase 2 kg kuhanih sitnih kocki od slanine. Mirodije, kocke od slanine i testo za kobasice dobro se smeša i zatim puni u uzana svinjska masna creva. Kobasice kuvaju se u toplini od 85 stepeni C i zatim metnu se u tekuću vodu da se ohlade. Ako se ove kobasice meću u dim. srne to biti samo slabi dim. Govedji jezik po francuskom načinu Svaki napredan mesar danas proizvodi već i kobasičarsku robu. Zbog toga izabrali smo jedan recept za đe- Za izradjivanje dobrog domaćeg sapuna smeša se 3 kilograma masti (može se uzeti i užežena mast, otpatci slanine ili slična mast) sa 1 kilogramom 80 postotnog jetkog natrona (Aetznatron), koji se dobije u drogeriji, i četiri litara vode, nato se ova smesa jedah sat kuva u gvozdenom kotlu (kalajsani ili počinjeni kotao nesme se upotrebljavati jer ga jelki natron nagrize). Posle jednog sata doda se još 4 litara vode i 3 šake soli. Ova smesa treba opet da se kuva pola do jednog sata. Zatim se sapun u kotlu ostavi da ohladi, a kada otvrdne raseče se u primerne komade te osuši na deskama. Ako se želi još čistiji sapun, treba ga narednog dana još jednom prekuvati u istoj vodi koja je ostala u kotlu ispod sapuna. Drožda na dnu kotla upotrebljiva je za čiščenje raznih kovinastih predmeta. Uprava mesarskog lista prima u posao mesarsko-kobasičar-skog stručnjaka koji imade usposobljenost uređivati mesarsku-kobasičar-sku stručnu knjigu II. izdanje, koju ćemo izdati u godini 1941—1942. Potrebno gradivo već imademo pa u koliko i sam nešto ili mnogo donese bit ćemo mu zahvalni. Uvjeti su sledeči : Svak imesarski majstor koji hoće i želi da mu strojevi stalno besprekorno funkcijonišu i da ih što duže vreme očuva treba da vodi strogo računa o njima to je. da se stara o tome da su strojevi redovito i dobro očišćeni. Iskustvo uči da strojevi mnogo više propadaju zbog njihovog zanemarivanja nego zbog rada. Prema principu strojevi moraju se čistili posle svake upotrebe što naročito važi za Wolf. Blilz, Kveč stroj za mešanje i stroj za punjenje kobasica. Ne radi se ovde samo o čiščenju onili deiova koji dolaze neposredno u dodir sa preradji-vačkim materijalom već da se čitava mašina očuva od prljavšline i od zardjanja. Osobito rđju veliki je neprijatelj mesarskih strojeva, koja se na njima vrlo rado pojavljuje ponajviše zbog loga što su strojevi siaino u mesnici izloženi vlagi i mokrini. Razne kiseline koje se stvore u masti, kao i so. unišlavajuće dejstvuju na delove strojeva ako blagovremeno nisu čiščeni. Za čiščenje strojeva upotrebljava se vruća voda koja nema u sebi pešćanih i drugih jetkih tvari. Soda za omekšavanje vode nesme se upotrebljavati već samo za tu svrhu u trgovini vrlo dobro poznala srestava. Vrućom vodom čiste se samo nelakovani delovi strojeva. Lakovani delovi pak ciste se krpom nakvašenom u toploj vodi. Posh čiščenja lakovani delovi glačaju se suhom krponi na koju se sipa par kapi čistog ulja. Vrlo pogrešno je sipati vraču vodu mi stroj iz kante jer može na laj način da se desi da voda udje u uljane delove stroja (u lagere i t. d.) te odstrani sa njih zejtin i mast što važi naročilo za delove starih i već duže vremena upotreblja-vanih strojeva koji nisu više hermetički zatvoreni. Strojeve koji su vezani ugra-djenim motorom lakodjer nesme se posipali ili prskati vrućom