UTICAJ INDUSTRIJE NA FCSIMIRANJE REGIJA- PRIMER SAP KOSOVA * Asllan Pushka IZVLEČEK UDK 911. 6:338.45(497. 115) Članek osvetljuje nekatere značilnosti ekonomskogeografskih regij, posebno tistih, ki jih oblikuje industrija. Z analizo stopnje industrializacije je avtor za SAP Kosovo ugotovil tri regije. ABSTRACT UDC 911.6:338.45(497.115) THE INFLUENCE OF INDUSTRV ON FORMATION OF REGIONS -ČASE OF SAP KOSOVA Some characteristics of economic regions are described especially of those that are created by industry. The analyse of degree of indu-strialization in the SAP of Kosovo have defined three regions. Regija obuhvata odredjeni prostor gde se največi broj obelježja medju-sobno znatno do visoko podudaraju. Znači, unutar jedne regije postiže se najbolja kombinacija obelježja odnosno kombinacija sa najnižom vari-jancom izmed ju obelježji. U zavisnosti od karaktera obelježja koje se uzimaju u razmatranje, mo-gu se odrediti različite regije. Medjutim, cilj odredjivanja regija nije svrha za sebe, več srečno uklapanje prirodnih i društveno-ekonomskih objekata i elemenata u datom prostoru i vremenu. Kod regije, važno je razlikovati skelet prostora (Pjanič, 1972), koji je dugoročan i ono što na njemu uzrasta. Skelet prostora čine prired-ni objekti (reljefni, hidrografski idr.), a ono što ljudi "nakaleme" u prostoru nazivano sadržajem regije. Odredjivanje raznovrsnih regija na osnovu raznih kriterija i naučnih disciplina više stvara probleme nego što koristi regionalnem razvoju. S pravom je autor A. Nydegger konstatirao da svi znaju šta je region, ali ne mogu tačno da ga definišu (Piha, 1973). * Dr., izr. prof., Odsek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, 38000 Priština, M. Tita b.b. - 100 - A. Pushka_Uticaj industrije .. . - 101 - Teorija i praksa poznaje različite vrste regiona, zavisno od kriterija (po veličini, geografski, ekonomsko-socijalni, funkcionalni) za njihovo odredjivanje ili svrhe za Jcoju treba da služi. Tako se pojavljuju: pri-rodni region, ekonomski, socijalni,administrativni, gradski, homogeni, razvojni isl. (Piha, 1973). Ako odredjivanje regiona treba da služi društveno-ekonomskom razvoju, to je i jeste glavni cilj, onda on treba da obuhvata dovoljno veliki prostor za ekonomski i socijalni razvoj i dovoljno mali da se oseča kao zajednica (Piha, 1973). Medjutim, velii5ina regiona menja se u zavisnosti od stepena razvoja odnosno od mogučnosti komuniciranja, tj.granice regije odredjuju minimalni investicioni i privredni troškovi te racionalna integracija privrede i infrastrukture. Stepen razvoja saobračaja, koji treba regiju funkcionalno da povezuje u toku dana, odredjuje granicu regije. I kako se on menja, razvija, smanjuje troškove transporta roba, ljudi i ideja, tako se menjaju i granice regije. Optimum veličine regije treba biti u korela-ciji sa optimumom troškova transporta za dovoz i odvoz robe i radne snage unutar regije. Osim toga veličina regiona stoji u vezi sa: pri-rodnim uslovima, mrežom infrastrukture, teritorijalnom strukturom, stepenom opšte razvijenosti regije i zemlje, gustočom naseljenosti i mrežom naselja (Region. p. plan., 1967). U regiji koja služi planerskim potrebama, treba da se uzajamno pre-pliču geografski, ekonomski i socijalni faktori, koji se u toj medjuza-visnosti mogu procenjivati (Mumford, 1938). Regija po urbanistima je bazična osnovna činjenica u čovekovom životu, odnosno ona je sfera kulturnog uticaja, centar ekonomske aktivnosti, implicitna geografska činjejiica (Pjanič, 1972). Prirodna osnova