KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 40 (2) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN ! DECEMBRA 1938. PATENTNI SPIS BR. 14445 Dr. Maier Rudolf, Stuttgart, Nemačka. Postupak i naprava za konvertovanje metala. Prijava od 8 juna 1937. Važi od 1 juna 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 8 juna 1936 (Nemačka). Ovaj se pronalazak odnosi na postupak i napravu za prevođenje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja, kao što su naprimer rude, ild sličnih supslanca koje se teško isparavaju, u stanje pare da bi se oni na 'taj način osposobili, bilo u hemijskii nepromenjenom stanju, bilo posle disociacije ili reakcije sa drugim supstancama, za učestvovanje u izvesnim drugim postupcima, naprimer obaranja u obliku veoma aitnog praha, nastavljanja na svoje sastavne delove, odvajanja od izvesnih primeša i t. sl. Utvrđeno je pored toga da se ovi gore navedeni postupci mogu bolje i jevtinije sprovesti upotrebom pregrejanih para. Prema tome ovaj novi postupak može da bude podesan za najraznovrsnije svrhe. Pronalazak se na prvom mestu sastoji u postupku prema kojem se male količine supstanca koje treba obraditi uvode povremeno kroz izvesan ulazni otvor u unutrašnjost peći ili kemijskog lonca (,,ti-gla”) koji ima uglavnom ravnu površinu izloženu dejstvu toplote, tako da ove male količine supstamca koje se povremeno u-no.se ne mogu da obrazuju veće sleplje-ne komplekse. Površina na koju dolaze supstance koje treba obraditi treba da bude prvenstveno neposredno izložena toploti peći ili lonca t. j. da na njoj ne treba da se nalaze nikakva postrojenja ili konstrukcije koje bi mogle uticati na rad. Pronalazak se dalje odnosi na površinu peći lili lonca koja treba da bude sa praktične tačke gledišta potpuno ravna i da stoji uglavnom vodoravno i koja ni u kojem slučaju ne srne da ima nikakvih uđubljenja i ispupčenja koja bi mogla o-rnogiućiti prikupljanje delića koje treba obraditi u gomile ili barice. Drugi predmet ovog pronalaska sastoji se u tome što se supstanca koja se ima obraditi primorava da sipi na niže ili se na koji drugi način tako dovodi na površinu peći ili lonca da u praktičnom pogledu svako pojedino zrnce ili svaka pojedina kapljica ostaje na površini odvojena i biva odvojeno izložena dejstvu toplote. Dalji predmet ovog pronalaska sastoji se u tome da se stvori toliko visoka toplota koja će delovati na pojedine de-liće supstance ili na njihove sitne gomilice da usled naglog isparavanja ovi odvojeni delići ili njihove sitne gomilice budu potpuno opkoljeni parom proisteklom od supstance od koje se oni sastoje. Na ovaj se način dolazi do dobro poznate Leiden-frostpov'.e pojave. Prema ovom pronalasku do ove se pojave dollazi kako pri obradi sitnih čvrstih zrnaca, tako isto i pri obradi kapljica tečnosti. U slučaju čvrstih zrnaca ova pojava ima za posledicu da po isteku neobično kratkog vremena ova se zrnca više ne mogu usled pomenutog isparavanja videti okom koje bi posmatra-lo unutrašnjost peći ili lonca. Pri obradi kapljica tečnosti Leidenfrostova pojava pored prouzrokovanja živog isparavanja ima za posledicu veoma brza kretanja kapljica tamo i ovamo po sloju pare obrazovanom na vrhu gore opisane uglavnom ravne površine u unutrašnjosti peći ili lonca. Din. 35.— Utvrđeno je takođe da se pri izvođenju ovog novog postupka može javiti iz-vesno ispravljanje električne struje. Pomoću naprave koja pokazuje jednosmisle-nu struju, uključene u električno kolo koje snabdeva peć ili lonac električnom strujom ovo se ispravljanje može posmatrati i iskorišćavati radi upravljanja tokom postupka. U priloženim crtežima navedene su u vidu primera nekoje konstrukcije peći ili lcnaca za izvođenje postupka opisanog u ovom pronalasku. U ovim crtežima sl. 1 pretstavlja še-matski presek lonca dat u cilju objašnjenja načela ovog pronalaska. Slika 2 pretstavlja uzdužni vertikalni presek kroz