vodom pa i ako su motori hermetički zatvoreni odnosno izolirani jer si* može ipak desiti da voda u njih udje i prouzrokuje u motoru defekte zbog kojih nastanu smetnje ukradu. Naporno a vrlo potrebno je čiščenje \Volfa jer se sa luknja, rupica i čoškova vrlo težko odstrani mast i mesni ostaci Prvo očiste se luknje u pločama sa četkom nakvašenom u vrućoj čistoj votli na taj način da se četkom prave kružni potezi po luknjama nakon čega se ploče oplaknu u toploj vodi da sidje masnoća pak se onda obrisu suhom krponi i stave na prozračan prostor da osuše i da 11 rupicama i čoškovima event. zaostala vlaga ishlapi. Očiščeni i suhi delovi Wolfa -kloče. noževi i spuž — namažu se sasma na tanko čistom bezuiirisnom i bezokus-nom mašću da se time spreči zardja/'K ! da preradjivaeki materijal ne prihi-u neprijatan miris. . . Kod čiščenja strojeva za punjenje Kobasica treba skrenuti pažnju nato cia utisniia (dihlungi) ne dolaze u dodir vrućom vodom jer se iskvare i postanu neupotrebljivi. Pre čiščenja tih strojeva treba izvaditi prvo kolben a tek onda početi čiščenjem. Kosilrovani kotlovi i delovi strojeva očiste se čislom toplom vođom koja nema u sebi pešćanih i drugih jetkih tvari jer peščane i jelke tvari uništavaju Kositar. Takodjer nesme se u još vruće kotlov; sipali hladna voda kao i emajlirani de: lovi strojeva izložiti suviše jakoj i brzoj promeni' temperature jer kositar i emelj vrlo rado odstupi od metala kojeg nad zahvati rđja što dovodi do potpunog uništenja i otpadanja emajla i kositara. Kada se kotlovi stave na vatru treiri pazili da ima u njima dovoljno vode. propusti li se lo može se desili du kotao PrIa° gornjeg razvidno je da treba ko; čiščenja strojeva biti vrlo oprezan u sva-J kome pogledu i da treba voditi računa o/ svakojakim slučajevima zato ma i kolik'’ se iskusnome majstoru čini čiščenje strojeva lako pomljivo ipak treba on svoj’ osobje (šegrte, pomoćnike) pravilno uputiti po tome te da ume postići da se| osobje pridržava strogo njegovih uputa 1. Zaposlenje bit će 2—3 godine, a prema potrebi i duže ali možda i stalno. 2. Hrana i stan, kao i sva ostala opskrba u kuci. 3. Plata din 1000,— mesečno bez odbitaka. Ako posle drugog kuvanja sapun neće da otvrdne dometne se još komadić jetkog natrona. Širite „Mesarski list“! iKi'uSK 4. Reflektant treba da vlada perfektno (gramatički) srbohrvatski jezik u govoru i pismu. Prednost ima-đu oni koji su spretni strojepisci i koji vladaju njemački ili češki a po malo i madžarski jezik. Naročito dolaze u obzir maturanti koji su se zatekli u mesarski stalež. G. Sava Markovič, i vi se javite u koliko reflektirale na ovo mesto jer mi neznamo za Vašu adresu. Ponude šalju se na upravu „Mesarski List“, Št. Vid nad Ljubljano, naznakom referencija o spremnosti, dali je oženjen (koliko dece), godine starosti i t. d. po mo-gućstvu i sliku a preduslov poštena prošlost. Povišenje cena mesa u Dravskoj banovini odnosno u Ljulujs' ni Na molbu ljubljanskih mesara Id banska uprava dravske banovine odol'j rila je, obzirom aa porast cenit kod klaoj ne stoke, povišenje cena mesa kao siedij govedje meso I. vrste 1! —lb din, svinjski meso sveže (kare) 22,— din, vratina 20.-; din, slanina sveža, salo starih prasićl 20. din, domaćih 18.— din: teleće mest* but 18— din, pleće, hrbet 15.