KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (9) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 JANUARA 1939. PATENTNI SPIS BR. 14531 Kjellberg- Elektroden & Maschinen G. m. b. H., Finsterwalde N.— L., Nemačka. Automatsko postrojenje za zavarivanje pomoću svetlosnog luka. Prijava od 5 juna 1937. Važi od 1 juna 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 6 juna 1936 (Nemačka). Kod automatskog postrojenja zavarivanje pomoću svetlosnog luka moraju elektrode ili žica za zavarivanje odgovarajući trošenju stapajućeg se materijala biti mehanički pomerane napred. Pošto sa sve većom dužinom luka, dakle pri i suviše laganom pomeranju napred, raste i napon luka, to bi bilo najjednostavnije, da se motor za pomeranje napred stavi na napon svetlosnog luka, jer motor radi u toliko brže, u koliko je viši njegov napon i obratno. Ovo se jednostavno vezivanje ipak ne može bez daljeg upotrebiti, jer otkazuje pri paljenju svetlosnog luka, pošto elektroda po dodiru obrađivanog komada mora biti povučena unazad. Stoga su tražene različite druge vrste elektrodnog upravljanja i puštalo se da lučni napon utiče na kakav rele, da bi se ovim mehanički pomoću spojnika koji se može izmicati i pomoću kakvog mehanizma za promenu uticalo na pomeranje napred elektroda. Ta-kođe je već predlagano, da se pomoću re-lea stavi u dejstvo kakav otpor u kolu polja motora za pomeranje napred ili Leo-nard-diname koja napaja motor za pomeranje napred, da bi se na ovaj način re-gulisna dužina svetlosnog luka i time i pomeranje napred elektroda. Sve ove mere ipak uslovljavaju srazmerno obimni uređaj ili imaju nedostatke, koji imaju za po-sledicu nesiguran način dejstva. Ove pomenute nezgode se otklanjaju ovim pronalaskom, koji omogućuje da se upotrebi željeni jednostavni uređaj za na- pajanje motora za pomeranje napred naponom svetlosnog luka. Po pronalasku je kod automatskog postrojenja za zavarivanje svetlosnim lukom — kod kojeg se pomeranje napred elektroda vrši pomoću kakvog elektromotora koji se nalazi na naponu svetlosnog luka — na red sa svetlosnim lukom i motorom za pomeranje napred uključena druga električna mašina, koja je mehanički vezana sa još jednom električnom mašinom, koja sa svoje strane leži na mreži nepromenljivog napona i ima broj obrta koji je zavisan od opterećenja. Na slici je radi primera pokazan jedan oblik izvođenja uređaja po pronalasku. Ostali detalji pronalaska su niže objašnjeni u odnosu na priloženi nacrt. Sa 1 je obeležena dinamo za jedno-smislenu struju za zavarivanje, koja preko komada 2 za obrađivanje i elektrode 3 napaja svetlosni luk 4. Paralelno sa svetlosnim lukom 4 nalazi se kolo struje motora za pomeranje napred. U ovome teče struja od komada 2 za obrađivanje preko kotve 5 mašine za jednosmislenu struju i preko kotve 6 motora za pomeranje napred ka elektrodi 3. Električna mašina 5 je mehanički spojena sa otočnom mašinom 7 je-dnosmislene struje i tako je vezana, da proizvodi elektromotornu siiu koja deluje nasuprot naponu luka. Kotva 6 motora za pomeranje napred dobija prema tome napon, koji je jednak razlici iz napona svetlosnog luka i elektromotorne sile mašine 5, dakle Din. 15.- (Napon motora) = (napon svetlosnog luka) — (protivelektromotorna sila). Iz ove jednačine se bez daljeg vidi, da se pri sve većem naponu svetlosnog luka povećava napon motora, tako, da se elektroda odgovarajući trošenju poinera na-pred brže ili sporije. Protivelektromotorna sila je približno nepromenljiva, jer se polje mašine 5 napaja iz kakvog stranog izvora struje i broj obrtaja mašine 5 je usled spajanja sa mašinom 7 izložen samo neznatnim nestalnostima. Ako je lučni napon veći no protivelektromotorna sila mašine 5, to se ova kre^ će kao motor i pogoni otočnu mašinu 7 tako, da ova električnu snagu odaje u mrežu PN. Motor 6 se tada kreće tako, da pomera elektrodu. Namotaji polja mašina 5 i 6 se najpodesnije zasebno nadražuju iz mreže PN. Pravac struje je na slici pokazan punim strelama. Ako se u početku zavarivanja vrši paljenje, to umesto