PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
za južno Primorsko, ki je bilo ustanovljeno 2. marca 1989, se domala v celoti potrjuje umestnost in neizbežnost njegove ustanovitve, predvsem pa programske usmeritve. Že v prvih letih delovanja se je pokazala njegova združevalna in povezovalna moč tako znotraj obalnega kot širšega prostora. Z veliko mero prožnosti in interdisciplinarnega pristopa je Izvršilni odbor društva znal in uspel pritegniti k sodelovanju slovenske pa tudi tuje (zlasti hrvaške in italijanske) raziskovalce, ki delujejo v mediteranskem prostoru oziroma se z njim znanstveno in strokovno ukvarjajo". Verjetno se lahko z enako dobrimi občutki tudi ob letošnji dvajseti obletnici Zgodovinsko društvo z zadovoljstvom ozre na prehojeno pot, hkrati pa v sodelovanju z Znanstveno-raziskovalnim središčem v Kopru v okviru Univerze na Primorskem ter kulturnimi in znanstvenimi ustanovami obalnega in širšega prostora z optimizmom zre v prihodnost ter gradi in razvija svoje poslanstvo in dejavnost.
Ob dvajsetletnici so bili na jubilejnem Občnem zboru 24. novembra 2008 izvoljeni tudi novi organi društva. Za predsednika je bil za novi štiriletni mandat ponovno izvoljen Salvator Žitko, izvršilni odbor pa sestavljajo še Flavij Bonin (podpredsednik), dr. Darko Darovec (tajnik), Alenka Obid (blagajnik), dr. Darja Mihelič, dr. Aleksej Kale, Tomo Šajn, Vida Rožac Darovec. Člani nadzornega odbora so postali: Zdenka Bonin, dr. Egon Pelikan in mag. Radovan Cunja, častnega razsodišča pa Leander Cunja, dr. Avgust Lešnik in mag. Nadja Terčon.
Maja Polič
POVIJESNO I DRUGO ZNANSTVENO I STRUČNO BOGATSTVO na stranicama 25 svezaka časopisa Rijeka Povijesnoga društva Rijeka
(1994.-2007.)
Rijeka, bez sumnje, ulazi u red gradova Republike Hrvatske koji se mogu podičiti uistinu bogatom ali i burnom poviješču. Današnji prostorni izgled poprimila je tek 1947. godine, na temelju odluka Pariške mirovne konferencije, po ujedinjavanju neg-dašnje stare Rijeke, stasale desno od potoka Rječine te mladoga Sušaka, grada na lijevoj obali utoka navedena potoka u Riječki zaljev Jadranskoga mora. Zbog toga, novi grad je na novi način plijenio i danas plijeni pažnju mnogih hrvatskih i stranih znanstvenika, stručnjaka, publicista, književnika koji su svoje radove publicirali u različitim edicijama, a oni, pak, večeg obima, pretakani su i u zasebna djela, i to na više jezika.
Kako je vrijeme odmicalo sve se više javljala potreba za edicijom posvečenom isključivo cijeloj Rijeci i njezinoj užoj okolici, buduči da do tada nije bilo nikakve edicije (za Rijeku i šire riječko područje od 1995. god. izlazi i godišnjak Sv. Vid.
644
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
Zborni^, dok je za istocni dio grada več izlazila SuSačka revija (od 1993.). Zapadni dio grada, koji je povijesno pripadao Kastavštini, tretirao se u Zborniku Kastavštine (od 1978. do 1981., pa ponovno od 1995.). Stoga je 1994. god. Povijesno društvo Rijeka spremno dalo pozitivan odgovor na ta očekivanja oformivši plan za izdavanje publikacije. Naime, to je Društvo osnovano več 1952. godine, te je zajedno s Po-vijesnim društvom Istre (Pula) ediralo zajednički Jadranski zbornik (zadnji je svezak br. 14 objavljen 1990/91. godine).
Novi časopis s imenom Rijeka, ima na čelu Urednički odbor: glavni urednik je akademik Petar Strčič, predsjednik Društva, i sadašnji voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci i u Puli, zatim, odgovorni urednik je mr. sc. Darinko Munič, asistent, tadašnji upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, te tajnik Ljubomir Petrovič, prof., savjetnik Ustanove "Ivan Matetič Ronjgov" u Ronjgima (Opčina Viškovo kod Rijeke) u miru (od 2007. god. tajnica je Maja Polič, prof, asistentica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci). Časopis započinje donositi znanstvene i stručne radove prvenstveno o po-vijesnom, potom i gospodarskom, pravnom, crkvenom, književnom, prosvjetnom i inom razvoju Rijeke i uže okolice. Ustanovljene su i stalne rubrike, u kojima je započeto objavljivanje priloga brojnih domačih i stranih autora koji prate aktualna riječka i druga zbivanja na hrvatskoj i stranoj znanstvenoj i kulturnoj sceni. Pojedini svesci obogačeni su i povremenim rubrikama, ovisno o intenzitetu dogadanja, a neki su svesci istodobno i posebna izdanja, knjige. Potrebno je spomenuti da su radovi kategorizirani u skladu s propisima, sadrže uvodni sinopsis i sažetke na talijanskome i engleskom jeziku, a povremeno i na njemačkome i francuskome jeziku. Posljednjih nekoliko brojeva završava uputama suradnicima o načinu pripremanja rukopisa. Časopis je financiran od Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, a povremeno i od Ministarstva znanosti. U načelu, izlazi dva puta godišnje.
Dajemo po godinama pregled sadržaja pojedinih svezaka - u 13 godišta objavljeno je 25 svezaka; od toga je nekoliko dvobroja.
Godina I., sv. 1., 1994. Nakon uvodne rijeci glavnog urednika, dr. sc. Petra Strčiča iz Zagreba, nalazi se blok s razradenim referatima znanstvenog skupa koji je pod nazivom Hrvatska Rijeka
Rijeke
akademika Luje Margetiča, povjesničara i pravnog povjesničara iz Rijeke, tada proGlose o Rijeci dao je akademik Nedjeljko Fabrio, književnik i književni povjesničar (Zagreb), istaknuvši kao najzna-čajnije kvarnersko-primorske kulturne djelatnike u XX. stolječu, čak i kao nadregio-nalne, pisce Viktora Cara Emina, Nikolu Poliča i Dragu Gervaisa te dvojicu glaz-benika jednako tako značajnih, Lovru Matačiča i Borisa Papandopula. Dr. sc. P.
Osnovne odrednice u povijesti Rijeke, to od prapovijesti do 90-ih godina XX. stolječa, s osvrtom na najbitnije političke,
645
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
gospodarske, kulturne dogadaje i značajke. Akademik L. M&rgztic, Antička Tarsatica ipočeci Rijeke, prikazuje razvoj toga grada kao riječke osnovice, od razdoblja antike do prvog spomena imena več tada relativno značajnog trgovačkog centra tadašnje Rijeke, koncem XIII. stolječa. Mr. sc. Darinko Munič (Rijeka) autor je prilogaRijeka i njezini stanovnici tisučučetiristotih godina posvečenog pučanstvu negdašnje Rijeke i utjecaju koji su na nju imale promjene gospodara. Drugi rad kojim se predstavio dr. sc. P. Strčič, Rijeka od kraja XVIII. stolječa do 1918. godine. Prilog za načrt po-vijesne sinteze, još je jedan uvid u utjecaj visoke politike u politički burnom XIX. stolječu, koje je tadašnju Rijeku iznjedrilo u vrh lučko-industrijskih gradova Europe, te daje pregled djelovanja i pojedinaca koji su u Rijeci obilježili to razdoblje. Kronološki nastavak predstavlja uradak dr. sc. Bosiljke Janjatovič (Zagreb), Rijeka u razdoblju 1918.-1941. godine, koji apostrofira tadašnje temeljne političke probleme i previranja, posebice D'Annunzijevu riječku "pustolovinu", kada su po prvi put na svijetu korištene fašističke metode, i to upravo u tadašnjoj Rijeci. Slijedi prilog Rijeka u Drugom svjetskom ratu (s obzirom na medimarodne odnose) Antuna Girona (Rijeka), u kojem je prikazano konačno razrješavanje njenoga državnopravnog statusa, u korist matice domovine Hrvatske. Analizu nacionalne strukture gradskog pučanstva daje Prilog poznavanju demografskog razvoja grada Rijeke tijekom po-sljednja tri stolječa prof. dr. sc. Nikole Stražičiča (Rijeka). Gospodarski razvoj tadašnje Rijeke, kao važnoga pomorskog i trgovačkog emporija, podložnog utjecaju stranih upravno-političkih močnika, dao je prof. dr. sc. Igor Karaman (Zagreb), Značenje Rijeke u gospodarskoj povijesti Hrvatske. Posljednji je prilog prof. dr. sc. Vinka Tadejeviča (Rijeka), Poljoprivredno gospodarstvo Rijeke; autor razmatra to područje s obzirom na povoljne prirodne uvijete za proizvodnju u neposrednom zaledu, te na posljedice procesa deagrarizacije i urbanizacije.
Godina I., sv. 2., 1994. Nastavlja se s objavljivanjem razradenih priopčenja na spomenutome znanstvenom skupu. U prvotne članku prof. dr. sc. Ive Lukežič (Rijeka), Riječka čakavština i njezina sudbina, razmatra se hrvatski idiom sjeverno-čakavskoga ekavskog govornog tipa pod imenom cakavizam, koji se u nekadašnjoj Rijeci koristio u svakodnevnoj komunikaciji. Slijedi članak prof. dr. sc. Milorada Stojeviča (Rijeka), Glagoljica u Rijeci; rijec je o najvažnijim primjerima tekstova što su nekada u gradu pisani glagoljicom i koji nedvojbeno svjedoče kako je Rijeka bila značajno glagoljaško, hrvatsko središte. Prof. dr. sc. Mirjana Strčič (Rijeka), Hrvatska književnost Rijeke novijeg razdoblja, prilog za načrt sinteze, ističe kontinuitet hrvatskoga stvaralaštva u toj oblasti te ukazuje na temeljne elemente koji su, sva-kako, bili ključni da Rijeka postane i snažan književni centar. O ukidanju hrvatskih škola u Rijeci i uvodenju dva nova školska sustava kao posljedice madarsko-auto-nomaške uprave govori tekst prof. dr. sc. Milivoja Čopa (Rijeka), "Novi list" protiv
Pregled
triju empirijskih istraživanja, temeljenih na različitim uzorcima i metodama te isti-
646
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
canje zahtjeva za osnivanjem Centra za jezična istraživanja u Rijeci izložila je prof. dr. sc. Zdenka Gudelj-Velaga (Rijeka), Idiomatska raslojenost riječke komunikacijske prakse. Posljednji u rubrici je koautorski članak mr. sc. Marije Riman i o. Antuna Kinderiča (Rijeka), Prilog gradi za glazhenu povijest Rijeke, a sadržaj se zasniva na relevantnim podacima o vidovima glazbene kulture Rijeke kroz stolječa, te je posebice istaknuto glazbeno obrazovanje.