— din, vri*1 i grudi 14 - din za kg. Dobro bi hi|0 kada bi primeru ljubljanskih mesara iK sledovali i ostali mesari u državi. Mesaril Kad kupite nove cipele, dajte ih u h1. než uakvasiti. To učinite time da na1 jele u neku posudu, koja je dosta velik i'irnež u visini do 2 cm, to jest tohri da kad metnete cipele u posudu firiK zalije djonove. Na ovakav način neka ^ kvase cipele 4—5 dana. Firnež učini dj1),, i ostale donje delove nepropustivim i vodu te tako isto i za hladnoću kw. osobito u zimi čini noge hladne te reUi’L tične. Tim postupkom su cipele Iraj111;1./ a reumatizmu neće Vas lako mučiti •' će cipele biti toplije. SpecšjaSm mesarske nošeni š štrešHera iz prvoklasnog eeiška, marke SI. G. O. najbolji su Broj slike Nož po nazivu upotrebe Dužina sečiva i colima 4 5 6 7 8 9 10 U 12 i nož sa zbadalom 55 3 nož sa viljuškama ..... — — — _ __ — ~ 100 120 £ 4 nož za salamu — — — — 48 56 64 78 3 5 nož za šunku, šiljast .... — — — — — 44 48 58 62 6 nož za šunku, okrugao . . . — — — — — 44 48 58 62 o. 10 nož dalmatinac .... — 32 36 42 54 62 70 80 86 11 nož bodež — — — 38 44 54 66 — — 2. 13 nož za rajžele i creva . . — — 44 48 54 — — — 0 14 nož za vađenje kostiju . . . 24 26 34 42 48 58 72 — — •o 16 nož za panj — 28 32 40 48 58 70 82 94 18 nož za tablu . . — — 38 46 54 64 72 80 88 1 21 kuhinjski nož 15 18 20 24 28 36 40 — o. 22 nož za sečenje kostiju . . . — — — — — — 82 94 118 25 nož za delikatesne radnje . . — — 30 34 40 50 60 — — Noževi „Rosilrei" so 40o/o skuplji od gornjih cena Br. 2 lopatica za mast, obična................................... , din 45,— Br išlo iz nehrdjavnog materijala....................................... din 85,— Br. 26 Slit za palac.................................................... din 12 — Br. 27 Opasač bez nožnice..................................... . . . , din 95 — Br. 28, 29, 30, 31 lančići, niklovani..............................., din 35 — Mesarski masati (Štreiheri) — dužina bez drška u colama 8—9 10—11 12 Br. 34 Masat plosnati, sa koricama od rožine . . . . din 95.— 115.— 135,— Br. 35 Masat ovalni, držak od jeienovog ruga . . . . din 115.— 135.— 145,— Br isti sa drškom od drveta, poltiran . . . 95,- 115.- 125 — Br. 40 Masat ovalni, držak od aluminija . . . 100.— 120,— 130.— Br. 41 Masat okrugao, držak od jeienovog ruga . . . din 105,— 120.— 130.— Br isti sa poltiranim drvenim drškom 85.- 95.— 120 — Br. 42 Masat okrugao, za šegrte i kuhinju. 7 cola . din 35,— . . Br. 43 Masat okrugao ili četverokutni . . . . din 95,— 105,— 125,— Br. 45 Pouljani kamen 60.- . . Br. 278 Sprava za sečenje slanine — dužina oštrine u colama: 9. 10, 12, 14, 16 din 140,— 180,- 240,— 280 — 320 — Br. 298 Nož za vadjenje kostiju iz šunke . . 100 — Br. 302 Nožnica, manja ili veća din 50.-60,— Za opasač broj 27. može se dobiti samo okov, t. j. 2 govedske glavice, sa kukom za skopčanje. Garnitura ovakog okova stoji din 18.—. Br. 77 klaonička . . . Br. 81 za panj . . . Br. 82 kranjska . . . Br. 83 za raspolovanje Br. 84 za panj Br. 87 klaonička Br. 88 vojvodinska Br. 89 kuhinjska Br. 91 za panj Br. 92 klaonička . . . Br. 94 kuhinjska . . . . kg din . kg din . kg din kg din . kg din . kg din kg din kom din kg din • kg din kom din Sekire 70 — Br. 95 za panj .... kg din 70.- 65.