»•ostlarina plaćcna u goiovu Cena Din St SOKOLSKI GLASN№ GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog „Sokolska prosveta" 1ИМИ—»■ Ljublfana, SO fanuara 1033 — ■ ■= — Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 Din © Uredništvo i uprava nalazi se u Učitelj skoj tiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177 • Račun poštanske štedi niče broj 12.943 « Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju God. SV Brojl Л V odgovor na pastirski list kotoličkog episkopata protiv našega Sokolstva Izjava Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije na pastirski list katoličkog episkopata protiv Sokolstva Katolički episkopat u Kraljevi* ni Jugoslaviji izdao je sa svojih bi* skupskih konferenci ja održanih 17 novembra pr. godine u Zagrebu za« jedničku poslanicu, koja je po nje* govu nuredenju objavljena u kato* bčkim službenim listovima i dana 8 januara o. g. pročitana u svima ri* mo* i grčko*katoličkim crkvama u Jugoslaviji, a koja je celom svojom eadržinom uperena protiv Sokola Kraljevine Jugoslavije. U tome »pastirskom pismu«, koje u nizu sistematskih napadaja na Sokolstvo za poslednjih nekoli* ko godina iz redova visokog katoli* čkog klerc pretstavlja najbezobzir* niji i najoštriji, nasloji se zlonamer* no i na način nedostojan onako vi* sokog tela: tendencioznim, never* nim i neistinitiin prikazivanjem so* kolske ideologi ie i sokolskog rada, proizvoljnim generalisanjem i oči? gledno krivim zaključiva njem, mi* stifikacijama i providnim sofizmih mo, obeležiti Soko Kraljevine Jugo* slavi je kao ne samo protukatoličku nego u suštini i protuversku i bez* božničku organizaciju, koja pijan* kama, šireu jem odvratne golotinje i rušenjem morala u našoj omladini i u našem narodu uopšte podkapa i ubija verski i moralni život, kao i pokret. koji je »nepriznavanjem po* štenog hrvatskog odnosno slo vena* čkog imena« protiv tradicija i sve* tinja ovih delova našeg naroda. Savez Sokola Kraljevine Jugo* slavije najodlučnije odbijr od sebe sve ove nečuvene insinuacije i obe* de, koje najrečitije pobijaju svima dobro poznati sokolski ciljevi i tež* nje, kao i pred svima širom odkri* veni sokolski život i rad, te koje mogu da proizlaze samo iz zle vo= Ije, političkog računa ili fanatičke zaslepljenosti. Savez Sokcla Kraljevine Jugo* slavije s ogorčenjem u duši diže svoj glas protiv ovakog načina bor* be najviših pretstavnika katoličke crkve u državi protiv Sokolstva, ko* je tu borbu ničim nije izazvalo i sa žaljenjem utvrduje da se baš sa onog mesta odakle treba da hriščan* ska ljubav i pomirljivost zrrče na ceo naš narod i celu našu zemlju, u tako nada sve ozbiljno vreme na* Šeg nacionalnog i državnog života, Zastoji u široke slojeve nršeg naro* da uneti razdor i mržnju, i raspiri* Vanjem verskih i plemenskih stra* sti, te unošenjem zabune i uznemi* rcnosti oslabiti otpornu snagu jugo* slovenskog naroda baš onda kada mu je ona najpotrebnija. Savez Sokola Kraljevine Jugo* slavije na pr voj svojo j skupštini od 29 marts 1931 god. u Beogradu u onde jednoglasno primljenim reso* hicijama izneo je na jedino mero* davan način svoje stanovište o od* nosu Sokolstva prema veri, i u pot* Punoj saglasnosti sa tradicionalnim sokolskim shvatanjem. utrdio: da Sokolstvo kao ideja slobode prizna* Je i slobodu uverenja i misli svakog Pojedinca, i da naročito poštuje 8'ako versko uverenje i osečfnje, sUiatrajuci veru najsvetijim delom ^•Hitrašnjeg života svakog čoveka; sledstveno jednako poštuje i is* Poljavanje svakog verskog uvere* nja i osečenja, i da svaki pripadnik sokolske organizacije može slobod* no da izvršava zapovesti i propise Svoje vere i crkve. U toj rezoluciji izričito je na* glašeno, da to nije samo formalna izjava Sokolstva, več de to ima svo j duboki koren u sokolskom unutar* njem životu, koji mora da bude pro* žet sokolskim vrlinama lepote, do* brote i istine, a što mora da se svu* da i uvek kod svakog pojedinca is* poljava iz some njegove duše. Ovim osečanjem duboke i istin* ske religioznosti nadahnuta je cela sokolska ideološka književnost i vaskoliki sokolski život. Ovo uzvi* šeno načelo verske trpeljivosti, ko* je je u punom skladu sa najdubljim i Zašlo nas U novije doba primetno učestali klerikalni napadaj', na naše Sokolstvo ne mO|lski idealizem i vera u pobedu dobra nad zlim. ljubavi nad zlobom i pakosti došii do pu* nog izražaja. Tim putem prave i istinite vete u sokolske ideale, stalne i aeuma* njene težnje za približenje Najvi* šoj Istim i Pravdi, Dobroti i Lepoti i najpripravnije požrtvovnosti za dobro naroda i otadžbine, Sokol* stvo če da hodi i nadalje, prelazeči s prezirom preko svih klevetničkih napadaja ma s koje strane oni do* lazili i izbegavajući do krajnih gra* nica borbe koje mogu da oslabe na* še nacionalno snage i da smetaju njihovoj koncentraciji, toliko po* trebnoj za odbrenu našeg nacional* nog i državno? jedinstva i integri* teta državne teritorije. napadaju pisrna, i odri. a vala bogosluženja na svoni univerzal ioin latinskom jeziku. Još su se u najno/je doba Jezuiti izjasnili protiv kultivisanja maternjeg jezika, te se i nauka o jednom stadu i jednom pastiru shvača u tome smislu da se ima negirati ‘spoljavanje svake, pa tako i nacionalne individualnosti. Dok je lice Sokolstva okrenuto unutra prema našim nacionalnim centroma, lice klerikalizma se okreče preko državnih meda, »ultra montes«, očeku-jući odande sve. Dok je Sokolstvo pobornik ideje verske slobode i trpeljivosti, Girgur XVI u svojoj čuvenoj encikliki »Mirari Vos« žigoše »'ndifcrentizam« kao »smrdljivi izvor iz kojeg potice nauka da svaki eovek može imati slobodu savesti«. Dok je Sokolstvo u osnovima svojim slobodarski pokret, koj' teži da oplemeni, obogati i probudi ljudsku ličnost, nastojanja klerikalizma su im-porialistička: on teži da podjarmi, veže čoveka i da iz njega napravi poslušno slepo orude za svoje vlastoljubive ci-ljevc. Dok se Sokolstvo bori za kulturni napredak čovečanstva, Papa Pio IX u svom čuvenom »Syllabus crrorum« iz druge polovice prosvečenog prošlog stoleča navodi: »Neka je proklet ona j koji tvrdi da se Rimski Papa može izmiriti sa modemom civilizacijom i ljudskim napretkom.« Usled ovog ostrog idej nog sukoba posve je prirodno da klerikalizam ne može mirno da gleda širenje sokolske misli. U tome pogledu ne sme da nas zbunjuje ni oportunistička politika ko-ju je inaugurisao Papa Lav XIII i koja od toga doba vlada borbenom taktikom klerikalizam: »Ako se drugačije ne može« i »da bi se izbeglo večo zlo« prave se razni, ali uvek samo privre-meni kompromisi prilagoduje se po-stojećim prilikama, ako se na taj način može bolje služiti svrsi koja se među-tim nigde i n kada ne gubi s vida. Tako ec klerikalizam prihvatiti radosno ideje i pokrete koji su inače potpuno strani njegovom unutrašnjem bču, ako se samo pomoeu njih može da zavlada masama i iskoristiti ih kao žive energije. Zato i danas to veliko staranje za socijalni pokret za koji su još juče zvanični pretstavnici bogato« visoikog katoličkog kiera pokazivali dosta malo smisla, zato sc u Poljskoj pojavljuje u borbi sa ruskim pravoslavljem i pruskim protestantizmom u nacionalistič-koj formi i zato se iskorišćujc u ostalem 'kod nas u orlovskim odnosno križarskim organizacijama i ideja o teles-noj kulturi, koja je u osnovima svojim protivna učenj ima Katoličke crkve. Klerikalizam se pojavljuje pod stotinu raznih obraza, ali pravo njegovo lice ostaje uvek isto. Onoga koji to lice poznajo noče ni malo zbuniti ta maškarada, i sve te prividne metamorfoze, ako jednoga momenta pesle blagih prijateljskih reči čujc od mnogih papa toliko puta citirani divi ji bojni poklic proroka: »Maledictus qui sustinet gla-uium a sanguine« (Neka je proklet onaj koji svoj mač uzdržava od krvi). Jasno je, da sa klerikalizmom Sokolstvo nikada ne može živiti u iskre-nom, pravom i trajnom miru. Napadaji Povodom poznate poslanice ka* toličkog episkopata u kraljevini Ju* goslaviji, a koja je ne samo u sokol* skoj več u čitsvoj našoj javnosti izazvnla največe uzbuđenje i naj* dublje proteste, Izvršni odbor Sa* vezr. Sokola Kraljevine Jugoslavije cdržeo je u Beogradu 16 o. m. svo* ju sednicu, na kojoj je zauzeo stav prema protusokolskoj akciji kato* ličkog episkopata. Energično odbivši na ovoj svo* joj sednici u jednoglasno izglasa* noj deklaraciji napadaj izvršen na naše Sokolstvo kao eminentno na* cionalnu organizaciju, Izvršni od* bor Saveza Sokola kraljevine Jugo* ćo biti možda obustavljeni kad god i dok god oni to budu smatral za opor-tuno s obzirom na opšte struje u svetu i naše posebne politieke prilike, ali oni če so opet ponoviti ako naši klerikalci budu našli da se ne trebaju bo-jati nikakvih štetnih posledica za sebe, . ako od ta'kve kampanje n?ogu imati politieke koristi. Naj novi ji borbeni istupi klerikalizma moraju se takoder posmatrati sa toga gledišta Idejni sukob nesumnjivo postoji, ali momenat koji je izabran za borbu i način koj im se ova vodi uka-zuju na političku pozadinu toga pitanja. Sokolstvo tu borbu nije tražilo, ono nema od nje nikakvih koristi. Nije svakako u našem interesn da pored tolikih plemenskih i partijskih strasti raspalimo i verski fanatizasn. Sokolstvo, koje radi predano na izgradnji našeg nacionalnog jedinstva mora več i s obzirom na naše posebno konfesionalne prilike da izbegava sve ono što bi moglo dati povoda da sc razvije ne-kakva »kulturna borba« Od svake provokacije moramo sc naj rigorozni je čuvati več i iz obzira na verske oseeaje mnogih sokolskih pripadnika, kao i onih, koji če u buduče priči našim zastavama. Borbu treba izbelavati do krajnjih granica mogu 'nosti, ali ako nam se ova i nadalje šilom nameče mi čemo ju morati primiti. Onaj koji bez reči pod-nosi sve uvrede i klevete s pravom gubi svaki moralni ugled i poštovanje. Mi moramo čuvati našu čast, naše moralno dostojanstvo, jer bi inače sami sebe osudili na potpunu propast. Sokolstvo jc celom svojom pro-šlošču dokazalo, da je i u mnogo težim prilikama znalo i htelo da obrani svoju čast i nacionalne interese. Ono je spremno da to učini i sada sa svim sredstvima koja mu stoje na raspolo-ženju. slavije jednodušno je prihvatio i gledište, da se ova smišljenr napa* dajna akcija katoličkog episkopata na na?e Sokolstvo ima Ha najodluč* nije suzbije, efikasnim ali dostojan* stvenim načinom. Pored estalog, šio če se argumentima obeskrepiti sve tvrdnje, kojima se u toj episkop* skoj poslanici prosto kleveće delo* vanje i kalja ime i čast Sokolstva, a čime se ujedno pokušalo da u naš nacionalni život unese seme razdo* ra i raspaljivanja plemenskih i reli* gioznih strasti, Savez Sokola kra* ljevine Jugoslavije, kao tumač nnj* dubljih osečaja svih svojih sokol* skih pripadnika, preduzeče sve me* re koje mu stoje na raspoleženju, da najodlučnije zaštiti ugled Sokol* stva pred čitavom našom javnošču, kloneči se pri tome, da prihvati jed* nu »kulturnu borbu«, koja mu se je ovakvim napadom htela da namet* Apelujemo na svu svoju sokol sku braču i sestre, da i pred ovim napadom sačuvaju potpuni mir i sokolsko dostojanstvo, jer če i tak* vo dostojanstveno sokolsko držanje biti najbolji odgovor na sve nes opravdane napade uperene protiv našega Sokolstva. iMiiiiiiiiiiiliiltilllllilllllMIIIIlIllilllMIlilM V sedanji borbi prot! Sokol-■Ivu mora v»ak žitati knjigo* Dr. Fr. Derganc« Borba Vzhoda in Zapada Izvod 12'— Din Založba: Učiteljska knjigarn« v Ljubljani, Frančiškanska ulita it. 6 — Podružnica v Ma iboru, Tyrševa ceita it. 44 швшшшшшшшшшт Шо naše Sokolslvo »bezverski« I »bezbožnički« uzgaja poverenu mu omladmu Iz književnih izdanja Saveza SKJ, namenjenih sokolsko; omladini Slike iz slikovnica »Sokollčev dan« i »Dan Sokolieice« od br. 1. Erbežnika, izdalu Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana. U Beogradu, 16 januara 1933 g. izvršni odbor Saveza Sokola kraljevme Jugoslavije Komunike Izvršnog odbora Saveza Sokola kraljevme Jugoslavije Povodom poslanice katoličkog episkopata TV O Je dan dloJcumenat sređnfevekovnog mračnjaštva našeg prosvečenog doba Poslanica katoličkog episkopata GodišEjlca smrti jslarešine SSS kak dr. Šajnesa Baš sada navršila sc je godina dana od nenadne smrti starešine ČOS, SSS i matičnog društva Praškog Sokola brata dr. Josefa Šajnera. Da počasti uspome-nu na vel kog pokojnika i sokolskog vodu, otvorilo je matično društvo Praški Sokol u svojim prostorijama u Figncrovom sokolskom domu u Pragu Brat dr. Josip E. Šajner lepu i zanimivu izložbu samih predmeta, koji oživljavaju uspomenu na svoga starešinu: Na samom čelu ;zložbe izlo-ženo je p oprsje starešine, njegova poslednja sokolska kapa i starešinska traka. Uz ostalo izloženo je mnogo fotografija o sokolskom životu dr. Saj no ra, kao pobornika za sokolsku stvar, dalje kao početnika i inieijatora sokolskega smuearstva u ČOS, redaktora revije »Sokol«. Dalje su izloženi zapisei starešine iz doba njegovog progonstva i zatočenja u Reču, razne uspomene na veze Sokolstva s prijateljskom tudinom i inostranskim gimnastima, e i tava nje gova korespondencija, redovi, odličja, plakete i t. d. Veoma je zanimiv i onaj deo izložbe, gde su prikazani za-pisei br. Očenaška za eeškoslovačku Mafiju od 24 oktobra 1918, ukazi Vojničih austrijskih vlasti i zapisei o pregonu Sokola, i t. d. Čitava ova izložba je jedan veliki svedok svestranog i pre-daiiog rada blagopočivšeg starešine na sokolskom i slovenskom polju. Sianje Sokolstva « Slovanko" U Slovačkoj sada postoji i radi 12.5 sokolskih društava i 13 sokolskih četa, koje su jedinice udružene u šest sokolskih župa. Centar sokolskog rada, razume se, nalazi se u Bratislavi, gde postoj: najjače slovačko sokoisk-: društvo. Veoma je važna činjenica, da od spomenutih 125 društva več 30 njih ima svoj vlastiti sokolski dom dok su ostala društva vežbala večinom po školama, a delimično i po gostioniea-ma. Telovežbaek h prostorija nema 10 društava. Isto tako je dosta razveseljivo stanje, što se tiče letnjih vežbali-šta. Više od jedne treeine sviju jedi-niea vežba na vlastitorn vežbalištu, a bez letnjeg vežbališta je samo 48 društava ostala vežba ju na unajmljenim prostorijama. Slovaeka sokolska društva broj la su 11.267 članova, 4.297 članica, 2276 naraštajaca, 1646 naraštajki, 5734 muške i 6224 ženske dece. Svih je sokolskih pripadnika dakle bilo u Slo-vaekoj 31.435. Velika večina društava u ovom delu Češkoslovaške Republike su male jedinice, više od 90 društava ima manje od 100 članstva, a samo bratislavsko društvo Soko 1 imalo je preko 1380 članstva, dok društvo u Rosicama iskazuje 830 članstva. Sokolski život razvija se zadovoljivo u grado-vima i varošicama, a tek u manj oj meri u pojedinim sel ma. Vežbača je iz-medu članstva 3.242 muških i 1.809 žena. 'Naročito treba da se podvuče, da se paralelno s tehničkim radom zadovoljivo razvija i posvetni rad, te ima vee večina društava svoje knj'žnicc, održano je nekoliko tisuča predavanja i govora i t. d. Slovački Sokoli vode teške borbe s domačim protivnieima, naročito s klerikaleima, ko j' su pre nekoliko vremena po svojim novinama proglasili geslo: »Slovaci von ze Sokola«, u čemu nisu nikako uspeli, jer se sol* život mirno i stalno razvije i dalje. Pt»!|ska sokolska šfliku ruskog Sokola u Kraljevu, konjaiue-ko odeljenje R. S. u Zajecaru. —- IJ Francuskoj, gde pošto,; posebni pokrajinski savez ruskih Sokola, priredila su društva Mendon i Pariš niedusobne utakmice Veliku delatnost razv ja ta-koder i,ruski Soko u Rigi, u glavnom gradu Latvije, gde se sprema za ovu godinu zajednieki slet sviju latvičkih sokolskih drrštava, razume se, da s riškim na čelii. Poređ njega uce-tvo-vaee na sletu još društva iz D vinska, Libave, Pitaloea i Ljucima. — U Bu-garskoj osnovano je novo društvo u Varni, koje je vee zap.