KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 38 (3) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 oktobra 1933. PATENTNI SPIS BR. 10431 Vilhar Ivan, industrijalac, Sušak, Jugoslavija. Uklada odnosno stolarska ftloča. Prijava od 19 novembra 1932. Važi od 1 juna 1933. Poznate su razne uklade, koje su se do sada Upotrebljavale u stolarstvu i tabrika-ciji narrieštaja i predmeta od drveta u op-šte. Tako pored ostalih načina izrade d-vakvih uklada- poznate su i uklade, čije se jezgro sastojalo od letvica čija je dužina bila ravna dužini uklade. Te su se letve lepile jedna za drugU i preko njih je dolazio t. zv. slepi furnir i najzad ukrasni fini fUriiir sa strane, koja se nalazila na licu. Mada je ovaj poslednji način pokazivao iz-vesan napredak u stolarstvu i obradi drve-ta; ipak je pokazivao razne mane, koie se nisu mogle izbeći pri takvoj izradi uk ada. Naime pokazivalo se bacanje, krivljenje i pucanje tih letava, koje su obrazovale jezgra uklada, što je se razumljivo prenosilo i na slepe turnire, a sa ovih i na fine spo-Ijašnje turnire. Na taj način brzo se gubio lep izgled predmeta izrađenih od ovakvih uklada, na kojima su se pokazivale najpre talasaste površine, a docnije su čak furniri i prskali po površini. Nije bio redak slučaj, da se pokaže čak i jezgro. Predmetom pronalaska, koji se takođe odnosi na uklade odu. na vezane stolarske ploče uklanjaju se praktične) potpuno ovi nedostatci, pa se čak i sami proizvodi dobiveni u smislu pronalaska proizvode mnogo jeftinije, jer se za jezgra ovih uklada upotrebljavaju čak i najneznatmji otpatci od prerade drveta. Na priloženom je nacrtu šematički pret-stavljen predmet pronalaska u izgledu i preseku. Bitnost pronalaska sastoji se u tome, što se jezgro uklade odn. umetci uklade izrađuju od kratkih letvica kvadratnog ili pra- vougaonog preseka, koje nemaju propisanu dužinu i nastavljaju se tako da se čeonim stranama ne vezuju odn. ne spajaju se naročito, nego je dovoljno da se sarito sUsedne letvice na bočnim podužnim Stranama međusobno spajaju lepljenjem, dok im se čeone površine samo dodiruju ili čak šta više za minimalnu meru i odstoje. Usled kratkoće letvica jezgra iste možemo dobiti sa ravnijim radijalnim ćrtdma, čime se onemogućava snaga krivljenja, a naročito kada se letvice jedna na drugu zalepe. Pri upotrebi ovako kratkih letvica za jezgro, iste se mogu tako slagati, da svaka letvica leži na radijalnom preseku, te se na taj način može dob.ti to, da kod tih letvica jezgra godovi leže vertikalno i đe-limično do pod uglom od 45° u kojim položajima drvo najmanje radi, te se ne ba-' ca i ne prouzrokuje pukotine ni na sebi niti na delovima prilepljenim na njemu. Pomenute letvice jezgra mogu se upotrebljavati već od 5 cm dužine pa i manje ako je to potrebno, što je vrlo važno, kao što smo već napred rekli, da bi dobili što jestiniii proizvod, i da bi upotrebili čak šta više dosada neupotrebljve otpatke pri obradi drveta. Iz izloženoga se v'de sva preimućsva prema dosadašnjim ukladcima, a naročito prema onome, kod koga su letvice jezgra naročito izrađivane i ugrađivane od tolike dužine, koliki je trebao da bude ukladak, odn. vezana i ukočena stolarska ploča. Ovde još jednom napominjem da je potpuno prirodno što su ove ploče više radile, jer rad drveta uvek zav:si od njegove