- Br. 98 čelka za panj . . din 55,— 65,- Br. 99 strugač za panj . din 45,— 80,- Br. 109 slrugač za lablu. din 40,— 65.- Br. 110 staljak za sekire din 30,- 65- Br. 111 panj od grobov drveta 70,— cm 50x50 55x55 60x60 70X70 65.- din 1400,- 1600- 1800 — 2000,— 70.- Br. 231 strugač dvostruki din 55 — 70.— 65,- Br. 288 strugač za tablu din 40 — Napomena Kod narudžbe sekira treba uvek navesti težinu sekire. Sve gornje cene važe za sekire nad H/2 kilograma težine. Sekiram ispod l1/« kg se cena povisi 10.— po kilogramu. Sekire sa uhom br. 77. 92. 87, 81. 84 i 91 liferuju se bez drska. Kod panjeva treba navesti širinu i visinu. Važna napomena Kod porudžbine gornjih predmeta treba obratili pažnju na više stvari: n. pr. kod inasata (streichera) treba navesti osim broja još i oblik oštrica, koje se želi imali, dali okrugao, plosnati ili ovalni. Dužina se razumije uvek bez držka. Na isti način treba i kod ručnih noževa navesti osim kalalognog broja i dužinu sečiva. Preporuča se zbog ispravne liferacije javiti, u koje će se svrhe upotrebljavati naručeni nož, dali istog treba za pandlovanje, za skidanje kože, za tablu, panj, za klanje i t. d., jer samo tako dobiće mušterija lačno onu robu, koju želi nabaviti. Br. 101 Klešte za šunku, krom. ili nikl., na drvenoj ploči . . . din 180.— Išle na kamenoj ili mermernoj ploči...................din 220.— Iste od rostfrei DURALUMA..............................din 60,— više Br. 102 102aštrcaljka za brzosolenje šunke, dve veličine .... din 240.—280.— Br. 105 Drvene špalje za kobasice, 1000 kom..................din 55.— Br. 106 Cevka za punjenje kobasica...........................din 35.— 45.— Br. 107 108 Zbadalo za kobasice sa poljubnim brojem igala. Igla rosl- frei, cena po igli......................................din 5,— Br. 232 Makaze (škare) za markiranje stoke, kovane...........din 55.— Br. 242 Termometar za kazan..................................din 85,— Br. 245 Mera ili vaga za salamuru u drvenij kaliji...........din 95,— Br. 247 248 Slrugač za svinje kalajsan .......................din 16,— 18.— Br. 273 Kanap ili motvoz za kobasice kg.......................din 38.— Br. 290 Sprava za kuvanje šunke od aluminija .manja ili veča . din 550.—650,— Br. 297 Igla za probanje šunke, mesa i t. d..................din 35.— Ista za uvadjanje špage (kanapa) u slaninu, meso i t. d. din 35,— Br. 299 Igla za štrcaljku za šunku . ...................din 45.— Br. 324 Stalak za papir u rolama na 1, 2 ili 3 stepeni din 160.—, 200.—, 260.— Br. 1932 Stručna knjiga za mesarsko kobasičarski zanat . . . din 88,— POŽAR PROVALA NEZGODA ŽIVOT kao i sve ostale vrste osiguranja vodi :■' SLAVIJA ■.■'P/K';! -pP' •■■P -i. '■ iv ' "V jugoslovanska osiguravajuća / banka u LJUBLJANI telefon 21-75, 21-76, 21-77 Centrala: LJUBLJANA Podružnice: Beograd, novi sad, osijek, SARAJEVO, SPLIT, ZAGREB Ekspoziture: celje, Maribor, skoplje, vrsac ZASTUPSTVA SVUDA! POZOR! .FRIGOM \T* POZOR! POSEDNIKI HLADIONIH NAPRAVA iiiiiiiHHitiiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiiimiimiimmiiiHiiiiiiiimiiiiiiiimiiHiiiiiiMiiiimiiiiiiiiiimimiMiiiiiimiiiiimiiiiiimmiiiiiiiii Kao specijalista izvršujem generalnu reviziju, čiščenje, punjenje kondenzatora i kompresora, opravku ventila, štofbikse i sve ostalo kod ma-šinskih hladiona pa