-eelo s miom. Prosvetni večai Suž’čMh 3:*a Agilna sokolska župa Lubin, pod pretsedavanjem starešine br. Novaka, priredila je u Budišinu veoma zanim-ljivo prosvetno veee s predavanjem poznatog lužičkosipskog kompozitora br. Bernarda Kravca e »Ritmiei, glazb' i pevanju u Sokolu«, Posle predavanja imenovano# euvenog komponiste razvila sc velika i stvarna debata, kako hi trebalo snrovesti u lužičkom Sokolstvu sistematsko gajenje pevanja sokolskih nacionalnih pesama i muzike. Slet araerlčko-з Sokolstva ta Člkacjn 1955 Prigodom velike svetske 'zložbe u Čikagu ovc godinc održaee se na velikem"’ stadionu u Grantovom parku ujedno i slet Američkog. češkoslovačkog Sokolstva pod vodstvom Saveza češkog i slovaekog Sokolstva. Rasporcd ovog sleta je sledeči: 21 j upa utakmice članova i članica za prvenstvo saveza, 22 juna takmičenje članova : članica u nižem odeljenju, dalje natecanja u šestoboju i lakoj atletici. Uoei početka samo g sleta biee slavijo i s\'ecana akademija. Narednog dana, 23 juna, odr-žače sc takmičenje višeg odeljenja članova i članica, natecanja početnika : početniea, utakmice naraštaja i naraštajki u igrama, a uveče biče opet telo-vežbačka akademija. Na dan 24 juna nastaviče se s utakmicama i to s četiri-bojem članica, atletska natecanja članova, naraštaja na spravama, te članstva u igrama, a uveče podela diploma. Glavni sletski dan biče 25 juna, koji če započeti ujutro s pokusima; posle po-dne održače se javna vežba na stadionu, a uveče koncert. Posle sleta biče sednicc tehničkih i upravnih organa AmeriČkog češkoslovačkog sokolskog saveza. Poslednja poslanica Katoličkog episkopata izazvala je opravdano ogorčenje i revolt ne samo u sokolskim redovima nego i u svoj našoj javnosti. Savez Sokola kraljevine Jugoslavije i sve naše jedinice odgovorile su več dostojanstveno na ovaj ničim neizazvah i n e čim: n napadaj. Da bi naša sokolska i ostala javnost mogla videti, koliko nemogočih neistina, mistifikacija i nelogičnosti sadrži ta poslanica, i da hi se svakorne dalo prilike da neposredno proveri sve što če se sa sokolske strane izneti u odbranu Sokolstva, njegove ideologije i njegova života, objavlju-jemo to »pastirsko pismo« u celini, jer čemo se i u još više prilika na nj vratiti. — Br 301 /Pr. ČASNOM SVEĆENSTVU I VJERNICL NA SVOJIM MIR I BLAGOSI-OV U GOSPODINU! Čitav svijet nalazi se u zlu, u nevolji. A u to zlo došao je svijet zato što se odaljio cd Krista sina božjega i svetih nauka i zapovijedi, što je zanemario i od« hiia svetu njegovu milost, koju nam je zaslužio gorkom smrču na Križu i predao erkvi svojoj da nam je dijeli u svetim sa= kramentima. Svijet neec Krista spasltclja, več se oslanja jedido na sVe>u mudrost i traži svu sreču jedino u zemaljskim stva; rima i tjelesnom uživanju. Kako je krivo ovo mišljenje i nastojanjc pokazuje naj^ oeitije opea nevolja koja je navalila na svi= je t i strašna pokvarenost, koja se toliko jaee širi, koliko više gine vjera u srcima ljudi. Svjeddei su tomu grozna lazuzda« nost, kletve, krade, psovke, umorstva i sameubistva, koja se tako strašno množe. I koje čudo! Mi svi dobro znademp, kako teško i s kolikim samopregorom u današ* njem pokvarenom svijetu i uz pomoč vjere i milosti božje svladavamo zlo, a što onda ako eovjek nema vjere u Boga i u besmrt* nu dušil. Sama vjera. dakako živa vjera, kadra je čoveku dati snaga, da se eeuva ■ d eudoredne iskvarenesti i propasti i da živi živottim koji dolikuic ■ d j c- i: 1 Hožjoj. ’/ \\;) ;,yi or.i. koji vjera u sveimu l judi cr-ilhbl.iuju, p м-караји, lit jeli ili re htjeli, ruše onaj je d;'ai temelj na ki/icm c\Tsto stoji eudorede pojedinih ljudi i naroda. Predraui vjemiei, sveta je naša du^ žnosl skepčana s teškom odgavornošeu pred Bogom, da Vas upozorimo na jedmi veliku pogibao, koju kriju Za vjeru vašu i djecc vaše uzgoj u sokolskom duhu Tyr* š >va sustava. To am predragi, želimo pokazati ta: ko jednostavna, da budete mogli svi ra« zumjeti. Tvrš koji se rodio pred sto go» dina bio je osnivač češkoga Sokola. On je po krsnom listu bio doduse katolik, ali je več rano izgubio svoju katolieku vjeiu. Ne samo da nije priznavao krščanske vjere, vee nije vjerovao m « '■>‘ni u besmrtnu diisu, a pako i nebo ljudska su izmišljotina. To su sve^ dokazali p sci iz njegovih vlastitih pristaša. na zem- lji. vjeeno gibanje i razvitak čovjeear.stva, to mu je sve. I samo za ovu svrhu ima se udešavati sva odg ja tov jeka. I ovu Tyrsevu nauku uzima S, K. J. kao osnov svega svoga radu i zi\ota. >So* kolstvo, >'ele njihova pravila (ciljevi i pu< tevi) jest pokret u smislu Ivršove ideje. Sokolstvo hode i mora u smislu svojih mn čila da jača naš narod tjelesno, moralno i duševno u praven vjeeitog kretanja i 1 уг* sove nauke.« Prema tomu sc siim život i rad Sokola po Tyršovom duhu vrši i teče bez Boga, be/ vjere: Sokol je dak\c po sebi sasvim be/vjersko društvo, ali budući da Sokol prema tim naeelima radi medu mladcži i n narodu, te hoče da sebe predobije sav narod, ruši on u srcima svojih članova svaku naiiaee katoličku vjtru. nije dakle samo bezvjersko vee je i protuvjersko društvo. Nije ni eeški Sokol odmah u početku c,tv reno priznao svoj protuvjefski duh, ali posle ra ta g. ly20 izjavio je: .»Sokol ne može biti pristaša Rima, mi jesmo i mo< ramo biti proti katolicizmu.« Prema tim izjavama je češki Sokol za* Ista i radio, a jednako je radio i bivši Ju* gosokol u Hrvatskoj i Sloveniji. Kazuje nam to odrešita jasna ree jednog Jugosos kola u listu »Novi Rod« od 1. marta 1920. Tu se veli: >»Pa bar jc to jasno da ni jedan Sokol ne može biti rimski vjernik, duševni rob. Zaista se Sokolstvo i katolicizam is* kljueuju i najpošteniji jc onaj koji to ikad pomisli da zaniječe. Jednom za uvijek, je; dnom za sve Sokole mi smo u boju protiv pape, kardinala i svih nenarodnih popova.« Tako bivši Jtigosekol a S. K. J. ne može takode drugačije, jer je isto što je bio bivši Jugosokol. To je jasno izjavio prvi potstarosta S. K. J. na sjednici pretsedništva sloven« skog Sokolstva u Pragu dne 11 sijeenja 1931 g. On je rekao, da je Sokolstvo po unutrašnjoj strani u srcima i dušama osta* lo, kakovo je bilo i prije u smislu sokolske ideje. Naše sokolske organizacije sve su u duhu starih tradicija sokolskog bratstva Tyrševili ideja. Dok stojimo na čelu mi stari Sokoli u novoj organizaciji vladače stari duh slovenskog sokolskog bratstva.« Pa isto je izjavio i sam Savez S. K. J. na svojoj skupštini gde je službeno i sve; čano proglasio, da današnji Sokol nije ni« šta drugo nego nasljednik ranijeg Sokol; stva, a zadatak mu je da radi u istom sme; ru u kojem se je radilo prije! To je zaista jasno rečeno. A što to znači. To znači da je S. K. J. isto onako vaditi proti vjere kako je radio i bivši Jugosokol. Ali govore nam Sokoli, :ar ni; je u pravilima Sokola jasno označeno ka; ko se imadu Sokoli vladati prema vjeri. »Sokolstvo*. — veli sc tani o (ciljevi i pu» tevi str. 21) — poštuje svako vjersko uvje; renje i osječanje, jer smatra da jc vjera najsvetiji dio unutrašnjeg života svašcog pojcdinca. I 'slijed toga Sokolstvo jc dužno da jednako poštuje ispoljavanjc svakog vjerskog uvjerenja i osječanja. Svaki pri; padnik sokolske organizacije maže slobod; r.n da izvršova zapevesti i propise svoje л jere i crkvc. I sam potstarosta napisao jc knjigu Tvrševo Sokolstvo, u ko joj i preko mjere veiiea Sokolstvo i njegove co ljeve. Požrtvovnost pojedinca za dobrobit ejeline, ljubav domovine, ustrajnost u ris du, jednakost, bratstvo i slobodu i t. d. Sve to što je lepo, istinito u toj knji* žici, nije iznašašče Tyrševo več je sve to krščanska vjera od svoga početka nauča; vaia i dala najsjajnije primjere u svojim sljedbenieima. On ističe kako crkva nema u Tyršovom Sokolstvu protivnika ni čak neprijatelja te se poziva na spomenuta rnjesta iz Pravilnika. To je sve lijepo re; čeno, ali kako prema tome izgleda život i rad Tvrševa Sokolstva. Vjera je jako nježna biljka, nju treba od najranijeg djetinjstva brižno gojiti i njegovati, jer ec inaee zahiriti i napokon usahnil ti. Velika je i sveta dužnest roditelja i škole da u duši djeteta usade i onda nje; guju tu nježiiu biljku, a naročita jc du; žnost svete Crkve da vjerski odgoj rukos vodi i provodi za čitava života čovjekova, jer je zato cd Boga osnovana. U sokol; skom pak uzgoj u nigde se ni ne spomin je Bog i Vjera, nikada se ne upozoravaju čla; novi na vjerske dužnosti njihove,, več sc radi upravo protivno. Osvjc.tlimo sad život i rad sa nekoliko primjera. ч jmadc ib pvcpuuo. < ieslo'; dakle najvoča briga b'iv.šeg Ju; gosokoLi bila je »»Odccrkvcnjenjc misli i čuvstva -. šil, znači lo »odcerk ven jun je« ? Tu -su riječ skovali slovenski Jugosokoli i hoče da kažu, da Sokolstvo ide za tim da misli i čuvstva ljudi odvrati od crkve: Dakle da se iščupa iz duše i srca vjernika ljubav i privrženost svetoj erkvi. Procesije treba smatrati kao licemjerjc i nasilje. Što je za naše protivnikc procesija, to je za nas sokolski ophod sa zastavama i glazba; mn. Tak bivši Jugosokoli a to isto čini gdegod jc i koiiko je Tyršev duh vee do; voljno pronikao sokolske načelnike, pred; njake, prosvjetare i druge vode. To je razlog, što se protuvjerske pojave ne za; pažaju u jednakoj mjeri, ali Tyršcvo So; kolstvo posvuda i u najmanju ruku nc pita za.vjeru, niti za vršenje vjerskih dužnosti, več čini upravo protivno. Zato: 1) Tyrševi Sokoli kao društvo ne smiju prisustvovati nikakvim crkvenim obredi; ma. Samo nekoliko značajnih primjera, jer ima sličnih primjera bez broja. Kad je splitski biskup jednom prilikom pozvao sva društva u gradu da prisustvuju tjelovskoj procesiji, odgovorio je S. K, J. da ne mogu sudjelovati kod takovih svečanosti. Iste Rodine kod proslave sedamstcgodišnjice sv. Antuna na Visu su htjeli članovi So; kolske glazbe da za sebe nc kao Sokoli sudjeluju, samo su zamolili da im se do; pusti upotreba glazbala, no uprava sokol« ske župe je to uskratila. Sokoli u jednoj župi kraj Varaždina, prisustvovali su u po; četku svim crkvenim svečanostima, ali su na prigovor Sokolske župe u Varaždinu morali napustiti taj običaj. Kod velikog sokolskog sleta na Vidov;dan u Splitu, kod kojeg su sudjelovali i sokolski izaslanici češkog i poljskog Sokola, videlo se u erkvi samo poljske Sokole, jer oni stoje na ka; toličkim načelima. 2) Mnogo je gore što S. K. J. da narod što jače odvrati od crkve drži svoje sle« tove na nedelje i blagdane, i to prije i poslije podne, a to na način da članstvu ne nadu ni prigode ni vremena za vršenje vjerskih dužnosti. I opet samo nekoliko primjera: Kad je prošle godine nadbiskup za; grebački u Novoj Gradiški obavljao sve« čanu crkvenu službu, a to je bilo davno prije oglašeno, sazvao je S. K. J. slet iz čitavog kraja i upravo kad je imala početi služba božja prolazili su Sokoli upravo kraj crkvc a nisu baš morali tuda proči, sa svo« jom glazbom na mjesto sastanka. Premda je toga dana bilo više svetih misa nije sc našao nijedan Sokol u erkvi. U Boštanju ob Savi, bile su mjeseca maja prošle godine svete misije. I upravo za vrijeme misija dne 14 maja na blagdan Uzašašča Gospodinova, održao je tamoš« nji Sokol sa naraštajem slet, premda su misionari lijepo molili da se slet ne drži za vrijeme misija. Djeca su vježbala na dvorištu jedne gostione, a onda prisustvovala javnom ple« su uz svirku harmonike. Svim tim je bio narod sablažnjen i govorio je: »Kamo vo« de našu djecu i to za svetih misija?« Dne 11 rujna o. g. imao jc S. K. J. i to župe varaždinska i zagrebačka slet u Krapini, gdje je tada veliko proštenje na krškom vrhu. Došla je na proštenje procc« sija hodočasnika pod vodstvom svoga žup; nika pjevajuči svete pjesine i u naj ve čem redu. Prije nego što je procesija došla do Glavnog trga u Krapini, zabranio jc op« činski redar hodočasnicima pjevati svete pjesme, jer da to sineta Sokole. Ali su za« to što na Glavnom trgu, a što u dvorištu sokolskog doma padali povici: dolje trna internacionala, dolje Rim, dolje papa. Takvi povici čuli su se i na drugim mje« stima, svi su se govori kretali oko navale na katoiičku crkvu i na vjeru. Glavni govornik upotrebio je i tako proste riječi, kakovc se nc mogu ponoviti u iolc pristojnem društvu. Išao je dapače tako daleko, da je svetogrduo usporedivao Spasitelja našega Isusa Krista sa Tvršem i ovoga stavio nad Krista. 3) Još gore, da najgore jc to, što S. K. J. da svoje članove što jače poveže uza se i odvrati od crkve, završuje svoje so; kolske sastanke redovito plesom i pijan« kom do kasno doba u noči, dapače i do zo.v. Da ju se i prctstavc koje imadu i takovu sadržiuu, da je n. pr. jeclna školska oblast zabranila jednu takovu pretstavu igrati u škotskim prostorijama, a druga zabranila dacima prisustvovati drugej ta« k ovoj pretstavi. Sokolstvo nadalje u sve većoj meri širi odvratno golotinju u vežba« nju i u javnim nasiupima be;; ikakve pos trebe a uz pogibao, da se u mladeži po« budi duh razvratnesti i da se otudi erkvi i vjeri. Tako se širi čuderednosi u našem mladom naraštaju, tako se potkapa i ubija vjera. Što če biti od našega naroda, ako taj Tyršev sokolski uzgoj bez vjere i Boga zaista predre u široke slojćve naroda? Kako vidite, predragi vjerniei, uzgoj po Tyrševim načelima neiskazano je po« gibeljan za vjerski i čudoredni život Vaše mladeži za crkvu katoiičku, a po našem najdubljem uvjerenju i za našu državu. Stoga vas, predragi vjerniei, po dužno« sti svojoj na tu pogibao najozbiljnije upo« zoravamo, te Vas pozivijemo, kako smo to več učinili god. 1931, da od djece vaše ovu pogibao otklanjate, jer če Gospodin Bog tražiti od Vas strog račun kako ste se brinuli za vjerski i čudoredni odgoj po« roda svoga.c: Ovo vrijedi tako dugo, doklegod bude S. K. J. stajao na Tyrševim načelima, do« kiegod budu »Putevi i ciljevi« pravila za život i rad Sokola Kraljevine Jugoslavije, doklegod budu na čelu Sokolstva stari Jugosokoli. Predragi vjerniei! Roden je Spasitelja slavili su andeli pjevajuči: Slava Bos>u na višini, a mir Ijudima na zemlji koji su do« brc volje. Slava Božja i mir ljudi to jc bila svrha poradi koje je Spasitcij naš Sin Božji došao na svijet. Opraštajuči se od učenika svojih uoči gorke smrti svoje sam Spasitelj govori: »Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam.« Mir u duši, mirno i spo« kojno srce, to je veliki dar što nam ga je naš predragi Spasitelj Isus Krist dao, ali čujte predragi vjerniei, drugi put govori Isus: »Ja sam došao da bacim oganj na zemlju i što eu drugo nego da sc zapali. Mislite li da sam došao da mir dam na zemlju, nc kažem vam nego razdor.« Oganj jc oganj, on peče i žeže, on izjeda rdu, tali i čisti dragocjcnc kovine. Ovakovo či« ščenje treba da prode svaki čovjek jer u svakom imade mrlja, grijeha i zato je Isus došao da se svačije srce očisti kao zlato u ognju. A oganj koji ovo čiščenje obav« 1 j a koji je sam Spasitelj doneo na svijet, nauka je njegova i sredstva milosti što nam ih je naniro. Sve to ide za tim, da se duša očisti od grijeha i da se zapali u srcima našim ljubav Božja. Dok do toga dodc, da ta ljubav raspali srca naša, mo; ramo proči bolno čiščenje, jer so grešno srce samo šilom i eimopregoroi-i oslo-bada grijeha i zla. No kad je ta ljubav pre; vladala u dušama našim, nastaje u njoj Spasiteljcv mir, ona spokojnost duše, ono neproeenjivo blago koje nam niko ne može oteti. Ali taj dar božji neče da prime lju« di od ovoga svijeta, oni koji se boje onog bolnog čiščenja od grijeha, oni koji neče da ljube Boga svoga i zahvalnim i poniz« ni m srcem prime nauku i milost Spasite« ljevu i žive prema zapovjestima njegovim, več vole da robuju tako varanim i prolaz; nim zemaljskim dobrima, begatstvu, časti, uživanju, grijehu. Zato nastavlja Spasitelj: »Mislite li da sam došao da mir dam na zemlji, nc kažem vam nego razdor.« Več tada, kad je Blažena Djevica pri« kazala Dijete Isusa u hramu, reče joj sta; rac Simeon: »Gle ovaj je postavljen na propast i uskrsnuče mnogima u Izraelu i za znak, komu če se protiviti.« (Luka 2, 34.) 1 napadali su Isusa i mrzili svi eni u kojima nije bilo ljubavi Božje. Tu mržnju prcneli su poslije neprijatelji Isusa Krista na svetu crkvu. To jc Spasitelj često pro« rekao učenicima svojim, a najjasnije opra« štajuči se od njih prije muke i smrti svoje kojom je dovršio djelo spasenja. I ta ve« lebna za Krista i protiv Krista trajače do svršetka svijeta. Ali Gospod je več na po« četku svojeg javnog djelovanja učenicima svojim rekao ovo: »Blago vama kad vas pogrde i usprogonc i uzgovore na vas sve zlo, lažuči mene radi. Veselite sc i klikuj« te, jer je vaša plača velika na nebesima.« (Matej, 5, U, 12.) Na koncu pak života reče im: »U svijetu čete imati tjeskoba, ali se uzdajte, jer sam nadvladao svijet.« Predragi vjerniei! Draga katolička bra; čo! Samo u Kristu je spas, naša vječna i vremenita sreča. Ostanimo vjerni Kristu Bogu i Spasitelju našemu i erkvi katolič« Svim svojim pripadnicima javljamo tužnu vest, da je naš dragi brat MifjtOLilf* Af. Eulcić član Uprave i Issvršnog ozllbora Savesa Sokola Kraljev. Jugoslavije nakon teške bolesti preminuo 16 o. m. u 56 godini svoga života. Odličnoga brata, koji je velikom i uzornom radinošču izvfšavao povereni mu posao savezrtog statističara, sačuvajmo u znak zahvalnog priznanja za celokupni njegov sokolski i nacionalni rad, trajan spomen u našim redovima! Slava njegovoj uspomeni! Meogradt, dne 16 januata 1933 Savess, SoMola Kraljevine Jugoslavije -0- koj, kako su joj bili vjerni i očevi naši kroz tisuću godina našeg narodnog opstam ka. Ostanimo čvrsti u vjeri otaoa naših i ne dajmo, da nas od te vjere odvrati So: kolstvo, koje neče da znade za Spasitelja našega, ni za pošteno naše hrvatsko (slos vensko) ime. Amen. Dano sa biskupskih konferencija. U Zagrebu, 17 studenog 1932 g. Dr. Ante Bauer, v. r., nadbiskup zagrebački, pretsednik biskupskih konferencija. Ivan Ev. Šarič, v. r., nadbiskup vrhbosanski. O. Aiojzije Mišič, v. r. biskup mostarski. Dr. Antun Akšamović, v. r., , _ biskup đakovaeki i Apost. Adm. baranjski. Dr. Jerolim Miieta, v. r. biskup šibenski i Apost. Adm. zadarski. Dr. Josip Srebrnič, v. r. biskup krčki. Miho Pušič, v. r., biskup hvarski. Dr. Grgur Rožman, v. r., biskup ljubljanski. Lajču Budanovič, v. r., biskup i Apost. Adm. bački. Dr. Nikola Dobričič, v. r,, nadbiskup barski i primas srpski. O. Ivan Rafael Rodič, v. r.t nadbiskup beogradski i Apost. Adm. banatski. Fra Joso Garič, v. r., biskup banjalučki. Dr. Dionisije Njaradi, v. r., biskup križevački. Dr. Kvirin Klement Bonifačlč, v. r., biskup splitski. Dr. Ivan Franjo Gnidovec, v. r., biskup skopljanski. Dr. Josip M. Carevič, v. r,, biskup dubrovački. Pogreb pok. brata prof. M. Lukiča obavljen je u Beogradu dne 17 o. m. u 14 časova. Več mnogo pre određenog vremena saku pilo se pred kućom žalosti veliko mnoštvo sveta. Sa sokolske Strane došla je velika deputacija Sokol-skog društva Beograd-matica sa starešinom br. admiralom Dragutinom Pri-com na čelu, dalje izaslanstva ostalih beogradskih sokolskih društava te Prvo beogradsko pevačko društvo korporativno sa svojom zastavom. Spro-vod je krenuo iz dr. Kestnerove ulice prema Voznesenskoj crkvi, gde je obavljen posmrtni crkveni obred. Pred samom Voznesenskom cr-kvom sprovod su dočekali pretstavni-ci Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije s bračom potstarešinama Ganglom, Paunkovičem