Resolucije II. kongresa UJU sprejete dne 7. avgusta 1923 v Ljubljani. JEDIjNSTVO OSNOVNE NASTAVE U NAŠOJ DRŽAVI. Učiteljstvo sabrano na drugom kongresu UJU 7. avgusta 1923 v Ljubljani izjavljuje. Nastava i vaspitanje narodne omladine u osnovnim školama treba, da se izvodi po jednom opštem nastavnom planu 1 programu, koji bi vrijedio za cijelu državu i služio opštim interesima države i naroda vodeči prirodno i iz pedagoških razloga o. specialnim potrebama i osobinama kako pojedinih krajeva tako i pojedinih dijelova našega naroda. Nastava iz nacionalne grupe nastavnih predmeta naročito iz materinskog jezika, narodne historije i geografije treba, da pomaže upoznavanje sviju zavičaja priječi na upoznavanje šire otadžbine, prirodnih ljepota svih naših krajeva I najznanijih momenata narodne prošlosti kao i upoznavanje produkata naše nacionalne kulture, koji če buditi nacionalna osiječanja, svijest po jedinstvu i solidarnosti sviju djelova našega naroda. VIŠE UČITELJSKO OBRAZOVANJE. Naši nacionalni i državni interesi zahtjevaju izgradnju naše narodne kulture, koja može, da se izgradi samo onda, ako nam omladina bude vaspitana piema savremenim tekovinama pedagoške znanosti. Takav vaspitni i obrazovni rad, mogu da sprovode oni narodni učitelji, koji imkdu za to potpunu strukovnu spremu. Zbog toga drugi ueiteljski kongres UJL1 zborujuči dne 7. avgusta 1923 u Ljubljani iznosi pred merodavne faktore zahtjev na minimum uciteljskog obrazovanja. Svaki onaj, kofi hoce da bude narodnim učiteljem. treba da ima ovu spremu: Nižu srednju ili potpunu gradjansku školu. Učiteljsku školu pa tri ili eetiri godine visoke pedagoške škole ili učiteljske akademije. Visoka pedagoška škola ili učiteljska akademija je u~rangu fakulteta. Konačna diploma ove škole usposobljava kandidata za učitelja osnovnih. gradjanskih, učiteljskih škola, višjih pedagoških škola in školskih inspektora. Napredovanje u službi vrši se na osnovi lične sposobno- sti, savjesnosti i marljivosti. Ustav učiteljske škole: Visoke pedagoške škole i uči.eljske akademije ureditče g. Ministar Prosveta u dogovoru sa stručnjacima fcoje če odrediti UJU. Viša pedagoška škola u Zagrebu neka se odmah preuredi u smislu ove re•soh.cije, a neka se odmah urede takove škole i u Beogradu i Ljubljani, a dalje po potrebi i u ostalim večim centrima naše države. PRAVNI I MATERIJALNI ZAHTEVI UČITELJSTVA. 1. Pravni i inaterijalni položaj učiteljstva zakonom o činovnicima gradjanskog reda nije regulisan onako kako zabtevaju opšti državni interesi i ideja kojoj su učitelji stavljali i kojoj če stavljati na razpoloženje sve svoje umne i fizieke sile. S obzirom na to zahtevamo: a) da se nov zakon u narodnim školama za celo kraTjevstvo što pre donese; b) da se tim zakonom reguliše pravni i rnaterijelni položaj učitelja u odnosu prema ostalom člnovništvu te da se učitelji po svojoj izredno teškoj službi i svojim kvalifikacijama uvrste u sve kategorije druge grupe; v) da se učitelji na početku svoga službovanja postavljaju ukazom; g) da se učiteljima preda u ruke staranje i odgovornost za školu u tom smislu i oslobode uticaja neodgovornih a često i nepismenih faktora; d) da se udate učiteljice za učitelje k državne činovnike u svima svojim dohodcima izjednače sa učiteljima, jer