U rubrici PRIKAZI, OSVRTI, BILJEŠKE, IZVJEŠTAJI nalaze se uradci čak 19 znanstvenika. Vesna Munič (Rijeka), Fluminensia (I-IV/1991-1993) i Jedanaest zlatnik čičaka. Uz jednodnevnu izložbu Vladimira Potočnjaka; Julija Lozzi-Barkovič (Rijeka), Radmila Matejčic, Kako citati grad. Rijeka, jučer, danas, i Prošlost i sadašnjost Trsatskog svetišta (Dometi, XXIV, br. 1/2/3, Rijeka, 1991); Igor Žic (Rijeka), Zbirka starih majstora Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci; Snježana Hozjan (Zagreb), Marija Turk, Fonologija hrvatskog jezika (Raspo-djela fonema) i Iva Lukežič, Čakavsko ikavsko - ekavski dijalekt, Mirjana Strčič, Milan CRNKO VIČ, Riječke teme. Književne študije, eseji, kritike; Petar Strčič, "Naše more", 5/6, 1993, kao jubilarni broj (40 godišta) i O putopisu Josipa Hosta istočno-jadranskom obalom 1801-1802.; Biserka Petrovič (Rijeka), Milan Nosič, Josip Završnik; Antun Giron, Popreko po kastafčine (Novi svezak Zbornika "Ivan Matetič Ronjgov"); Darinko Munič, Danilu Klen u spomen, Povratak korijenima grada -Živa baština dr. Vande Ekl i Crkva Sv. Vida dr. Radmile Matejčic; Jadranka Kaloper-
i
Otkupljena rukopisna ostavština dr. Rikarda Lenca.
Godina II., sv. 1-2, 1995. U prvoj cjelini pod nazivom RASPRAVE I GRADA, objavljen je vrlo opsežan rad Zaobiči Ingridstellung. Riječko područje u završnici Drugoga svjetskograta dvojice povjesničara, dr. sc. Petra Strčiča i Antuna Girona. U prvome poglavlju Rasprave obradeno je djelovanje 4. armije JA u dvjema operacijama, Ličko-primorskoj i Riječko-trščanskoj, koje su bile bitne za konačno oslo-badanje riječkoga, ali i ostaloga južnoslavenskog te trščanskog područja. Potom slije-di poglavlje Grada, s brojnim dokumentima na temelju kojih su autori obradili ovo do tada - na ovakav historiografski način - neobradeno poglavlje riječke povijesti. Ističemo: ovaj arheografski i znanstveni, vrlo opsežan tekst objavljen je i kao posebno izdanje Društva, sv. 4, te su autori, štoviše, za njega dobili i Nagradu grada Rijeke.
Druga cjelina, PRIKAZI, OSVRTI, BILJEŠKE, IZVJEŠTAJI započinje izvješta-jem Petra Strčiča, Počasni doktori Sveučilišta u Rijeci, Doctores Honoris Causa -
i
prošlosti Dalmacije. Zatim, Višnja Karkovič (Rijeka), Senjski glagolski misal 1494., i	Diana Stolac
(Rijeka), Raj duše Nikole Dešiča iz 1560. godine, Brašno duhovno Nikole Hermona Riječanina i Hrvatski filološki skup u Rijeci; Ljerka Žic (Rijeka), Renata Sam: Zaj-
647
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
i
Ronjgov, Zbornik radova, sv. IV., Rijeka 1995.; Darinko Munič, Izvori za srednjo-vjekovnu povijest Rijeke, Istre i kvarnerskih otoka; Vesna Munič, Boris Vižintin "Josip Moretti Zajc"; Snježana Hozjan, Zlatko Vince o Dragutinu Parčiču kao leksikografu; Manon Giron (Rijeka), 225godina osnovnog školstva u Kastvu; Antun Giron, Novi prilozi povijesti grada Rijeke, Prvi svezak Bakarskog zbornika i Korijeni vremena prošlog; Josip Miličevič (Rijeka), Narodni život i običaji otoka Krka, knj. 1 i 2, Krčki zbornik, sv. 32 i 33, Posebno izdanje, sv. 26 i 27, Povijesno društvo otoka Krka; Lada Badurina (Rijeka), Fluminensia 1/1995, Liburnijske teme 7i Riječki filo-loški dani 1994; Višnja Karkovič, Izložbe u Pomorskom ipovijesnom muzeju; Ljubo-mir Petrovič (Rijeka), Redovna skupština Povijesnog društva Rijeka.
Godina III., sv. 1., 1996-1997. Uredništvo je u cijelome ovom svesku objavilo prvi dio značajne rasprave Numizmatička povijest Rijeke, numizmatičara i kulturnog djelatnika Bože Mimice, profesora u Rijeci. Prvi puta na jednome mjestu dan je prikaz kovanog i papirnatog novca koji je kolao na području današnje Rijeke. Ime-nima vladara uz svaku kovanicu, autor donosi povijesni kontekst što, svakako, djelo čini razumljivijim te interesantnijim.
Godina III., sv. 2., 1996-1997. Objavljen je drugi dio knjige Numizmatička povijest Rijeke
koju je 1997. god. autor B. Mimica dobio godišnju Nagradu grada Rijeke.
Cjelina OSVRTI, BILJEŠKE ovog puta donosi čak 59 referenci. Dr. sc. Petar Strčič, Otkriven još jedan Frankopan (15. st.); Arhivi i sukcesija bivše SFRJ; Arhivski inventar o počecima austrijske vladavine ucijeloj Istri 1813.-1814.; Inventar
;
arhivu Italije;	;
Sanjekova kronologija hrvatske i svjetske povijesti (1996.), Pretisak Fosterova heraldičkog rječnika; Engleski zbornik o heraldici (1993.); Katalog izložbe bakarskih grbova;	;
Brajkoviča o grbovima, grbovnicama i rodoslovljima (1995.) i Hrvatski povijesni zemljovidi (1994.). Mr. sc. Darinko Munič, Povijest obitelji Rattkay; Kastavski tro-list; Izbor povijesnopravnih študija L. Margetiča O Istri i Kvarnem i Rijeka: Baština za budučnost. Dr. sc. Ivan Mirnik (Zagreb), Djelo B. Mimice o numizmatičkoj pro-
šlosti Rijeke	; Mimi-
;
ranosrednjovjekovlja; Mimičina numizmatička povijest Rijeke; Dolenčeva hrvatska numizmatika; Zbornik radova s prvoga numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj; Novi
;	; Bleiburška
tragedija (Z. Dusper); Ličko ratište u Domovinskom ratu (V. Jurkovič); Zdravstvna zaštita u Domovinskom ratu (D. Jakovac); Bobanova spomenica; Studije L. Marge;	; Prošlost
648
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
Mima i Zejana u intrpretaciji M. Peloze i L. Mergetiča, Saborski govori Ante Starčeviča (1996.); Iz povijesti grada Cresa (1995.); Eckert i Rijeka (1995.); Italiani a Fiume (1996.); O Hrvatskoj bratskoj zajednici u SAD (1894.-1994.); Stolječe automoto sport u Hrvatskoj (1995.); Sportski život Fiume od 1926. do 1943.; Rad u
;
austrjske strane; Priča o jednom opatijskom simbolu (A. Muzur, 1997.); Novljanski "žitak"; Palača sušačke gimnazije (1996.) i Časopis o kolekcionarstvu u Hrvatskoj.
; Erin Dub-
rovič: "Na kraju stolječa - likovne, kulturološke i političke teme" Ljetopis srednje škole "Hrvatski kralj Zvonimir" u Krku; Prigodom 100. obljetnice izgradnje palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja; "Rijeka grad Svetog Vida" I. Žica; Gospa Trsatska - Kraljica Jadrana; Monografija o Lovri Matačiču; Arte mira-
colosa - stolječe fotografije u Rijeci i Kinematografija u Rijeci. Dr. sc. Bosiljka
;
vijest stolne crkve zagrebačke /knjiga I. i II., Zagreb 1994. (1995.), str. 864f, Pretisak izdanja o hrvatskim dacima pred sudom u Zagrebu 1895. i Kronološki pregled hrvatske povijesti (1994., 1996.).
Godina IV., sv. 1-2, 1998.-1999. U rubrici RASPRAVE I ČLANCI prvi je po redu rad prof. dr. sc. Ivana Kampuša (Zagreb), Pristup Luje Margetiča proučavanju Vinodolskog zakonika. Margetič je plodan istraživač jednog od naj značaj nijih po-vijesnih spomenika pisanog glagoljicom na hrvatskome jeziku, koji se odnosi na devet kvarnersko-primorskih opčina. Dr. Kampuš donosi kritički prikaz Margetičevih stajališta iz knjige Vinodolski zakon (Rijeka, 1998.). Mr. sc. Vesna Munič autoricaje članka Julije Klovič - h'vatski minijaturist svjetskog glasa, posvečenog 500-toj obljetnici njegova rodenja. Prvi dio prikaz je života toga Vinodolca poznatoga u svjetskim razmjerima, a koji je stvarao na Apeninskome poluotoku, dok je drugi pregled iluminacija koje su mu priskrbile nadimak "Michelangelo minijature". Slijedi rad dr. sc. Bosiljke Janjatovič, Josip pl. Bunjevac u Rijeci (31. kolovoza 1848.) te ponovno uključivanje Rijeke u Bansku Hrvatsku; radi se o podžupanu Zagrebačke županije, članu Hrvatskog sabora i Narodne stranke te političkoj situaciji koja je rezultat suprotstavljenosti složenih hrvatskih i madarskih interesa u tome gradu. O listu pokrenutom od strane hrvatskih preporoditelja, koji je, krajem preporodnog razdoblja u Liburnijskoj Istri, pisala je prof. dr. sc. Mirjana Strčič, Vološčansko -
opatijski "Narodni list" 1900-1904. Dr. sc. Mihael Sobolevski (Rijeka), Egzodus
,
govori o situaciji neposredno nakon propasti Austro-Ugarske, samovlasti poete-dik-
tatora čija je posljedica bio i egzodus znatnoga broja Hrvata iz tadašnje Rijeke. Učiteljska Skola u Krku 1946/47. naslov je članka mr. sc. Manon Giron; škola je
djelovala je od 16. IX. 1946. do 1947. godine, kada je preseljena u Rijeku. Dr. sc.