i Križem na čelu. Pored Sokolstva, tu su se sabrali da pokojnika isprate na njegovom poslednjem putu brojni odličnici, medu kojima smo opazili ministra finansija g. dr. Đorđevića, pokojnikovi kolege, nrofe-sori Vojne akademije, mnoštvo oficira bivših pokojnikovih pitomca. pretstav-niei mnogobrojnih udruženja i društava i t. d. Posle opela u crkvi održani su pred crkvom oproštajni govori. Prvi se oprostio od pok. br. Lukiča u ime Saveza SKJ br. dr. M. Dragič, sledečim govorom: Dragi brate Miko! Sokoli kao i ostali Tvoji prijatelji stoje pogruženi danas kraj Tvoga odra. Pogruženi su, jer je prestalo da kuca Tvoje srce, koje je bilo posvečeno, pored ostalog Tvog javnog rada, naročito Sokolstvu. Uzeo si na sebe dragovoljno teško breme sokolskih dužnosti. Sokolski rad i dužnosti traže, da čovek ima i stvara u sebi nešto specifična. Ove dužnosti Sokola traže od čo-veka, da u svome srcu nosi jednu pre-dominantnu niansu, a ta niansa sokol-skog srca je nesebičnost i ljubav prema opštem. I ta osob;na srca bila je glavni pokretač Tvoga sokolskog a i ostalog javnog rada. Mi Sokoli, brate Lukiču, klanjajuči sc Tvojoj uspomeni, zahvaljujemo Ti Sto si največi deo tc Tvoje nesebične altruističke akcije po-klonio Sokolstvu. Svoj rad Sokolstvu počeo si da prilažeš јоб od svoje rane mladosti, ostajudi veran sokolskim duz- Dr. Ivan Starčevlč, v. r,, biskup senjski. Dr. Ivan Tomažič, v. r., biskup kao zast. mariborskog biskupa. A. Miloševič, v. r., Gener. vikar i delegat biskupa kotorskoga. P. S. Ova se zajednička poslanica ju» goslavenskog katoličkog episkopata ima pročitati u svim crkvama dne 8 siječnja 1933. (M. P.) (Masno štampano podvuklo uredništvo). Sokolska radio - predavanja RADIO-STAN1CA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: dne 20 o. m. predaje br. ing. Lazar Popovieki o temi: »Sokolstvo i ideja zadrugarstva«; dne 27 o. m. predaje br. dr. Miraš Kičovič o sv. Savi. Predavanja održavaju se svakoga petka izinedu 19 i 20 časova. Eventualne izmene u pogledu č a -sa, kad če se najavljeno predavanje stvarno i održati. slušači radia mogu doznati iz službenog lista radio-stanice »Radio-Beograd«, odnosno iz objava u dnevnim novinama, ukoliko to i inače ne bude javljeno u našem listu. POPULARNA SOKOLSKA RADIO-PREDAVANJA Sledeče popularno sokolsko radio-predavanje održače se: dne 22 o. m. u 16 časova; predaje br. ing. Jovo Popovič o temi: »Zadru-garstvo i Sokolstvo na selu«. Popularna sokolska radio-predava-nja održavaju se svake druge nedelje. Pažnja U velikom statističkom izveštaju za 1932 god., koje su br. župe odnosno društva i čete več primili, navesti broj članstva (članova i članica) po stanju kartoteke od 31 decembra 1932, a ne 1931, kako je pogrešno otštampano. Statistički otsek Saveza SKJ. f Br. prof. Mlhailo M. Lukič po sokolskim naeelima spremi za život i učini vernim, korisnim članovima svoga naroda i svoje nacionalne zajed-nice. I za to svoje plemenito nastoja-nje on je baš u Sokolstvu našao najpo-godnije polje rada, duboko uveren, da ono svojim nesebičnim delovanjem i idealizmom može da najbolje posluži duhovnom preporodu i novom, boljem životu nacije. U tom svom predanom, sitnom ali stalnom aktivnom sokol-skom radu i pored mnogog drugog na ostalim poljima živog nacionalnog i kulturnog udejstvovanja, on je zadu-žio naše Sokolstvo. Živeo je. radio i umro kao Soko, Jugosloven i Sloven. Slava mu i svetao spomen! * Pokojni Lukič roden je u Kragujevcu od siromašnih i čestitih roditelja i u svom rodnom mestu svršio je gimnaziju. Posle završenih študija na Velikoj školi u Beogradu dobio je mesto nastavnika u Prvoj m. gimnaziji. Oduševljen nacionalista odlazi po tom za nastavnika u Srpsku gimnaziju u Solunu, gde počinje njegov plodni nacionalni i kulturni rad. Obišavši sa službom Jagodinu, Kragujevac i posle oslobodenja Prizren, gde je bio direktor gimnazije, dolazi u Beograd za pro-fesora Vojne akademije. Tu u Beogradu sa svojim drugom i prijateljem pokojnim pukovnikom Petrom M. Lazarevičem mladenačkim žarom radi i učestvuje u svim kulturnim i nacionalnim manifestacijama. Naročitu brigu i trud ulaže u širenje i organizovanje Sokolstva, na kome radi punih dva-deset i nekoliko godina. Godine 1910 vidimo ga medu osnivačima kraguje-vačkog Sokola i od tada pa do posled-njeg časa ostao je veran sokolsikoj ideji. U Sokolstvu se naročito istakao kao organizator letovanja sokolskog podmlatka. Pokojni Lukič je bio i pretsednik »Društva Lužičkih Srba«, zatim u upravi Beogradskog pevačkog društva i u bezbrojnim humanim i nacionalnim akcijama u kojima je uče-stvovao anonimno u falangi onih skromnih i čestitih naših ljudi čiji je predani i nesebični rad utro mnogu suzu i unapredio mnogu dobru stvar. 16. o. m. umro je u Beogradu br. Mihailo M. Lukič, profesor Vojne akademije u penziji, član uprave i izvršnog odbora te statistički referent Saveza SKJ, u svojoj 56 godini. Smrču br. prof. Mihaila Lukiča naše Sokolstvo izgubilo je opet jednoga nada sve svog vrednog brata, istinski prožetog sokolskim idealima i najti ubij im nacionalnim i slovenskim oseča-njima. Od najranije svoje mladosti pa do poslednjeg daha svoga života pok. br. Mihailo Lukič ostao je veran tim svojim načelima, uzimajuči uvek naj-vidnijeg učešča u aktivnom radu našeg opčeg nacionalnog i kulturnog života, a osobito sokolskog, kome je on baš u Šumadiji svojoj več od budenja sokolskog pokreta posvetio svoje najbolje sile. Noseči u svojoj plemenitoj duši šušti idealizam, koji je tako otvo-reno žario iz njegovih dobrih očiju, on je znao da svojim toplim bratskim i očinskim ophodenjem privuče k sebi mnoga mlada srca. i da ih, i kao profesor i uzgojitelj, zagreje za sve što je lepo i uzvišeno, te da ih i vaspitanjem nos tim a do svog poslednjeg daha. Ot-počeo si sokolski rad još dok si bio u srcu Šumadije, u Tvorne rodnom Kragujevcu. U Kragujevcu, u kome je za-jedno s Tobom sokolovao Tvoj najbo-lji drug i prijatelj naš Soko — deneral Mika Kovačevič, koji je i svoj sokolski rad platio nasilnom smrču. Pre više od dvadeset godina, neposredno no što si s ostalom nacionalno rasplamsalom dušom svojih šuma-dijskih drugova otpočeo da udaraš u svome rodnom mestu prve osnove so-kolskoj ideji, u Kragujevcu, odigrao se jedan značajan nacionalan dogadaj. Kragujevac je posetila udružena jugo-slovenska omlad na iz trojedne Kraljevine, koja je bila u sastavnom delu Austro-Ogarske monarhije. Na našem nacionalnom horizontu več su se na-zirale konture olovnih oblaka, koji su nago vešta vali plamen i krv. Osetilo sc, da je istorijska sudbina našega naroda odredila, da se cela naša nacija tek probijanjem kroz o vaj plamen i krv moži izači na blagu i toplu svetlost uje-dinjenja i slobode. Bavljenje jugoslovenskih omladi-naca u Kragujevacu pretstavljalo je vrstu pojačanja vere u misiju naše uje-dinjene nacije, pretstavljalo je jedmi vrstu duševnog krštenja i zaveta neposredno pred akcijom. Akcija je otpočela. I ti si, brate Lukiču, odmah pohitao na tu akeiju. Prvi si od onih, koji udaraju temelje Sokolstva u Šumadiji, u Kragujevcu. 1 ceo svoj potonji rad i život posvečen je najviše Sokolstvu. I kuda Te je god Tvoja dužnost odvela, Ti si na sebe primao sokolskih obaveza. 1 to onih naj težili. To teško, ali časno sokolsko breme dragovoljno si nos'o dogod Ti uslcd bolesti nije malaksala sokolska ruka. Nosio si ga kada si bio član starešinstva Sokolskog društva Beograd1!, nosio si ga kada si bio starešina Sokol-skog društva Beograd-matice, nosio si ga organizujuču jednu od najtežih sokolskih dužnosti: izvodenje sokolskih letovanja u prirodi, planini i na moru. I za ovaj rad na organizovanju letovanja Sokoli su T\ brate Lukiču, du-boko zahvalni, jer se tu morao unositi veliki rad, strpljenje i trajna požrtvov-nost. A kada je na tim letovanjima za-lazilo sunce za pianinu i more, Ti si sa svojim karakterističnim osmejkom i ljubavlju prilazio svojoj omiljenoj flauti i nalazio duboko zadovoljstvo, kada su mali Sokoli i Sokolice pokre-nuti melodijom veselo oko Tebe igrali. Dragi brate Miko! Opraštajuči se s Tobom u ime Sa- veza Sokola kraljevine Jugoslavije, zahvaljujemo Ti na Tvorne sokolskom radu u izvršnom odboru Savcza, a ujedno i na uspešnom Tvom sokolskom radu u Kragujevcu i Beogradu, gde si dugo vremena vršio dužnost u društvu Beograd I i »Matici«. I u njihovo ime hvala Ti! A sa svoje strane ja Ti, brate pro-fesore, zahvaljujem, što si me kao moj profesor, kad sam bio mali gimnazista. svojom uvek naklonom pažnjom i lju-bavlju još više vezivao, da kroz Tvoja predavanja i neverovatno ophodenje zavolim ono, čemu si me učio. Neka Ti je, dragi brate profesore i sokolski starešino, hvala i slava! U ime Prvog beogradskog pevačkog društva govorio je Ž. Savič, upr. osn. škole Kralja Petra n Beogradu, koji je rekao: Profesor Mihailo Luikič, jedan od vrlo retkih ljudi današnjice, krenuo je iznenadno i prerano na svoj poslednji Put* U ime Prvog beogradskog pevac-kog društva i svega članstva, koje u njemu gubi svoga prvog potpretsedni-ka, neumornog saradnika, vernog druga i najdražeg brata, — treba da mu kažem poslednje zbogom. Ova teška dužnost ne bi bila u to-likoj meri teška, kad bi bio u pitanju samo vredan prosvetni radniik ili kulturno nacionalni borac, lični prijatelj, dobar i plemenit čovek, -— ali kad su sve te osobine i svi ti najlepši kvaliteti usredsredeni u jednom jedinom čo-veku i kad ista je najteža uloga reči njemu poslednje zbogom. Previse je težak gubitak koji da-nas, na početku devete decenije života pogada Prvo beogradsko pevačko društvo. U crno zavijena zastava društvena skrušeno stoji danas kraj odra svoga zaslužnog i voljenog potpretsednika, a tužna pesma njegovog »Prvog beogradskog« zabrujala je danas njemu u počast poslednji put. Premalcno je i ništavno sve to prema veličini gubitka, jer smrt Mi-haila Lukiča nije gubitak samo za Prvo beogradsko pevačko društvo, — taj gubitak je veliki i opšti. Prestalo j.e da kuca jedno pošteno, plemenito i zlatno srce, ugasila se za navek jedna velika i čista ljubav prema društvu, prema naciji, prema du-žnosti i prema svemu što je moralno, lepo i uzvišeno. Skrhana je za navek jedna silna energija, koja je sugestivno delovala na eelu okolinu, koja je davahi impuisa i volje čitavim redovi-ma društva, — naročito mladim i naj-miadim naraštajima, — umro je naš Mihailo Lukič. Umro je naš vredni sa-radnik, naš iskreni drug, naš brat i više nego brat — umro je naš dobri Mika Lukič. Pri samom pomenu ovog imena, izlazi nam pred oči draga, impozantna figura, njegov simpatični izraz lica, njegov stalni osme jak i večiti blagi pogled iz koga izbija retko neograni-čeno poštenje, toplina duše, saosečaj-nost i gotovost za svaku plemenitu akciju. Takav je bio Mihailo Lukič od svoje najranije mladosti. Takav je bio kada je s ponosom i mladičskim žarom nosio zastavu »Obilica«, takav je bio kad je za darovana kraljevsku zastavu Prvog beogradskog pevačkog društva pozdravljao uzvišenu k umu — takav je bio Jkao nosilac i pionir srpske nacionalne misli u predratnom Solunu, takav docnijc u Prizrenu, takav medu nebrojenim generacijama svojih učenika, a naročito medu najmladim Soko-lima, kojima je bio i brat i otac. Takav je Mika Luikič bio i medu nama. Mi ga takvog poznajemo, mi ga samo takvog možemo zamisliti i mi čemo ga takvog zadržati večno u svojoj uspomem, čiivajuči je sa največim pijetetom i sa najtoplijom zahvalno-šču. Takvog čoveka mi smo eto izgubili i takav gubitak ne da se lako nadoknaditi. Dragi brate Miko, Tvoje Prvo beogradsko pevačko društvo, koje si sad prvi put i ne od svoje volje oža-lostio, pogruženo stoji nad Tvojim odrom i na rastanku s Tobom dovi-kujc Ti: Zbogom dobri starešino i brate! Tamo Te več očekuju naši mili i dragi kojih ima mnogo, jer ih več punih osam decenija ovako ispračamo. Pozdravi ih sve! Pozdravi nam našeg nc-umrlog Mokranjca, koga si jednakom ljubavlju sa nama voleo i reci mu da njegovo društvo nikad neče izneveriti svetle tradicije koje je on stvarao niti skrenuti s puta koji je on obeležio. Zbogom brate Miko, i neka je večni pokoj Tvojoj velikoj duši! U ime pitomaca Doma srednjo-školske matice ratničke siročadi odr-žao je sledeči oproštajni govor brat J. Gačič: »Mlado žito navijaj klasove Prede roka došla ti je žetva.« Juče je prestalo da kuca plemenito srce, juče je ukočen jaki misleni aparat, predanog prosvetnog i javnog radnika našeg. Juče su skrštene ruke, koje su neumorno radile za opšti na-predak društva i nacionalno jačanje. Juče je pa!a zavesa života pred zamahom oduševljenog čoveka, da se više nikada ne digne. Danas, pak mesto saveta, mesto reči koja potresa, mesto srca koje oplemenjuje svakog znanog, mesto akcije gledamo skrštene ruke i seča-mo se njegovog života i rada. Sečamo se teška srca, i gledamo očima punim suza. Sečajuči sc njegova života, sečamo sc naše istorije i njenih gigantskih skokova, sečamo se prosutog znoja i prolivene krvi, koja je upletena u na-šu nacionalnu grivnu. Život ovog pokojnika jako je ve-ran kao alka u laneu koji drži naše nacionalne i prosvetne tekovine. Okre-nemo H se teškim danima rata videče-mo ga u prvim kordonima za odbranu slobode. Okrenemo li se naprednim dru-štvima vidimo njega i njegove čvrste korake k napretku, okrenemo li se patriotizmu i nacionalnom radu u izgrad-bi državne slobode i njene jačine, vidimo njega i njegove plodove. Okrenemo li se najzad našem organizator-skom radu divimo se njegovim spo-sobnostima. Smrt profesora prve beogradske gimnacije, srpske gimnazije u Solunu, gimnazije u Jagodini, Kragujevcu, di-rektora gimnazije u Prizrenu, profesora Vojne akademije, organizatora Sokolstva, osnivača sokolske organizacije u Kragujevcu, pretsednika »Društva Lužičkih Srba«, vrednog člana »Prvog Beogradskog Pevačkog društva« i mnogih humanih i prosvetnih korporacija i institucija, potresa i nas ratnu siročad, jer je pokojni Lukič po-red mnogo puta ukazane pažnje, pored uloženog rada kao aktivni član Sred-njoškolske matice ratničke siročadi, i na poslednjem samrtničkorn času se-tio se nas svojim ulogom člana dobro-tvora. Zaslužnom nacionalnom i pro-svetnom zidaru počivšem Mihailu Lukiču neka najlepše uspomene ovog sveta budu meko uzglavlje u carstvu nebeskom, a primer njegova života, nama direktiva. Hvala mu i Slava! U ime Udruženja Lužičkih Srba govorio je dr. Lenard: Po završenim govorima pred cr-kvom sprovod jc krenuo put groblja. U sprovodu naročito je zapažen krasan venac, koji je na pokojnikov odar po-ložio Savez Sokola kraljevine Jugoslavije. Na groblju od pokojnog brata oprostio sc je u ime Sokolskog društva Beograd-matice društveni starešina br. admiral D. Priča ovim rečima: Dragi brate Miko! NaTvomeputu za večnost zastani samo za trenutak da Ti i članstvo So-kolslkog društva Matice, koje je imalo sreču da mu dve godine dana budeš starešina, oda svoju bratsku i istinsku zahvainost na bratskoj ljubavi i nese-bičnome sokolskom radu. Kao i na drugim stranama i na drugim poslovima i dužnostima, Ti si, dragi i mili nam brate, kao starešina matice uneo u svoj rad svu onu ve-liku požrtvovanost, odanost, istrajnost i plemenitost, koje su Ti diktovali: Tvoja plemenita duša, velika svest o dužnostima i utančan nacionalni osečaj. Uvek raspoložen za pregnuča i is-trajan rad, uvek tačan, do krajnosti tolerantan i gotov da saslušaš i naj-manjeg i najneznatnijeg od brače i sestara zračio si svojom dobrotom i pravičnošču, te je bratska ljubav, ko-ju si za svu braču i sestre izikazivao i Tebi od svih uzvračana i od svih si bio cenjen, poštovan i voljen. I svoje letnje odmore, mesto da posvetiš sebi, posvečivao si opet Sokolstvu. Primao si na sebe teret i brigu da vodiš sokolsko letovanje. U Denovieu, u Omišlju, izvedeno letovanje pod Tvojim vodstvom ostalo je članstvu u najlepšoj uspomeni i se-čanju. I okolinu u kojoj je letovanje \rršeno, Ti si osvajao kako radom i bratskim postupanjem u govoru, tako i bratskim, srdačnim i punim dobrote ophodenjem i sa onima koji vole i sa onima koji ne vole Sokolstvo. Za vreme starešinstva imao si sreču da se osveti temelj doma matice i otpočne izgradnja. Duboka je naša žalost što nisi dočekao i dovršenje gradnje toga doma, te da podeliš i radost sa nama od posla, za koji si toliko truda uložio. 