svojom strukturom objekata i resursa pomaže stva-ranje privredne strukture, u zavisnosti od stepena razvijenosti. U tom sklopu industrija ima veliki uticaj. Koriščenjem i preradom postoječih sirovina stvara se odred jena struktura industrije a time i privrede. A. Pushka_Uticaj industrije .. . - 102 - Neke delatnosti koje imaju površinsko rasprostranjenje homogeniziraju regiju (kao poljoprivreda, nešto manje turizam idr.), dok druge delatnosti, koje se koncentriraju u pojediniin mestima (naseljima) deluju po-larizirajuče. Njihove koncentrirajuče dejstvo u vezi je sa predmetom i organizacijom rada, te razvojem tehnike i tehnologije. Prema tome, dali su regije homogene ili polarizovane, zavisi od privredne strukture, regionalne politike, zatim od razmeštaja prirodnih resursa i mreže naselja. Ekonomske se zakonitosti materjalizuju u prostoru odnosno regionu u dva vida, i to kao opšte važeče ekonomske zakonitosti i specifični ekonomski zakoni (Pjanič, 1972). Opšti ekonomski zakoni koji utiču na prostorni razmeštaj grana, sekto-ra i radnih organizacija unutar i izmedju regija su (Pushka, 1986): 1. Zakon jedinstva i suprotnosti produkcionih snaga i odnosa, 2. zakon raspodele društvenog rada po delatnostima i privrednim gra-nama, 3. zakon vrednosti, 4. zakon produkcije i reprodukcije materjalnih dobara, 5. zakon ponude i potražnje, 6. zakon najamnine, 7. zakon prof i ta, 8. zakon rente, 9. zakon cikličnih kriza hiperprodukcije idr. Njihov uticaj u prostoru zavisi i od političkog sistema sa kojim je u vezi ekonomska i regionalna politika razvoja. Specifični ekonomski zakoni u regionalnem razvoju jesu: 1. Zakon polova rasta; 2. Zakon sektora i regiona i 3. Zakon centra i osovine razvoja (Pjanič, 1972). A. Pushka_Uticaj industrije ... - 103 - Poznati francuski ekonomista F.Perraux (1969 godine) istakao je da se "rast ne pojavljuje svuda u isto vreme, on se ispoljava u tačkama ili polovima rasta, sa različitim intenzitetom; on se žiri različitim pute-vima i ima različite konačne efekte za celokupnu ekonomiju" (Perroux, 1969). Polovi rasta stvaraju se i razvijaju pod uticajem vodečih industrijskih grana, koje svojom aktivnošču stvaraju, povečavaju aktivnosti drugih industrijskih grana, bilo u svojstvu snabdevača bilo u svojstvu potrošača roba i usluga (Pjanič, 1972), kako če se razviti pplovi rasta, zavisi od vrste industrije, njene razgranate strukture, mogučnosti njenog razvoja idr. Osim industrije, drugi moguči pol razvoja jeste infrastruktura, a kao treči pol je turizam, mada neki jugoslovenski autori smatraju da turizam zbog svoje sezonske aktivnosti ne može se smatrati kao pol, več kao dopunška razvojna delatnost. Smatra se, da turizam više homogeni-zira nego što polarizira regiju (Pjanič, 1972). Dosadašnja praksa i teorija ekonomskog razvoja pokazuju da je tradicionalna industrija (tekstilna i prehrambena) kratkotrajnog efekta. Čak i teška industrija sama ne može dugo da deluje u razvoju pola ili osovine razvoja, več skupa sa drugim granama i aktivnostima. Teška industrija sa preradjivačkim granama može da utiče na stvaranje i razvoj bilo aktivnog, potencijalnog ili sporednog pola rasta. SAP Kosovo, do skora ekonomski dosta homogena celina, sa razvojem industrije i ostalih delatnosti polako se diferencira. Prema podacima iz 1961. godine, 15 opština (ili 68,2 % njih) bile su ne industrijalizirane, a 7 njih slabo industrijalizirane.