-
649
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
-
skom, daje prikaz znanstvenog dijela manifestacija koje su održane u Republici Sloveniji. Akademik Vladimir Ibler (Zagreb) autor je članka Državna granica na moru izmedu Republike Hrvatske i Republike Slovenije, u kojem raspravlja o tome osjetljivome, novome problemu u odnosima izmedu dviju država te o odredbama medunarodnoga javnog prava koje se odnose na to pitanje.
Slijedi odjeljak PRIKAZI, OSVRTI, BILJEŠKE, IZVJEŠTAJI: Darinko Munič, E. Paščenko, o najstarijim vezama Hrvata i Ukrajine (1999.), Monografija B. Kureta i S. Žitka o zastavama kulturno - prosvjetnih društava, Simboli/znaci nacionalne, društvene i kulturološke osobnosti pučanstva Trsta i Istre pred Prvi svjetski rat (1999.) i Kaštel Baška i njegovo područje Mauricija Magašiča (1999.); Marta Jašo (Zagreb), Lujo Margetič, O Baščanskoj ploči i Mirjana i Petar Strčič, Život i djelo dr. Ivana Črnčiča (1830.-1987.), Krk - Dobrinj, 1997.; Lujo Margetič, Darinko Munič, Kastav u srednjem vijeku, II dopunjeno izdanje, Rijeka, 1998.; Snježana Marčec, Čitaonički i književni pokret u Hrvatskoj u XIX. i XX. stolječu. Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Pazin 15. studenoga 1993., Pula 1996. i Pazin u drugoj polovici XIX. st. i u početku XX. stolječa. Znanstveni skup u povodu 100. obljetnice Hrvatske čitaonice u Pazinu (14. XI. 1997.); Petar Strčič, Ivan Erceg, Jozefinski katastar Grada Rijeke i njegove uže okolice (1785./87.), Zagreb, 1998.; Ivo Kovačič, Branili su Hrvatsku. Primorci i Gorani u hrvatskom narodnom pokretu 1903./4, Rijeka, 1997. i Alica Wertheimer — Baletič o stanovništvu i njegovu razvoju (1999.); Vesna Munič, Cassasovi likovni zapisi primorske Hrvatske; Ljubomir Petrovič, Izvještaj o radu Povijesnog društva 1995.-1999.
Godina V., sv. 1.-2., 2000. Prvi dio sveska rezultat je znanstveno-stručnoga skupa
Pozdravno slovo stručnom skupu "Zločin u Drugome svjetskom ratu" riječkog grado-načelnika Slavka Liniča. Prvo je uvodno izlaganje prof. dr. sc. Vladimira Dure Degana (Zagreb), Sudenje u Nurnbergu 1945.-1946.; pored osvrta na danas posto-
ječa sudenja za ratne zločine, autor je prikazao način rada toga znamenitoga suda te
-
kreta u Hrvatskoj u Drugome svjetskom ratu, daje pregled razvitka srpskih udruženja do i u vrijeme Drugoga svjetskog rata te izlaže temelje njihove ideologije.Jasenovac i ratni zločini naslov je opsežnog rada akademika Petra Strčiča, o najpoznatijem
koncentracij skom logoru nastalom u kvislinškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ivan
-
por Kraljevine Italije na otoku Rabu (1942.-1943.), bavi se situacijom nastalom u največemu fašističko-talijanskome logoru na Jadranu kroz kojega je prošlo na tisuče zatočenika.
650
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
Poglavlje RASPRAVE I ČLANCI otvara rad mr. sc. Vesne Munič, Rijeka u Rimsko doba. Autorica je prikazala najstarije tragove povijesti antičke Rijeke -Tarsatike, koja je u doba Rimljana bila aktivni sudionik zbivanja na području Kvar-nera i obližnje Istre. Prilog dr. sc. Lovorke Čoralič (Zagreb), Oporuke krčkih ise-Ijenika u mletačkom Državnom arhivu (XV—XVII. st.), donosi 24 dokumenata -posljednjih volja krčkih iseljenika u Veneciji. Ivan Barbaric (Zagreb) objavio je videnje životnog puta i djelovanja hrvatskog u svjetskim razmjerima glasovitoga minijaturiste i kulturnog djelatnika: Juraj Julije Klovič Croata (1498.-1578.), Prilog proučavanju života i djela. O Lavalu Nugentu, članu jedne od najistaknutijih hrvatskih aristokratskih obitelji iz XIX. stolječa, piše Igor Žic, Jedan tiskani malo poznati dokument iz nekadašnjeg arhiva obitelji Nugent. Zadnji je članak dr. sc. Bosiljke Janjatovič, Dva pisma Josipa Bunjevca banu Jelačiču o Rijeci (31. kolovoza 1848.), u kojima taj zagrebački podžupan opisuje situaciju i akcije oko ulaska u tadašnju Rijeku - ona se tada ponovno našla u okviru Banske Hrvatske.
Blok PRIKAZI, OSVRTI, BILJEŠKE, IZVJEŠTAJI započinje prikazom mr. sc. Vesne Munič, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji i Stranče — Gorica starohrvatska nekropola. Slijedi niz ocjena Petra Strčiča: Pristup Pranje Šanjeka proučavanju Latinske paleografije hrvatskoga srednjovjekovlja, Ivan Barbaric, Knez minijature, Juraj Julije Klovič Croata 1498.-1578., Opčina Vinodolska - ICR, Bribir - Rijeka, 2000, Iseljenici Istre i Kvarnerskih otoka u knjigama Antona Bozaniča i 30. obljetnica Povijesnog društva otoka Krka. Dijelovi uvodne riječi na svečanosti, otok
Košljun, 25. rujna 1999.; tu je i Darinko Munič, Riječki izvori i vodotoci Nikole
-
nologija suvremene dogadajnice Opčine Viškovo te Nekad i sad Ivana Grohovca Riječanina, kao i Tea Perincic (Klana), Zbornik Društva za povijesnicu Klana (Katedre Čakavskog sabora), sv. 1.-4., Klana, 1995.-1998.
Godina VI., sv. 1., 2001. Prvu rubriku, UZ 80. OBLJETNICU RODENJA AKADEMIKA LUJE MARGETIČA, otvara uradak samoga slavljenika: Primarna funkcija Baščanske ploče. Autor iznosi dokaze kako taj znameniti spomenik, nastao prema njegovom mišljenju koncem XI. ili početkom XII. stolječa, u svojoj primarnoj funkciji nije mogao biti plutej septuma, nego je trebao poslužiti kao ukras pročelja stare crkve. Doc. dr. sc. Anamari Petranovič (Rijeka), Rimsko pravo u djelu akademika Luje Margetiča, dala je pregled pravnih romanističkih Margetičevih študija, povezanih s glavnim komponentama geneze hrvatskog prava. Liburnija i Vinodol u djelu akademika Luje Margetiča članak je mr. sc. Darinka Muniča; uz pravno-povijesne elemente srednjovjekovnoga razdoblja od V. do XVI. stolječa, prikazao je i Margetičevo proučavanje svih pora srednjovjekovne liburnijske svakodnevice. Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša (Pula), Istra u djelu akademika Luje Margetiča, istakao je njegovo interdisciplinarno i multidisciplinarno analitičko usmjerenje pored osnovno-ga, pravnog, što ga svrstava u sam vrh ne samo domačih, več i stranih znanstvenika;
651
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
Margetič je dao više od pedeset radova i desetak knjiga vezanih uz područje Istre, u vremenskom razdoblju od antike do XVIII. stolječa.
U slijedečoj rubrici, RASPRAVE I ČLANCI, nalazi se opsežna študija akademika Petra Strčiča, Prilog o porijeklu Frankapana/Frankopana. Razmatrana su njihova imena do XV. stolječa, u kojem ti veoma močni knezovi odlučuju svoje podrijetlo i pravno vezati uz rimsku obitelj Frangepani/Frangipani čiji korijeni sežu u antiku. Dr. sc. Franjo Glavina (Zagreb), Krčki biskup Ivan Šintič u Dubrovniku i na Pelješcu 1810. i 1822. godine, donosi obavijesti o prvotne ordinariju udružene Krčke, Osorske i Rapske biskupije, o kupljenim dobrima od dijela pripadnika obitelji Gundulič iz Dubrovnika te o količini sredstava koje je Šintič pri tome utrošio.
Rubrika PRIKAZI, OSVRTI, BILJEŠKE, IZVJEŠTAJI započinje ocjenom Roberta Kureliča (Opatija), Pristup L. Margetiča odnosu Hrvatska - Crkva u srednjem vijeku. Slijede redom: Petar Strčič, Artefakti, Prilozi/izvori za historiju Srba u Hrvatskoj, SKD "Prosvjeta" Pododbor Rijeka, IV.-V., 3, Rijeka 2000. i Žarko Muljačič: Das dalmatinische Studien zu einer untergegangen Sprache, Koln - Wien,
2000.;	Marino Manin (Zagreb), Zbornik radova s Medunarodnog znanstvenog skupa: Talijanska uprava na hrvatskom prostoru i egzodus Hrvata (1918.-1943.), Zagreb, 2001., str. 824; Bosiljka Janjatovič, Josip Neustadter, Ban Jelačic i dogadaji u Hrvatskoj godine 1848, 2. sv., knj. 1.-4, Zagreb, 1998. i Hrvatska 1848. i 1849. Zbornik radova, Zagreb, 2001.; Vesna Munič, Krk - glavni grad zlatnoga otoka, Zbornik Kastavštine, knj. IX., Kastav, 2001. i Zbornik Sveti Vid, sv. VI., Rijeka,
2001.;	Darinko Munič, Još jednom o Košljunu i Još jedno stoljece javnoga zdravstva.
Godina VI., sv. 2., 2001. Na prvim stranicama objavljen je govor riječkog gra-donačelnika mr. sc. Vojka Obersnela, 10. prosinac 1991. - JNA napušta Rijeku, izrečen na svečanoj akademiji prigodom desete obljetnice tog značajnog dogadaja. Zatim, akademik Lujo Margetič u članku Još o ...cinus dinii (cil III. 14579) iznosi svoju interpretacij u sadržaja natpisa iz Ravne, davši i pregled do tada iznesenih argumenata o spomenutom natpisu. Katica Tadič (Rijeka) posvetila je sadržaj članka
komentarima problema pripadnosti Rijeke nakon raspada Austro-Ugarske. Zanimljiv članak autora prof. dr. sc. Ive Zuvele (Rijeka), Koncepcija dugoročnog razvoja Grada Rijeke (1998.-2015.) donosi, pored ocjene dosadašnjeg razvoja riječkog područja, uz ekonomske, ekološke i urbanističke ciljeve, i uvid u temeljne probleme, ograničenja i predvidanja budučeg riječkog razvoja; tu je i nekoliko tabličnih prikaza progno-ziranih vrijednosti. Na kraju ove rubrike nalazi se govor ravnatelja i jednog od osnivača Centra za povijesna istraživanja Talijanske unije za Istru i Rijeku u Rovinju, Giovannia Radossija (Rovinj), prigodom proslave 30-godišnjice tog društva održane 6. studenoga 1999.