'Veča dužnost Te je odvela iz starešinstva matice, no Ti svoju maticu nisi nikada zaboravio i uvek si sc, pa i za vreme bolesti interesovao njenim napretkom. Kad je Matica prošlog proleča proslavljala pedesetgodiš-njicu svoga osnivanja u krugu njenih starešina ne beše Tebe, dragi brate. Našu svečanost je pomutila vest, da te je teška boljka sprečila da prisu-stvuješ. Junački, stojički i istinski sokolski si se borio sa svojom boljkom sve od tada. Naša nada nije prestajala da češ boijku nadvladati i vratiti se sokolskoj sredini, sokolskome radu. Ali avaj, i Tebe izgubismo. Izgubi-smo Te baš onda kada Sokolstvu treba mnogo radenika, pobornika i apostola sokolske ideje Tvoje vrste. Tvoje spremnosti, tvoga iskustva i tvoje istrajnosti. Izgubismo Te baš onda kada se na svetao i pun bratske ljubavi rad Sokolstva zavitlava besomučnim napadima. Život čovečiji je samo trenutak trenutka, prema večnosti. Ti si, dragi brate, taj trenutak ispunio plemenitim radom za opšte dobro i od-laziš u večnost. Odlaziš onamo kuda čemo ko pre ko docnijti svi. Ti odlaziš, sa našom verom i uverenjem, da si za vreme svoga, ne dugog, života dao najviše koliko si mogao, da si to dao predano, svesno i bratski. Odlaziš pre presto Višnjega da primiš nagra-du za svoj plemeniti rad na dobru bližnjih. Na tome putu prati te topla bratska ljubav članstva Sokolskog društva -»Matice« kod koga ostaje puna ljubav i zahvainost i svetla uspomena na Tebe dok nas traje. U dvorani novoga doma »Matice« Tvoja slika potsečače na tvoj istra-jan i nesebičan rad i davati potstre-ka i budučim generacijama da istraju u svome teškom i plemenitom radu. Neka Tvoja plemenita i velika duša, dragi brate, dobijo od tvorca va-seljene zasluženu nagradu za sva dobra i plemenita dela, neka se pridruži dušama sokolskih velikana; neka bde da Sokolstvo ide i na dalje pravim putem na dobro svoje brače, svega Slovenstva i čovečanstva. I neka se torne radu i one raduju! Tvorne imenu neka je za uvek medu nama svetao spomen i slava. Tvojoj supruzi i drugarici u životu i plemenitome radu, našoj dragoj sestri, koja Te je tako predano volela, negovala i bolove Ti ublažavala, izjav-ljujemo naše istinsko i toplo bratsko saučešče u njenom velikom bolu. Molimo i nju i ostalu^ rodbinu da traže i nadu utehe i olakšanja svome velikomc bolu u dobrim^ delima našeg dragog brata i u našem zajedni-kom žaljenju. A sad putuj na daleki put, brate Miko! Stupičeš svetla sokolskog obraza pred legiju brače i sestara koja Te voleše od začetka našeg sokolovanja pa do onih koji svojim kostima izgra-diše veliku našu otadžbinu i koji če Te primiti u iskren bratski zagrljaj. Neka Ti je večna Slava! SoKolsRi radni irg ZOBOTEHNIK - POMOČNIK išče zaposlitve. ■ Telovadec, sposoben, da se udejstvuje tudi kot vodnik oddelka dece, naraščaja ali članstva. Zahteve skromne. Gre kamorkoli v Jugoslaviji. — Ponudbe na Sokolsko društvo Murska Sobota (Dravska banovina). X sednica Izvršsiog odbora Saveta SEJ, održftna dne 16 famiara 1933 Tačno u 4 sata po podne otvara sednicu I zamemk starešine br. Gangl, i saopštava brači prežalosnu vest o smrti br. prof. Mihajla Lukiča, člana savezne uprave i izvršnog odbora, te saveznog referenta za statistiku. Sečajuči se toplim reč'rna preminulog brata, koji je sav svoj život posvetio sokolskom i nacionalnom radu, iznosi, kako je pokojnik baš kao sok. radnik razvi-jao jaki rad i ceo svoj život upravo svezao sa Sokolstvom. Od časa prvog pokretanja Sokolstva u kraljevini Srbiji u Kragujevcu, gde jc održana poznata prva skupština sokolskih radnika u Srbiji, pa do poslednjega dana svoga života, vazda je predano služio velikoj sokolskoj ideji. Kroz cco svoj životni vek obnašao jc u Sokolstvu razne funkcije, pa je bio i društvenim starešinom. Vodio je razna letovanja, a konačno postao jc i članom savezne uprave, te kao takav bio i referent statistiekog odeljenja, koju jc dužnost vršio sve dok mu teška bolest nije počela podje-dati njegove fizičke snage. Kako u Sokolstvu, tako i na drugim poljima na-eionainog rada pokazao se predanim radnikom. Iskren Jugosloven, dobar Soko, oduševljen nacionalista uvek je bio onde gde su ga zvali interesi domovine i države. Kao drug, kao brat, vazda je osečao samo bratski i največe zadovoljstvo života bilo mu ako je kome mogao da otare suzu i pruži svoju ruku pomočnicu. Gubitak takvog brata žali celokupno Sokolstvo i u znak več-nog poštovanja, priznanja i hvale kliknimo trokratni Slava! Svi prisutni članovi izvršnog odbora saslušali su reč pretsedavajučeg brata potstarešine stoječke i priključili se njegovom pozivu te pokojnom bratu Mihajlu Lukiču kliknuli trokratni: Slava! Na predlog brata potstarešine Gangla na njegov poziv dodatno k tome zaključuje se: da članovi izvršnog odbora prisustvuju sahrani pok. brata, da se na odar u ime Saveza SK.J položi venac, a u ime uprave Saveza SKJ da održi nadgrobno slovo brat dr. Milo-rad Dragič, a na prostorijama Saveza SK.T da se izvesi u znak žalosti črna zastava. —• Prelazeči na dnevni red scdnice brat Gangl iznosi, kako jc ovih dana izvršen na naše Sokolstvo nečuven napad od strane katoličkog episkopata u našoj državi, i to črtanjem pastirskog pisma, koje je katolički episkopat iz-radio na svojim konferencijama meseca novembra pr. g. u Zagrebu, a ko-jc je sada 8 januara o. g. bilo pročitano u svim katoUčkim crkvama u državi. Utvrdivši u ovom pogledu pravo stanje stvari, te pošto je jednodušno konstatovano, da pomenuti pastirski list katoličkog episkopata u Jugoslaviji pretstavlja u svojoj sadržini samo pu- ke klevete, proste mistifikacije i naj-grublje izvrtanje istine, uopče jedan nedostojan i nečuven napad, a s vrlo proviđnim tendencama, iza povedene debate doneta je jednoglasno deklaracija (koju donosimo na čelu lista), ko-jom jugoslovensko Sokolstvo odbija od sebe ovaj otvoreni, smioni i drski napad, a ujedno je doneta i jednodušno odluka. što se ima preduzeti da se zaštiti čast, ime i delovanje jugo-slovenskog Sokolstva. Pretsedavajuči potstarešina brat Gangl zatim pri koncu iznosi, da se dana 21 januara koncertom Glazbene matice u Ljubljani ulazi u niz svečanosti, koje se prireduje u našoj sokolskoj jubilarnoj godini, pa drž;, da bi bilo od osobitog efekta, da tome koncertu prisustvuje deputacija uprave Saveza. — Zaključuje sc, da, pošto se i tako ovih dana održava sednica načelništva Saveza i tehniekog odbora Saveza, da brača i sestre i-z načelništva Saveza za-jedno s potstarešinom br. Ganglom i potstarešinom br. Paunkovičem sači-njavaju ovu deputaciju. lx načelništva. i te£}ničlkog odbora Savesza SKJ i им»—и H—■> a— »n —mi— ——m—— Iz sednice saveznog TO od 10 januara 1933 Dne 10 tek. meseca održavala se je sednica saveznog TO zajedno s otse-cima za decu i naraštaj. Učestvovanje je bilo u punom broju. Pred otvore-njem sednice pozdravio je savezni načelnik br. Ambrožič novu članicu saveznog TO s. Bardovu s pozivom, da posveti sve svoje snage sok. radu. Br. Stanič kao pretsednik otseka za decu izvestio je o pripremama za nastup dece, dok je br. Prosenc, kao pretsednik otseka za naraštaj izvestio o pripremama naraštaj a. Uz proste vežbe na-stupiče naraštaj na pokrajinskom sletu takoder i u vežbama na spravama, odnosno u lakoj atletici, te eventualno i s posebnim točkama. Potanji raspored nastupa biče doskora sastavljen i objavljen. Otseci za naraštaj i decu delovače otsada za vreme priprema za pokrajinski slet uvek zajednički te če imati i zajedničke sednice. Raspravljalo sc je o uvodenju i sastavu radnog programa za celokupni naraštaj. Prednjaštvo treba da se posveti radu za naraštaj i decu sa svom ljubavlju i predanošču, da budu uspesi što jači. Bila je iznesena želja, da se priredi tečaj za vodnike dece i nara-štaja s posebnim pogledom na uzgoj, te se je brat savezni načelnik zauzeo za to da se takvi točajevi priređuju što češče. Brat Trček predlaže da se osnuje u sokolskim jedinicama. dva tipa pred-njačkih knjižnica. Predlog je prihvačen. Ispiavak U mome članku »Mea culpa« koji jc otštampan u 50 broju Sokolskog glasnika 1932 g„ naveo sam da bratska Sokolska župa Mostar od 4500 članova ima 500 vežbača računajuči tu i sokolske čete. Ovaj navod sam izneo, jer u članku brata načelnika župe Mostar u 1 decembarskom broju Sokolskog glasnika nije bilo nigde izričito navedeno, da se to ne odnosi na sokolske čete, a anketa je imala u vidu celokupno stanje varoških društava. Naknadno sam izvešten, da se navedenih 500 vežbača odnosi samo na sokolska društva, što ovim veoma rado ispravljam, a broj vežbača sokolskih četa nije tu računat. Vojislav Bogičevič. Ћ 100 godišnjica rodenja Zmaja Jovana Jovanoviča. Ovaj mesec naš narod proslavlja stogodišnjicu rodenja jednog od naših najjačih omlad nskih pesnika Zmaj Jovana Jovanoviča, na-zvanog »Čiča Zmaj«, što pokazuje nje-govu veliku omiljenost i popularnost. Umro je godine 1904, te je sahranjen u Kamenici podno Fruške Gore. I čiča Jovan Zmaj, kao i svi naši veliki geni-jalni duhovi, bio je odlučan i čestit Jugosloven. Osamdeseta slava prvog beograd. pevačkog društva. Prvo beogradsko pevačko društvo slavilo je u subotu 14 o. m. retko slavlje, naime, svoju osamde-setu slavu, na kojoj je uzeo učešča sam patrijarh Nj. Svetost Varnava i izasla-nik Nj. Vel. Kralja pored brojnih za-stupnika raznih kulturnih i narodnih organizacija i društava. U toku svog osamdesetgodišnjeg rada ovo je pevačko društvo, koje uživa velik ugled i van prcstonice, otpevalo oko 6000 raznih kompozicija, kako je to izneo u svom referatu pretsednik g. Radomir Elezo-vitč. U crkvama je pevalo kod crkvenih svečanosti oko četiri hiljade puta, a saradivalo je i kod svih značajnijih nacionalnih svečanosti. Smrt velike poljske nacionalne junakinje. U manastiru Osvječimu kod Krakova umrla je kaluder ca Marija Eligija, čije je gradansko ime OJga Sta-vecka. Ova vanredna žena odlikovala se je u borbi za odbranu Lavova godine 1918 i u ratu protiv boljševika, zbog čega je bila odlikovana poljskim rat-nim viteškim krstom i imenovana počasnim poručnikom poljske armade. U samostan je stupila pred osam godina. David Lojd Džordž sedamdesetgo-dišnjak. U utorak dne 17 o. m. navršio je poznati engleski politiear i voda li-berala David Lojd Džordž svoju se-damdesetgodišnjicu. Danas živi ovaj veliki čovek, koji je bio na čelu engle-ske vlade za vreme kobnog svetskog rata, povučen iz dnevne politike na svom imanju u Sareju. Najstariji lekar na svetu. Naša zemlja može da se ponosi najstarijim lekarom na svetu, koji je ujedno i najstariji čovek u našoj zemlji. To je stari čiča Tane Pop Krstič iz Pirota, kojemu je sada 120 godina, a koji je još uvek vrlo svež. Za vreme turskog režima učio je lekarstvo kod jednog čuvenog turskog lekara, a kasnije ga je pirotski paša poslao na študije u Carigrad. gde je s uspelmrn dovršio lekar-sku školu. Učestvovao je i u krimskom ratu, pa se još danas seča junaštva ruskih vojnika. Pošto mu je otac bio pravoslavni sveštenik, dosta sti ga Tur-ci progon li, ali se je za nj zauzeo sam pirotski paša. Župa Beograd SOK. DRUŠTVO ARANĐELOVAC f Brat Vlada Neđeljković Neumoljiva smrt prekinula je nit života čoveku, koji je voleo svoj narod i ono što je u njemu najlepše, našem bratu, koji je Sokolstvo ljubio iznad svega i do poslednje« daha. 9 o. ni. nenadano je preminuo naš brat Vlada Nedeljkovič, zamenik starešine našeg društva. Njegova smrt nam je n toliko bolnija i teža, jer je došla sasvim iznenada, jer je još 7 o. m. bio zdrav i čil s nama na sokolskom po-selu, vedar i raspoložen. Pokojni brat Vlada roden je 1880 godine u Banatu. Još u svojoj mladosti došao je u Šumadiju i živeo u našem mestu punih 30 godina, gde je u Početku bio bankovni činovnik. Uče-stvovao je u ratu kao rezervni oficir. Posle rata, pa sve do svoje smrti, bio je blagajnik ovdašnje Poreske uprave. Kao agilan saradnik kod sviju društvenih pokreta, bio je takoder medu prvima prilikom osnivanja našeg Sokolskog društva, gde je bio još od samog osnivanja član uprave, docnije kao blagajnik, a od 1929 godine zamenik starešine. Neumorno je radio oko priprema za podizanje sokolskog doma i u svima poslovima bio je dobar saradnik i iskren brat. Svoju ljubav prema Sokolstvu preneo je i na svoju decu, koja su još od ranog detinjstva u Sokolu. Koliko je bio zaslužan i voljen pokazala je njegova sahrana na kojoj je učestvovalo mnogobrojno gradan-stvo i sva ovd. društva, kao i činov-ništvo. Sokoli s celokupnim članstvom dostojno su ispratili svog voljenog brata, a brat starešina oprostio se s njime u ime celokupno« članstva. Večna mu pamjat! B. Gr. ŽHpa Cel/e SOKOLSKO DRUŠTVO PETROVČE Sokolsko društvo v Petrovčah priredi dne 22. t. m. ob pol 15. uri v dvorani brata Vodenika Tiranovo ljudsko igro »Razbojnik Guzaj« katera je pri premijeri v Sv. Jurju ob j. žel. dosegla velik uspeh. Metode, s katerimi hočejo nasprotniki Sokolstva onemogočiti naše prosvetno delovanje, so dosegle baš nasprotno, kajti Sokolstvo je prenašalo pod drugačnimi okoliščinami še vse yečje težave. Računamo na pomoč br. sosednjih društev ob enem pa pozivamo članstvo, da strne naše vrste. Zdravo! SOKOLSKO DRUŠTVO NA RAKI V nedeljo 15. t. m. se je vršil ob polnoštevilni udeležbi članstva občni zbor našega društva. Članstvo je z zanimanjem poslušalo in sledilo poročilom posameznih članov uprave. Občni zbor je otvoril br. podstarešina, ker nam je kruta smrt iztrgala iz naše srede v tem poslovnem letu našega prvega probuditelja sokolske misli na Raki, našega prvega starešino br. Kra-kerja. Radi te nepričakovane nesreče, ki je nastopila tik pred našim prvim javnim nastopom, je moral isti odpasti. Sokolska ideja je v našem kraju prav lepo razvita in razširjena, posebno med mladino, ki se prav pridno in redno udeležuje ter poseča telovadbo. V tem letu se je vprizorilo dve igri (»Rodoljub iz Amerike« in »Trije vaški svetniki) ter 2 akademiji (Uedi-njenje in Tyrševo proslavo). Društvo je naročeno na več časopisov in revij, ifko da poseduje že lepo knjižnico rokovnih, leposlovnih in mladinskih knjig. Posebna zahvala je bila izrečena br. blagajniku Mladiču za njegovo V-ktlK> *n humorno delo. — Po podanih poročilih se je konstituirala nova žup?Va 8e °^Pos^a*a v potrdilo Starešina in „ač. br. Leo Koman, podstareš.m. br. lvan Gabrič tajnik br. Albin Plehan, prosvetar br. Alojz Pavlovič, gospodar s. Emilija Vovk V odbor pa: br. Mladič, Vidmajer, Bon in s. Marija Gabrič ter Mara Plehan. Br. starešina je v vznešenih besedah bodril vse članstvo, da vztraja in ostane zvesto sokolski ideji, kralju in svoji domovini. SOKOLSKO DRUŠTVO ZAGORJE OB SAVI Sokolsko društvo Zagorje ob Savi je imelo svoj 43. letni občni zbor v nedeljo 8. januarja, ki ga je otvoril društ veni starosta br. Ferdo Poljšak. Uvodoma se je dotaknil napadov na Sokolstvo, ki so bili baš tisti dan znešeni v naših cerkvah ter predlagal, naj se takoj odpošlje na vlado in savez resolucija, s katero odvračamo vsak očitek. Iz poročil posameznih funkcionar jev je razvidno, da je bilo delo društva aktivno in še dovolj uspešno, le član- stvo se ne zaveda svoje dolžnosti, kajti veliko jih je, ki jih skozi vse leto ne vidiš v Sokolskem domu. Bratje, ni dovolj, če samo plačamo svojo članarino pri društvu! Pri vsaki prireditvi, ki jo priredi Sokol, moramo biti zraven, posebno sedaj; naj vidijo naši nepri-jatelji, da smo složni v službi naroda in domovine. Pri volitvah z listki je bil za leto 1933. izvoljen sledeči upravni odbor: starosta: Poljšak Franc, I. podstarosta: Korbar Drago, II. podstarosta: Mrnuh Polde, načelnik: Klun France, I. pod-načelnik: Mrnuh Ivan, II. podnačelnik: Repovž Jože, načelnica: Blažič Darinka, I. podnačelnica: Pahor Karla, II. pod-načelnica: Marovšek Zora, prosvetar: Korošec Drago, tajnik: Potočnik Adal-bert, blagajnik: Stepišnik Franjo, sta-tističar: Saks Gustl, gospodar: Mrnuh Ivan. Odbonrki Majer Anton, Kalan Jože, Kopriva Ivan, Entor Albin, Požun Herman, Savšek Mirko, Šulin Matko, Fincinger Nace, Fink 'Ivan. Knez Gustl. Namestniki: Juvan Franc, Kušar Slavo, Helmih Julij, Kovač Vili, Levstik Janko, Ašič Tone, Kovač Bine, Ivanc Stanko, Hočevar Janko in Pavlinič Niko. Računski pregledniki: Helmih Julij, Firm Nace in Murovič Vinko. Namestniki: Ahčan Rudolf, Godina Srečko in Juvan Franc. Razsodišče: Dr. Tomo Zarnik, ing. Franc Lapornik, Lojze Kolenc, Bajcer Ivan in Fincinger Nace. Namestniki: Levstik Janko, Stepišnik Franjo in Majer Tone. SOKOLSKO DRUŠTVO ŽALEC Občni zbor. V soboto dne 6. jan. 1933. se je vršil redni letni občni zbor tukajšnjega sokolskega društva. — Starosta br. Vilko Senica je pozdravil navzoče članstvo in takoj prešel na običajni dnevni red. Poročila posameznih društvenih funkcionarjev so bila sprejeta brez debate. — Stari odbor je prejel absolutorij z zahvalo. Agilnost starega odbora dokazuje dejstvo, da je bil do malih izjem izvoljen tudi za tekoče poslovno leto. Ve. lika pridobitev za društvo je izvolitev br. dr. Jošta za načelnika, ki je strokovnjak v vseh panogah gimnastike in vnet sokolski delavec. Občnega zbora se je udeležil tudi župni prosvetar br. inž. Vlado Burnik. Posebno veliko se je razmotrivalo o lutkovnem gledališču in postavitvi novega lastnega doma. Občni zbor je potekel v naj lepši, harmoniji. Članstvo se je razšlo v zavesti, da je v preteklem poslovnem letu sto rilo svojo dolžnost, kar mu daje pobudo za nadaljevanje sistematičnega dela. Žuga Cetin f e SOKOLSKO DRUŠTVO LASTVA Prilikom odlaska mornara, nakon svršenog roka, ovo je društvo izgubilo tri dobra i valjana člana vežbača. Ra-stanak brače od ostalih bio je veoma dirljiv. Stečena ljubav izmedu članova bila je prava, iskrena, bratska ljubav. Pored ostalih izgubili smo braču M. Milosavljeviča, Morica Alkalaja i S. Lon-čara. Iskreni, ljubazni i predusretljivi kao što su bila ova brača, bilo nam je teško da ne mogu i dalje ostati medu nama. Sada ih više nije medu nama, ali iskrena zahvala, poštovanje i ljubav živeče medu braoom. Brača Milosavljevič, Alkalaj i Lončar prilikom svih naših nastupa istakli su se u svemu uvek kao sposobni, po-žrtvovni i disciplinovani Sokoli. Želimo da ih u daljnjem sokolskom životu i radu prati svaka sreča. SOKOLSKO DRUŠTVO MOJKOVAC Sokolsko društvo Mojkovac proslavilo je prvi dan Božiča na svečan način. U 3 časa posle podne, krenuli smo u osnovnu školu, gde smo se spremili za doček gostiju, koji če doči, da posete našu zabavu. Oko 7 časova kac trebala da započne zabava, bila je več velika sala dupkom puna. Brat starešina je pozdravio goste s prigodnim govorom. Publika ga je nagradila plje-skanjem. Po tom_ su došle na red sokolske vežbe, koje su vežbači izveli za pohvalu. Posle toga je održao predavanje brat prosvetar Milorad Pavelič: »Alkohol i njegovo dejstvo i štetni običaji ikod našeg naroda«. Predavanje je naišlo na opšte odobravanje. Nato je odigran komad: »Džandrljiv muž« Pošto je komad