dužine, pa pošto su letvice išle po celoj duži- Dln. 15. ni ploča, to su i razlike dužine nastale pri tome veće, nego kod ploča, čije letvice jezgra imaju veoma malu dužinu i nisu čeonim stranama međusobno spojene. Istina je da rad drveta u pravcu vlakana nije tako intenzivan, ali kod velikih površina i dužina on je ipak osetan, ktda uzmemo u obzir, da se više puta upotrebljava drvo, koje nije potpuno suvo. Međutim kod ploča izrađenih prema pronalasku može se za jezgro upotrebiti i materijal, koji nije apsolutno potpuno osušen, baš s obzirom na malu dužinu letava jezgra. Dakle iz svega izloženoga izilazi, da je sasvim opravdano što se vlakna drveta presecaju u podužnom pravcu, te se za jezgro upotrebljavaju kratke letvice, čime se pored ostaloga izbegavaju i razna nepovoljna skretanja od pravca pomenutih vlakana. Sa 1 je obeležen furnir od tvrdog drveta, sa 2 je obeležen furnir, koji se lepi direktno na jezgro. To je t. zv. slepi furnir, na mesto koga se može upotrebiti naročita radijalno cerana daščica ili u najgorem slu čaju max pod uglom od 45° cerana daščica. Sa 3 su obeležene prizmatičke letvice, koje sačinjavaju jezgro uklade odn. ukočene stolarske ploče, i koje se međusobno sleplju-ju odgovarajućim lepkom, pri čemu im čeone površine, odn. površine koje pokazuju poprečni presek ne bivaju međusobno ve-izane ni na koji način, tako da se na taj način apsolutno eliininiše skupljanje u podužnom pravcu letava jezgra. Na si. 2 pretstavljeni su tako zvani kanali za provetravanje na prizmatičnim letvicama 3 i oni su obeleženi sa 4. Ovi kanali nalaze se u sredini svake zalepljene letvice i imaju lučni odn. okrugli poprečni presek. Ovi kanali 4 nadovezuju se prilikom sastavljanja letvica, te na taj način prolaze kroz ćelu ukladu. Ovi kanali kod debelih komada odn. u-klada služe za provetravanje odn. isparava-nje vlage, koja se ipak može da nakupi u njima te bi mogla štetno da utiče, kada se pomenuta vlaga ne bi na ove kanale odvela. Vlaga je opasna po uklade ove vrste naročito za vreme kišovitog vremena, ali s obzirom na ove kanale, istina ona za vre me kiše može da se nakupi u ukladama, ali čim vreme postane suvo, ona odilazi na pomenute kanale. Kanalima 4 letve se ni najmanje ne štete nego postaju jcš otpornije, ako dimenzije istih ostanu u dozvoljenim granicama. Patentni zahtevi: 1. Uklada odn. ukočena stolarska ploča, naznačena time, što se za jezgro iste upotrebljavaju prizmatične letvice (3) meduso-bom slepljene, pri čemu se njihove čeone površine međusobno ne dovode ni u kakvu vezu dakle niti su mehanički spojene, niti su slepljene na njihovim čeonim površinama, kojima se samo dodiruju ili se čak i ne dodiruju, tako da se na taj način potpuno otstranjuje rad jezgra u pravcu vlakana. 2. Uklada odn. ukočena stolarska ploča po zahtevu 1, naznačena time, što se na mesto slepoga furnira (2) upotrebljavaju radijalno ili max do pod uglom od 45° ce-rane daščice od mekog drveta. 3. Uklada odnosno ukočena stoarska ploča po zahtevima 1 i 2, naznačena time, što su na prizmatičnim letvicama (3) predviđeni kanali (4), koji imaju lučni odn. okrugli poprečni presek, pri čemu su ovi kanali na letvicama položeni tako, da se nastavljaju jedan na drugi te usled toga prolaze kroz ćelu ukladu. Adpatent broj 104-31. . ......— ' . 7 V Adpatent broj 10437.