652
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
U rubrici PRIKAZI, OSVRTI, BILJEŠKE, IZVJEŠTAJI nalaze se slijedeči pri-
darstva i ekonomska politika, Zagreb, 2001.; Petar Strcic, Tendencije u razvoju
-
ge Stjepana Posiloviča "Financijska znanost" - zbornik radova, Zagreb, 2000., Mladenka Hammer i Julijano Sokolič: dvije bibliografije. Bibliografija pazinskog
i Stalni
znanstveni skup "Sv. Vid". Sažeci referata, sv. 1.-7./1993.-1999., Bibliografski uvez, Grad Rijeka, Rijeka, 1999.; Boris Petkovič (Bakar), Gradski muzej Bakar - jučer i danas; Bosiljka Janjatovič, Historijski zbornik o 1848./49. godini, Zagreb, 1998.; Darinko Munič, Čakavci u Ronjgima - Pul Matetičevega ognjišča; Novi čakavski rječnik; 900 godina Baščanske ploče, Baska 2000., Statutum Terrae Fluminis anno MDXXX; Edit - ICR, Rijeka - Fiume, 2001. i Mit i antimit Venecije; Vesna Munič, Darinko Munič: Jedno stolječe kastavske "Istarske vile", Kastav, 2001., 80 str. i slik. Prilozi, i
2001.; Ozren Kosanovič (Veprinac), Igor Žic: Riječka gostoljubivost: hoteli, resto-rani, gostionice, kavane, kupališta, Rijeka, 2000., i Matko Mandič.
Godina VII., sv. 1.-2., 2002. U prvom dijelu ovoga sveska posvečenome pola-stoljetnome radu Povijesnog društva Rijeka, nalazi se članak Ljubomira Petroviča, Pedeset godina Povijesnoga društva Rijeka, koji govori o svečanostima te znanstveno - stručnom skupu posvečenima toj obljetnici. Slijedi pozdravni govor riječkog gradonačelnika mr. sc. Vojka Obersnela, U povodu 50. obljetnice povijesnoga društva Rijeke i dodjele zlatneplakete "Grb Grada Rijeke"koja je te godine pripala Društvu za izniman znanstveni doprinos izučavanju povijesti Rijeke, Istre i Kvar-nerskog Primorja. Predsjednik, Društva akademik Petar Strčič, autor je člankaHisto-
Osnivanje dr. sc. Mihael
Sobolevski iznosi rezultate istraživanja grade o osnivanju; Društvo je dalo vrlo važan prilog prerastanju Rijeke u značajno središte humanističke znanstvene djelatnosti. Mr. sc. Darinko Munič, Počeci izdavačke djelatnosti Povijesnog društva Rijeka, progovara o jednoj od glavnih zadača Društva te o izdavanju znanstvene periodike "Jadranski zbornik" 1956. godine, kojeg je počeo uredivati dr. sc. V. Bratulič. Doc. dr. sc. Anamari Petranovič, Prof. dr. sc. Ivan Beuc - prvi predsjednik Povijesnog društva Rijeka,
Državnog arhiva u Rijeci, potonjega profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta, a upustila se i u analizu rezultata njegova znanstvenog opusa. O jednoj od najza-služnijih riječkih arheologinja i povjesničarki umjetnosti, doktorici znanosti i redo-vitoj profesorici Sveučilišta u Rijeci govori prof. dr. sc. Nina Kudiš-Burič (Rijeka),
Zatim,
Sedam dokumenata o osnivanju Povijesnog društva Rijeka 1952. godine naslov je
653
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
teksta Ljubomira Petroviča i dr. sc. Mihaela Sobolevskog; sadržaji govore i o stanju dotadašnje historiografije o Rijeci i riječkom području.
Rubrika RASPRAVE I ČLANCI donosi članak akademika Petra Strčiča, Ime knezova Krekih/Frankopana koji se od XI. st. nazivaju prema posjedima, primjerice, knezovima Krčkim, a od XV. st. Frankopanima, nakon što im je to prezime potvrdio sam papa. Maja Polič (Rijeka), Prethodni izvještaj o mogučnostimaprikaza nemira u riječko - hakarskom zaledu 60-ih godina XIX. stolječa govori o madarsko-mada-ronskoj manipulaciji hrvatskoga puka. Dr. sc. Ljubinka Toševa-Karpowicz (Rijeka) pisala je o P okušaj u obnove rada Rafinerije šečera u Rijeci u doba franeuske vlasti (1809.), koja je prestala raditi u doba Napoleonovih ratova, te o molbi njezinih čelnika intendantu Ilirskih provincija za sirovinama.
U odjeljku PRIKAZI, OSVRTI, BILJEŠKE, IZVJEŠTAJI, donešeni su članci: Petra Strčiča, Hommage Mirjani Gross, Dr. Eduard Čalič izabran za dopisnoga člana HAZU, Lujo Margetič, Statutum terrae Fluminis anno MDXXX, Zlatko Herkov, Statut grada Rijeke iz godine 1530, i Silvino Gigante, Statuti concessi al Comune di Fiume da Ferdinando I nel MDXXX, Edit - ICR, Rijeka - Fiume, 200., 387 str. Tu su, zatim,	-
vijest Jaroslava Šidaka; Sanja Holjevac (Rijeka), Rječnik moliškohrvatskoga govora Kruča - Walter Breu, Giovanni Piccoli con la collaborazione di Snježana Marčec: Dizionario croato molisano di Acquaviva Collecrocce, Campobasso, 2000.; Rastko Schwalba (Rijeka), Riječka luka - povijest, izgradnja, promet; Markus Leideck (Rijeka), Sadašnje stanje Frankopanske kule u Ogulinu.
Godina VIII., sv. 1., 2003. Zasebno, uvodno poglavlje pod naslovom POVIJEST CRKVE otvara članak akademika Franje Šanjeka (Zagreb), Pape i Hrvati; govori o vezama Hrvata i Svete Stolice, od prvih početaka u VI. st. do recentnih dana. Kratki prilog načrtu sinteze riječke nadbiskupije/metropolije dao je akademik Petar Strčič, istaknuvši osobitu vrijednost znanstvene, kulturne, prosvjetne, umjetničke baštine Katoličke crkve na području primorsko-istarsko-ličke crkvene pokrajine. Dr. sc. Vesna Munič, Graditeljski ansambl crkve - tvrdave Sv. Jurja Mučenika u Brseču, upoznaje nas s temeljima izgradnje toga hrama te arhitektonskim preinakama kojima
Prilog o znanstvenome djelu Franje Emanuela Hoška o franjevačkoj prošlosti u Hrvatskoj, predstavlja nam suvre-menika kao istaknutoga franjevca, crkvenog povjesničara i sveučilišnog profesora, vjeroučitelja i župnika. Slijedeče poglavlje, RASPRAVE I ČLANCI, započinje člankom Supilova politika u Rijeci (1900.-1914.), s izborom osnovne literature, ciji autor,
pokreta u Rijeci te postavljanje temelja modernom hrvatskom novinarstvu, preko
riječkoga "Novoga Lista". Anton Samsa (Ogulin), "Riječki" Novi list o diplomatskoj
donosi pregled
političkih akcija oko pitanja zapadnih hrvatskih i slovenskih granica koje je začeto
654
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
talijanskim iredentizmom još u XIX. stolječu. Kao prilog člancima uvršteno je nekoliko fotografija u boji.
Rubrika PRIKAZI, OSVRTI, BILJEŠKE, IZVJEŠTAJI sastoji se od slijedečih napisa: Darinko Munič, Franjo Sanjek: Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (13.-15.) Barbat, Zagreb 2003., i Rijeka na povijesnim fotografijama Miljenka Smokvine, naklada Duševič&Kršovnik d.o.o, Rijeka, 2003. 214 str.; Marta Jašo, Irvin Lukežič: Knjiga braščine Sv. Marije Tepačke u Grobniku, Katedra Čakavskoga
i
liturgijska književnost; Irvin Lukežič (Rijeka), Franjevačka bogoslovna škola na Trsatu, Franjo Emanuel Hoško, Franjevačke visoke škole u kontinentalnoj Hrvatskoj, Analecta Croatica christiana, sv. 35, Krščanska sadašnjost, Zagreb, 2002.; Ljubo-mir Petrovič, Znanstveno-stručni skup Povijesnog društva Rijeka o znanstvenom djelu dr. sc. Franje Emanuela Hoška (Rijeka, 11. listopada 2002.); Marino Manin, Elvis Orbanič, Katedra Svetog Nicefora. Povijesna skica Pičanske biskupije, "Josip
Turčinovič" d.o.o, Pazin, 2002, 72 str.; Andrea Roknič (Rijeka), Stjepan Katulič,
-
vice Marije, Opatija, 1994, 124 str.; Aleksandar Vukič (Zagreb), Novi list 1900.2000, Miroslav Bajzek, Dražen Herljevič, Milorad Kovačevič, Pet ar Strčič, Neven Šantič, Adamič: Novi list, Rijeka, 1999, 220 str.. Rubrika završava opsežnim tekstom
Kvarnerskome primorju i Gorskome kotaru (1990.-2003.).