odigran održao je predavanje brat Miloš Rakočevič: »Sokolstvo i higijena sela«. Iza toga bila je šaljiva pošta i ples. Župa Kragujevac SOKOLSKO DRUŠTVO TRSTENIK Na dan 8 t. m. održana je godišnja skupština Sokolskog društva u Trsteni-ku, na kojoj je izabrana nova uprava. Izaslanik Sokolske župe Kragujevac bio je brat Steva Nikolajevič, stareš. So-colskog društva u Kruševcu i potstare-šina Sokolske župe u Kragujevcu. Po pročitanim izveštajima o radu uprave u prošloj godini, koje je skupština primila bez diskusije data je raz-rešnica staroj upravi, pa se prešlo na izbor nove uprave. Izaslanik župe uzeo je reč i pohvalio rad prošle uprave moleči da se i u iduču upravu uzmu samo oni, koji če sve uložiti za napre-dak društva i koji če u svome radu imati pred očima samo jedan cilj: ostvarenje sokolskog ideala. Za ovim je izabrana nova uprava u coju su ušli: za starešinu Sava Petkovič, učitelj; za potstarešinu Filip Ćosič, sud. pripravnik; za načelnika Ranko Popovič, čin. sreskog suda; za načelnicu Za-gorka Jovanovičeva, učiteljica; za blagajnika Ljuba Bradič, trg.; za tajnika Miodrag Jovanovič, bank. činovnik; za prosvetara dr. Sava Stanojevič, lekar. Za ostale članove uprave uzeti su naj-ugledniji gradani iz varoši. Sokolsko društvo u Trsteniku osnovano je 1930 god. i za ovo kratko reme svoga rada pokazalo je odlične rezultate. Društvo je u prošloj godini osnovalo sokolsku četu u varošici Vel. Drenovi, koja svojim radom obečava da biti takmac samom Sokolskom društvu u Trsteniku. Na dan 1 januara izvršen je izbor nove uprave u koju su ušli za starešinu dr. Ljubodrag Đorić, sreski sanitet, referent, za načelnika Vladimir Ristič, učitelj i drugi ugledni građani. Župa Ljubljana I. POKRAJINSKI ZLET SKJ V LJUBLJANI Jubilejni koncert Glasbene Matice v proslavo 70-letnice Lljubljanskega Sokola. Oficielno je otvoril jubilant Ljubljanski Sokol svoje jubilejno leto dne 1. oktobra 1932. s članskim sestankom in sestavo slavnostnega zletnega odbora. V okviru proslav Ljubljanskega Sokola pa se vrši na predvečer rednega občnega zbora v Filharmonični dvorani jubilejni koncert Glasbene Matice, kot naslednice pevskega zbora Narodne Čitalnice v Ljubljani, ki so jo ustanovili člani »Južnega Sokola« blagopo-kojni br. Fran Drenik, br. Ravnihar, oče sedanjega predsednika br. dr. Vla-dimira Ravniharja, Costa, Grasselli in drugi narodni borci. Glasbena Matica, zavedajoča se tega pomembnega jubileja se je radevolje odzvala povabilu Ljubljan. Sokola ter bo priredila v soboto 21. t. m. koncert v Filharmonični dvorani z izbranim sporedom. Pri koncertu sodelujejo veFki matični orkester, slovenski vokalni kvintet, gospa Pavla Lovšetova, ter mešani pevski zbor Glasbene Matice. Najprivlačnejša točka v glasbenem oziru bo gotovo Su-kova simfonična koračnica »V novo življenje«, ki je že na vsesokolskcm zletu v Pragi napravila neizbrisen vtis pri vkorakanju sokolskih mas na telovadišče. Br. Suk je dobil tudi na letošnji olimpijadi v Los Angelesu prvo nagrado za svojo koračnico. Torej so že iz tega vidi, da bo tudi v Ljubljani dosegla Sukova koračnica gotovo popoten uspeh. Kako veliko zanimanje je za koncert nam najbolj dokazuje prihod posebnega sokolskega vlaka iz Beograda, pa tudi po ostalih krajih naše banovine vlada za koncert veliko zanimanje in se le bojimo, da bo Filharmonična dvorana premajhna za ta večer. Bratska zunanja društva prosimo, da si vstopnice pravočasno telefonično ali brzojavno rezervirajo v Matični knjigarni. Po koncertu bo prijateljski sestanek v vseh restavracijskih prostorih Zvezde. Vse Sokolstvo in njemu naklonjeno občinstvo vljudno vabimo h koncertu, da tako s svojo obilno udeležbo izkaže priznanje naši vrli Glasbeni Matici. (Posebni voz iz Beograda je bil v zadnjem času odpovedan, ker ni bilo prijavljenih dovoljno število udeležencev. — Ur.) SEJA ZBORA DRUŠTVENIH NAČELNIKOV NA TABORU Načelništvo Sokolske župe Ljubljana je sklicalo 15. t. m. na Taboru sejo zbora društvenih načelnikov, ki je bila posebne važnosti zlasti z ozirom na letošnji pokrajinski zlet v Ljubljani. Udeležba je bila še precej zadovoljiva, saj se je udeležilo zbora 37 edinic. Večina edinic se je opravičila, ker so imele svoje društvene občne zbore. Točno ob 9. je otvoril sejo br. župni načelnik Lojze Vrhovec, pozdravil vse navzoče brate in sestre, nakar se je prešlo takoj na dnevni red. Prva točka sporeda je bil razgovor o nastopu Sokolske župe Ljubljana s svojo posebno točko na I. pokrajinskem zletu SKJ v Ljubljani. Župno načelništvo je sprejelo dva predloga in sicer prvi predlog br. Pavšiča, da nastopi župa s simultanimi vajami 50 do 60 telovadcev v skupinah, ki bi izvajali panoge iz lahke atletike tako met krogle, kopja, diska, žoge, skok v višino ob palici, troskok itd. Pri tej točki bi prišla v poštev le ljubljanska in najbližja okoliška sokolska društva, ker je tem skupno vežbanje omogočeno, ne tako podeželskim društvom. Drugi predlog župnega načelništva pa je bil, da bi župa nastopila s prostimi vajami tako-zvanimi jubilejnimi br. dr. Viktorja Murnika iz leta 1923 ob 60-letnici Ljubljanskega Sokola. Te vaje bi skupno izvajali člani in članice. O obeh predlogih se je razvila debata ter se po vsestranskem razmotrivanju osvojil prvi predlog, da nastopi župa z lahkoatleti-čnimi vajami. Vaje bo župni teh. odbor razposlal vsem društvom s slikami in primernimi pojasnili, tako, da bodo pri tej točki lahko sodelovala tudi podeželska društva. Točnejše podatke o tem nastopu bo dalo načelništvo na prihodnji seji zbora društvenih načelnikov. Zelo zanimivo je bilo nato poročilo smučarskega odseka župe Ljubljana, ki ga vodi br. inž. Nace Perko. Župni smučarski odsek se je ustanovil 20. decembra 1932. ter si je izvolil za predsednika br. inž. Perka, podpredsednika br. inž. Pogačnika in za tajnika br. Cirila Staniča. Prva naloga župnega smučarskega odseka je bila prireditev župnega smučarskega tečaja, ki se vrši te dni na Veliki Planini pod vodstvom br. dr. Kmeta in br. inž. Pogačnika. V tečaj se je priglasilo 47 bratov, odšlo pa jih je v tečaj samo 20. Da ni udeležba v tečaju večja je krivda v tem, ker je večina tečajnikov računala na podporo župe, ki pa radi pomanjkanja denarnih sredstev ni mogla dati podpore vsem 47 priglašenim tečajnikom. Druga nameravana prireditev bo župna smučarska tekma, ki se bo vršila v okolici Ljubljane. Termin in točnejša navodila bodo sprejela društva pravočasno. Končno prosi br. predsednik, da b: se smu-čarstvo gojilo po vseh edinicah, zlasti tam kjer so terenske in snežne razmere ugodne. Predlog župnega načelništva in tehničnega odbora za reorganizacijo okrožij je bil društvom ponovno dan v premislek. Predvidoma bo župa razdeljena na 5 okrožij, nekatera večja z odseki. Član ŽTO br. dr. Janez Kavec je nato prečital predlog župnega načelništva za volitev župnega načelnika, 2 podnačelnikov, načelnice in 2 podna-čelnic. Po krajši debati so zborovalci soglasno odobrili predlog župnega načelništva, da se izvolijo za načelnika br. Lojze Vrhovec, za 1. podnačelnika br. Boris Gregorka, za 2. podnačelnika br. Vladimir Šuklje, za načelnico sestra Silva Boltauzcrjeva, za 1. podnačelnico sestra Pepca Goršičeva in za 2. podnačelnico sestra Tilka Lukeževa. Pri slučajnostih je br. načelnik nato poročal, da se vršita še pred pokrajinskim zletom v Ljubljani dva okrožna zleta, in sicer v Sodražici in Dol. Logatcu, ki ga pa morata organizirati okrožji sami. Po seji se je vršila nato vse dan predelava prostih vaj za vse oddelke za pokrajinski zlet v telovadnici na Taboru. Zdravo. — J. Horvat. GLAVNA SKUPŠČINA SOKOLA LJUBLJANA II. Tudi Sokol II najodločnejše obsoja napade na državno edinstvo in Sokolstvo. Ljubljana, 16. januarja. Obračun svojega plodonosnega dela v letu 1932. je polagal agilni Sokol II v soboto 14. t. m. s svojim XXI. rednim občnim zborom. Ob prav številni udeležbi članstva je otvoril ob 20. občni zbor starosta br. dr. Milan Šubic, ki se je po uvodnih formalnostih v lepih besedah spominjal največjega Sokola Nj. Vel. kralja Aleksandra in staroste SKJ prestolonaslednika Petra, med viharnimi ovacijami zborovalcev. Bratsko je nato pozdravil zastopnika župne uprave podstarosta br. Milka Krapeža, starosto Sokola Ljubljana br. Kajzelja, zastopnika Sokola I br. Lozeja, starosto Sokola III br. Šapljo in zastopnika Sokola IV br. Groma. Izrekel je nato zahvalo kr. banski upravi in mestni občini, ki sta vedno podpirali stremljenja Sokola II v vsakem oziru. S pijeteto se je spominjal umrlih bratov,^ predvsem mecena br. Kollmanna, ki je naklonil društvu v svoji oporoki Din 30.000 in neumornega odbornika br. Ivana Mihelčiča. Spomin umrlih so zborovalci počastili s Slava-klici. Nato je omenil vse važnejše dogodke preteklega leta, obenem pa sporočil članstvu, da stopa Sokol II v svoje jubilejno leto, ko bo proslavil svojo 25-letnico. Poudaril je važnost pokrajinskega zleta v Ljubljani, posebno sedaj, ko so se nasprotniki z vso besnostjo vrgli na sokolsko organizacijo. S pozivom: naprej v telovadnico, da nas najde jubilejno leto vsestransko pripravljene, je zaključil brat starosta svoj govor, nakar je prečital novoletno poslanico Saveza SKJ, ki je napravila zelo dober vtis na zborovalce. Izčrpno tajniško poročilo je nato podal tajnik br. Franjo Murovec, iz katerega je razvidno, da je bilo društveno delovanje vse zelo živahno in smotreno. Odbor se je sestal k 15 sejam, kjer je reševal društvene zadeve. Društvenih prireditev je bilo 6, sodelovalo pa je društvo na župnem zletu in na vseso-kolskem zletu v Pragi. Društvena statistika izkazuje 434 članov, z naraščajem in deco pa nad 600 pripadnikov. Marljivo je deloval veselični odsek, v zadnjem času pa se je ustanovil gradben: odsek z nalogo, postaviti Sokolu II prepotrebni lastni krov. Razveseljivo je bilo poročilo na čelnika. Delo v telovadnici se je razvijalo povsem normalno ter so redne telovadili vsi oddelki. Za vzgojo je skrbel vaditeljski zbor, ki šteje 18 članov in 5 članic. Vse delo v telo vadnici je bilo posvečeno predvsem redni telovadbi, nato župnemu in vse-sokolskcmu zletu v Pragi. Društvo je priredilo še 2 mladinski akademiji in 5 pešizletov, udeležilo se je tudi župnih izbirnih tekem v odbojki in sodelovalo pri slavnostih v Šiški in Ribnici. Smučarska družina šteje 35 oseb ter je priredila 13 izletov. Lep napredek je pokazal zlasti moški naraščaj, ki si je ustanovil lastni vaditeljski zbor, ki je skrbel tudi za prosvetno delo v telovadnici pri mladinskih oddelkih. V 633 urah je telovadilo 13.788 oseb povprečno 22 na uro. Končno je brat načelnik izrekel zahvalo vaditeljskemu zboru ter pozival zlasti starejše brate k po-sečanju telovadnice. Prosvetno poročilo je podal prosvetar br. Karel Parcer. Prosvetno delo se je vršilo pač toliko, kolikor ga je mogoče v mestu, kjer imamo toliko kulturnih ustanov. Bilo je 15 predavanj najrazličnejše vsebine, priredila se je Tyrševa proslava, proslava 1. decembra, v mesecu novembru idejna šola za novo članstvo itd. Knjižnica šteje nad 600 knjig ter se je predvsem poslužuje mladina, za tehnično izobrazbo član stva pa je na razpolago izvrstno urejena strokovna knjižnica. Nagovorov pred vrstami je bilo 28, med temi jih je priredil vaditeljski zbor moškega naraščaja 21. Udeležba pri vseh prosvetnih prireditvah je bila povprečno dobra. Gospodarsko poročilo br. Jožeta Matjašiča izkazuje prav zadovoljivo bilanco. Ves inventar je vreden danes 41.670 Din, stavba na Prulah ca 70.200 Din, dočim znaša vrednost letnega telovadišča, ki meri 3.450 kvadr. met. 517.500 Din. Zelo zadovoljivo v tej težki gospodarski krizi je bilo poročilo blagajnika br. Vinka Kocijana. Poslovanje se je vršilo v okviru rednega proračuna, ki ni bil prekoračen. Članarino je članstvo plačevalo še precej točno, vendar pa je morala društvena uprava nekaj članstva zaradi neplačila članarine črtati. Največja denarna pridobitev za društvo je bilo velikodušno volilo blagopokojnega br. Kollmana v znesku 30.000 Din. od tega zneska se je votiral znesek 15.000 Din novoustanovljenemu gradbenemu odseku. Akti va so znašala 276 859 Din, pasiva 246.418 Din, tako, da je prebitek 30.441 Din. Proračun za leto 1933. izkazuje 22.528 Din dohodkov in prav toliko izdatkov. Blagajniško poročilo je bilo soglasno sprejeto in je br. starosta izrekel posebno zahvalo neumornemu bratu blagajniku, ki že 10 let vodi društvene finance. Na predlog predsednika nadzornega odbora br. Draga Mohorča je bila izrečena razrešnica br. blagajniku in upravnemu odboru, med živahnim odobravanjem zborovalcev. Nato je predsednik gradbenega odseka br. Franc Štrukelj podal poročilo o ustanovitvi gradbenega odseka, prečital pravila, ki so bila soglasno odobrena in sprejeta. Soglasno je bilo sklenjeno, da se tekom leta preosnuje gradbeni odsek v samostojno društvo »Društvo za zgradbo Sokol. doma«. Na predlog br. Kramarja je bila nato prečitana kandidatna lista nove društvene uprave, ki bo predložena župni upravi v potrditev. Lista je bila soglasno sprejeta in bodo vodili Sokola II v tekočem letu: starosta br. dr. Milan Šubic, podstarosti br. Milko Krapež in Franc Štrukelj, načelnik br. Stane Trček, načelnica sestra Pepca Goršičeva, prosvetar br. Parcer, tajnik br. Keber, blagajnik br. Vinko Kočijam člani uprave: Matjašič Jože, Pogačnik Matija, Puhova Marija, Cimperman Tone, Bučar Franc, Guštin Milan, Ro-bek Jože, Kocijan Janez, Dolharjeva Vera, namestniki: Košakova Rezika Ivanjšek Franc, Pukelj Franc, Stani! Ciril, revizorji: Petrovčič Tone, Mo horč Drago, Miiller Tone, v razsodišče je še 9 bratov. Predsednik prireditvenega odseka je br. Cimperman Tone, gradbenega pa br. Štrukelj in 17 članov. , .... Koncem občnega zbora je bila soglasno sprejeta resolucija proti dr. Koroščevim punktacijam in infamne-mu napadu jugoslov. škofov na Sokola, ki bo odposlana Sokolski župi Ljubljana, Savezu SKJ in kr. banski upravi v Ljubljani, nakar je brat starosta za kij učil občni zbor. *• USPEŠNO DELOVANJE NARAŠČAJA SOKOLA LJUBLJANA П Kakor so si mnoga sokolska društva ustanovila lastne moške naraščaj-ske vaditeljske zbore, v katerih se sokolska mladina sama vzgaja, tako si je tudi Sokol II ustanovil vaditeljski zbor moškega naraščaja, ki je pokazal v minulem letu prav živahno in smotreno sokolsko delovanje v tehničnem in prosvetnem delu. Obračun svojega dela je polagal naraščaj v petek 13. t. m. s svojim prvim občnim zborom, kate-regu se je udeležil oboji naraščaj polnoštevilno. Predsednik vaditeljskega zbora naraščajnik Hrvoje Brnčič je Rosifa-Fonsier ♦ društvo га osiguranje i reosiguranfe ♦ Beograd otvoril občni zbor ter pozdravil zastopnika društvene uprave podstarosto br. Štruklja in ostale brate in sestre. Najprej je jedrnato in kratko orisal sedanji položaj mladine in nato podal smernice, po kater h bo hodila sokolska mladina v bodoče. Ko je še nato p reči tal program dela sokolskega naraščaja v bodočem letu so sledila poročila posameznih funkcionarjev na-raščajskega vaditeljskega zbora. Iz tajniškega poročila posnemamo, da se je ustanovil naraščajski vaditeljski zbor 10. marca 1932. pod vodstvom vaditelja br. Hermana Kebra. Odbor je tvorilo 8 naraščajnikov. Odbor je imel 17 rednih in 1 izredno sejo ter je deloval v duhu svojih smernic. Moški naraščaj je sodeloval pri vseh društvenih prireditvah, na župnem zletu in na IX. vsesokolskem zletu v Pragi. Prosvetno delo je b lo zelo pestro in zadovoljivo. Ves moški naraščaj je bil naročen na naraščaj sko glasilo Soko-liča. Predavanj jo bilo 8, nagovorov 21 in 1 debatni večer. Naraščaj se poslužuje tudi društvene strokovne knjižnice in se tako strokovno izobražuje in izpopolnjuje. Naraščajnikov smučarjev je 30. Vršijo se smučarske vaje, smučanje samo se goji marljivo. Iz statističnega poročila izvemo, da je vseh naraščajnikov 33, med katerimi jih redno telovadi 25 do 30 na uro. Telovadni obisk je bil največii pozimi in spomladi, dočim je v poletnih mesecih padel. Pri predavanjih je bilo vedno navzoče do 100 sokolske mladine, pri vseh nagovorih pa nad 500. Društveni podstarosta br. Štrukelj je nato izrekel v imenu društvene upra-rave zahvalo naraščaju za požrtvovalno sokolsko delo ter ga bodril k nadaljnjemu še intenzivnejšemu delu. Predsednik br. Brnčič se je nato zahvalil govorniku, posebej pa bratoma Kebru in Horvatu, ki so vedno radevolje pomagali pri delu naraščaja v telovadnem ali prosvetnem oziru. Ko je bil še odobren delovni načrt za poslovno dobo 1933. in da se razširi delovanje zbora tudi na ženski naraščaj, sta podala nekaj koristnih nasvetov še brata Keber in Stanič, nakar je naraščaj zaključil prvi občni zbor. Želimo vrlim naraščajnikom v novi poslovni dobi čim večjih uspehov. Zdravo! J. Horvat. SOKOLSKO DRUŠTVO BOROVNICA V nedeljo 15. t. m. se je vršila v tukajšnjem Sokolskem domu lepo obiskana glavna letna skupščina našega Sokolskega društva. Skupščino je vodil starosta br. Zupan .Miha, ki je uvodoma opozoril članstvo na ljuto gonjo proti Sokolstvu, ki so jo pričeli v zadnjem času razni defetisti z vso vehemenco. Članstvo je enoglasno obsod Jo znano pastirsko pismo jugoslovenske-ga episkopata in dalo duška svojemu ogorčenju nad tem v dveh brzojavkah naslovljenih na br. ministra za fizično vzgojo naroda in na Savez Sokola kraljevino Jugoslavije. Ob tej priliki je imel br. Engelsberger Viktor predavanje o temi »Sokolstvo in vera«. Za njegova izčrpna in stvarna izvajanja je predavatelja članstvo nagradilo z zasluženim priznanjem. Nato so dosedanji funkcionarji podali svoja poročila, iz katerih je razvidno, da je društvo