* Od slabo industrijaliziranih njih 6 je bilo u istočnom delu Kosova, osim Djakovice, gde se počela razvijati * Podela opština na ne, slabo, umereno, jače i izrazito industrijalizirane, izvršena na osnovu klasifikacije koju je izvršio Igor Vrišer za katastarske opštine Slovenije (Vrišer, 1977). A. Pushka _Uticaj industrije ... 1961. g. Vi,Gl,Gnj.De,Dr,Is, KI, Vuč,Djak. Kač, T. Kam, Orah, Pe, Pod, Priz, M, Lep, Lip, Pri. - S6r,Su,Ur. 1971. g. Vi, Gl. De, Dr, Is, KI. Kam, Vuč,Gnj,Djak, Kač, T. M. Orah, Pod,Sr.Su. Lep, Lip, Pe, Pz, Pr, Ur. 1981. g. Vi,Vu,Gl,De,Dr.Is,Kl, Gnj, Kam, Le, Li, Or, Dja,Kač,T.M. Pe,Sr. Pe,Pz,Su,Ur. Pr. SAP Kosovo kao celina 1961 godine bila je ne industrijalizirana regija sa svega 6,8 % aktivnog stanovništva u industriji i rudarstvu, a 1971 godine pripala tipu slabo industrijaliziranih regija sa 11,7 % odnosno - 104 - industrija na iskoriščavanje mineralnih sirovina; olova, cinka, uglja, krečnjaka, iaporaca isl., kao: Leposavič, T. Mitrovica, Vučitrn, Priština. Liplane, Kačanik. Nakon deset godina povečava se broj slabo industrijaliziranih opština na 10 (ili 45,5 %) a jedna opština prelazi u grupu umerene industrijaliziranih opština (sadašnja Titova Mitrovica). Broj ne industrijaliziranih opština smanjuje se na 11 njih (ili 50 %). Do 1971. godine diferen-ciraju se opštine-regionalni centri (T. Mitrovica, Priština, Uroševac, Gnjilane, Prizren, Djakovica i Peč), u kojima se koncentrira 78,5 % ukupnog aktivnog stanovništva u industriji i rudarstvu (52,2 % stanovni-štva). Opštine, koje nisu regionalni centri a pripadaju grupi slabo industrijaliziranih su; Vučitrn, Kačanik, Leposavi6 i Liplane. Kako su se razvili više opštinski centri nego opštine, to je i broj umerene industrijaliziranih centara veči (Djakovica, Kačanik, T. Mitrovica i Prizren), dok je broj slabo industrijaliziranih centara podjednak broju opština (10 njih). Tabela 1: Opštine prema stepenu industrijalizacije Ne industrijalizirane__Slabo ind.__Umerene ind. manje od 7, 5 % aktiv. od 7, 6 do 25,0 % od 25,1, 1-42,5 % st. u indus.i rudarstvu A. Pushka_Uticaj industrije ... Mada po popisu 1981. g. nema podataka o broju aktivnog stanovništva po delatnostima (na nivou opština) mi smo koristili broj zaposlenih u industriji i rudarstvo u odnosu na ukupno aktivno stanovništvo. Industrijsko mesto (punkt) smatra se grupacija preduzeča unutar jednog grada, a industrijske čvorište-centar smatra se grad odnosno 2 ili više gradova i gradova satelita u kojima su industrijska preduzeča sjedinjena na osnovu jedinstvenog saobračajnog položaja, sirovinske i energetske baze i uzajamnim proizvodno-tehnološkim vezama. *** Industrijska regija (integralna ili granska) predstavlja proizvodno-prostornu zajedni<;u sa izraženom industrijskem strukturom i spe-cijalizacijom na osnovu jedne razvijene i razgranate industrijske grane ili integracije više industrijskih grana. Prema ekonomskoj proceni P.Radičeviča 1974. godine ugalj uče-stvuje sa 30 %, metali 63 % i nemetali 7 % od ukupne vrednosti mineralnog bogatstva Kosova (RadiCevič, 1975). - 105 - 17,6 % zaposlenih u industriji i rudarstvu u odnosu na aktivno stanow-ništvo. Po klasifikaciji taksonomskih jedinica koja se primenjuje u Sovjetskom Savezu, kao industrijska mesta (punktovi)** mogu se smatrati relativno mladji industrijski punktovi, koji su se razvili kao potencijalni ili izvedeni polovi rasta (Leposavič, Srbica, Glogovac, Klina, Orahovac, Suva Reka, Dečani idr. ), čija je uloga iskorištavanje prirodnih i ljudskih resjirsa i prostorno širenje procesa industrijalizacije i pratečih socio-ekonomskih pojava. Industrijska čvorišta nalaze se u procesu razvoja u