Godina VIII., sv. 2., 2003. U ovom broju Uredništvo je odlučilo objaviti referate - dopunjene za tiskanje - sa znanstvenoga skupa pod nazivom Rijeka u razdoblju Gabriela DAnnunzia, održanog 4. ožujka 2003. Tako akademik Petar Strčič, DAn-nunzio danas, donosi povijesni okvir u kojem se "danuncijada" odigravala, a koja je u hrvatskoj književnosti i historiografiji shvačena na posve pogrešan način. Akademik Nedjeljko Fabrio, Talijanska književnička danuncijada, donosi prikaz atmosfere i političkih prilika koje su iznjedrile danuncijadu, čiji če razvoj slikovito predstaviti u tri faze. Slijedi rad (na slovenskome jeziku) prof. dr. sc. Igora Grdine (Ljubljana), Recepcija DAnnunzia pri Slovencih, u kojem autor izlaže odnos slovenske visoke politike, vrha književnosti i uopče stanovništva prema književnom
Egzodus Hrvata iz Rijeke u vrijeme DAnnunzijeve vladavine (rujan 1919. - siječanj 1921.) tema je referata dr. sc. Mihaela Sobolevskog; podaci se temelje na onodobnim popisima istjeranih. Mr. sc. Wiliam Klinger (Opatija), Danuncijevo poimanje države i "Karta talijanskog namjesništva Kvarnera", pozabavio se DAnnunzijevom Cartom del Carnaro, "usta-vom" objavljenim u jesen 1920. godine; autor je prikazao njegov utjecaj na razvoj kasnije političke povijesti Europe. Dr. sc. Ljubinka Toševa-Karpowicz, Političke metafore u DAnnunzijevimgovorima u Rijeci (12. IX. 1919 - 18. I. 1921), obradila je ukupno 92 govora koliko ih je ovaj poeta/diktator održao u tadašnjoj Rijeci, ističuči
655
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
njegovu poznatu političku metafora "Rijeka-grad-država". Ovaj blok završava člankom na talijanskome jeziku autorice Dorotee Pleše (Rijeka) pod naslovom Acol-loquio con Petar Strčič della Societa per la storia di Fiume, Presto un convegno su Gabriele DAnnunzio. Treba reci kako su medu malo prije spomenute članke uvr-štene karte i fotografije u boji parodijskog sadržaja.
Rijeka u doba bana Josipa Jelačiča (1848.-1859.) dr. sc. Vesne Munič, u kojemu su prikazani politički i kulturni aspekti života od sjedinjenja tadašnje Rijeke s Banskom Hrvatskom do smrti bana Jelačiča. Maja Polič, Grada o napadu na hrvatsku gimnazija u Rijeci 12. lipnja 1867. godine, obradila je 10 izvora o dogadajima uoči sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe. Dr. sc. Ljubinka Toševa-Karpowicz obradila je Statut slobodnog grada Rijeke i kotara iz 1872. godine, na temelju kojega je Rijeka postala gotovo "zatvo-rena trgovačka država" u interesu madarskog liberalnog kapitalizma. Snježana Mar-
Pregled povijesti sela
Kras na o. Krku, naselja u dobrinjskome, sjeveroistočnom dijelu o. Krka koje se prvi put spominje 1230. godine u glagoljskoj ispravi.
Anna
Maria Fiorentin: Krk splendissima civitas curictarum, Krk, 2002., Nikola Anic:
i
Ante Cnkrov: Izmedu obrazovanja i denacionalizacij. Lega nazionale i njezine škole
Grofje
Andeško - Meranski. Prispevki k zgodovni Evrope v visokem srednjen veku - Die Andechs - Meranier. Beitrage zur Geschichte Europas im Hochmittelalter. Kamnik, 2001., dvostupačno, str. 258, Senjski zbornik, god. 28. Senj, 2001., Vjesnik Istarskog arhiva, svezak 6.-7., Državni arhiv Pazin, Pazin, prosinca 2001., Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, svezak XLI-XLII. Rijeka, prosinac 2000., 518 str. i Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, svezak XLIII-XLIV. Rijeka, 2002., str. 426; Sanja Holjevac, Rječnik moliškohrvatskoga govora Mundimitra, Agostina Piccoli - Antonio Sammartino:
Dizionario dell'idioma croato-molisano di Montemitro - Rječnik moliškohrvatskoga
-
žana Marčec - Mira Menac-Mihalič, Fondazione "Agostina Piccoli" - Matica Hrvatska, Montemitro - Zagreb 2000.; Ozren Kosanovič, Zbornici Kastavštine, Kastav, br.I./1978. - X./2002; Marin Rončevič (Rijeka), Mirjana Gross: Suvremena historiografija. Korjeni, postignuča, trajanja, Zagreb, 1996.; Ljubinka Toševa-Karpowicz, Luigi Emilio Longo: L'esercito italiano e la questione Fiumana (19181921), Stato maggiore esercito, Ufficio storico, Roma, 1996, 640 str.; Milica Kacin-Wohinz (Ljubljana), Delo slovensko - italijanske zgodvinsko-kulturne komisije: slovenski pogled. Znanstveni sestanek Slovensko - italijanski odnosi v zadnjih sto letih, Koper, 23. september 2002.
656
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
Godina IX., sv. 1., 2004. Rubrika RASPRAVE I ČLANCI započinje uratkom Prilog o Frankopanima svečenicima akademika Petra Strčiča; tuje predstavljeno do sada poznatih četvero svečenika iz obitelji knezova Krčkih. Mr. sc. Daina Glavočič (Rijeka) posvetila je tekst Vrijednosti i prednosti povijesne industrijske arhitekture Rijeke najznačajnijim objektima, poput tvornice šecera, papira itd.; izlaganje je po-taknuto najavom da tadašnje gradske vlasti planiraju neke objekte srušiti, neke rekonstruirati i prenamijeniti; u sklopu članka nalaze se i fotografije objekata. Prilog Pregled literature o Ivanu Kostrenčiču mr. sc. Ivice Zvonara (Zagreb) daje, uz bio-grafiju prvog hrvatskog sveučilišnog knjižničara, i pregled literature o djelovanju Kostrenčiča, koji je rodom iz Crikvenice. Prof. dr. sc. Milivoj Čop (Rijeka), Riječko školstvo 1945. godine i u prvim poslijeratnim godinama, daje pogled na njegovo stanje kada se u Rijeci po prvi puta ustroj avala nova školska politika u skladu sa načelom o materinskom jeziku i ravnopravnosti njenih gradana. Prilog Arhiv župnog ureda Beli na otoku Cresu, u slijedecemu bloku ARHIVSKA GRADA, mr. sc. Tee Mayhew, donosi popis vrela, medu ostalim, i blagajničkih knjiga te knjiga upravne crkvene imovine od 1638. do 2000. godine. Rad je upotpunjen fotografijama snimljenima u XIX. st. u Belom.
Za rubriku PRIKAZI, OSVRTI, BILJEŠKE, IZVJEŠTAJI opširno piše Ozren Kosanovic, Prilog za ocjenu povijesti Kine u hrvatskoj historiografiji; vrlo kritičan je Ivan Mirnik, Luc Oreškovič, Les Frangipani. Un exemple de la reputation des lignages au XVI en Europe. Cabiers Croates. Hors-serie 1, 2003. Slijede i ocjene: Petar Strčič, Matteo Martinič Beroš - u nas gotovo nepoznati hrvatski povjesničar u Čileu, Hodimir Sirotkovič, ZA VNOH. Zemaljsko antifašističko viječe narodnog oslobodenja Hrvatske. Rasprave i dokumenti. Dom i svijet, Zagreb, 2003 i Vlado Vujovic Gavroš, Otkrivanje Italije, Beograd, Cetinje, Zagreb, 2002; Maja Polic, Miljenko Smokvina, Riječki fotografski studio Carposio, Rijeka, 2004, Prilog gospodarskoj prošlosti
i
1919.-1947., Rijeka, 2004; Darinko Munič, Glazbena scena Sušaka i Rijeke u meduračju dvaju svjetskih ratova; Ljubomir Petrovič, Izvještaj o radu Povijesnoga društva Rijeka 2000.-2003.
Godina IX., sv. 2., 2004. Prva rubrika naslovljena II. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA HRVATSKA IEUROPA - INTEGRACIJE U POVIJESTI Pula 29. IX.-3. X. 2004., donosi dio priopcenja s toga simpozija. Tako, akademik Petar Strčič, moderator kongresne sekcije Historiografija, predstavio se izlaganjem Hrvatska i ostala europska historiografija danas. Slijedi mr. sc. Darko Dekovic (Rijeka), Histo-riografske prijelomnice hrvatskoga glagoljaštva 1850.-1970.; dr. sc. Vesna Bauer Hrvatska historiografija o crkvenome graditeljstvu istarskoga liburnijskog područja; mr. sc. Manon Giron, Hrvatska pedagoška misao u našoj historiografiji; dr. sc. Bosiljka Janjatovic, Hrvatska historiografija izmedu dva svjetska rata; dr. sc. Franjo Emanuel Hoško, Hrvatska crkvena historiografija o jansenizmU; dr. sc. Nenad
657
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
Vekarič (Dubrovnik), Hrvatska historiografija o Dubrovniku - petnaest godina poslije; mr. sc. Darinko Munič, Začeti riječke talijanske historiograflje, Maja Polic, Mirjana Gross kao povjesničarka historiograflje, dr. sc. Davor Mandič (Pula), Istra u historiografskome europskome kontekstu (XX. stolječe), te mr. sc. Budislav Vukas, ml. (Rijeka) (u okviru sekcije Pravna povijest: "Hrvatski državnopravni i pravni sustav i evropsko okruženje") Europska zajednica i konfederacija u vremenu poče-taka internacionalizacije jugoslavenske krize - posljednji pokušaj spašavanja jugo-slavenske zajednice.
Godina X., sv. 1., 2005.1 ovoga puta na početak uvrštena je rubrika RASPRAVE I ČLANCI, a započinje opsežnijim radom akademika Petra Strčiča, posvečenoga povjesničaru i svečeniku po vokaciji, koji je kao predmet svojega znanstvenoga istraživanja uzeo upravo svoj rodni otok Krk, ali i šire područje Kvarnerskoga pri-moija. Naslov rada je Kanonik Möns. Mihovil Bolonič i povijest o. Krka. Taj je Krčanin, izmedu ostaloga, bio i tajnik Krčke biskupije. Po prvi puta na stranicama ovoga časopisa nalazi se scenarij za jedan igrano-dokumentarni film, koji je posvečen jednome od najznačajnijih osoba koje je kvarnersko-primorsko područje dalo,
-
ranic - čovjek od kamena. Autori su Bernardin Modric i Goran Ježič (Rijeka). Dr. sc.
-
skome primorju 1942., obradila je izvore u Arhivu HAZU u Zagrebu vezane uz Židove s područja kvislinške NDH, koji su se spasili bijegom u Dalmaciju i Kvar-nersko primorje, u to doba okupiranima od Kr. Italije. Dokumenti, izvorno na talijanskome jeziku, objavljeni su u hrvatskome prijevodu, u sažetome obliku. Slijedi članak Mladena Loliča (Rijeka), Baščani na njemačkome hrodu "Wilhelm Gustloff' 1945. u službi Reicha nisu bili dragovoljci, koji demantira tvrdnje Günthera Grassa, njemačkoga dobitnika Nobelove nagrade za književnost, da su članovi posade toga trgovačkog broda hrvatske nacionalnosti iz Baške na o. Krku, dobrovoljno sudjelo-vali u njemačko-nacističkim aktivnostima tijekom Drugoga svjetskog rata.