vsestransko in uspešno delovalo, zlasti odkar so prenehali neosnovani in že kar periodični napadi na poedine društvene funkcio-narje, ki so bili celo prisiljeni braniti svojo in društveno čast pred sodiščem. Tudi na znotraj se je društvo vendar že enkrat in dokončno konsolidiralo, tako da je sedaj na poti krepkega razvoja, kar je videti iz statistike članstva. Vseh pripadnikov ima društvo okrog 220. Število moške in ženske de-se se je v preteklem letu potrojilo. Zelo razveseljivo dejstvo. Kajti iz teh najmlajših se poraja najtrdnejši kader Sokolstva. Zaradi tega pa bodo morale naše sestre, ki so poklicne narodne vzgojiteljice, zlasti mlajše, temeljito revidirati svoje mišljenje glede pomanjkanja časa in sličnih izgovorov, kajti baš one so prve poklicane za sokolsko vzgojo naših najmlajših pripadnikov. Letna skupščina je predlagala župi v imenovanje društvenim funkcionarjem za tekoče leto sledeče brate in sestre: Zupan Miha, starosta; Košuta Martan, podstarosta; Pristov Tone, tajnik; Strumelj Tone, načelnik; Košuta Mira, načelnica; Švigelj Stane, podna-čelnik; Jeravš Marjet ca, podnačelnica; Adlešič Božo, statističar; Soklič Tone, praporščak in Suhadolnik Franjo, Engelsberger Viktor, Švigelj Franko, Aki-čki Franjo, Košuta Ana, Žigon Franči ška v upravo, Klemenc fn Ramovž v nadzorni odbor, Zalar Drago, Engcls-berger V., Franc Lado, Hrovatin Karel in Vclepič Milana v častno razsodišče. SOKOLSKO DRUŠTVO LITIJA-ŠMARTNO V nedeljo 15. t. m. ob treh po poldne je polagal obračun svojega letnega dela Sokol Litija-Šmartno. V telovadnici Sokolskega doma v Litiji se je zbralo članstvo obojega spola — polnoštevilno. Občni zbor je otvoril podstarosta br. Franc Lajovic. Pozdravil je vse sestre in brate in še posebno navzočega zastopnika sresk. načelstva g. Bezelaja in župnega delegata br. Antona Čotarja. Taikoj nato je prešel na škofovsko pastirsko pismo in z ogorčenjem obsojal postopanje naših najvišjih cerkven h krogov {silno ogorčenje je nastalo tudi med zborovalci) in poročal, da je uprava odposlala protestne resolucije na kompetentna mesta. V svojem nadaljnem poročilu se je spomnil preminulih bratov in sester v tekočem letu, ter poročal delovanje uprave in pozval vse brate in sestre, da gredo v poslovno upravno leto s podvojeno silo za Sokolsko delo. Sreski zastopnik g. Bezelaj se zahvali za pozdrave, ter stavi za vzgled vzornega — kristalno čistega neumornega sokolskega delavca br. Gangla, L namestnika staroste Saveza SKJ. Zborovalci potrjujejo z močnim aplavzom. Društveni tajnik br. Škodnik prečita zapisnik lanskega občnega zbora, ter poda poročilo o letošnjem delovanju. Zelo važno je bilo poročilo načel-n ka br. Taufera. Iz poročila je razvidno, da je povprečno do 250 telovadečih. Bil je soustanovitelj Kresniške Sokolske čete, ter vodil telovadbo čete. Ob koncu poročila je pozval vse brate in sestre k pozitivnejšemu delu. Obširno prosvetno poročilo je podal br. Franc Vudič, blagajniško br. Končar, gospodarsko br. Bizjak, statistično br. Zupan, poročilo prir. odseka je podal br. predsednik odseka. Iz poročil vseh funkcionarjev je bilo razvidno, da je bilo delovanje društva tudi v minulem letu agilno in uspešno, ter pokazalo lepe uspehe. Po podanih poročilih se je župni delegat br. Čotar zahvalil vsem funkcionarjem za uspešno in vestno delo. Pozval je vse članstvo, da vstraja v delu, opozoril na letošnjo jubilejno leto, opozoril s. načelnico in br. načelnika, da se pripravijo na ta zlet, ker velika in močna udeležba na zletu bode najbolj ovrgla klevete v ravnokar izdanem pastirskem listu na Sokolstvo. Vztrajajte in delajte in bodite zvesti Tyrševi ideji. Na to je bila prečitana lista nove uprave, ki bo predložena župni upravi v odobrenje: Starosta br. dr. Turato, podst. br. Lajovic, načelnik br. Taufer, podnač. br. Pcstotnik, načelnica sestra Škodnik, blagajnik Končar, statističar br. Juvan, gospodar br. Bizjak. Člani uprave; br. Kunstler, Pertot, Pečnik, Vozelj, Mešek, Kralj, dr. Grašič, dr. Orel, Ronko, Kolbe. Namestniki: br. Gričar, Skušek, Turk, Jereb, Zajc. Nadzorni odbor: br. Jagodič, Turk Novak. Razsodišče: br. Podboj, Taufer, Lajovic, s. Bizjak. Po končanih volitvah je bila sprejeta ponovna resolucija o zadevi pastirskega lista, ki bo odposlana župni upravi. Na kor.eu svojega govora se je podstarosta br. Lajovic spomnil Nj. Vel. Kralja Aleksandra, prvega starešine SKJ Kraljeviča Petra in podsta-rešino br. Gangla ter je bila skupščina med viharnim ovacijami tn aplavzom zaključena. Ž.upa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO DOLNJA LENDAVA Dne 29. januarja bo ob 14. uri dajalo obračun svojega dela Sokolsko društvo Dolnja Lendava. Občni zbor se bo vršil v risalnici meščanske šole v Dolnji Lendavi. Okolnosti, pod katerimi se je moralo društvo boriti za svoj razvoj in obt,tanek, niso postlane baš z rožicami. Lendava sama ima največ narodnega življa v uradništvu, medtem ko je v domačem ljudstvu in vseh okoliških vaseh močna zareza nekdanjega madžarskega gospodstva. Treba je bilo preudarnosti, treba velike sokolske iskrenosti, velike nesebičnosti in požrtvovalnosti, da si je Sokol tukaj ob meji napravil gnezdo, ki je in bo varno zavetje vsega narodnega življenja. Priznavamo, da še ni rod, ki pole-tava iz tega gnezda, v taki meri sokolski, kot ga zahteva vzor-Sokol. Toda pota našega Sokola so ostala tudi v našem narodno mešanem kraju čista in ravn.a Naloge, (ki jih vrši lendavsko manjšinjsko Sokolsko društvo, zahtevajo še posebno odličnih sokolskih delavcev, ki vztrajajo v delu tudi v času, ko nastopajo za društvo težke preizkušnje. In ko se je šlo v Lendavi za to, ali dati Sokolskemu društvu pravilen polet, ali mu prestriči peruti, je članstvo enodušno izbralo za svojega voditelja br. Stanka Šikiča, lekarnarja v Dolnji Lendavi. Brat Šikič lahko s ponosom gleda danes na delo v svojem starostovanju. Sokolsko društvo je do potankosti popolno v svojem delovanju. Delo je v glavnem razdeljeno v tehnični in prosvetni del. Društvu de- lajo čast popolni telovadni oddelki, ki razpolagajo z močno armado mladine. Akademije, nastopi, tekme privabljajo vedno rekorden obisk. Isto je s prosvetnim delom v društvu. Sokolske gledališke predstave služijo za vzor prireditvam te vrste v kraju. V zadnjem času se je osnoval tudi sokolski orkester, ki bo v društvu nadomestil zadnjo vrzel v njegovem odličnem razmahu. V vsem tem društvenem razvoju je znal brat starosta dati posameznim voditeljem odsekov tisto ambicioznost, katere ravno pogrešajo mnoga društva. Že s tem si je postavil svetel spomenik v vrsti Sokolov. A dobro se zavedajoč, da dobi Sokol neizpodbitna tla šele z lastnim domom, je usmeril pot v preteklem letu z vso silo tudi v ta pravec. Mnogo je bilo truda — a danes stoji lendavski Sokol pred gradivijo svojega doma. Letno telovadišče s tavbiščem je tu in povrhu je dana tudi denarna možnost. Načrti so izgotovljeni. Na sto telovadbe željnega članstva čaka in gleda z zaupanjem, kdaj bodo zapele prve lopate in krampi. Saj mnogi ne morejo verjeti, da je to resnica. Pa ne samo telovadeči, tudi vsi iskreni narodnjaki z zaupanjem gledajo predvsem našega duševnega vodjo, ki je znal s svojim nastopom tudi Lendavo spremeniti v eno samo sokolsko žarišče. Ko stopamo pred občni zbor, bo mogel pač vsak, ki je navajen na vsakoletne neiskrenosti, ki lahlko zatemnijo idealno sokolsko delo — osramočen povesiti oči in se za naprej lotiti pozitivnega sokolskega dela, kakor ga je začrtal brat starosta. V lendavskem Sokolskem društvu danes ni več mesta za tako zvano opozicijo. Dovolj imamo smrtnih sovražnikov in nasprotnikov, zato morajo stati naše lastne vrste kot en mož pripravljene. SOKOLSKO DRUŠTVO HOČE Naš Sokol je imel svoj letni občni zbor v dvorani Sokolskega doma dne 15. t. m. Otvoril ga je starosta br. Flis Anton. V kratkem nagovoru je pozdravil župnega delegata br. Tomažiča, zastopnika razvanjske čete, br. Šijanca Ljudevita ter vse navzoče. Zahvalil se je-odboru ter vsemu članstvu za delo v preteklem poslovnem letu ter pripo^ ročal isto vztrajnost tudi za bodoče. Prečital je nato poslanico SKJ, katero so vzeli vsi navzoči z vidnim odobravanjem na znanje. Iz poročil posameznih funkcionarjev je bilo razvidno agilno društveno delovanje. Imeli smo 6 gledaliških predstav, 1 akademijo, Tyrševo proslavo, proslavo 1. decembra ter več raznih predavanj. Telovadeče članstvo je sodelovalo pri okrožnem zletu na Teznem, pri župnem zvezdnem teku, pri okrožnih tekmah v odbojki ter pri župnih lahkoatletskih tekmah. Priborilo si je dvoje župnih prvenstev ter dve diplomi. Občni zbor je sprejel resolucijo, s katero najostrejše obsoja protidržavno rovarenje gotovih političnih Ijndi ter protisokolsko poslanico katoliškega episkopata. Društvena uprava je ostala za bodoče leto skoraj neizpremenjena. Na novo je bil izvoljen za^ načelnika br. Rečnik Ernest, za podnačelnika br. Vodenik Anton ml., za blagajničarko sestra Vaupotič Franja ter za tajnico sestra Flis Štefanija. Občni zbor je bil ob izredno lepi udeležbi v najlepšem soglasju zaključen. SOKOL. ČETA MALA NEDELJA V nedeljo 8. t. m. ob 15 uri se je vršil ob veliki udeležbi članstva občni zbor naše čete. Otvoril ga je starosta br. Ivan Čeh s pozdravnim govorom, v katerem je še posebej pozuravil neumornega četnega referenta br. Puše-njaika iz Ljutomera. Nato so sledila poročila posameznih funkcionarjev. Iz poročil je razvidno, da je štela četa koncem leta 1932. 112 elanov, 70 m. in ž. dece. Imela je 15 rednih odboro-vih sej. Delovala je na telovadnem in prosvetnem polju. Priredila je 5 akademij in proslav in 3 telovadne nastope. Člani pa so sodelovali tudi pri tel. nastopih v Ljutomeru, Križevcih in v Gor. Radgoni m sc udeležili štafetnega teka. Z lastno godbo na pihala, ki je obenem okrožna godba, je nastopala doma in pri tel. nastopih br. društev v okrožju. Iz blagajnikovega poročila je razvidno, da ima mlada ^sokolska četa, ki je bila ustanovljena šele pred enim letom, kljub temu, da si je nabavila nov drog, bradljo in _blazino ter še druge potrebščine, nad 700 Din čistega dobička. Ob sklepu občnega zbora je brat starosta pozival vse k vztrajnemu delu v čim večji razmah in proč vit čete. Župa Mostar SOKOLSKE ČETE ORAŠAC I ZATON KOD DUBROVNIKA Dana 18 decembra 1932 Sokolska četa Orašač sa svojom muzikom priredila je izlet u Zaton, jev je toga dana Sokolska četa u Zatonu slavila proslavu Ujedinjenja. Treba se diviti brači iz Orašca, koja po celi dan obavljaju svoj teški posao oko zemljoradnje, a na večer uče glazbu u sokolani i za pola godine učenja oni su svojom jakom voljom, marljivbšču i požrtvov-nošču doterali da dobro sviraju nekoliko koračnica. Glazbu je pričekalo članstvo Sokolske čete u Zatonu i os-lovio je biranim rečima brat starešina Marko Miloš uz poklike Nj. Vel., Sokolstvu, Jugoslaviji i uz sviranje narodne himne. Četa je u Zatonu proslavila na do-stojan način naš največi sokolski narodni praznik, te je brat prosvetar kap. Ljubo Vodnica zanosnim rečima ocrtao važnost akta narodnog Ujedinjenja. Dvojica naraštajaca su recito-vala »Ostajte ovde« i »Zdravo Jugoslavijo« a pozorsna sekcija čete odigrala je dva komada: »Bračnc ponude« i »Analfabeta«. Čitav aranžman ove zabave proveo je zauzetni i uzorni brat Vodnica. Naroda je bila skoro puna sokolska dvorana, oko 250 posetilaca, koji su največim oduševljenjem i odobravanjem popratili precizno izvedene pojedine točke. Sokolske čete u Orašcu i Zatonu su dve najuzornije čete Sokolskog društva Dubrovnik i njihov rad na zavidnoj kulturnoj višini. U Zatonu je glazba oduševila sve meštane, te se svaki natecao ko če bolje prmiti i počastiti glazbare, a u fond sokolske čete Orašac za glazbu sabrano je ovom zgo-dom u Zatonu 1200 Din. Doprinela su sledeča brača: Ivo Njirič Gogica 500 Din, Nikola Miloš pok. Andrije 100 Din, Marko Miloš 100 D'n, Ivo Miloš pok. Luke 50 Din, Ilija Njirič Stjepa-nov 50 Din, I. Lonza pok. Pava 50 Din, Bernard Njirič 50 Din, Miho Puljizevič pok. Vicka 30 Din, Nikola Miloš pok. Marina 30 Din, Luksa Gozze 30 Din, Miho Matkovič pok. Vicka 20 Din, Pavo Vodnica pok. Iva 20 Din, Urela Jovo 20 Din, Niko Violič 20 Din, Josip Lonza pok. Jakoba 20 Din, Filip Vuga 10 Din i Sokolska četa Zaton 100 Din. Rad ovih četa je od velike koristi po naša sela, jer širi prosvetu, ljubav u narodu, budi narodnu svest, odušev-ljenje, požrtvovnost, patriotizam i stva-ra čelične karaktere. Župa JV15 POLOŽILI DRUŠTVENI PRED-NJAČKI ISPIT Pred komisijom, koja je bila sa-stavljena od župe, i u prisustvu župskog načelnika brata Putnikoviča položili su 31 decembra 1932 god. društveni pred-njački ispit sledeča brača: Milutin Jovanovič, VI. Milosavljevič (Sok. dr. Bo-ljevac), Vasilije Jeršov (Sok. dr. Bor, Ruski otsek), Vasilije Grigoraš, Avgust Jerebičnik, Živojin Stojkovič (Sok. četa Vršika Čuka), Aleksa Ilič, Zdravko Jovanovič, Nikola Nikolič (Sok. četa V. Izvor), Velemir Ilič, Vučko Rajkovič (Sok. četa Grljan), Ratomir Žikič, Ra-divoje Stojanovič (Sok. četa Zvezdan), Toma Petrovič, Vidoje Stankovič (Sok. četa Lenovac), Vladimir Raškovič (Sok. četa Rgotina), Borislav Živanovič (Sok. četa Rujište), Adam Radojkovič (Sok. četa Mirovo), Radojica Miloševič (Sok. četa G. Zunuči), Milivoje Ilič (Sok. četa Plamen'ca). SOKOLSKO DRUŠTVO ZA.TEČAR 8 januara t. g. održala je Sokolska četa Zvezdan godišnju skupštinu u prisustvu izaslanika matičnog društva brata Ščeglova. U 9 časova skupili su se u sali ovdašnjc Potrošačkc zadruge svi članovi čete. Posle otvorenja skupštine, koju je otvorio starešina br. Lekič, pročitana je poslanica bratskog Saveza, a zatim je po kratkom govoru brata Ščeglova proeitan izveštaj o radu u prošloj go-dini, koji je primljen bez primedbe. Aklamacijom je izabrana nova uprava, koja je sastavljena ovako: starešina br. Lekič, zamenik br. V. Stojanovič, načelnik br. R. Stojanovič, prosve-tar br. A. Popovič, tajnik br. R. Žikič, blagajnik br. L. Nešič, revizori br. Simič i br. Manojlovič. U 10 i 30 zaključio je br. Lekič skupštinu. Župa Novi Sađ SOKOLSKO DRUŠTVO SIRIG Godišnja skupština U petak 6 o. m. održalo je Sokolsko društvo Sirig I redovnu godišnju ikupštinu, na kojoj su učestvovali skoro svi članovi društva. Skupštinu je otvorio, uz prigodan govor, starešina brat Dorde Šparavalo, te je zatim pročitao telegram upučen starešini Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Nj. V. Prestolonasledniku Petru. Posle čitanja telegrama data je reč društvenem načelniku, koji je pod-neo izveštaj o tehničkom radu društva u prošloj godini. U ime prosvetnog odbora podneo je izveštaj brat prosvetar Kosta Vukovič, koji medu ostalim kaže: da je i u ovome praveu postignut vrlo lep uspeh, pored obaveznih predavanja i govora pred vrstom društvo je prirediio i 4 zabave, osiin toga osnovalo je čitaonicu i snabdelo je sa 328 primeraka o>Ubranih knjiga. Predavanja i akadem ja održato je preko 30 osim toga prirede-na su i 3 predavanja s projekcijama. Posle referata brata prosvetara, podneo je izveštaj o stanju blagajne društveni blagajnik. Zatim br. Pero Vulič, kao stasti-stičar društva, podnosi svoj izveštaj o brojnom stanju članstva i kaže da je kretanje članstva u prošloj godini bilo ovako: Prilikom osnivanja društva upi-salo se 40 članova, zatim da su se. prijavljivali članovi tokom svakog meseca i na kraju godine da društvo ima-de 80 članova odraslih, 36 članova mu-škog podmlatka i 40 članica ženskog podmlatka. Iza ovoga podneli su i svi drugi društveni funkcioneri svoje izveštaje, voje je skupština sa zadovoljstvom pri-mila na znanje i odobrila. Na koncu skupštine kao zadnja točka dnevnog reda bio je predlog župi za imenovanje uprave. Skupština jednoglasno s_ malim izuzetkom ponovno jč predložila staru upravu. Župa NATEČAJ Sokolska župa Osijek raspisuje natečaj za mesto župskog prednjaka, ko-jemu bi bila dužnost da potpomaže tehnički rad u župi po uputama načel-ništva župe — a naročito, da samo-stalno vodi župske, okružne i društvene prednjačke tečajeve. Brača, koia na to mesto reflekti-raju, neka se pismenom ponudorn obrate na upravu Sokolske župe Osijek. U ponudi neka bude kratak životopis s naznakom starosti, školske naobrazbe i dosadašnjeg zanimanja. Ponudi treba priklopiti prepise dokumenata iz kojih če se moči razabrati: a) da je reflektant član jednog društva SSKJ; b) da ima župski prednjački ispit; c) koju sokolsku spremu osim toga ima, a naročito, ima li več praksu u vodenju prednjačkih tečaj e va. S mestom je spojena mesečna plača od 1200 Din, a kod održavanja točajeva i kod pregleda jedinica još i bes-platan stan i hrana. Prijave prima uprava Sokolske župe Osijek — Županijska ulica br. 4 do 31 januara 1933. Zdravo! Uprava župe Župa Sarafevo SOKOLSKO DRUŠTVO BUGOJNO Danas je održana stkupština Sok. društva Bugojno, kojoj su prisustvovali gotovo svi članovi. Starešina društva br. Sadikovič u svom iserpivom referatu prikazao je rad društva u minuloj godini istaknuvši mnoge poteškoče na icoje je uprava u izvadanju svoga programa nailazila. S naročitim je simpatijama primljen izveštaj o proširenju sokolskog delovanja na sela i osnutku sokolskih četa u Kupresu, Gornjem Vakufu i Malovanu. Nadalje je spo-menuo nemile slučaj e ve, koji bole i stvaljaju u brigu svaikog Sokola i istrn-skog prijatelja našeg narodnog m dr-žavnog jedinstva, a to su famozne punktacije i poslednja poslanica Epi-skopata rimokatoličke crkve, u kojoj sc na besprimerno neukusan način prikazuje Sokolstvo kao neka ateistička organizacija. Na predlog starešine skupština jednoglasno zaključuje, da se