regionalnim centrima i oko njih. Do njihovog potpunog nastanka doči če sa njihovim kompletiranjem u tehno-ekonomske celine. Mada o indu-striskim regijama u pravom smislu reči u primeru Kosova ne mo-žemo govoriti, ipak se u dosadašnjem stepenu razvoja naziru izvesna regionalna okupljanja na osnovu prirodnih, energetskih i izvora radne ¦ snage. Mineralno bogatstvo Kosova**** i njen geografski razmeštaj uticali su na dosadašnji privredni razvoj i gransko opredeljenje od značaja za čelu zemlju. U početnom stadijumu razvoja (50-tih godina) granska struktura industrije je bila jednostavna, jer od celokupnog broja zaposlenih A. Pushka_Uticaj industrije - 106 - u industriji i rudarstvo obojena metalurgija imala je dominantno mesto sa 49,6 % svih zaposlenih (Pushka, 1980). Ova grana zajedno sa industrijom gradjevinskog materijala (12,7 %), proizvodnjom uglja (12,4 %), nemetala (6,3 %), duvana (5,5 %), drva (5,1 %) i tekstila (4, O %) imala 95, 6 % od svih zaposlenih u industriji i rudarstvo Kosova. Sedamdesetih godina u strukturi industrijskih grana uvode se još: metalna, elektro industrija, industrija papira, kože i obuče, gume, prehrambene itd. Od 16 zastupljenih grana po broju zaposlenih najprisutni-je su: obojena metalurgija (25,8 %), tekstilna (17,5 %), proizvodnja uglja (13,3 %), metalna (6,5 %), gradjevinskog materjala (5,7 %), prehrambena (5,0 %) i drvna industrija (4,8 %). Ovih sedam industrijskih grana 1970. g. učestvovale su sa 78,6 % svih zaposlenih u industriji i rudarstvu Kosova. Kasniji razvoj industrije doveo je do deverzifikacije granske strukture. Medjutim po podacima od 1983. g. u granskoj strukturi preovladjuje osam grana (74,8 % svih zaposlenih u industriji i rudarstvo Kosova). Najzastupljene su: tekstilna industrija (15,4 %), obojena metalurgija (14,1 %), metalna i mašinska (10,4 %), prehrambena (7,8 %), proizvodnja i prerada uglja (7, 7 %), industrija gradjevinskog materjala (6,9 %) i proizvodnja sa distribucijom električne energije (6,6 %). U razvoju i razmeStaju industrije Kosova utvrdili smo neke pravilnosti, kao Sto su: . - što je manji urbani centar opštine, manji je i broj zaposlenih u industriji, - što je manji broj zaposlenih u industriji uglavnom preovladjuje jedna ili dve industrijske grane, - što je manji industrijski centar, više je orijentiran na vlastite si-rovine, - Sto je noviji industrijski razvoj, te je više baziran na lokalnu siro-vinsku bazu, i A. Pushka__Uticaj industrije ... - 107 - - žto je neki centar veči i stariji u industrijskem razvoju, te je industrija raznovrsnija i bazira se na veči broj faktora lokacije (?ushka. 1984). Na Kosovu 1983. g., na osnovu jedne aproksimativne ocene 50.9 % ukupno zaposlenih u industriji nalazi se u granama, koje se zasnivaju na osnovu vlastitih sirovina (u neposrednoj bližini i vmutar Kosova). Metodom standardne devijacije vrednosti učeSča industrijskih grana po opština ma utvrdili smo industrijske grane, koje su razvijene iznad preseka date opštine. Grupiranjem sličnih i bližih grana po opštinama došli smo do industrijskih regiona. Na ovaj način uspeli smo diferencirati tri odnosno četiri regije: 1. severno Kosovska industrijska regija, 2. južno Kosovska industrijska regija, 3. Dukadjinska-Metohijska industrijska regija. Treča industrijska regija mogla bi se podeliti na severnu i južnu Duka-. djinsku-Metohijsku industrijsku regiju, mada imaju dosta zajedničkih elemenata. Severnoj Kosovskoj industrijskoj regiji pripada 7 opština: Leposavič, T. Mitrovica, Vučitrn, Priština, Podujevo, Srbica