bilo kompresnih, avtomatskih kao sviju drugih na amonijak, sumpornu kiselinu, klormentil i t. d., od najmanjih do najvećih hladionih naprava. Zajedno opravljam i izolaciju vodova i t. d. Također prodajem i dobavim nove kompletne male avtomatske i velike poluavtomatske kao i najveće kompre-sorske svakojake hladione naprave po najso-lidnijim cenama. — Tražite za opravku, čiščenje i reviziju hladione moju posetu u kuću. Oni, koji žele hladionu skoro nabaviti, neka traže prospekte i ponudu. specijalista za hladione naprave, KOSEZE A. SLEZAK, — LJUBLJANA VII LADIONI AUTOMAT original BROWN B OVERI, skoro „00. Franko montirano bilo u kojem god mestu u Jugoslaviji. Sa spravom za dnevnu proizvodnju cca 100 kg leda prodam uz cenu 68.000 din. Pet godina garancija. - Upitati na upravu Mesarskog lista PA-ZNJ Svima posednicima HLADIOIVA promptno dobavim Sole akomulatore, cevi sa rebrima osobito jako kositrane kao i sve ostalo za povećavanje hladiona n. pr. Ekspanzirane ploče od plutovine (Korkplatten) Ing. D. Rauberger, Ljubljana VII - Koseze Čreva \ i po najpovoljnijim cenama mogu se dobiti kod D. D. za izradu creua Subotica Kupujemo stalno vsakovrsna creua! Ukusne, praktične, higienske pergament-kese za mast °d V«, V2 in 1 kg sadr- žine, pergament nložci za sandnke za mast od 25 kg sadržine prodavaju se u svim količinama „PATRIA” Industrija za preradbu papira i lepenke »SIJEK, 1IIIN1 ULICI 10 JUGOCRIJEVO ZAGREB Heinzelova ulica 38 Telefon: 6091 Brzojavni naslov: Jugocrevo Zagreb Goldnerovi MESARSKI APARATI OSNOVANO 1906 BRACU GOLDNER * SUBOTIČU TRAŽITE PROSPEKTE 40! „GOLJAR“ aparat za omamljivanje stoke preizkusila je naročita komisija Ministarstva Poljoprivrede (Veterinarsko Ođelenje) u beogradskoj klanici te ga je nakon odobrenja komisije isto ministarstvo svojim razpisom br. 37.453/1V. od 12. maja 1938 god. preporučilo svima klanicaniu i podredjenim vlastima. Aparat „GOLJAK" vlastite je konstrukcije kao i izrade firme R. GMMĐMIK zavoda za mesarske potrepštine LJUBLJEN A. DRAV1J E Aparat nije opasan po rukovaoca i njegovu okolinu jer je udešen na metke bez zrna (slepe metke). Naime u aparatu namešien je probijat-, kojeg eksplozija slepog metka uturi živinčetu u glavu mozak (vidi sliku), a koji se odmah avtomatski vrati natrag. Živinče se odmah bez patnja sruši — nato se kolje. Svaki mesar treba da prikaže javnosti svoju naobrazbu, milosrđnošeu prema pateći stoki. Naručite aparat kod gore spomenute firme. ii! |l|li IJi :f! ®sS) III. II. din 1400, 950, \ 'A lako pj-obije „GOLJAH" ARDIE-VERKao specijalna fabrika za motocikle NURNBERG (Ncmačka) Izrađjuje I. klasne, nai’očilo za mesare vrlo prikladne i preporučive „ARDIE*1 - motocikle Utvrđeno je, da mesari u Jugoslaviji, naročito u Dravskoj banovini ponajviše upotrebljavaju ARDIE~ Motore Svi, koji imadele nameru, da kupite motocikle — kupite „ARDIE" Zastupstvo i skladište, „PRAPROTNIK" — Domžale Mašina Vama ne guta, gnječi meso, ogrija prat, vrlo slabo sječe. — Pošaljite poštom sve noževe i ploče u stručno oštrenje R. GRUDNIK-11, Ljubljana — Dravlje Izdaja Konzorcij Mesarskega iisfa, Ljubljana—Dravlje. — Predstavnik konzorcija Demšar Mirko, Ljubljana — Odgovorni urednik Grudnik R. Ljubljana—Dravlje — Tiskarna „Sava" d. d. v Kranju. Predstavnik Vilčc Peši, Kranj