peć ili lonac za izvođenje postupka koji sačinjava predmet ovog pronalaska. Slika 3 pretstavlja izmenjenu konstrukciju peći prema ovom pronalasku. Slika 4 pokazuje presek jedne druge izmenjene konstrukcije peći prema ovom pronalasku. Slika 5 pretstavlja presek još jedne izmenjene konstrukcije lonca prema ovom pronalasku, a slika 6 pokazuje horizontalni presek peći pokazane na si. 5. Kao što je pokazano šematski na sl. 1 peć ili lonac 1, napravljen od gvozdenog lima, ima dno 2 a na gornjem kraju sna-bdeven je priključnim grlom 3 koje je spojeno sa komorom 4 koja služi iza prikupljanje stvorenih gasova ili para. Dno 2 peći 1 pokriveno je pločom 5 od grafita ili sličnog materijala koja ima u suštini ravnu gornju površinu ili je bar tako sagrađena da sprečava veća nagomilavanja ili pi Skupljanja delića ili kapljica materijala ili supstanca koje treba da se obrade. Cev 6 prolazi kroz zid peći ili lonca 1 i priključena je spremištu ili sudu 7 za čuvanje materijala ili supstance koja treba da se obradi. Cev 6 snabdevena je zatvaračem 8. Pored toga kroz zid peći 1 prolaze dve elektrode 9 između kojih se u unutrašnjosti peći ili suda 1 stvara električni luk 10. Podesan izvor struje 11 priključen je elektrodama 9 pomoću električnog kola 12 u kojem se nalazi ampermetar 13. Sud ili spremište 7 napunjen je zrnastim materijalom, ako se takav materijal ima obraditi, ili pak je napunjen tečnim metalom. Otvaranjem zatvarača 8 materijal se uvodi u peć 1 u malim jednovreme-nim količinama, prvenstveno u obliku odvojenih zrnaca ili kapljica 14. U samom trenutku kada kapljica 14 ili zrno ubačeno pomoću cevi 6 stiže na ploču 5 jako zagre-jano peći 1 ovo zrno ili kap bude potpuno opkoljeno parom 15 koja se razvija u pe- ći na takav način da je ovo zrno ili kap u stvari nešto podignuto iznad gornje površine ploče 5. Zahvaljujući činjenici da je kap 14 opkoljena parom 15 postiže se dobro poznata Leidenfrostova pojava. Zatim se kap 14 brzo kreće u peći ili sudu 1 tamo i ovamo. Para koja se razvila prolazi najzad kroz grlo 3 peći ili lonca 1 u komoru 4 iz koje se zatim odvodi na koje bilo mesto upotrebe. Ako treba da se obraduje zrnasti materijal isto se delovanje postiže ako se materijal dovodi u peć na takav način da stiče površinu ploče 5 u obliku odvojenih zrnaca. Slika 2 pokazuje konstrukciju peći ili lonca za praktično izvođenje novog postupka. Kod ove konstrukcije omotač 16 koji se najradije pravi od gvozdenog lima, obložen je materijalom 17 otpornim prema vatri u koji je umetnut sam lonac 18. Peć ili lonac 18 zatvoren je na gornjem kraju koničnim delom 19. U lonac 18 zalaze tri cevi 20 od kojih je na crtežu, radi što veće jasnosti, pokazana samo jedna. Svaka od ovih cevi 20 učvršćena je u svom položaju pomoću nosača 21 i služi za držanje elektrode 22 koja se pruža kroz ko-ničan deo 19 u unutrašnji prostor peći ili lonca 18. Na crtežu je jedna elektroda izvučena punim linijama, dok je druga obeležena isprekidanim linijama a treća uop-šte nije pokazana. Svaka od ovih elektroda 22 izolovana je pomoću izolacije 23 od cevi 20, nosača 21 i omotača 16. Cev 24 vodi od koničnog dela 19 ka cevi 25 koja može da bude spojena sa mestom iskorištavanja gasova ili para stvorenih u unutrašnjosti lonca 18. Kroz zid omotača 16, postavu 17 otpornu prema vatri i koničan deo 19 lonca 18 prolazi cev 26 na čijem se gornjem kraju nalazi providna ploča 27 koja omogućuje posmatranje unutrašnjosti peći za vreme rada. Izvan omotača 16 postoji jedna cev 28 koja ulazi u cev 26 i priključena je spremištu ili sudu 29 za držanje materijala koga treba obraditi. Cev 28 snabdevena je zatvaračem 30 za upravljanje količinom materijala koji se kroz cev propušta. U dno lonca 18 uvučena je cev 31 koja nešto malo štrči iznad gornje površine ploče 32 od grafita ili sličnog materijala. Cev 31 otvorena je na svom gornjem kraju a donjim krajem stoji u vezi sa dimnjaku sličnim otvorom 