i Glogovac. U ovoj regiji iznad proseka (znatno, izrazito i vrlo izrazito) razvijene su: obojena metalurgija, proizvodnja i prerada uglja, proizvodnja električne energije, tekstilna industrija, grafička i industrija gradjevinskog materjala. Pomenute grane ove regije učestvuju sa više od 75 % od ukupnog broja zaposlenih odnosnih grana na nivou Pokrajine. Najkarak-teristične grane ove regije su: obojena metalurgija, energetika, hemij-ska i gradjevinskog materjalaV Učešče ostalih grana je ispod proseka i opštine i Pokrajine. Izmedju strukture industrijskih grana severne i južne Kosovske regije dobljena je slaba negativna korelacija, što znači da se ove dve regije po strukturi industrijskih grana razlikuju. A. Pushka_\_Uticaj industrije ... - 108 - Južnoj Kosovskoj industrijskoj regiji pripadaju sledeče opštine; Liplane, Uroševac, Kačnik, Vitina, Gnjilane i Kamenica. Karakteristične industrijske grane ove regije su: industrija -nemetala, drvna, tekstilna, prehrambena, duvanska industrija, industrija gradjevinskog materjala i črna metalurgija. Tako npr. industrija nemetala ove regije učestvuje sa 94,6 % u ukupnom broju zaposlenih ove industrije Pokrajine, industrija papira sa 75,3 %, duvanska 68,6 %, drvna 47,5 %, gradjevinskog materjala 44,3 % i črna metalurgija sa 42,3 %. Preradjivačke akumulativne industrijske grane (metalna, mašinska, elektro, hemijska industrija) su manje zastupljene. U Uroševcu znatno su razvijene črna metalurgija (savne cevi), zatim drvna i prehrambena industrija, u Gnji-lanu tekstilna i duvanska, u Kačaniku gradjevinskog materjala, a u Ka-menici i Liplanu industrija nemetala. Dukadjinska (Metohijska) industrijska regija obuhvata 9 opština: Peč, Istok, Klinu, Dečare, Djakovicu, Prizren, Orahovac, Suvu Reku i Dra-gaš. U ovoj regiji najkarakteristične grane su: metalna, elektro i hemijska industrija, zatim tekstilna, kože i obuče, gume i prehrambena industrija. Peč je poznat po metalnoj industriji, te industriji kože i obuče i prehrambenoj industriji. Djakovica po tekstilnoj i metalnoj industriji, Prizren po hemijskoj, tekstilnoj i industriji obuče. Suva Reka se specijalizirala za industriju gume i prehrambenu, Orahovac po hemijskoj i prehrambenoj, Dragaš po tekstilnoj, Dečane i Istok po drvnoj industriji, a Klina po izvadjenju boksita. U ovoj regiji iznad 50 % ukupno zaposlenih u industriji Kosova, zastupljena su: metalna (57 %), hemijska (62,4 %), tekstilna industrija (63,1 %), industrija kože i obuče (100 %), gume (85 %) i prehrambena industrija sa 46,4 %. Osim prehrambene i drvne industrije koje imaju sirovinsku osnovu u svojoj regiji i na Kosovu, ostale grane uvoze sirovinu iz ostalih delova zemlje i inozemstva. Takodjer elektro industrija iz Peči, metalna iz Prizrena, te tekstilna i farmaceutska osiguravaju sirovine iz Kosova i Izvan nje. A. Pushka Uticaj industrije Specifične grane severnog dela ove regije bile bi: drvna, elektro industrija, metalna industrija, a za južni deo; hemijska, industrija gume, farmaceutska. Zajedničke grane su: prehrambena, duvanska, tekstilna i kože i obuče. U buduče treba očekivati dalju specijalizaciju u nosečim industrijskim granama ali i jaču kooperaciju izmedju centara regija i izmedju regija. Dosadašnja struktura industrije Kosova nije dala najbolje rezultate kako u pogledu akumulacije kapitala tako i zaposlenosti. Učešče industrije u ukupnom broju zaposlenih Kosova več duže vreme ne prelazi vrednost od 35 %, dok učešče u stvorenom nacionalnem dohodku ne prelazi vrednost 40 %. To je