Cjelina PRIKAZI, OSVRTI, BILJEŠKE satkana je od slijedečih priloga: P.
-
-
Ijanju zbornika u čast mons. dr. sc. Mile Bogoviča, biskupa Gospičko - senjskoga, u
-
i
Zagreb i Hrvatska u Titovo doba, Zbornik radova Saveza društava Hrvatske "Josip
dr.
sc. Vesna Bauer-Munič, Mirjana Sanader, Antički gradovi u Hrvatskoj, Školska knjiga, Zagreb, 2001., 150 str.; prof. dr. sc. Irvin Lukežič, Dva zanimljiva priloga u Bakarskom zborniku, br. 9, Bakar, 2005.; Andrea Roknič, Želj ko Bartulovič, Sušak 1919.-1947., Adamič; Državni arhiv Rijeka; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci,
658
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
Rijeka, 2004, 647. str.; Sveučilište u Rijeci, Rektorat Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2004, 359. str.; Izložba Črna noč je šapica! a,, Umjetnički paviljon "Juraj Šporer", Opatija, 2005. i
1941. do 1943, Muzej grada Rijeke, 2005.; Maja Polic, Zbornik Kastavštine, XIII.,
i
Milivoj Čop, 150 godina života i rada Osnovne škole Hreljin, Hreljin, 2003.
Prije več standardne rubrike UPUTE SURADNICIMA ČASOPISA RIJEKA Lju-bomira Petroviča, uvršteno je izvješče mr. sc. Darinka Muniča, o proslavi 60. ob-ljetnice Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, s osvrtom na ključne trenutke i pojedince koji su obilježili različita razdoblja života Zavoda. Izvješče je dopunjeno preslikama pristiglih čestitaka zagrebačkoga nadbiskupa, kardinala Josipa Bozaniča i gradonačelnika Rijeke, mr. sc. Vojka Obersnela, kao i fotografijama sa svečanosti.
Godina X., sv. 2., 2005. Svojevrsni jubilanti svezak, započet je člankom mr. sc.
; autor se osvrnuo na dosada objavljene priloge, te probleme koje su njima bili otvoreni, ili riješeni, zatim na sadržaje u teritorijalnome rasponu od lokalne riječke, do šire povijesti, kao i brojne discipline njima pokrivene. Iz čitave lepeze do sada objavljenih radova, odabrao je, prema svome nahodenju, one najznačajnije. Poglavlje AKADEMIKU LUJI MAR-GETIČU, PRVOMU POČASNOM ČLANU POVIJESNOGA DRUŠTVA RIJEKA, U ČAST 85. RODENDANA, otvara Uvodno slovo župana Primorsko-goranske županije Zlatka Komadine, posvečeno ovome eminentnom znanstveniku Zapadne Hrvatske. Slijedi prigodni govor riječkoga gradonačelnika mr. sc. Vojka Obersnela, Sretan Vam 85. rodendan gospodine akademiče Lujo Margetiču Cjeloviti osvrt na Život i djelo akademika Luje Margetiča, pravnika grobničko-bakaračkoga podrijetla, nekoč djelatnika privrednih poduzeča te državnih i gradskih institucija, a potom i docenta, izvanrednoga te redovitoga profesora i znanstvenoga savjetnika riječkoga Pravnog fakulteta, u miru, s detaljnijim osvrtom na njegove znanstvene napore i vrijedne spoznajne rezultate kojima je hrvatska znanost obogačena, kao i brojne životne segmente koji su ga kao znanstvenika oblikovali, dao je akademik Petar
Bibliografiju
akademika Luje Margetiča (od 1962. do 2005.); tu je respektabilna brojka od 455 radova - knjiga, škripata i rasprava, članaka, ocjena, prikaza i intervjua. Rad dvoje autora, prof. dr. sc. Mirjane Matijevič Sokol (Zagreb) i akademika P. Strčiča,
, temelji se na dokumentu pisanome latinskim jezikom; autori donose prijepis te prijevod na hrvatski jezik s komentarima. Članak Akademik Lujo Margetič i krstjani Crkve bosanske akademika Franje Šanjeka, osvrt je na Margetičevu študiju Neka pitanja abjuracije iz 1203. godine, u kojoj je dao svoje videnje heterodoksnosti bosansko-humskih krstjana, počevši od njegovih temelja, preko utjecaja kojima je stolječima bilo izloženo. Prof. dr. sc. Franjo Emanuel
659
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
Hoško (Rijeka), Akademik Margetič prosučtuje zapise o početcima Marijina svetišta na Trsatu
nome objašnjenju. Značaj djela prof. Margetiča pri istraživanju i filološkoj analizi srednjovjekovnih pravnih izvora - dokumenata, statuta i urbara, istaknula je mr. sc. Sanja Holjevac,	-
. 900 godina
-
demika Luje Margetiča), donosi osvrt na znanstveno krucijalne prinose L. Margetiča pri interpretaciji ovoga za Hrvate iznimno značajnoga kamenog dokumenta. Baš-čanskom pločom u dvjema knjigama L. Margetiča - O Baščanskoj ploči (1997.) i Baščanska ploča (2000.) te raspravi Neka pitanja iz stanje povijesti Sjevernog Jadrana
.
Ostali članci ovoga poglavlja predstavljaju takoder značajne priloge hrvatskoj znanosti uopče. Prvi po redu, Prilog o političkim, gospodarskim i društvenim odnosima Hrvatske u XIX. stolječu s posebnim osvrtom na djelo Frana Vrbaniča, pripada prof. dr. sc. Slobodanu Kašteli (Zagreb). Vrbanič, prema autoru, "pravnik po izobrazbi, ekonomist po vokaciji i političar po uvjerenju", tijekom XIX. st. obogatio je našu znanost brojnim statističkim i demografskim istraživanjima, a neke od njih naveo je i sam autor, izrazivši negodovanje zbog premale pažnje i zapostavljanja vrijednih i reprezentativnih radova akademika Vrbaniča u djelima znanstvenika XX. stolječa.
Ekonomska znanost i gospodarska povijest danas
ekonomskim znanostima, koji se u pojedinim gospodarstvima može točno odrediti pračenjem brutodomačeg proizvoda, kao i njegovim elementima, te prikazom kre-tanja u Hrvatskoj. Nužnost radikalne promjene ekonomske politike dr. sc. Gordana Družica (Zagreb), kritički je prikaz stanja domačega gospodarstva, počevši od 1990. godine. Dr. Družic ukazuje na razvojni smjer kojim bi trebala iči ekonomska politika,
Prilog
za biografiju dr. Marijana Cukara, poglavara Kotara Volosko - Opatija i Sušak, koristeči se gradom Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, govori o ovome Za-draninu, višem upravnom činovniku, financijskome stručnjaku, u nekoliko navrata i kotarskome predstojniku te članu delegacija koje su imale zadatak riješiti brojna
Hrvatska
područja u III. Reichu, govori o Istri, Kvarnerskome primorju, Rijeci, Gorskome kotaru te o dijelovima anektiranima od strane Kr. Italije nakon Rimskih ugovora s kvislinškom NDH 1941., kao i onima koji su se pod njemačkim okupatorom našli od listopada 1943. do svibnja 1945. godine, a, takoder, i do danas otvorenome pitanju pravnoga statusa i načinu provodenja vlasti na spomenutim područjima.
660
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
Rubrika PRIKAZI, OSVRTI, BILJEŠKE djelomično je posvečena akademiku Luji Margetiču: Maja Polic piše: Počasni doktori SveučiliSta u Rijeci. Doctores honores causa - akademik Lujo Margetič, akademik Milan Moguš. Republika Hrvatska, U Rijeci, 8. prosinca 1995. Slijede dr. sc. Tihomira Mršič, Lujo Margetič, Krsni list hrvatske države (Trpimirova darovnica) i medunarodni položaj hrvatske države narodnih vladara, Starine, 62., Zagreb, 2004., str. 1-42; Lujo Margetič, Odnosi Hrvata i Madara u ranije doba (u povodu 900. obljetnice hrvatskog priznanja ugarskog kralja Kolomana za hrvatskog kralja), Starine, 63., Zagreb, 2005., str. 190.; mr. sc. Branko Kukurin (Kastav), Jedan prilog Luje Margetiča o povijesti viso-koškolske nastave u Rijeci; mr. sc. Darinko Munič, Zanimljiv i korist an vodič Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, 2004., 80. str. i Moščenički zbornik, godina L, broj 1., Moščenice, 2004. i
.
Cjelina IZ ČASOPISA donosi članak Ljubomira Petroviča, Popis radova u časopisu / zborniku Rijeka od godine L do godine X. Navedeni svezak zatvara odjeljak UPUTE SURADNICIMA ČASOPISA RIJEKA.
Godina XI., sv. 1., 2006. Riječ je o bibliografiji prvih dvadeset svezaka/deset godišta časopisa, točnije od god. I., sv. 1. i 2./1994. do god. X., sv. 1. i 2./2005.
Uvoda u bibliografiju
Popis
autorica i autora radova, Popis bibliografskih jedinica, Sažeci na stranim jezic ima i Pregled sadržaja objavljenih radova po godinama izdanja i svescima Slijede sažeci
Kazalo imena te
Kazalo mjesta. Časopis Rijeka u dvadeset svezaka ima 370 objavljenih jedinica, ukupno 85 autora.