33 cevi 34 koja prolazi kroz tulac 35 i dno 36 omotača 16 u sud 37 pričvršćen za grlo 38 na dnu 36. Iz ovog suda 37 vodi cev za pražnjenje 39. U nosačima 40 učvršćenim za dno 36 omotača 16 oslonjeni su točkovi 41 koji omogućuju kretanje cele peći ili lonca sa jednog mesta na drugo u cilju njegovog priključivanja ovoj ili onoj na- pravi u kojoj bi se pare metala, metalnih legura i t. si. proizvedene u peći izlagale potrebnom postupku. Rad ove peći ili lonca iz osnova je isti kakav je opisan u vezi sa slikom 1. Ako bi iz bilo kojeg razloga u peć ili lonac 18 bilo uvedeno odjednom suviše materijala koga treba obraditi suvišak materijala oticaće preko cevi 31 i dospevaće u sud 37 preko cevi 34. Materijal se može izručiti iz suda 37 kroz cev 39 i ponovo upotrebrti na podesan način. Providna ploča 27 i cev 26 omogućuju posmatranje unutrašnjosti peći 18 a prema tome i njenog rada tako da dovođenje materijala koji treba obraditi iz suda ih spremišta 29 u peć može da stoji pod odgovarajućom kontrolom. Ako umesto zrnastog materijala treba isparavati tečan metal ili metalne legure na primer gvožde, ovo se gvožde dovodi u lonac 18 najradije u obliku žice. Tada se sud 29 i zatvarač 30 koji upravlja dovođenjem zrnastog ili tečnog materijala ili supstance koju treba obraditi zamenjuju drugim napravama koje ne treba prikazivati ili opisivati pošto su i onako dobro poznate upućenim u ovu struku. U izvesnim slučajevima naprave koje upravljaju dovođenjem supstanca koje treba ispariti mogu da budu tako sagrađene da se daju automatski podesiti prema toku postupka isparavanja. Ovako upravljanje može haprimer da bude izvedeno pomoću releja koji bi radili u zavisnosti od tempe-raiure koja preovlađuje u peći, električnog opterećenja, nivo-a supstance ili drugih činioca koji se mogu podesno prikazati pomoću naprava za merenje. Cev 34 može da se sastoji iz grafita i najbolje je da 'se zagreva pomoću električne struje do podesne temperature. Sud ■37 takode se najradije zagreva. Sredstva koja su potrebna za ove svrhe nisu označena na crtežu pošto ne sačinjavaju deo •ovog pronalaska. Kao što je već ranije rečeno najbolje je da gornja površina ploče 32 bude ravna. ■Ova ploča, koja se izrađuje prvenstveno od grafita, postavlja se u horizontalnoj ravni i njena gornja površina može da ima mala udubljenja koja omogućuju ograničavanje pojedinih kapi tečnosti, koja su međutim tako odabrana da prikupljanje ili nagomi-lavanje većeg broja kapljica u jednom te istom uduibljenjiu ikoje bi dobilo oblik ba-rice ili gomilice bude onemogućeno. Elektrode 22 vezane su na zvezdu sa ćelijama transformatora trofazne struje •42. Sredina zvezde priključena je omotaču 16 peći ili suda 18 i uzemljena. Primarna struja dovodi se iz trofaznog voda a njen napon kontroliše se pomoću dobro oozna-tih sredstava za kontrolu. Elektrode mogu takode da budu priključene i na drugi način ili da budu sna-bdevene dvo-faznom ili jednosmislenom strujom. Ako se želi može da se predvidi samo jedna elektroda, u kojem slučaju lonac 18 ili ploča 32 služi kao suprotna elektroda. Kod nekojih od ovih konstrukcija mogu da se pojave delovanja u smislu ispravljanja struje i prema tome poželjno je da se u električno kolo koje vodi u lonac ili peć 18 uključi sprava koja pokazuje i meri jednosmislenu struju. Ako prema ovom novom postupku treba ispariti bakar rad će, u slučaju da transformator ima radnu sposobnost od 200 kilovata, teći prema sledećem opisu. Kada se uključivanjem struje i stvaranjem električnog luka peć ili lonac 18 zagreje do dovoljno visokog stepena tečan bakar uvodi se u lonac iz suda ili spremišta 29 u količini dovoljnoj da dno lonca ili gornja površina grafitne ploče 32, ako takva ploča postoji, bude pokrivena veoma tankim slojem tečnog bakra. Zatim se električno opterećenje povećava dotle dok bakar ne počne da se isparava što, kako pokazuje praksa, nastupa lagano samo dotle