je to zahtev morala i socijalne pravde; dž) da se učiteljK-ce) u pogledu dodatka na skupoču u celoj kraljevini bez obzira na mesto službovanja, to jest kako u gradu tako i na selu, izjednače a da im dodatak na skupoču bude jednak sa dodatkom činovnika svih grupa i kategorija; e) da se u interesu učiteljskog ugleda za privremene učitelje postavljaju samo ona lica, koja su redovno svršila učiteljsku školu, a nedostaje im samo učiteljska matura; ž) protivni smo stvaranju mogucnosti. da se u učiteljske redove uvrste ljudi, koji nemaju potrebnu stručnu spremu; z) da se školski nadzornici postavljaju samo na predlog glavnog prosvetnog saveta a ne po želji pojedinih političkih ličnosti kako bi se taj položaj održao na potrebnoj visini; i) da se učiteljima, koji su u penziji ili ee biti penzijonisani pre stupanja na snagu činovničkog zakona, kad več podp.sdaju pod sve pravne dužnosti i disciplinsku odgovornost toga zakona, u ime čovečnosti i pravde osigura i materijalna strana po lstome zakonu; j) da t>e dodaci upravitelja škola regni.šu zakoaora o narodnim školama za coiu zemlju jednako i da jim se za tu fimkdj-L odredi primerna u mirovinu uračuniva nagrada; k) da izdržavanje narodnih škola preuzme na sebe država, kako bi se podizanje i izdržavanje škola omogučilo i najsiromašnijim krajevima; 1) da se član 33. izmena i dopuna zakona o narodnim školama u punoj meri primeni na učitelje van teritorija Srbije, Črne gore i Vojvodine; Ij) da se pri regulisanju dodataka zakonom o dodacima na skupoču unesu dodaci učiteljica ženskog ručnog rada i zabavilja, i da se otie uvedu pod odredbe člana 5. i 6. toga zakona tako, da po članu 22. dobiju pravo na stanarimi, koju sada nemaju a koja jim po njihovoj spremi i izpitima punopravno pripada. 2. Da se javna bezbednost u krajevima južne Srbije osigura. kako bi se prosvečivanje u tom kraju što intenzivnije provodilo, a da se učiteljirha na službi u tome kraju, koji žive i rade u izuzetno težkim i po život opasnim prilikama dade nagrada na težku službu u 50% do- da... ^tCSf iosti; da se osi- gura pe_._^ dfg odici ovih učite- lja, koji pri v «$, voje dužnosti poginu ili su več po^ 'uli, bez obzira koliko godine službe imaju; da se učiteljima na službi u južnpj Srbiji da besplatna vožnja železnicom bar dva puta u godini; da se svaka godina tamo provedena računa u dve godine za penziju. A da se učiteljima, J_oji provedu bar tri godine u tim krajevima daje prvenstvo u odabiranju mesta u ostalim krajevima naše otadžbine. 3.Treči kongres UJU žaljenjem konstatuje nepravde učinjene nacionalnom učiteljstvu u Hrvatskoj i Slavoniji a naročito članovima UJU i traži od merodavnih faktora, da se još u toku ovih ferija poprave sve nepravde učinjene članovima UJU i da se za buduče spreče takovi slučajevi, a prosvetna politika u osnovnom školstvu u Hrvatskoj i Slavoniji da se provodi više prema državnim i nacionalnim interesima, a ne po razlozima koji su često u suprotnosti s njima. 