napona svetlosnog luka nastaje napon praznog hoda dinamo 1 za zavarivanje. Pošto je ovaj napon praznog hoda takođe veći no protivelektromotorna sila kotve 5, to motor pomera elektrodu prema dole, dok ova ne dodirne obrađivani komad. U ovom je trenutku napon između komada 2 za obrađivanje i elektrode 3 približno nula. Posledica toga je, da motor 6 za pomeranje napred ostaje nepomičan, jer njegova pogonska sila, naime napon svetlosnog luka, izostaje. Motor 6 se odmah obrće u suprotnom pravcu, jer sada protivelektromotorna sila mašine 5 nameće kolu struje motora za pomeranje napred obratni pravac struje, koji je na slici pokazan črtastim strelama. Mašina 5 sad radi kao generator i pogoni se mašinom 7. Odvođenjem elektrode od obrađivanog komada se pali svetlosni luk, napon svetlosnog luka se vraća ponovo i čini sad, da se pravac struje u kolu motora za pomeranje napred ponovo menja, tako da sad motor 6 pomoću zupčanika 10 elektrodu pomera napred odgovarajući njenom trošenju. Nije teško, da se karakteristika mašina 5, 6 i 7 tako izvede, da se pomeranje odgovarajući trošenju tačno podešava isto tako samo sobom. Može se još postavljanjem kompaundnih namotaja na ovim mašinama poistrojenje u njegovom načinu dejstva tako poboljšati, da ono znatno brže reaguje na promene dužine luka i time izravnava i veće nepravilnosti u zavarenom šavu. Tako bi n. pr. mašine 5 i 6 pri po-meranju napred elektrode najbolje radile kao protiv-kompaundni motori, tako, da pri paljenju izvode brže vraćanje nazad e- lektrode pomoću kompaundnog namotaja koji pojačava polje. Stoji dalje na raspoloženju, da se podešavanjem regulatora 8 i 9 za paralelnu vezu napon luka različito raspodeli na oba motora 5 i 6, čime se debija veoma veliko područje za regulisanje broja obrtaja za motor za pomeranje napred, u kojem postrojenje dobro radi. Ako se naime hoće da upotrebe jake ili slabe elektrode, to se za ovo dobija i različita brzina pomeranja napred. Pri tome nije potrebno, da se između motora 6 za pomeranje napred i zupčanika 10 elektrode uključi stupanjski mehanizam ili mehanizam sa tarućim točkovima, da bi se mogle podesiti različite brzine pomeranja napred. Može se naime broj obrtaja motora za pomeranje napred najpre podesiti promenom dovođenog napona kotve, dok se protivelektromotorna sila mašine 5 menja pomoću regulatora 8. Napon svetlosnog luka ne treba da se menja pri različitim brzinama pomeranja napred. Ako n. pr. napon svetlosnog luka iznosi 25 volti, to se može motoru.za pomeranje napred dovoditi napon približno od 4 do 20 volti, pri čemu se promenama podešenosti regulatora 8 protivelektromotorna sila mašine 5 podešava na 21 do 5 volti. Ovo daje oblast re-gulisanja od 1:5. Slabljenjem polja kod motora za pomeranje napred pomoću regulatora 9 daje se ova oblast regulisanja još povećati za približno trostruki iznos. Samo po sebi se može umesto mašine 5 upotrebiti i akumulatorska baterija. Ova ipak nema tako velike mogućnosti regulisanja kao električna mašina. Patentni zahtevi: 1) Automatsko postrojenje za zavarivanje pomoću svetlosnog luka kod kojeg se pomeranje napred elektroda vrši pomoću elektromotora koji se nalazi na naponu svetlosnog luka, naznačeno time, što je na red sa svetlosnim lukom (4) i motorom (6) za pomeranje napred uključena druga električna mašina (5) koja je mehanički vezana sa još jednom električnom1 mašinom (7), koja sa svoje strane leži na mreži nepromenljivog napona i ima broj obrtaja koji je malo zavisan od opterećenja. 2) Uređaj po zahtevu 1, naznačen time, što se motor (6) za pomeranje napred i mašina (5) koja proizvodi elektromotornu energiju nadražuju iz kakve zasebne mreže. 3) Uređaj po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što motor (6) za pomeranje napred i mašina (5) koja proizvodi elektromotor- nu energiju imaju kompaunđne namotaje, kompaundni motori, a pri provlačenju na-koji su tako vezani, da obe mašine pri po- zad elektrode ipak kao kompaunđne ma-meranju napred elektroda rade kao protiv- šine. I ■ * m ■ . » Ad pat. br. 14531