dok u loncu ima koherentnog dovođenja tečnog bakra. Čim tečan bakar uveden u lonac bude skoro utrošen i usled toga dno lonca ili gornja površina ploče 32 počne da se oslobađa bakra koga treba obraditi javiće se kao posledica iznenađujuće povećanje stepena isparavanja. Istovremeno nastupa dobro poznata Leidenfrostova pojava, što će reći da se veće i manje kapljice kojih još ima isparavaju na ploči 32 tako brzo da ih para podiže sa ploče. Pojedine kapljice budu potpuno omotane parom i brzo se kreću u peći tamo i ovamo bok se konačno ne raspršte. Zahvaljujući neobično snažnom zračenju toplote u unutrašnjosti lonca kapljice se veoma brzo rastave i ispare a para se zagreje do temperature daleko iznad tačke ključanja. Ovo je potpomognuto još i tom činjenicom da pare koje se razvijaju moraju da protiču kroz električni luk. Nerazjašnjeno je u kolikom stepenu u postupku isparavanja električne operacije učestvuju neposredno delovanjem ili pak putem toplote oslobođene pražnjenjem električnog luka. Čim se dođe do Leidenfrost-ove pojave i započne isparavanje potrebno je pobrinuti se da se svež tečan bakar dovodi loncu ili peći u količini jednakoj ispare-noj za to vreme u peći. Pri održavanju ovog uslova postizavaju se najpovoljniji odnosi za isparavanje. Zatvarač 30 koji upravlja dovođenjem materijala treba u tom cilju, razume se, da bude dovoljno otvoren. Količina materijala koja je potrebna da bi se postigli potrebni radni uslovi mogu da se računaju iz termijskih konstanti i opterećenja transformatora. Ako transformator kao što je pretpostavljeno ima radnu sposobnost od 200 kilovata oko 65% od toga bude oslobođeno u prostoru isparavanja i ima za posledicu oslobađanje 146 200 kalorija na sat. Da bi se bakar za-grejao do tačke topljenja potrebno je 108 kalorija po kilogramu, dok je 153 kalorija potrebno za zagrevanje bakra do temperature 2100° C, 42 kalorije potrebne su za rastapanje, 1110 kalorija za isparavanje i oko 50 kalorija za pregrevanje za 500° C. Prostor isparavanja ostaje teorijski u toplotnoj ravnoteži ako se 146 200/1563 kalorija ekvivalentnih 93,5 kg. bakra bude dovodilo na sat u neprekidnom mlazu. U praksi se dovodi nešto manja od gore navedene količine. Upravljanje količinom materijala dovedenog u peć ne pretstavlja nikakve teškoće pošto, se postupak sam od sebe sta-bilizuje na izvesnom stepenu ako transor-mator radi donekle elastično. Ako se uvede suviše bakra električni luk troši više energije i prema tome se veća količina bakra ispari. Šupljine i otvori u ploči 32 ili uop-šte spužvasta konstrukcija ploče olakšava stabilnost i prilagodljivost rada. Činjenica da se Leidenfrostova pojava ispoljava istovremeno sa jakim povećanjem stepena isparavanja može da potiče otuda što ostaci rastopljenog metala budu izolo-vani od dna peći ili lonca metalnom parom koja ih opkoljava i u kojoj oni leže. Prema tome dovođenje toplote konvekcijom od strane dna smanjuje se ali se istvremeno smanjuje i odvođenje toplote pošto para nije toliko dobar sprevodnik toplote kao tečnost. U poređenju sa njihovom masom odvojene kapljice imaju veliku površinu i upijaju velike količine zračene toplote čiji intenzitet u prostoru unutrašnje šupljine lonca raste sa bikvadratom apsolutne temperature dok se odvođenje toplote putem konvekcije raste sporije sa porastom temperature. Da li je iznenađujuće povećanje stepena isparavanja prouzrokovano Leiden-frostovom pojavorn ili je to samo istovremena pojava nije toliko važno. U svakom slučaju nastajanje Leidenfrostove pojave pretstavlja pouzdano merilo činjenice da lonac radi pod potrebnim uslovi ma dobi-janja intenzivnog isparavanja metala. Drugi metali i metalne legure mogu takođe da budu ispareni pomoću opisane naprave istim postupkom samo pod uslo- vom da se u jedinicu vremena u prostor isparavanja uvodi samo onolika količina supstance koju treba ispariti koliko je te supstance u tom prostoru