indikacija da treba nastojati da se menja dosadašnja struktura industrije, orijentacijom na akumulativne i radne intenzivne industrijske grane. Novim programima treba nastojati da se zaokru-žuju tehnološko-ekonomske celine. Tabela 2: Struktura zaposlenih po industrijskim granama u regijama 1983. godine Industrijske grane Severno Kosovska ind. regija Južno Kosovska ind. regija Dukadjinska-(Metohijs ka )ind. regija % učešče u SAP Kos. % % učešče u SAP Kos. % % učešče u SAP Kos. % 1 2 3 4 5 6 7 UKUPNO 100 45,5 100 18,8 100 35, 7 Proizvodnja i dis-tribuc. el. energije 11 77,1 1,7 5.1 3,2 17,8 Proizv. i prerada uglja 16 96,8 t 1,3 3,2 Črna metalurgija 5 57,7 8,1 42,3 - - Obojena metalurg. 29 95,8 - - 1.9 5.0 Indus. nemetala 0,3 5,4 14,2 94 i 6 - - Metalo preradjiv. industrija 6,0 27, 1 8,6 15,9 16,3 57,0 Elektro industr. 4,2 46,4 2,1 9.7 5,1 43,9 Hemijska ind. 4,4 34, 7 0,9 2,9 10,1 62,4 - 109 - A. Pushka_\_Uticaj industrije ... 1 2 3 4 5 6 7 Ind. grad j. materjala 5,2 34,5 16, 0 44,3 4,0 21,3 Drvna industr. 1,9 20, 8 10, 7 47, 5 3,8 31, 7 Industr. papira 0, 7 19, 9 6, 2 75, 3 0,2 4, 8 Tekstilna industr. 6,7 20,1 13,4 16, 7 26, 7 63,1 Indus. kože i obuče - - - - 10,5 100,0 Industr. gume 0, 8 14, 8 - - 5,7 85, 0 Prehrambena ind. 5,1 30, 5 9,3 23, 1 9,9 46,4 Duvanska industr. 0,3 6,2 6,8 68,6 1,3 25,2 Grafička industr. 4,6 79, 0 0, 6 4, 7 1,0 16,3 Proizv. raznovrs- nih proizvoda - - - 0,1 100, 0 Literatura : Mumford, L., 1938, The culture of cities. New York. Perroux, F. ,1969, L'economie du XX^ siecle. Pariš. Piha, B., 1973, Prostorno planiranje. Beograd. Pjanič. L. ,1972, Prostorna ekonomija. Beograd. Pushka, A., 1980, Industrializacija Kosova kao inovacioni proces. Geo- graphica Slovenica 10, IGU, Ljubljana, s. 237-250. Pushka, A. ,1984. Prirodni resursi i teritorijalna podela rada u SAP Kosovo, Jugoslovenski simpozij, Priština. Pushka, A. ,1986, Lokacioni i aktiviteteve primare, rukopis, Prishti- n6, prema radu B. Jovanoviča, 1978, Ekonomske zakonitosti. Econo- mia, Priština. Radičevič. P. , 1975, Mineralna sirovinska baza SAP Kosova kao faktor privrednog razvoja i njena kompleksna geološko-ekonomska ocena. Beograd. Regionalno prostorno planiranje, publikacije OUN, prevod SZU, Beograd, 1967. Vrišer, I. ,1977, Industrializacija Slovenije. Ljubljana. Žikič, J., 1986, Lokacija industrije. Rukopis. - 110 - A. Pushka_Uticaj indufetrije ... The paper presents some explanations about the notion of the region, about the criterions, the types of regions, as well as about the influ-ence of road commimications for the differentiation of an area. In the formation of region and its differentiation, a certain inffluence has industry, respectivelly its branches, that define some industrial central places. Industry with some other acctivities and infrastructure creates conditions to encrease techno-economic entieties, gradually into regions. In the example of SAP of Kosova, with the development of industry, based on human and natural resources, there are distinguished three industrial regions: the Northen part of Kosova, the Southern part of Kosova, and Dukagjin Plaine. Each of these regions has characteristics of industrial less developed zones. - 111 - THE INFLUENCE OF INDUSTRV ON FORMATION OF REGIONS -ČASE OF SAP KOSOVA tAKSLBNi U iMOUsnu KOSOV* '»»J ^»"ve ELEKTnoeKten^ teti P««"?. OSLM BHc^Mt MEULUR. IffOUSt NEUETAU iHEMUSKA INDiJSnuA Ind. maoj. matehju.* 3 DRVNA I m PAPtRA \iNDUSTRUA tUflE I PREHRAH. INO. [HlMEMt-NASVDtK SRAFIČKA IND. ELEKTRO INDiJSl DUHANSKA m