pošalju protestni brzojavi Savezu Sokola kraljevine Jugoslavije i Pret- sedništvu vlade. . Potom su pojedini funkcioneri podneli izveštaje o tehničkom i pro-svetnom radu i financijskom stanju društva. Iz svih izveštaja se vidi, da je društvo u minuloj godini pokazalo primerne rezultate i da rad uprave za-služuje svako priznanje. Prešlo se na izbor nove uprave. Kandidacioni odbor podneo je listu, koju je skupština jednoglasno primila. Predlog za novu upravu glasi: starešina Sadikovič, sresfki veterinar; zamenik starešine Gojko Praljak; tajnik Anto Banušič; načelnik Ljutovid Šandrk; zamenici Ibrahim >aradža i Vinko Leskovec; načelnica Sulaja Smilja; zamenica Topič Lepa; prosvetar ing. Nikšič; odbornici: Stanko čurič, Mehmed Mlačo, Branko Mijatovič, 1 Iv. Brunčič g pleskar in ličar J se toplo priporoča vsem 2 cenj. naročnikom. — Delo solidno! Cene zmerne! TELEFON St. 3476 S Ljubljana ■ Kolodvorska ulica 29 ■ 51-1 Đorđe Kisić Stojanov. Simo TriBkovič, Anton Havlik; zamenici: Mehmed Mu-tevelič, Simo Sandič, Jovo Gvozdcno-vič, Stanko Đurasović, Ahmet' Idriz-begovič. Emil Havranek, Ilija Banja-nin. Nadzorni odbor: dr. Vaso Popovič, Hajdar Rustempašić ef., Ant o Mi-silo; zamenici: ing. Albert Metz, Mijo Lukič, Ibrahim Hadžiahmetovič. Sud časti: Vindakijevič. star. suda, Simo Trifkovič. poreski inšpektor, Radojka Topič, Ibrahim Ljutovič, sreski sudija, •Ture Palčic, šef katastra; zamenici dr. Vaso Popovič, Anton. Misilo, Mehmed Mutevelič, Đorde Kisič, Mijo Lukič. U eventualijama uzeo je reč brat Janjčič Dušan i izrazio svoje priznanje prošloj upravi na njezinom intenziv-nom i plodnom radu požalivši svoje Pesimističike progn-oze na prošlogodiš-njoj skupštini. Sokolska četa u Gornjem Vakufu imala je također skupštinu na kojoj jc izabrana stara uprava s izmenom starešine. Za novog starešinu je predložen brat Kolarevič. SOKOSLKO DRUŠTVO FOJNICA Sokolsko društvo Poj niča održalo Je svoju redovnu godišnju skupšt;nu na dan 5 januara 1933 god., kojoj je pri-sustvovalo 85% članova i članica. Skupštinu jc otvorio dosadašnji brat potstarešina Riko Vričko, po-zdravljajuči sve prisutne i zahvaljujuči se na takovom odazivu; pozdravio jc takoder i starešinu Jugosl. Sokola N j. Vis. Prestolonaslednika Petra, na što jc nastalo burno klicanje, »Da živi N j. \ is. P. Petar«. Uz to je pozdravio sre-skog načelnika Vojislava Gajiča, kao izaslanika vlasti, i brata Vladu Ju vanca. као^ župskog izaslanika. Nakon toga održao je patriotski govor, kojim jc svakom točno dokazao, što jc Soko i koja su njegova načela, preporučujuči bolj i uspeh u novoj godini. Pretsednik skupštine brat Vričko, potstarosta, dao je reč pojedinim refe-rentima, koji su izneli detaljne godiš-nje izveštaje o svcmc delovanju. Svi izveštaji, ko j’ su podnešeni od pojedini h referenata, biii su takvi, da su dali točne podatke o boljem progresu so-kolskog društva, pa su jcdnoglasno odobreni od skupštine. Posle toga nadzorni odbor dao j c razrešnicu starom odboru. Nakon toga jc održao prigodni govor brat Vlado Juvanec, izaslank žu-pc Sarajevo. Govor brata Juvanca po-budio je još veču sokolski) misac kod skupštinara, koji su oduševljeno ap!ai<-dirali pri svršetku govora. Zatm je pretsednik skupštine dao prekid skupštine na 15 minuta radi sporazuma hiranja novoga odbora. Nakon toga vremena primljen je izabrani sledeči odbor i to: starosta br. Riko Vrička, zamenik br. Mustafa Mustajbegovič, pretsednik PO br. Josip Bjclobrk, načelnik br. Velimir Obrenovič. ! zamenik br. Mehmed Salihagič, II zamenik br. Milan Đuk'č. Odbornici: br. Devdet Hodžič, br. Juraj Fuks, br. Ahmct Rezakovič, bi-. Josip Trogrančje, s. Marica Trogrančič, br. Andelko Damjanovič, br. Muhamcd Salihagič, br. Marijan Dragičevič, br. dr. Husein Raljcvič, br. Boško Miloševič. Revizori br. Vojislav Gajič, br. Josip Borovič, br. Derviš Zijadič. Čltav tok skupštine bio jc u pot-punoj jednoglasnosti i sokolskom odu-ševljenju i time dao dobar oslonae po-zitivnom radu novoga odbora u novoj 1933 godini. Ž.upa Sfcoplje POLOŽILI ŽUPSKI PREDNJAČKI ISPIT U danima 5, 6 i 7 novembra 1932 godine održani su pri načelništvu župe Skoplje ispiti za župske prednjake: Is-pite su polagali sledeča brača i sestre: Radovan Jovanovič (Kavadar), Borko Bogojevič (Skoplje-mat.), Nikola Stav-rie (Ohrid'' Dimitrije Najo, Jovanovič (1’rilen), Monko Jcftimovič (Štip)-rilo Dimitrijevič (Rito!j), Pctar Trajko-vič (Bitolj). Cvetan Damevič (Bitolj), Vojislav Dordevič (Skoplje-mat.), Pa-liajot Polcnakovič (Skoplje-mat.), Mi jorad Vukosavljevič (Skoplje-matica), Kusa Vučidolac (Skoplje-mat.). Milica .lovanovic (Skoplje-matica) i Pavlinka Gicevic (St)p). Sva gore imenovana brača i sestre su položili ovc ispite s uspehom: spo-soban za župskog prednjaka. ŽUpa Spiši SOKOLSKO DRUŠTVO MILNA Glavna godišnja skupština Dne 8 tcJk. m održana jc glavna godišnja skupština našeg Sokolskog društva na kojoj sc je našlo okupljcno °ko 80 članova i članica. Skupštinu je otvorio brat starešina Juraj Guič pozdravi vši prisutne: seča se pokojne ’’ače na,što skupština ustaje i kliče plavao. Spominje rodoljubni rad naše orače iseljenika, koji su uvelike do-Prineli napredku našeg društva i svo-bm patriotskim radom stekli glas uzor -Jugoslovena. Svi prisutni ustaju i kli-»Živeli naši iscljenici!« Osvrče se zatim na poslanic)) katoličkog episko- pata. Prosveduje protiv ovakovog uba-civanja smutnje i razdora u naš narod. Prelazi zatim na izveštaj' o radu kroz 1932 godinu iz kojega se može zaključiti da jc uprava uz saradnju članova u 1932 godini časno i uspešno izvršila težak zadatak. Zatim su pojedini društveni funk-eioneri podneli svoje iscrpljive izveštaje. Iz izveš taja načelnika br. Luke Bonačiča moglo se je zaključiti da je tehnički rad bio zadovolji) j uči. Brojno stanje kategorija u — porastu — takoder zadovoljujuee. Statistike i osta- lo vodeno u redu. Iz kratkog i jezgro-vitog izveštaja sestre prosvetarke učit. Lucij c Vičič mogao se jc zaključiti pohvalan rad. Ona iz vesta va, daje od-mah po preuzimanju dužnosti obrazo-vala Prosvetni odbor i tako udarila temelj sistematskom prosvetnom radu. Kroz godinu jc bilo osam predavanja, osam nagovora pred vrstom, pet po-zorišnih pretstava i nekoliko spored-nijili zabava. Društvo ima svoju iknjiž-nicu, društveni! čitaonicu u kojoj čla-novi ima ju na raspolaganju tolike novim' i časopise. Društvena glazba priredila je više uspelih koncerata i u svim našim zabavama i priredbama stvarala takovo raspoloženie kakovo sc bez glazbe ne da ni zamisliti. Glaz-bari su vršni i disciplinovarii. Sokolska dilctanska družina takoder agilno radi; sada sc priprema za davanjc nove pretstave »Zulumčar« od M. Čoro-viča. Na Sokolskoj izložbi u Beogradu bio je izložen društveni članski i navaštajski barjak i nekoliko ostalih predmeta. Izveštaji slani su redovito župi. Tajnik izveštava da jc administracija vodena u najboljem redu. Iz izveštaja brata blagajnika File Suzana videlo se jc da se j c društvenim finan-sijama upravljalo uredno, rukovodeči se štednjom, što jc izveštaj brače re-vizora posvedočilo. Opaža sc žalosna činjcnica da ne-koji članovi, po svom uverenju dobri Sokoli nemaju smisla za izvršivanje obaveze plačanja članarine, iako da je ova srazmerno veoma visoka, što u glavnom onemogueuje izvršenje društveno obaveze prema brat. župi i Savezu. Posle izveštaja sledila jc jedno-glasna odrešnica upravi, a za tim sc prešlo izboru nove uprave. U savrše-nom redu jcdnoglasno je izabran starešinom brat iv6 Filipič, zamenikom brat Mate B. Doric, tajnikom sestra Luena Vičič. prosvetarom brat Frano ; rebotic. Prednjački zbor predložio jc za načelnika brata Nikolih Mladin ča asilnog prednjaka i za njegovog zamena lu dosadašnjcg načelni'a Luku Bo-ir.ičiia. Г odbor su ušli sve sami dobri Sokoli, poznati sa vvog sokolsko« rada. Starešina jc porom pozdrav.o izbor nove uprave, čestita« novoiz >b a-nbra starešini I. Filipiču, koji jc od-govorio ooeeanjem, da če sve sile ulo-žiti za daljnji napredak drrš^-a Za-tm starešina brat J Guič žahvalioic članovima na sarađnj] i zaključuje skupštinu. £ugsa Sušate - Iličih:a SOKOLSKO DRUŠTVO KASTAV Glavna godišnja skupština Naše je Sokolsko društvo održalo dne ( januara o. g. u svoine domu III reclovitu glavnu skupštinu. Na toj .skupštini pojedina bb društveni funkcioneri podali su svoje iserpne izveštaje .) radu društva u rninuloj godini. Skupštinu je otvorio prozdravnim govorom starešina br. Ferdo Karlavaris i pročitao ovogodišnju poslanici) br. Save za. Lajnički zvesta j podneo je br. Stjepan Crnkovič iz koga se razabirc snažan rad društva, uopee u rninuloj godini. Blagajnički izveštaj podnec je br. Josip Haramija. O radu prosvetnog odbora podnec jc zveštaj br. Marijan Bu.zdon. Iz togo izveštaja proizlazi da je društvo održalo: predavanja 32, nagovora 43, predavanja uz film 10, društvenih večeri 18. pozorišnih pretstava 6. igranki 4, akadem ic 2, svečane proslave 2, izleta 4 ino 4. Listava društvo prima: Glasnika 9, Soko 8, Sokoliea 7, Naše radosti 25, Soko na Jadranu 3. Društvo je sudelovalo kod raznih priredbi i proslava bratskog društva Zamet i Mariniči. Sudelovalo je kod raznih proslava Jugoslovenske matice, Crvenoga krita, Učiteljske škole i Radničkossa i potpornog društva udru-ge sv. Mihovila iz Rubcši, Upriličilo je proslavil 84 rodendana najveecg sina naše Istre, najstarijcg brata prof. Vjekoslava Spinčiča. Društvo ima pevačku, tamburašku i drarnatsku sekciju i orkestar. Sve .sekcije pokazale su prošle godine sve-strani i žilavi rad, što ide zasluga br. prosvetara i br. Stanku Jordanu, kapelniku. Načelnički izveštaj podneo je br. Ivo Dukič. Društvo broji vežbača: članova 16, članica 29, niuškog nara-staja 26, ženskog naraštaja 27, muške dece 32, ženske dece 30 Izveštaj matičara podneo je brat Vjekoslav Rubcša, koji je tik pred glavnu skupštinu premešten iz Ka-stva u Alan-zasclak na Velebitu, a ko ji je za vreme božičnih praznika do-šao u našu sredinu. Društvo ima 283 pripadnika. Izveštaj gospodara i knjižničara podneo je br. Bruno Jurinčič. Društvro poseduje svoj dom. Zatim je Josip Frlan u ime revi-zionog odbora podneo izveštaj na temelju kojeg je glavna skupština podelila razrešnicu starome odboru. Pre biranja novog upravnog odbora uzeo jc reč br. Josip Ribarič, direktor Učiteljske školel Izazvani tim govorom dali su potrebna objašnje-nja, kako da se radi i kako da se una-pred poradi na jačanju Sokolstva u našem kraju i na samo j državno j granici br. starešina Karlavaris i br. načelnik Dukič. Zatim sc prešlo na hiranje n miga upravnoga odbora za godinu i933. U odbor birana su sledeča brača i sestre : Starešina br. Ferdo Karlavaris, tr-govac, zamenik starešine Josip Frlan, posednik iz Beliči, prosvetar Marijan Buzdon, nastavnik Grad. škole, načelnik Dragan Sekulič, opč. činovnik, zamenik načelnika Branko Grošman, učit. kandidat, načelnica — zam. načelnice Valerije Buzdon, domač., tajnik Rude Paškvan, opč. tajnik, blagajnik Josip Haramija, opč. blagajnik. —• Odbornici: Bruno Jurinčič, upr. Osnovne škole, dr. Kajetan Da-bovie, zdravstveni savetnik, Stjepan Crnkovič, opč. tajnik, Dukič Ivo, učitelj, Ivan Dukič, limar, Anton Dukič, zidar (barjaktar), Stanko Jurdana. nastavnik muzike i File-ivan Rubeša, ko-vač. — Zamenici: Matko Lnkež, činovnik sreza, Mara Buzdon, učiteljica, Mara Jelovica, domačica, Sava Grbae, švelja, Anton Dukič, župan, Mate Ble-eie, kovač, Valentin Bačič. pošt. zvan. j Ivan Dukič, posednik. — Revizori: Matija Cueančič opč. načelnik, Lovro Draščič, sudb. kane. i Josip Marot; učitelj. — Zamenici: dr. Franjo Jelu-šie. advokat, Svetko Kancijanič, bri-jae i Elvira Lukež, domačica. — Časni sud: Frane Rubeša, učitelj u m., Ljudevit Jelušič, trgovac i Edo Burger, učitelj. — Zamenici: Ante Mrak, suds. čin., Lovro Draščič, sud. cin. i Anton Okovič, učitelj. I. D. Žvipu Šilienila - Zadar SOKOLSKO DRUŠTVO BETI NA Dne 15 o. m. okupili su se u svečano uredenoj dvorani Sokolskog društva, svi članovi i veliki broj pučan-stva da podignu glas protesta protiv samozvanih punktacija naš:h prvaš-njih bcsplodnib poHtičara i protiv p; otusc ko!s’o.; is tu pa katoličkog epi-opata. Svi prisutni ogorčeno su kli- li i' "oti tim neprijateljlma. Sa zbora su poslane brzojavke slede' • sadržine pretsedniku vlade i Savezu Sokola: »Naše diuštva stupa s i čanstvom ogorčeno zadnjim postup-cin'.ii i’nutrašnjih črnih neprijatelja Ju_|eslavijc i Sokolstva grči pesnice u z na k protesta, a zbija se u još čvršče redove khčuei da živi Jšralj i Jugoslavija«. Na zboru je govorilo više govornika Zahtevalo sc i da se izade u po-vorei .kroz selo, ali se odustalo radi raiiva vremena, več jc masa ostala u prostrano} dvorani pevajuči rodoljubne pesme i kličoči da živi Kralj Alok-sanda.i' i Jugoslavija. SOKOLSKA ČETA U KALIM A Sokolska četa u Kalima održala jc i svoju godišnju skupštinu na Novu go-d nu, kojoj je prisustvovala večina članstva. Starešina je najpre pozvao bracu da N j. V. Kralju i Prestolonasledniku kliknu trokratni »Zdravo!« Posle toga poziva braču na što in-tenzivn ji rad ovde nadomak Zadra, koji, što možemo i sami videti, nastoji svim sredstvima da zagospodari našom lepom obalom, čemu se moramo supro-staviti živim sokolsk m pregnučem. Iza toga jc izabrana nova uprava. Kao starešina jc izabran ponovno B. Valjin, kao potstarešina Š. MišJov, kao tajnik J Babič, blagajnik Š. Kolega, načelnik V. Ivoš ; prosvetar Z. Žgur. SOKOLSKA ČETA ZABLAĆE 6 ov. mes. Sokolska četa u Zabla-ču održala je svoju glavnu godišnju skupštinu. Br. starosta Josip Grando otvor.o jc skupštinu s poklikom Nj. Vel. Kralju Aleksandru i Nj. Vis. Pre-stoinasledniku Petru, a zatim u lepom govoru izneo kulturno-nacionalno na-predovanje sela Zablače, koje ima svoje žarište u Sokol. četi. Pozvao je prisutne da ustraju u radu, pa če primorsko selo Zablače ostati i čvrsta klisura na braniku otadžbine. Br. načelnik Ive Antolos pročitao jc izveštaj o radu Sokola. Pohvalio je zrelo shvatanje sokolske ideje kod članova, koji hoče discipline, sloge i aktivnosti u radu. U novoj godini zaželeo je brači mnogo sreče i uspeha. Rekao jc pri-sutnima da živim radom — Sokolska četa Zablače — dostojno i časno iz-vojStiče i ovc godine na Kosovu Polju (dalmat.) na Vidov dan pobedu, pa če pored ručne lekarne, koju je dobila prošle godine na takmičenju — ove godine — osvojiti naj veču svetinji) — sokol, zastavu. Br. prosvetar Vlada T. Čolovič, uprav, škole, u govoru s ponosom je istaknuo veliku volju i nas.tojanje brače da saraduju na prosvečivanju. Zavidni rezultati na sokol, akademijama — postignuti su požrtvovnim, zajedničkim radom svih članova. Posle referisanja ostalih funkcionira prešlo se na biranje nove uprave. Birana su brača: starešina Josip Gr-gas; zam. star. Jakov Grgas; načelnik Ive Antolos; zamen, načel. Bruno Grgas; načelnica Lucija Marki, učitelji- ca; tajnik Marinko Matura; prosvetar Vlad T. čolovič, uprav, škole; blagajnik Ive Dadič; proeel. dilet. sekcije Mate Leoni; revizori Ive Grgas, Bare Ljubič. Br. starosta zahvalio se u svoje ime i upravnog odbora — na povere-nju koje je iskazala skupština. Ista je zaključena s poklicima Nj. Vel. Kralju Aleksandru, Nj. Vis. Prestolanasled-niku Petru i Jugoslaviji. Župa Taxla OTVORENJE SOKOLSKOG DOMA KRALJA ALEKSANDRA I U TUZLI 17 decembra 1932 godine, na ro-dendan Nj. Vel. Kralja bilo je svečano otvorenje Sokolskog doma u Tuzli. To je bilo nevideno sokolsko slav-lje, sjajan dokaz visoke sokolske sve-sti grada Tuzle. Zemljište za gradnju doma dala je Srpskopravoslavna crkvena opšti-na, a naert za dom izradio je gosp. Ivan Mukahirn, gradevni preduzimač. Gradnja doma je stajala preko milion dinara. Dom raspolaže s mnogim pro-storijama, u koje če sc smesj:iti pored tuzlanskog Sokolskog društva i Sokolska župa Tuzla. U velikoj dvorani na- vežbe održavale u ovdašnjoj gimnaziji i u jednoj maloj zgradi u gimnazijskom dvorištu. Pošto ni to nije odgovaralo potrebama Sokolskog društva, to sc je sve više osečala potreba za gradnjom jednog vlastitog doma. Tako je nastala akcija za prikup-ljanje priloga za izgradnju doma. Ini-cijativu za to preuzeo je brat starešina Nikifor Todič, još godine 1928. Odziv je bio odličan i pored današnjih teških prilika. Priloge su dali: Tuzlanska gradska opština 300.000 Din, Uprava Drinske banovine 60.000 Din, Solvay, tvornica amonijačne sode 35.000 Din, Fischl, tvornica špirita, 15 tisuča dinara, br. Mirko Stajčič, trgovac, 10.000 Din, br. Pero Stokanovič, —V?