ispareno i da se temperatura prostora održava iznad one pri kojoj Leidenfrostova pojava počinje da ispoljava svoje delovanje. Količine supstance koju treba obraditi, koje treba dovesti napravi mogu da budu sračunate na osnovu termijskih konstanti odgovarajuće supstance i opterećenja luka. Ako su brojni podatci potrebni za ovo preračunavanje samo približno pozna .i oni se mogu proceniti i ispraviti za vreme samog rada. Postupak prema ovom pronalasku može takođe da se upotrebi za obradu drugih supstanca, na primer metalnih jedinjenia kao što su oksidi, sulfidi itd. čak i ako se ove supstance prevode iz čvrstog stanja neposredno u stanje pare. Tako su na primer rude nikla, bakra, cinka i dr. metala često bile rastavljane prema ovom novom postupku na njihove sastavne delove na taj način što bi se rude u onom stanju u kojem one dolaze iz jame pretvarale na dobro poznati način u veoma sitan suvi prah koji. bi se lagano i prvenstveno jednolik-' dovodio u obliku sitne »kiše« u unutrašnjost peći. Tada se svaki pojedini, delić rude isparava praktično sam za sebe i iz sastavnih delova rude dobija se smeša pre-grejanih para. Zatim se ova smeša para razlaže ili razdvaja, najrdije izvan peći, na svoje sastavne delove i hladi pri čemu se pojedini sastojci dobijaju u odvojenim sudovima u obliku sitnog praha. Kao što je dobro poznato mnogi od ovih prahova imaju tu osobinu da se pri temperaturama koje ovde dolaze u obzir ne rastapaju nego sublimišu. Pri obradi ovakvih supstanca jedna vrsta Leidenfrostove pojave odigrava se sa čvrstim deličima. Ove se supstance na sličan način ponašaju kao kapljice i isparavaju se toliko brzo da bivaju podignuti sa svog oslonca pravom koja ih opkoli. Međutim ovi delići ne trče nepravilno po svom osloncu tamo i ovamo kao što je to bio slučaj sa tečnostima. Može se međutim zapaziti tempetura iza koje se stepen isparavanja ovih supstanca brzo povećava, ako se povede računa o tome da pravilnim podešavanjem stepena dovođenja materijala koga treba ispariti u prostor isparavanja onemogući riagomilavanje većih količina materijala na površinu lonca koje bi u tim tačkama smanjilo temperaturu. Može da ima svojih prednosti ako se para metala koje napuštaju prostor isparavanja pregreju pomoću dopunskih zagrev-nih površina naprimer pomoću cevi zagrev- nih električnim putem, ploča od grafita ili t. sl. Ako je potrebno svi delovi naprave za izvođenje ovog novog postupka koje treba zagrejati do visoke temperature mogu da se zaštite od sagorevanja uvođenjem neutralnih gasova na primer azoia ukoliko gasovi koji se u samoj peći proizvode ne bi mogli da obezbede ovakvu zaštitu. Postupak isparavanja izvodi se u opisanoj napravi .pod približno atmosferskim prilikama. Može međutim da ima svojih prednosti da se postupak sprovodi pod većim pritiskom a u izvesnim slučajevima i pod nižim pritiskom. U ovom cilju peć ili lonac i svi prostori koji sa njim stoje u vezi odvoje se hermetično od atmosfere pa se odgovarajući pritisak ili razređe-nost, kako je već kada potrebno, postiže pomoću odgovarajućih crpki za isisavanje ili potiskivanje. Razne naprave i radnje potrebne za ovu svrhu dovoljno su poznate ljudima upućenim u ovu struku da bi se podrobniji opis istih mogao ovde smatrati izlišnim. Naprava za izvođenje novog postupka pretstavljena šematski na si. 3 sastoji se iz lonca 43 izrađenog od grafita ili t. si. materijala i zagrevanog Joul-ovom toplo-tom. Za ovu svrhu je donji deo lonca 43 stavljen u korito 44 od materijala koji sprovodi električnu struju napunjeno sitnim ugljeni 45. Od gornjeg konionog dela 46 ovog lonca ide naviše cev 47 od materijala koji sprovodi struju, koja je priključena drugoj cevi 48. Gornji kraj cevi 47 obuhvaćen je cevnom stezaljkom 49 pomoću koje se cevi 47 koja sačinjava gornji deo lonca 43 dovodi struja iz transformatora 50 tako da se lonac jako zagreva. Cev 51 priključena sudu ili spremištu 52 i snabdevena zatvaračem 53 stoji u vezi sa gornjim delom 46 lonca 43. Rad ove naprave sličan je radu opisanom u vezi sa konstrukcijom pokazanom na si. 2. Lonac pokazan na si. 4 sastoji se iz cevi 54 od grafita ili sličnog maiciijala postavljene u kosi položaj i zagrevane ta-kode Joul-ovom toplotom pomoću struje iz transformatora 55. Cev 56 snabdevena zatvaračem 57 priključena je zatvorenom kraju cevi 54 i spremišti ili sudu 58 za materijal koji treba da se obradi. 