Godina XI., sv. 2., 2006. Ovaj i iduči svezak, posvečeni su sedamdesetoj ob-ljetnici života glavnoga urednika edicije, akademika P. Strčiča. Urednici su dr. sc. Mihael Sobolevski, mr. sc. Darinko Munič i Ljubomir Petrovič. O brojnim segmen-tima njegova djelovanja pišu poznati domači i strani znanstveni i stručni djelatnici te prijatelji. Svi se slažu napose u ocjeni daje akademik vrstan stručnjak na području historiografije te vršni znanstveni kritičar. Večina autora istaknula je njegovo otkri-vanje do tada nepozntih činjenica, zahvaljujuči kojima je omogučio reinterpretaciju, vrednovanje i raščlambu čije su odrednice znanstveno utemeljene te kao takve predstavljaj u važan doprinos razvoju povijesne struke. Nakon Proslova urednika ovoga broja, mr. sc. Darinka Muniča, slijedi rubrika ČLANCI sa slijedečim sadržajima: mr. sc. Darinko Munič, Životopis i popis knjiga akademika Petra Strčiča, kojemu je polazište kratka biografija P. Strčiča, s podacima o obitelji, školovanju, službi, od-nosno stalnome i vanjskome suradništvu, zatim, akademikova znanstvena i znanst-veno-edukativna djelatnost, društveno-stručni rad, odjeci, nagrade i priznanja te popis knjiga i uži izbor literature o akademiku. Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša (Pula),
661
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
Od hodulske zavičajne odskočnice do historiograflje sveopčega - Kroki-portret Petra Strčiča, hrvatskoga povjesničara o 70. godini života, progovara o spletu okol-nosti i svojih promišljanja o akademikovoj obljetnici, njegovu sječanju na dane u Akademiji, curriculumu povjesničara Strčiča te habitatu izražena akademikova bodulskog identiteta, uz osvrt na njegov opus u rasponu od povjesničara istraživača do angažiranoga povjesničara zapadnohrvatskoga geopolitičkog kruga. Članak sta-novnice Krasa, Radmile Borovič (Kras, otok Krk), Akademik Petar Strčič - naš Krasan, sused, prijatelj, Bodul napisan je čakavštinom toga akademikova rodnoga sela, tzv. čokavicom, a sadrži i akcentuaciju te popis manje poznatih rijeci odnosno
hrvatskih i talijanskih izvedenica u tome čokavskome govoru Krasa. Članak aka-
-
teljsku suradnju s akademikom Petrom Strčičem, osvrt je na njihovu četrdeseto-godišnju plodnu suradnju; autor daje visoku ocjenu Stričeva povjesničarskog i orga-nizatorskog značaja, te nesebičnoga čovjeka i velikoga humanista. O suradnji sa Strčičem piše i akademik Lujo Margetič, Moja suradnja s akademikom Petrom Strčičem, i to u praksi, točnije, o njihovoj suradnji na trima knjigama, u više zbornika i uopče na brojnim poljima. O istoj temi govor je u članku O suradnji s akademikom Petrom Strčičem dr. sc. Bosiljke Janjatovič, akademikove fakultetske kolegice, kas-nije bliske suradnice i koautorice brojnih radova. Slijede članci akademikovih zaposlenika u nekoliko visokih državnih ustanova. Tako mr. sc. Ružica Kolarevič-Kovačič (Zagreb) daje članak Petar Strčič kao direktor Arhiva Hrvatske u Zagrebu (1980.-1990.), dr. sc. Tatjana Paič-Vukič (Zagreb), Akademik Petar Strčič kao upravitelj Arhiva HAZU, mr. sc. Darinko Munič, Akademik Petar Strčič - voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, doc. dr. sc. Vesna Munič,
.
Slijede članci vezani uz njegovo čelništvo u nekoliko društava i udruga, te djelat-nošču vezanom uz fakultetske dužnosti. Tu su radovi prof. dr. sc. Ive Goldsteina (Zagreb), Društvo za hrvatsku povjesnicu / Savez povijesnih društava Hrvatske za
Rad Povijes-
noga društva Rijeka - Rijeka za predsjedanja akademika Petra Strčiča, Milana Radiča, dr. med. (Malinska, otok Krk), Akademik Petar Strčič - suosnivatelj Povijesnoga društva otoka Krka (1969.), glavni urednik "Krčkoga zbornika" (od 1970, sv. 1.-54.) i "Posebnih izdanja" (od 1971., sv. 1.-45.), mr. sc. Branka Ku-kurina,
doba predsjednikovanja akademika Petra Strčiča te Maje Polic, Akademik Petar Strčič kao fakultetski profesor i znanstveni mentor. Svezak sadrži i nekoliko akademikovih fotografija snimljenih u različitim prigodama.
Godina XI., sv. 3., 2006. U rubrici ČLANCI prvi je po redu onaj prof. dr. sc. fra Bonaventure Dude (Zagreb), Selo Kras na otoku Krku - rodno mjesto akademika Petra Strčiča, koji daje pregled povijesti Krasa, s osvrtom na nekoliko priloga o tome
662
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
mjestu, koje je u koautorstvu napisao upravo Krasanin P. Strčič. Prof. Duda je podrijetlom iz toga krčkog sela. Članak prof. dr. sc. fra Franje Emanuela Hoška, Život i djelo akademika Petra Strčiča, za objavljivanje je prireden govor u okviru svečane akademije u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskoga u Krasu, u čast aka-
Prispevek akademika
dr. Petra Strčiča razvoju slovenske znanstvene dejavnosti, piše, medu ostalim, o suradnji s akademikom te o njegovoj prisutnosti na slovenskim znanstvenim skupovima, člancima objavljenim u slovenskim znanstvenim edicijama, poput Acta Histriae i Annales, kao i o tome da je P. Strčič bio i prvi službeni ocjenitelj dodiplomskoga študija Fakulteta za humanistične študije Univerze u Kopru i triju
"bolonjskih" studijskih programa iste Univerze. Dr. sc. Anton Bozanič (Mali Lošinj),
,
pozabavio se dijelom bogatoga opusa P. Srčiča vezanoga za taj dio Kvarnerskoga primorja, i to od prvih temeljitih sinteza o njihovoj povijesti, znanstvenih i stručnih članaka do članaka u kojima popularizira povijest otoka. Analizu akademikovih
Pro. Akademik
Nikša Stančič (Zagreb), Hrvatski preporodni pokret u Istri i na Kvarnerskim otocima
,
govori o doktorskome radu P. Strčiča, čiji je sadržaj u cijelosti posvečen dijelu prvoga naraštaja hrvatskih preporoditelja na čelu s dr. Jurjom Dobrilom, u najza-padnijemu dijelu hrvatskoga nacionalnog korpusa tada pod snažnim pritiskom vladaj učega, tankog talijansko-talijanaškoga sloja i austijsko-njemačkih viših vlasti. O akademikovu pristupu istarskoj povijesti izmedu dva rata, točnije, o počecima okupacije toga područja od Kr. Italije i medunarodnopravnim potvrdama toga zapo-sjedanja, o nasiljima državnih tijela i fašista nad apsolutnom večinom pučanstva, tj. Hrvatima (i Slovencima na sjeveru Istre), antifašističkome otporu i si. govori prof. dr.
.
Radovima P. Strčiča o Drugome svjetskom ratu, napose na prostoru Zapadne Hrvatske, s posebnim osvrtom na pojedine ličnosti i njihovu ulogu u okviru povijesnih
pojava koje obilježavaju spomenuto vrijeme pozabavio se dr. sc. Davor Mandič, u
-
tom na istraživanja u sveži s NOB-om u kontekstu povijesnih zbivanja tijekom II. svjetskog rata). Dr. Strčič bavio se i generalnim sekretarom KPJ, potonjim pred-sjednikom SKJ, vrhovnim zapovjednikom oružanih snaga nove Jugoslavije Josipom
Akademik Petar Strčič o Josipu Brozu Titu. O suradnji P. Strčiča i Opčine Klana na području znanosti i kulture, napose osnutka Društva za povijesnicu Klana, Katedre Čakavskoga sabora i manifestacije "Dani Matka Laginje" piše Ivan Šnajdar (Klana), Akademik Petar Strčič i Klana. Još jednim segmentom svestranoga znanstvenog i
663
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
stručnog istraživanja P. Strčiča, kojemu je posvetio i dio svojega zaposleničkoga radnog vijeka pozabavila se dr. sc. Tihomira Mršič, Pomočne povijesne znanosti i arhivska služba - osnovica djela akademika Petra Strčiča. Zatim, O arheografskim prilozima akademika Petra Strčiča, s pregledom objavljenih knjiga odnosno posebnih izdanja u kojima je tiskao arhivsku gradu te izvora koje je objavio u člancima, zbornicima i časopisima pisala je Andrea Roknič. O hrvatskim krščanskim temama, odnosno hrvatskoj crkvenoj povijesti kao još jednoj sastavici akademikovih istraživanja kroz četiri cjeline - Crkva u političkim, društvenim i kulturnim zbivanjima, pregledi crkvenoga života i djelovanja, povijest ustanova i biografski prikazi, govori prof. dr. sc. fra Franje Emanuela Hoška, Hrvatske krščanske teme u djelu akademika Petra Strčiča. Na radove P. Strčiča usmjerene na stariju nacionalnu povijest i sa-držaje koji su vezani uz njegov uži zavičaj, otok Krk, konkretno, na glagoljicu kao stanoviti unikat i posebnost unutar europskih i svjetskih pojava, ukazao je mr. sc. Darko Dekovič, Glagoljica u radovima Petra Strčiča. Članak Strčičev leksikografski prinos dr. sc. Trpimira Macana (Zagreb) govori o pregledu suradnje P. Strčiča u enci-klopedijskim i leksikonskim izdanjima Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža", u Hrvatskome leksikonu i Primorskome slovenskom biografskom leksikonu zaključcima dijela ocjenjivača i prikazivača historiografskih knjiga, študija i članaka što ih je akademik objavljivao od 60-ih god. XIX. st. do najnovijega vremena poza-bavio se mr. sc. Elvis Orbanič (Žminj), Prikaz ocjena historiografskih radova akademika Petra Strčiča. Na kraju, u rubrici IZVJEŠČE, Maja Polič govori o tome Što je akademik Petar Strčič učinio na znanstvenome i stručnome polju u svojoj
.
Godina XII., sv. 1., 2007. Poglavlje RASPRAVE I ČLANCI otvara Luka Nekič (Rijeka), radom Vjekoslav Vičevič i hrvatska zrakoplovna legija NDH na istočnome bojištu 1941.-1945. Riječ je o pomoči koju je kvislinška Nezavisna Država Hrvatska poslala Wermachtu u pohodu na SSSR, u operaciji Barbarossa. Jedan od prvih za-
Gospodarska
situacija u Opčini Rijeka 1970.-1972. godine mr. sc. Andree Roknič. Autorica se posebno osvrnula na osnovne pokazatelje gospodarskoga razvoja po područjima i djelatnostima od največe važnosti za Opčinu Rijeka: industrija, promet, trgovina, ugostiteljstvo i turizam. Pregled povijest riječke upravne zajednice od početka XV. do prve polovice XVI. st. daje Ozren Kosanovič, Komuna na razmedu velikih sila. Prilog proučavanju povijesti Rijeke od početaka XV. st. do 1527. godine. Tadašnja Rijeka nalazila se u rukama Habsburgovaca, koji su je u to doba nastojali snažnije integrirati sa svojim nasljednim zemljama te je tako osigurati kao svoju krajnju upo-rišnu točku na Kvarnerskome primorju. Ovaj svezak donosi i poglavlje HISTO-RIOGRAFI O HISTORIOGRAFIMA, a započinje prilogom akademika Luje Margetiča, Miho Barada i Vinodolski zakon (1288.). Istaknuti su najvažniji dogadaji u životu toga svečenika i znamenitoga sveučilišnog profesora povijesti, kao i temeljna
664
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
stajališta njegova rada Hrvatski vlasteoski feudalizam (1952.), u kojemu obraduje problematiku hrvatskoga društva s osobitim obzirom na znameniti Vinodolski zakon.