—. V Ш ■ * t' Жжж ■ 'i 'H. *>J -z v/ ^ > \ , ^■ ■ . j Д|г ii 'A‘ Sokolski dom Kralja Aleksandra u Tuzli lazi sc balkon i prostrana pozornica za četrdeset vežbača1 s muškom i žen-s :ora garderobom za presvlačenje na pizornici. Zatim se nalaze u domu puistorije za društvenu i župsku kan-eelariju, čitaoniea, knjižnica, muška i ženska garderoba s tuševima i umiva-onicama, jedno veliko pretsoblje, zdravljak, stan za upravnika doma, stan za poslužitelja doma i soba za ki-iv:-aparat. U suterenu nalaze se pro-storije za centralno grejanje i podrum. Dom je izraden u modemom stilu s ravnim krovovima (terasama) za sun-eanje na koje su izvedeni i tuševi. — lza zgrade doma nalazi se prostrano moderno letnje vežbalište. Oko gradnje doma najviše truda je uložio dugogodišnji starešina tuz-ianskog Sdkola, brat Nikifor Todič, ovdašnji sudija. On sc je za ove poslednje četiri godine sasvim posvetio izgradnji ovoga doma, jer jc to bio davnašnji san tuzlanskog Sokolstva. Neumoran u svomc nastojanju, on jc danju i noču lično nadglcdao radove, koji su se forsirano izvodili s obzirom na poodmaklo godišnje doba. Upravo niko nije ni verovao u mogučnost do-vršenja gradnje u tako kratkom razmaku vremena. Da je ipak dovršena zgrada ima se zahvaliti preduzimlji-vosti i istrajnosti dičnog brata starešine i njegove desne ruke, brata Vcče-slava Richtera. Brat Richter, sadašnji upravnik Sokolskog doma i dugogodišnji zamenik starešine ovoga društva, agilan sokolski radnik apsolvent saveznog tečaja za pozorište lutaka, več dve godine uspešno upravlja ov-danšnjim pozorištem od sedamdeset lutaka, koje on lično s razumevanjem i velikom veštinom izracluje. Br. Ante Matkovič, profesor črtanja ovdašnje gimnazije, poznati vajar, izradio jc i poklonio ovome društvu veliku bistu Njeg. Veličanstva kralja Aleksandra Prvog. Br. Kristijan Kre-kovič, akademski slikar, izradio je i poklonio sliku Njeg. kralj. Vis. Prestolonaslednika Petra. Br. Franjo Leiler. akademski slikar izvajao je pojedine ukrase i reljefe Tirša i Fignera. Br. Branko Jovanovič, gruntovničar, izradio je u gipsu izvesne dekoracije u velikoj dvorani. Tuzla je ccntar Posavsko - podrin-skog Sokolstva, najstarije Sokolsko društvo u ovim krajevima. osnovano još god. 1906. Ono je u Bosni prvo pri-milo naziv »Soko«. Dotadanja društva zvala su se »gimnastička« i nosila su razna viteška imena Tuzlanski Soko najviše su zadužili svojim radom i svoj život za nj položili bivši starešina Srp-skog Sokola u Tuzli, Miško Jovanovič, i bivši tajnik istog društva Veljko Ču-brilovič, obojica obešeni 1915 godine. Tako su sc on; tim svojim žrtvama svrstali u naše nacionalne i sok. heroje. Ranijc se vežbalo u jednoj staroj kuči pravoslavne crkve. Ta jc kuča porušena posle oslobodenja. Posle su sc rentijer, 10.000 Din, br. Dordo Kanaza-rcvie 10.000 Din, br. Svetozar Čalič 10 tisuča dinara, br. Milan Popič 10.000 Din, br. Pera Živkovič, bivši pretsednik vlade, 5000 Din. Sve ostale priloge dalo je gradanstvo grada Tuzle. Sama svečanost otvorcnja bila je vanredno posečena. Glavna dvorana i sporedne prostorije bile su dupkom punc, a mnogo sveta ostalo je u hodni-cima ne mogavši dobiti mesta. Njeg. Veličanstvo Kralja zastupao je pukovnik Rudolf Sobota, komandant Tuzlanskog vojnog okruga. Ministra za fizičko vaspitanjc zast)>pao jc g. Milan Petrovič, načelnik odcljenja u toni mi-nistarstvu. Ministra prosvete zastupao jc br. Dorde Vasikovič, direktor realne gimnazije, a bana Drinske banovine br. Dorde Cvetkovič, okružni inšpektor u Tuzli. Savcz Sokola kraljevine Jugoslavije zastupao jc brat Stevan Žakula, prosvetni inšpektor u miru. Prepodnevna svečanost otvorcnja doma počela jc pozdravnim govorom br. starešine, Nikifora Todiča. U prvom redu govornik se jc zahvalio Njeg. Veličanstvu na visokoj pažnji, a isto tako i ostalim veliko do.s t oj n i c ima. Govoreči 0 istorijatu preratnog Sokolstva, ista-kao je velike zasluge za osnivanje i rasprostiranje Srpskog Sokola u Tuzli 1 u Podrinju, brata Stevana Žakule, ne kadašnjeg profesora, sada izaslanika Saveza Sok. kralj. Jugoslavije. Br. Mu-radbeg Zaimovič, pretsednik opštinc, u svom govoru zahvalio se bratu starešini na njegovoj požrtvovanosti. Zatim jc brat Vasikovič, direktor gimnazije, pozvao rodoljubivu omladi-nu da stupi u sokolske redove. Vrlo je burno pozdravljen govor izaslanika Ministra za fizičko vaspitanjc, načel, br. Milana Petroviča, koji je pozdravio naeionalnu svest Tuzle i izrazio svoje veliko zadovoljstvo nad postignutim uspesima i širen jem telesne i duševne kulture naše omladine. Zatim je brat Stevan Žakula održao sjajan govor, oživivši junačke uspomene tuzlanskih Sokola i pobornika za narodno oslobo-denje. Posle to0a. Kraljev izaslanik pozdravio je starešinu, brata N. Tpdiea, i čestitao mu ispred Njeg. Veličanstva na ostvarenju ovog veltkog dela. Posle govora izveden je koncertni program, a na završetku svečanosti bile je posluženje gostiju zakuskom. U po dne, na intimnom ručku, palo jc ne koliko srdačnih zdravica, a govori bra če Žakule i Petroviča ganuli su prisutne do suza. U veče bila je svečana sokolska akademija s rekordnom po setom. Svih deset tačaka izvedeno je s najlepšim uspehom. Moralni i nlatc-rijalni efekat bio je odličan. — R. U. SOKOLSKA ČETA OSJEČANI-DOBOJ Ostvarajuči svoj program Sokol, četa Osječani priredila je dne 8 o\. mes. svoju božičnju zabavu, koja je oillično uspela kako u moralnom, tako i u materijalnom pogledu. Program je bio sledeči: 1) Sokolski cilj i težnje; predavanje održaia sestra Ant. Hojnik, koja jc na koncu pozdravila Nj. Vel. Kralja i Nj. Vis. Prestolonaslednika. Oduševljeni sokolski »Zdravo!« gromko je odjekivao salom. 2) Deklamacije: »Na Božič«, »Mali Sokoli« i »Otadžbino moja mila«, deklamirala su sokolska deca. 3) »YTežbe s puškama« izvodili su nara-štajci. 4) »Proste vežbe« i »Telovežbe-nu rccitaciju« izvcla su sokolska meška deca. Sve ove tačke izvedeno su veoma lepo i precizno. Osobito je izvedena tačka »Telovežhena recitacija«, koju je publika oduševljeno nagradila plje-skom. Za izvedbu dečijih iačaka moramo odati priznanje sestr V. Dimič. Posle ovoga diletanti čete odigrali su pozorišni komad »Jazavic pred su-(.lom« od P. Kočiča na svcopšte zadovoljstvo i priznanje prisutnih. Brat Mišic u ulozi Davida bio jc jedinstven. Sokolska četa je i ovorn priredbom dala dokaz visoke jugoslovanske i sokolske svesti. ■— D-č. Ž.upa Vel. Sečfoerek SOKOLSKO DRUŠTVO BAŠAID Sokolsko'društvo Bašaid proslavilo jo 8 januara o. g. stogodišnjicu rodenja velikog nacionalnog pesnika Dure Jak-šiča. Uveče je priredena zabava s ig-rankom, koja jc bila odlično posečena. 1) O Duri Jakšiču govor o je brat Milan N. Jovanovič, starešina Sokol-skog društva; ') »Padajte bračo«, reci tovao je brat Dejan Jankov. 3) »Na Liparu« i »Otac i sin« rccitovala je sestra Vukosava Jovanovič; 4) »Stanoje Glavaš«, tragedija od Dure Jakšiča, iz-veli su diletanti Sokolskog društva. Ceo program izveden je na opče zadovoljstvo prisutne publike, koja jc svoje dopadanje izražavala burnim ap-lauzom. Ž.upa Varaždin SOKOLSKA ČETA VRATIŠINEC Godišnja glavna skupština. Dne 15 I 1933 održaia je naša četa II redovitu glavnu skupštinu. Pri-sutno je bilo 30 članova, te brača I. Gudel i Martin Ribarič, kao delegati matičnog društva Čakovec. Brat starešina otvorio je sednicu pozdravivši delegate. Nakon čitanja poslanice sledili su izveštaji pojedinih časnika. Iz tih izveštaja vidi se, da je naša četa vrlo jaka. Iza toga prešlo se na biranje nove uprave te je izabra-na ovako: Starešina Ivan Novak, tajnik Nikola Brožič, blagajnik Šimun Ostoj-čič, načelnik Mirko Žganec, zamenik načelnika Bolta Bedič. Revizori Josip Novak i Martin Žganec. Brat starešina zahvalio sc je skupštini na pove-renoj mu dužnosti. Brača delegati izrazili su se vrlo laskavo o našoj četi. Župa Zagreb SOKOLSKO DRUŠTVO KRAPINA Povodom poslanice jugosl. episko-pata u kojoj se napada Sokolstvo, a posebno je u njoj tangirano Sokolsko društvo u Krapini neistinitim prikazi-vanjem zborovanja seoskih solkolskih četa održanog dne 11 septembra pr. g. u Krapini odrzalo je Sokolsko društvo plenarnu sednicu . s koje su poslani protestni brzojavi Ministru pret-sedniku Gospodinu dr Miianti Srški-ču i Savezu Sokola kraljevine Jugoslavije. Podjedno je odaslan odmah Savezu SKJ objektivni izveštaj o či-njeničnom stanju na tom zborovanju time, da ga Savez ili obelodani ili se inače s njim posluži za ustanovljenje prave istine. Unedelju dne 15 o. m. održano je redoviio predavanje brata ing. G. Miliča: »Jugoslovenski nacionalizam i sokolska organizacija« u prisuču kojih 60 članova Sokolskog društva. Pic predavanja je brat tajnik izvestio prisutne o gornjem zaključku plenarne sed-nice, te o brzojavu i izveštaju, koji je pročitan zajedno s onom alinejom bi-skupske poslanice, koja direktno tan-gira Krapinu. Sva prisutna brača i sestre osudila su neistinito prikaziva-nje Sokolstva uopće, a zborovanja na-pose, i solidarisala se potpuno s ko-racima uprave društva. SOKOLSKO DRUŠTVO KUTINA U nedelju dne 15 jan. 1933 odr-žana je glavna redovita godišnja skup-ština našega društva, koju je otvorio starešina dr. Zlatko Gollncr s pozdravom Nj. Vel. Kralja Aleksandra I i Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra, kao starešinu Sokola kraljevine Jugoslavije i prisutno članstvo, koje se odazvalo u velikom broju. Napomenuo je sve značajnije do-godaje u sokolskoj porodici tokom go-dine 1932, a naročito proslavu osnivača Sokola dra M. Tirša i time u vezi veli-čanstveni IX svesokolski slet u Pragu. Na kraju svoga govora istaknuo je čitanje poslanice Katoličkog episkopata dne 8 jan. o. g. u župnoj crkvi u Kutini i tom zgodom osudio postupak katoličkog klera, što je sve prisutno članstvo s odobrenjem saslušalo. Iza toga pročitao je brzojavku, koja je upučena od Sokolske župc Zagreb i Sok. društva Kutina Pretsedniku Ministarskog saveta u Beogradu. Iza toga dali su svoje godišnje iz-veštaje brača: tajnik Smiljanič, blagajnik Ribarič, načelnik Stefanovič, pro-svetar dr. Damaska i pretsednik pe-vačke sekcije br. Dolenec, te napokon revizioni odbor. Svi izveštaji primljeni su s odobrenjem bez i jedne primedbe. Zatim se prešlo na izbor novog odbora, u koji su ušla sledeča brača i sestre: starešina: dr. Zlatko Gollner, advokat, zamenik: Ante Puk, sudija, tajnik: Dorde Smiljanič, nastavnik Grad. škole, zamenik: Vlado Bijelič, gruntovničar, blagajnik: Stevo Ribarič, trgovac, prosvetar: dr. Drago Damaska, lečnik, načelnik: Živko Stefanovič, priv. činovnik, zamenik: Miloš Be-lanovič, trg. pomočnik, načelnica: Jelka Tomašič, nastavnica Grad. škole, zamenica: Zdenka Rchtačelk, činovnica te u odbor: Josip Čejka, upravitelj osn. škole, Stevo Narančič, trgovac, Matija ТГепес, upravitelj Grad. škole, Lujo Korade, sreski školski nadzornik, Im-bro Rehnitc, trgovac, Danica Sertič, činovnica, Ilija Misirača, trgovac, Ivan Šnajder, grad. poduzetnik, Vjekoslav Singer, trgovac, Leopold Kosanovič, šef Poreske uprave, Antun Kefelja, vlasnik ciglane, Otokar Pavičič, činovnik. U časni sud izabrani su: Savo Nikolič sreski načelnik, dr. Marko Pi-škerič, sudija, Radoslav Ličinič, sudija. a u revizioni odbor: Ljubomir Brankovič, trgovac, Rudolf Hafner, vlasnik paromlina i Maroko Špigler, trgovac. L)r. G. SOKOLSKO DRUŠTVO POSAVSKI BREGI Dana 8 januara 1933 godine odr-žavala se je godišnja skupština Sokolskog društva na kojoj je starom odboru podeljen apsolutorij, a prc izbora nove uprave predložio je brat starosta dr. Mar nič brzojavnu čestitku Marša-latu dvora u Beograd. U novu upravu odbora izabrana su sledeča lica: starešina dr. Branko Marinič, lečnik, za potstarostu i tajnika Kazimir Soštar, opč. beležnik I, za pro-svetara Ivan Poljugan, učitelj, za načelnika Adam Relin, opč. blagajn k, za blagajnika Andrija Matoničkin, pis. pomočnik, za pretsednika easnog suda An tuna Fichler, učitelj. Skupština je protekla u najuzor-nijem redu o čemu je dokaz, tla sva brača dobro shvaeaju sokolsku ideju, koju če š"riti medu žiteljstvom, te time prikupiti što više članova. Sutradan na rodendan Nj. Vel. Kraljice Marije održano je svečano bla-godarenje u župnoj crkvi sv. Maksimilijana, kojem su prisustvovala brača Sokoli uz mesno činovništvo i službc-nike, školsku decu i gradanstvo. - Samo mesto je imalo svečani izgled, jer su na svim javnim i više privatnim zgradama bile izvešene državne zastave. SOKOLSKA ČETA MEDARI-TRNAVA Sokolslka četa Medari-Trnava održaia je svoju treču godišnju glavnu skupštinu 15 ov. meseca u prostorija-ma svoga doma, u prisustvu delegata matičnog Sokol, društva Nova Gradiška brače Vučkoviča i Duriča. Starešina čete br. Kneževič otvorio je skupštinu, pa je poslan telegrafski pozdrav br. Savezu. Br. Vuokovič pozdravio je braču u ime društva, te su funkcioneri podneli svoje godišnje izveštaje. Zatim je za ovu godinu izabrana sledeča uprava čete: starešina Branko Kneževič, zam. starešine^ Ilija Čanak, tajnik Stojan Kvakič, načelnik Pero Čanak, blagajnik Ostoja Jelača, prosvetar Antonije Tiča, revizori Nestor Rodič i Josip Bajilovič. Rad ove čete pokazuje sve veči uspeh, pa ako ovako nastavi možemo se nadati, da če za koju godinu postati samostalno sokolsko društvo. — D. V. SOKOLSKA ČETA MAŠIČ Sokolska četa Mašič održaia je svoju treču giavnu skupštinu 15 ov. mes. u prostorijama osnovne škole, u prisustvu delegata matičkog Sokolskog društva Nova Gradiška brače dr. Mariča i Milojeviča. Starešina čete brat Laskovič otvorio jc skupštinu, pa je dr. Marič pozdravio braču u :me društva, a zatim su funkcioneri podneli svoje godišnje izveštaje. Posle dogovora, izabrana je za ovu godinu sledeča uprava čete: starešina Avram Laskovič, zam. starešine Duro Jagmare-vič, tajnik Branko Dozet, načelnik Milan Basarič, načelnica Jelka Vujno-vič, blagajnik Branko Jagmarevič, prosvetar Pero Bamburač, revizori Branko Vitkovič i Milan Vitas. S radom ovc čete možemo biti po-sve zadovoljni, jer po uspehu spada medu prve čete naše župc. — D. V. SOKOLSKA ČETA ZABOK Naša četa održaia je dne 8 jan. 1933 u prostorijama vatrogasnog doma uspelu akademi j u s vrlo lepim programom. Sastojao se od 16 točaka, 'koje su sve vrlo skladno izvedene. Najpre je vatrogasna glazba ot-svirala ciržavnu himnu, a 4 naraštajea su dotle stajala u vrlo lepoj ž.voj sli-ci. Br. prosvetar Rudolf Borovčak odr-žao je predavanje »Koristi telesnog vežbanja«, kole je pozorno slušalo mnogo naroda i nagradilo predavača pljeskorn. Pcsmu »Sokolič« otpevao je zbor dece skladno, dvoglasno. Zatim su 5 pesama u prozi iz poslanice brata Gangla sokolskoj omladini izveli na-raštajci. Muš.a i ženska deca, te na-raštaj, izvela su vrlo lepo i skladno proste vežbe sa i bez zastavica. Vrlo su se svidele vežbe naraštajaca s puškama. Bilo je uspelih deklamacija m. i ž. dece, a na koncu su uz pesmu izvela ženska deca lepu sliku narodnog plesa »Igra kolo«. 'Izvan programa dodalo je bratsko matično društvo Krapina vrlo lepo s potpunim tehničkim razumevanjem i skladnom izvedbom »Vežbu petorice«. Za odmora sabrana je lepa svoti-ca kao pripomoč za nabavu sokolskih sprava. Sve su vežbe izvadane uz pratnju vatrogasne glazbe. Poset je bio vrlo lep, a pre završetka se bi. starešina zahvalio svim posetiocima, a napose br. saradnji Sokol, društva Krapina. Sever & Komp Lfubljana 14-4 Najzggcjmj^^oirjiaM^ z i m s k o - š portske potrepštine INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN Branko Paliii Zagreb, Kraljice Marije 6 Filijala: Beograd Pružam Vam mogućnost nabave sve-ukupne opreme uz najpovoljnije cijeiie PRVA JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA ŠPORTSKIH POTREPŠTINA M. DRUCKER ♦ ZAGREB, ILIČA 39 KR. DVORSKI DOBAVLJAČ Zntražite opširne besplatne ejenike! Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije P?1. ,л,к '■ P • .л I t 1 Pra a Naslov za brzojavke: „Trikotaža" Zagreb * Telefon interarban štev. 26-77 Telefon 2-61-vJl Izvršujem vse vrste sokolskih potrebščin za javni in zletni nsstop vseh oddelkov naše? a č anstva in to točno po predpisih Saveza Sokola ^ kraljevine Jugoslavije. Slike v originalnih barvah predpisanih krojev se nahajajo v knjigi „Organizacija Saveza SKJ1'. Zahtevajte cenilce in prospekte Cene jako zmerne. — Za tožno in solidno izdelavo jamčim. .... 45-4 47—S H ‘i!! TVORNICA KOŽA WIGHART Vlasnik David Deutsch KULA Proizvađa: Teleći i juneći box crni i u boji, volour, nubuk chrom don, guštere i druge fine kože 52-1 TEOP. KORN uubuana aJU hiH najSčtidnejse ku»ma«deu POLJANSKA CESTA ŠT. 8 PREJE HENRIK KORN * (USTANOVLJENA LETA 1fc62.) Krovec, stavbni, galanterijski in okrasni klepar. Instalaci a vodovodov, haprava stre ovodov. Kopa-lišćne in klosetne naprave in centralne kurjave. 43-4 ■ni. ii Tko oglašuje, taj napreduje! »Spomen - Штпсе« =-- i.fc»ere - — ; za osvečenje sokolske zastave najbolje i jevtino izradjuje MIRKO ŠMAT. graver Beograd, Te razi j e 1 a 48-3 Pisaći stroj ГНЕ REX & Co. za svakogal m Tražite sliku i opis! C 51-1 LJUBLJANA »radišče 10 — Telefon 2268 Фабрика арматура и металне робе ХЕНРИК ШТОЛЦ • КУЛЛ израђује арматуре за водовод, парно грејаље, — парне котлове и подрумство 54-1 Preporučamo ivrlhe, koje oglašuju u »Sokolskom glasniku«!! Sokolska literatura, športne, leposlovne, mladinske, znanstvene, šolske knjige. Velika zaloga slovenskih, srbskih, hrvatskih in drugih slovanskih, angleških, francoskih, nemških in drugih knjig. ie? Knjigarna Učiteljske tiskarne Maribor Ljubljana Tyrleva cesta 44 Frančiškanska ulica 6 II. Ш. IV. v. VI. VII. vin. VIII. a IX. n n n n n n n n n Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu I. sveska: E. Gangl: 0 sokolski ideju Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan On:žen. Dr. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla, an Pelikani Dr. Miroslav Tyrš. an Krens Cilj sokolskih teženj. ;. Gangl: Tyrševo Sokolstvo, .sloven. teket) sto. (Srpsko - hrvatski tekst.) )r. Niko Mrvoš: Pogledi i misli dr. Miroslava Tyrša. Svaka sveska stoji 3 Din_________ PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din Franjo Mačus: ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Franio Malin: Praktički udžbenik češkog jezika. U kartonu 15 Din Dr. Viktor N.v,k, SVESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din Miroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din Franjo Mali.. ČEHOSLOVACI I ČEHOSLOVAČKA U kartonu 15 Din ŽJugoslovenska Sokolska ^Matica Mjubljana, ZNarodni dom Zelefon 25-43 / ftačun ooštanske štedionice Ljubljana 13.831 Мф Savez Sokola kra„l. (E.Gbn^i>• Glavni i .„.var., „„Lik S.j.pan ć.,.r .Ore^J« ReHa^ki oUak.^ka U«,rfj.ka «,k„M (praUtavaik Fra.c, širake«), s,i „ LJaHiaai