1 pomoću ove konstrukcije temperatura se podiže do takvog stepena da se materijal doveden u napravu raspršti o vreli zid ce\ i 54, pretvori se u paru i još pregreva na putu prema izlaznom kraju cevi 54, koji može da bude spojen sa mestom iskorisćavanja dobivene pare. Zahvaljujući kosom položaju cevi 54 sve kapljice koje ne bi odmah bile isparene kotrljaju se odmah natrag sve dotle dok ne budu potpuno isparene. Prema si. 5 i 16 lonac ili peć sastoji se iz šupljeg prstena 59 od grafita ili drugog materijala koji opkoljava jednu granu 60 jezgra transformatora 61 na kojem se nalazi namotaj 62. Prsten 59 sačinjava sekundarni kalem i kroz njega za vreme rada transformatora prolaze veoma jake struje što ima za posledicu zagrevanje prstena 59 do veoma visoke temperature. Cev 63 snabdevena zatvaračem 64 priključena je prstenu 59 i spremištu ili sudu 65 za materijal koji ima da se obradi. Para koja se stvara u prsten 59 teče kroz cev 66 i odvodi se na podesno mesto upotrebe. Metalni prah koji se dobija po ovom novom postupku naznačen je time što su svi primarni delići praha takve veličine koja je bliska granici mikroskopske vidljivosti dok sekundarni delići imaju neobično rastrešenih pahuljica takođe mikroskopske veličine. Primeri kalorija Pretstavljena radna sposobnost peći 200 kw po 860 kalorija 172 000 15% gubitka toplote usled prenošenja na okolnu atmosferu . 25 800 Raspoloživa toplota u prostoru peći . . . . ................ 146 200 Da bi se održala toplotna ravnoteža postupak mora da se sprovodi prema sledečim primerima: 1) Bakar: kalorija Zagrevanje do 1080°...................108 1080—2100°..........................108 Skrivena toplota topljenja .... 142 Toplota isparavanja .................1110 Pretpostavljena količina toplote potrebna za pregrevanje pare za oko 500° ........ 150 Svega 1663 Toplota kojom se raspolaže u iznosu od 146 200 kalorija podeljena toplotnom vred-nošću jednog kilograma bakra od 1663 kalorija daje 93,5 kg. bakra na sat kao najveću dozvoljenu količinu bakra koja se može dovesti za jedan sat. 2) Cink: kalorija 0—420° 42 420—918« 60 Skrivena toplota topljenja .... 28 Toplota isparavanja...................436 Pretpostavljena toplota pregrevanja 100 Svega 666 Najveća dopuštena količina koja se može dovesti na osnovu gornjeg proraču- na: 146.200 podeljeno sa 666 daje 219,5 kg/sat. 3) Kalaj: kalorija 0—232°..........................13,5 232»—2270°......................15,5 Skrivena toplota topljenja .... 13,8 Toplota isparavanja ...... 621,0 Pretpostavljena toplota pregrevanja 38,0 Svega 701,8 Najveća količina čije se dovođenje može dozvoliti prema gornjem proračunu: 146200 podeljeno sa 701,8 daje 208,5 kg/sat. 4) Niki: kalorija 0—1452° ......................218 1452«—3075°....................324 Skrivena toplota topljenja . . . 70,4 Toplota isparavanja........ 1490,0 Pretpostavljena toplota pregrevanja 40,0 Svega 2142,4 Najveća količina čije se dovođenje može dozvoliti prema gornjem proračunu: 146 200 podeljeno sa 2142,4 daje 68,2 kg/sait. 5) Oksid cinka: kalorija 0°—1850"................................196 Skrivena toplota topljenja (ne topi se već sublimiše) ......................— Toplota isparavanja (toplota sublimacije) ...........................959 Pretpostavljena toplota pregrevanja 100 Svega 1255 Najveća količina čije se dovođenje može dozvoliti prema gornjem proračunu: 146 200 podeljeno sa 1255 daje 116 kg/sat. 6) Dioksid kalaja, kasiterit: kalorija 0«—2000«...............................234 Skrivena toplota topljenja (ne topi se već sublimiše)...............