, posebnu pozornost
posvečuje istraživačkoj djelatnosti riječke sveučilišne profesorice, te njezinoj obradi povjesne grade i znanstvenoj interpretaciji povijesne problematike područja Rijeke, Istre i Kvarnerskog primorja s otocima. Dr. sc. V. Bauer Munič objavila je i članak Prošlost i iščitavanje povijesti u radovima dr. sc. Radmile Matejčič, u kojemu je izložila povijesnu odrednicu znanstvene djelatnosti te takoder riječke sveučilišne profesorice, a govori o njezinim monografskim djelima i znanstveno-stručnim člancima iz kojih se može razabrati niz povijesnih odrednica cijele Zapadne Hrvatske. U članku Neki priloži Danila Klena o povijesti Istre XVI.-XVIII. stolječa, prof. dr. sc. Slavena Bertoša osvrče se na veči broj radova o Istri, a posebno su istaknuti oni, tematski vezani za Barban i Barbanštinu, grožnjanski statut, galije i galijote mletačku vladavinu Istrom itd. Historiografskim djelom Maksa Peloze, povjesničarom i teologom, istraživačem crkvene povijsti, paleografije, arhivistike i diplomatike, pozabavio se prof. dr. sc. Franjo Emanuel Hoško.
Slijede PRIKAZI, OSVRTI i BILJEŠKE. Tako dr. sc. Ivica Zvonar daje članak Zapadna Hrvatska u Zborniku Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; dr. sc. Ivan Jurišič (Zagreb), Dragutin Pavličevič, Povijest Hrvatske, Zagreb, 2007., 638 str.; Milan Rado-ševič (Pula), Maurizio Levak, Slaveni vojvode Ivana, Leykam international, d. o.o. Zagreb-SveučiliSte Jurja Dobrile u Puli, Zagreb, 2007., 143 str.; dr. sc. Tatjana Paič-Vukič, Turška kuča - Časa Turca u Rijeci, Rijeka, 2007., 133 str.; Milan Radoševič,
; Maja
Cutič-Gorup (Rijeka), Znanstveni kolokvij Župa sv. Ane Volsko o 160. obljetnici postojanja, Volosko, 20. rujna 2007.; mr. sc. Andrea Roknič, Znanstveni skup Pariška mirovna konferencija i Ugovor o miru s Italijom (1946.-47.), HAZU i SAZU, Zagreb, 7. i 8. prosinca 2007.; Maja Cutič-Gorup, Ivo Rendič Miočevič, Učenik -
.
Na kraju se nalazi poglavlje IZVJEŠTAJ, s Izvještajem o radu Povijesnoga društva Rijeka za 2006. godinu Ljubomira Petroviča.
Godina XII., sv. 2., 2007. Rubrika RASPRAVE I ČLANCI započinje Mussoli-nijevim logorima. U povodu novih rezultata istraživanja talijanskoga povijesničara Carla Spartaca Capogreca autora mr. sc. Maria Dagostina (Rijeka). Članak je vezan uz istoimenu knjigu talijanskoga sveučilišnog profesora i znanstvenika, jednoga od
Slovenskome
družtvu na Reki u Riečkom novom listu od 1909. do 1913. godine pisala je Barbara Riman (Rijeka). Autorica obraduje bogatu kulturnu i ostalu djelatnost Slovenaca u tadašnjoj Rijeci početkom XX. stolječa, preko uvida u novinske članke, obavijesti, preglede, izvještaje i kritike sa sadržajem o Slovenskome društvu, kao i bibliografiju
665
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
svih članaka. Zatim, Barbara Riman i Kristina Riman (Rijeka) pišu o Djelovanju slovenskoga doma KPD "Bazovica" u Rijeci, osnovanoga 1947., kada se tadašnja Rijeka sjedinila sa susjednim gradom Sušakom. Navedeno Društvo koje okuplja slovensko stanovništvo nastanjeno u Rijeci, dalo je niz plodnih rezultata na raznim kulturnim i umjetničkim područjima u i van Rijeke. Dr. sc. Tihomira Mršič obraduje Dobrinjske koznoce, odnosno krunicu u Dobrinjštini na o. Krku, koja je na hrvat-skome jezičnom prostoru prisutna od njezine pojave u katoličkome i istočnom krščanstvu, na početku u samostanima, a potom i medu laicima. Obradena je i terminologija krunice u hrvatskome jeziku, a treba reči kako je več dr. Valentin Pu-
koznoce
čila je kako je moljenje ponavljanjem možda moglo postojati i u pretkrščansko vijeme. O Folklornoj i etnografskoj gradi otoka Krka u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (S osvrtom na suradnike istraživače) piše mr. sc. Koraljka Kuzman (Zagreb). Njezina su istraživanja nastala kao rezultat terenskih i znanstvenih istraživanja, koja su provodili djelatnici spomenutoga Instituta, te na temelju zapisa samih Krčana. U prilogu članka nalazi se i popis grade pohranjene u Institutu. Prof. dr. sc. Božena Vranješ Šoljan (Zagreb), Odnos velikih sila prema Istri u Prvome svjetskom ratu, analizirala je europsku političku scenu, kraj razdoblja ravnoteže izmedu velikih sila, njihov odnos prema manjinskim narodima te posljedice tajnoga Londonskog ugovora Antante i Italije, kao i njegovo odražavanje u Istri.
Zaka-
rijin Praputnjak u novijoj nastavi povijesti
ka), koji raspravlja o odgojnim ciljevima, značenju zavičajne povijesti i restruktu-riranju nastave povijesti u smislu interdisciplinarne povijesne antropologije, na pri-mjeru Kvarnera i gorske Dalmacije za što je dio materijala dobio didaktičkom obra-dom Zakarijine monografije. Slijedi dr. sc. Anton Bozanič, Giambattista Cubich, liječnik i pisac o krčkoj povijesti, koji je obradio Cubicheve liječničke napise vezane za otok Krk, te dvije knjige o povijesti Krka, koje je napisao pred kraj svojega života.
Rubrika PRIKAZI, OSVRTI, BILJEŠKE sadrži tekstove: prof. dr. sc. Katice
-
vanskoga iz Krasa (Dobrinjština, o. Krk) (1666.-1669.) 1742.-1808., sv. 2, talijanski rukopis, autora Snježane Marije Marčec, Slavena Bertoše i Petra Strčiča, mr. sc. Darka Dekoviča, Predstavljanje knjige Bratovštinska knjiga Sv. Antuna Padovan-skoga iz Krasa - II. svezak. U Krasu, u nedjelju, 5. kolovoza 2007. Izlaganje Darka Dekoviča (U 10,00 sveta misa u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskoga u Krasu, a u 11,00 predstavljanje kniige). Tu su i tekstovi Ozrena Kosanoviča, Boris Olujič, Povijest japoda - pristup, Zagreb, 2007:, Milana Radoševiča, Sacerdotes, iudices, notar i i.,,: posrednici medu društvenim strukturama, 2. Istraski povijesni biennale,
sv. 2., Zbornik radova s medunarodnoga znanstvenog skupa, glavni urednik Neven
-
666
PROČ1LA IN OCENE / RELAZIONI E RECENSIONI / REPORTS AND REVIEWS, 639-674
manističke znanosti - Pucko otvoreno učilište Poreč, Zavičajni muzej Poreštine, Poreč, 2007., 242 str. i Iz povijesti pulske luke, Zbornik radova, glavni urednik
.
Rubrika IZVJEŠTAJ donosi prilog o Četiri izdanja u povodu 70. ohljetnice života našega glavnog urednika, autorice Maje Polic, a na kraj su uvrštene UPUTE SU-RADNICIMA ČASOPISA RIJEKA.
Stranice časopisa Rijeka ispisali su, kao što je vidljivo, najeminentniji hrvatski znanstvenici, a možemo susresti i pojedine strane znanstvenike. Prigoda je dana i mladima, koji tek traže svoju afirmaciju u znanstvenome svijetu, što svakako treba pohvaliti. To je bez sumnje bio razlog polučivanja višestrukoga uspjeha: otkriveni su novi, brojni segmenti lokalne riječke prvenstveno političke, zatim gospodarske, vojne, crkvene, umjetničke povijesti, a ima i priloga iz drugih znanosti - pedagogije, demografije, kao i iz pomočnih povijesnih znanosti - genealogije, heraldike, ono-masiologije itd. Uočljivo je i njegovanje kritike, pa su tako objavljene i brojne ocjene i prikazi. Pored toga, održala se i visoka znanstvena te stručna razina. Uredništvo je tome od samih početaka i stremilo. Ovakve iznimno plodonosne rezultate i dalje priželjkujemo.
Branko Reisp: ZGODBE IN PODOBE IZ NAŠE PRETEKLOSTI.
Ljubljana, Društvo Slovenska matica, 2008, 198 str.
Knjiga Branka Reispa Zgodbe in podobe iz naše preteklosti je delo, prežeto z duhom domoznanstva. Že sam naslov daje slutiti, da pred nami ni strokovna študija kakšnega specifičnega zgodovinskega problema ali obdobja, ampak kompilacija opisov izbranih zgodovinskih dogodkov, oseb ali obdobij, po avtorjevem mnenju pomembnih za "našo", slovensko, zgodovino. Predstavljene teme, kot so kmečki upori, bitka pri Sisku leta 1593, Janez Vajkard Valvasor in Ilirske province, so "klasična" vprašanja slovenskega zgodovinopisja. V tem oziru avtor tudi ne prezentira nikakršnih novih zgodovinopisnih ugotovitev. Duh domoznanstva je očiten že v prvi od šestih "zgodb", v poglavju o velikih slovenskih kmečkih puntih. Avtor v deskriptivni maniri sintetično predstavi vse najpomembnejše kmečke upore, ki so se zgodili na slovenskem ozemlju od 15. do 18. stoletja. Opisi uporov so pretežno nezanimivi, kajti avtor v duhu Fachgeschichte našteva posamezne kmečke upore, njihov začetek, razvoj in konec. Tisto, kar poživi to sintetično navajanje dejstev, je pomen, ki ga avtor pripiše uporom. Tako že lahko takoj na začetku preberemo, da so "dolgotrajni in krvavi slovenski kmečki upori s svojimi viški v 16. stoletju, med največjimi tudi v evropskem merilu, so bili impresiven izraz vitalne energije slovenskega ljudstva in najvišji vzpon njegovih razvojnih sil" (Reisp, 2008, 7). Tudi v nadaljevanju poglavja
667