4. Da se učiteljima, aktivnim in penzijonisanima, izdaju permanentne legitimacije za povlaščenu vožnju na državnim železnicama i parobrodima bez ograničenja. NACIONALNI PRAVAC. Jugoslovensko učiteljstvo nastojati če, da se ideja i zadaca Jugoslovenske Matice čim više proširi u masi narodnoj; manifestira za neodrešenu braču i protestira protiv krivica, koje joj se čine na školskom polju. Poziva učiteljstvo, da poradi čim intenzivnije u smislu delovanja Jugoslovenske Matice. Stališče mfnistra prosvete g. M. Trifunovica k resolucijam kongresa UJU. izvršilni Odbor UJU je takoj po prihodu v Beograd dne 12. avg. izročil g. mir.isin. prosvete resolucije III. glavnc skui.ščine n\ II. kongresa UJU. G. minister je pazno poslušal izvajanja in je izjavil, kakor poroča »Narodna Prosveta«, sledeče: Projekat zakona o narodnim školama. koji je bio na pregledu kod Ministra za Konstituantu, vračen je s neznatnim primetbama Ministarstvu Prosvete i on če ga prvih dana skupštinskog sastanka uputiti Narodnoj skupštini. Pored zakona o Narod. Školama pred Zakonodavni Odbor biče izneta cela serija novih prosvetnih zakona: Zakon o Univerzitetu, Glavnor.i Prcsvetnom Savetu, UčiteljskiiM ^kulama i-d. Time če biti izvršena unifikacija prosvetnih zakona i otpasti sve one teškoče koje proizilaze iz nejednakog zakonodav- stva. Odnosno Uredbe o činovničkim platarna G. Ministar je izjavio, da če nastojati na tome, da učitelji prema svojim godinama službe budu rasporedeni u sve grupe II kategorije zaključno sa prvom i veruje da če u tome uspeti. Isto tako izjavljuje da je stekao uverenje o potrebi izjcdnačenja ndatih učiteljica u pogledu dodataka „.. neuoa.im i založiče se du. se dosadanja nepravda u tom pogledu što pre otkloni. Usvaja gledište učiteljstva da se školski nadzornici postavljajo po saslušanju Gl. Prosvetnog Saveta i u tom pogledu preduzeče nužne korake. Odnosno učiteljstva u Hrvatskoj izjavljuje da je to problem državne politike u kojoj je usvojeno gledište da ne treba iči u krajnosti i isključivosti i da otklanjanjem toga treba uticati na staložavanje nezadovoljstva. On je sve slučajeve za koje se uverio da imaju partiskih primeča popravio, a i u buduče vodiče računa o zahtevima Udruženja. Stanje prosvete u Južnoj Srbiji zahteva naročitu pažnju i velike žrtve. On pojima položaj tamošnjih učitelja koji, su lišeni svih uslova potrebnih za život kulturncgčoveka, i kao prvi korak za stvaranje povoljnijih prilika za njihov život i rad jeste podizanje modernih školskih zgrada u tainošnjim selima što država mora sama pomoči. Na pitanje o V. P. Školi, G. Ministar jc izjavio da če se ta škola ukinuti. Tom prilikom G. Ministar je pročitao Izvršnom Odboru mišljenje univerzitetskog saveta o prijemu učitelja na Univerzitet koje je po učitelje negativno, a uporedo sa tim mišljenjem i odvojeno mišljenje univerzitetskog profesora g. Brane Petronijeviča, koji traži otvaranje pedagoškog odseka na Univerzitetu j na suprot mi.ljenju univerzitetskog saveta traži: da se na taj odsek samo i jedino primaju učitelji, a nikako svršeni maturanti srednje škole. Izjavljuje da se s ( <\m mišljenjem slaže, da je i on za prijem učitelja na Univerzitet. i da če učiniti sve da taka odredba ude u zakon o Univerzitetu. Radi toga .ičinlče nov |¦ .l.iiif.; da za ovo gledište zadobije profesorski savet Univerziteta. Povodoia <,voga Izvršni Odbor je obavestio G. Ministra o odlukama učiteljskoj. kciigrc.s.. i; i^ogledu višeg učiteljskog obrazovanja koje predstavljaju mišljenje učiteljstva po ovom pitanju. Time je ovaj razgovor završen.