— Toplota isparavanja (toplota sublimacije ..........................590 Pretposavljena toplota pregrevanja 70 Svega 894 Najveća količina čije se dovođenje može dozvoliti prema gornjem proračunu: 146 200 podeljeno sa 894 daje 163,5 kg/sat. 7) Sulfid cinka, cinkov sjajnik: kalorija 0»—1350«............................216 Pretpostavljena toplota sublimacije . 950 Pretpostavljena toplota pregrevanja . 90 Svega 1256 Najveća količina čije se dovođenje može dozvoliti prema gornjem proračunu: 146 200 podeljeno sa 1256 daje 116 kg/sat. Patentni zahtevi: 1) Postupak za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačen time, što se u svakoj jedinici vremena u jako zagrejanu peć ili deo peći uvodi samo toliko supstance koju treba ispariti koliko je u ovoj peći ispare.no i što se temperatura u ovoj peći održava iznad tačke ključanja supstance koju treba ispariti. 2) Postupak za isparavanje metala, metalnih leg'ura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačen time, što se u svaku jedinicu vremena u jako zagrejani prostor u kojem se vrši isparavanje uvodi samo toliko supstance koju treba ispariti, koliko je te supstance u tom prostoru ispareno, i što se temperatura ovog prostora isparavanja održava iznad one pri kojoj nastupa Leidenfno-stova pojava. 3) Postupak za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačen time, što se u svaku jedinicu vremena u prostor isparavanja jako zagrejan iznutra električnim lukom uvodi samo toliko supstance koju treba ispariti koliko je te supstance u tom prostoru ispareno i što se temperature ovog prostora isparavanja održava iznad one pri kojoj nastupa Leidenfrostova pojava. 4) Postupak za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačen time, što se u jako zagrejani prostor isparavanja uvodi samo toliko supstance koju treba ispariti da se temperatura ovog prostora održava i ostaje iznad temperature iza koje nastupa Leidenfrostova pojava. 5) Postupak za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačen time, što se u prostor isparavanja koji sačinjava neposrednu okolinu jednog električnog luka uvodi uvek samo toliko supstance koju treba ispariti koliko je te supstance u tom prostoru ispareno i što se temperatura ovog prostora održava iznad tačke ključanja supstance koju treba ispariti. 6) Postupak za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačen time, što se u prostor isparavanja koji sačinjava neposrednu okolinu električnog luka i čiji zidovi imaju temperaturu podignutu do iza one pri kojoj nastupa Leidenfrostova pojava uvodi uvek samo toliko supstance koju treba ispariti koliko je te supstance u tom prostoru ispareno i što se dovedena supstanca zadržava u deluju-ćim oblastima luka sve dotle dok se ova supstanca potpuno ne utroši. 7) Postupak za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačen time, što se tela veoma otporna prema vatri izlažu dejstvujućem delu električnog luka i što se supstance koje treba ispariti dovode na ova tela uvek samo u tolikim koiličinama da se temperatura ovih tela ne smanjuju i ostaje toliko visoka da se supstance odmah isparavaju a pare ovih supstanca odvlače se kroz električni luk. 8j Postupak za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačen time, što se porozna, spužvi slična aktivna tela veoma otporna prema vatri izlažu obalsti delovanja električnog luka i što se supstance koje treba ispariti dovode na ova tela uvek samo u tolikim količinama da se temperatura ovih tela ne smanjuje i održava toliko visoko da se sup-stanca odmah isparava. 9) Naprava za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih suspstanca koje se teško isparavaju, naznačena time što se sastoji iz lonca za-grejanog do temperature iznad tačke ključanja supstance koju treba ispariti, spremišta koje sadrži u sebi supstancu koju treba ispariti, spojne cevi između pomenu-tog lonca i spremišta i zatvarača za upravljanje dovođenjem supstance u ovoj spojno j cevi. 10) Naprava za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačena time, što se sastoji iz lonca otpornog prema vatri, elektroda nameštenih u ovom loncu, izvora struje za proizvođenje električnog luka između ovih elektroda ili između ovih elektroda i lonca, spremišta za supstancu koju treba ispariti, spojne cevi između pomenutog lonca u ovog spremišta i zatvarača za upravljanje u pomenutoj spojnoj cevi. 11) Naprava za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačena time, što sadrži lonac otporan prema vatri, elektrode smeštene u ovom loncu i udešene za održavanje električnog luka u blizini pomenutog lonca, spremište za supstancu koju treba ispariti, spojnu cev između pomenutog lonca i ovog spremišta i zatvarač za upravljanje na ovoj spojnoj cevi. 12) Naprava za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačena time što sadrži lonac otporan prema vatri, elektrode smeštene u ovom loncu, transformator za trofaznu struju i vezu na zvezdu, spojne žice koje vezuju sekundarne namotaje ovog transformatora sa pomenutim elektrodama i pomenutim loncem, spremište za supstancu koju treba ispariti, spojnu cev između pomenutog lonca i ovog spremišta i zatvarač za upravljanje na ovoj spojnoj cevi. 13) Naprava za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačena time, što sadrži lonac otporan prema vatri, elektrode smeštene u ovom loncu, izvor naizmenične struje za proizvodnje električnog luka između ovih elektroda ili između ovih elektroda i pomenutog lonca, spremište za supstancu koju treba ispariti, spojnu cev između pomenutog lonca i ovog spremišta, zatvarač za upravljanje u ovoj spojnoj cevi, električno kolo u koje ulazi pomenuti lonac i spravu koja beleži jednosmislenu struju, uključenu u pomenuto električno kolo. 14) Naprava za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačena time, što sadrži lonac napravljen cd materijala koji sprovodi' struju i ude-šen da bude zagrejan do temperature iznad tačke ključanja supstance koju treba ispariti, generator električne struje, stezaljke za dovođenje električne struje na pomenu-tom loncu i spojne žice udešene za dovođenje električne struje od izvora struje kroz zid lonca, spremište za supstancu koju treba ispariti, spojnu cev između pomenutog lonca i ovog spremišta i zatvarač za upravljanje na spojnoj cevi. 15) Naprava za isparavanje metala, metalnih legura, metalnih jedinjenja i sličnih supstanca koje se teško isparavaju, naznačena time, što sadrži cev od materijala koji je otporan prema vatri a sprovodi električnu struju postavljenu u kosi položaj i zatvorenu na jednom kraju, izvor električne struje, spojne žice i priključnu stezaljku na pomenutoj cevi udešenu za dovođenje struje od pomenutog izvora kroz zid cevi, spremište za supstancu koju treba ispariti, spojnu cev između pomenute koso postavljene cevi i ovog spremišta i zatvarač za upravljanje na ovoj spojnoj cevi. 16) Naprava za isparavanje metala, metinih legura, metalnih jedinjenja i slič- nih supstanca koje se teško isparavaju, naznačena time, što sadrži kružno savijenu cev od materijala koji je veoma otporan prema vatri i sprovodi električnu struju (grafit), koja obuhvata jednu granu jezgra transformatora na kojoj se nalazi iprimarni namotaj, izvor niz menične struje koja sna-bdeva pomenuti namotaj strujom, spremište za supstancu koju treba ispariti, spoj- nu cev između pomenute kružne cevi i po-memutog spremišta i zatvarač za upravljanje na ovoj spojnoj cevi. 17) Metalni prah dobijen po zahtevi-ma 1—8 naznačen time, što se sastoji iz primarnih delića čija je veličina bliska granici mikroskopske vidljivosti i sekundarnih delića u obliku neobično rastresenih pahuljica mikroskopske veličine. (unum .. ' Ađ pat. br. 14445