SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE -JUGOSLAVIJE Mesečni prilog „Sokolska prosveta" LfllS3>lf te,efo“ br°j 2177 » Račun poštanske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vraćaju ДЈајЦјДј ВГО J 49 lan. Čak i toliko originalan, da su mu to mnogi od njegovih savremenika prcdbacivali kao' veliku manu. U doba tvrdih i tesnih ovratnika te zapetih haljetaka, nosio je košulju sa mekim i otvorenim ovratnikom. U šezdesetim godinama prošlog stoleča nagovorio je svoju Ženu, da je dala otstriči pleteni- Kip NJ. Vis. Prestolonaslednika Petra, starešine našega Sokolstva, koji Je postavljen u novam domu Sokolskog društva Zagreb I; rad prof. Franje Kršinića II pokrajinski slel u Sarajevu Na Vidovdan 1934 ce, svoju kčerku Renatu nije dao krstiti, a u društvo uveo ju je malom posetnicom, na kojoj je bila napisana filozofska rečeniea: »Mislim, ovde sam!« Zato je i zamisao gradnje, koju je hteo da podigne, bila originalna. Pozvao je članstvo Sokola, da samo uredi zemljište i iskopa temelje za svoju vežbaonicu. Prvog dana ovog do-brovoljnog rada pozvao je i glazbu, koja je svirala rodoljubne pesme, a kao prvu, pesmu: »Naprej zastava Slave!«, sastavni deo današnje jugoslo-venske državne himne. Razume sc, da je na taj dan došla na gradilištc velika masa Pražana da vidi taj do onda još neviđeni prizor. Ovo je bio prvi primer sokolske radne dužnosti, a mo-guče i prvi spontani izražaj simpatija čeških Sokola jugoslovenskom narodu, koji je živeo onda podeljen na tri plemena u tri države. Unutrašnja i vanjska arhitektura ove gradnje pokazuje, da je i dr. Miroslav Tirš u projekat uložio mnogo, i to ne samo kao tclovcžbeni stručnjak, nego i kao velik prijatelj antike. Gradnja je napredovala za ono doba upravo rekordno, iako nije bila gradena iz betona i gvožda. jer to onda u gra-devinskoj tehnici nije bilo još po-znato. Ipak, ponosna zgrada stoji još i danas. Kroz prostorije zgrade, kojoj u 9 decembra o. g. ističe 70 go-otkada je podignuta, stupala jc is-torija sokolska. Odatle je 1865 krcnuo Figncrov sprovod, odatle je krcnuo i sprovod s lesom dr. Miroslava Tirša 19 godina kasnije, u tim prostorijama održana je prva prednjačka škola. tu su počela najpre da vežbaju sokolska deca u tečaju dr. Musila, tu su počele vežbati najpre Sokolice kao Telovež-beno društvo gospoda i gospojica, tu je uskrsnuo na skupštini 1895 sokolski prosvetni rad, tu je održan i poslednji VII sokolski sabor, koji je doneo važne odluke o programu sokolskog rada u novom dobu. odatle je prc dve godine krcnuo na svoj večni putv zaslužni naslednik Fignera starosta ČOS brat dr. Josip Šajner. D toj zgradi vladao je. svojom gvozdenom pesni-com dugogodišnji i zaslužni načelnik ČOS brat dr. Jindra Vanjiček — jed-nom rečju — nije bilo značajnijeg sokolskog dogadaja. koji se ne bi bio bar dotaknuo zidova ove istorijske zgrade. Odatle če u sobotu biti prenosen putem radia i prvi deo jubilar-nih svečanosti, na kojima če govoriti starosta Praškog Sokola br. dr. Jaroslav Urban, primator Velikoga Praga gradonačelnik brat dr. Baksa i starosta ČOS brat dr. Stanislav Bukovski. Pozdravi Savezu SKJ Povodom 1 decembra, našeg držav-nog i sokolskog praznika, Savez SKJ, pored mnogohrojnih čestitaka od Strane naših jedinica, primio jc i sledeče čestitke: ČESTITKE ČEŠKOSLOVAČKE OBCE SOKOLSKE Prag. — Verni vernima u brat-skom savezu slavimo s Vama praznik oslobođenja sa celim Sokolstvom. Starosta: Dr. Bukovski, s. r. ČESTITKA STAROSTE BRATA ZAMOJSKOG Varšava. — Na ovaj značajni dan sa svima sam Vama sa srcem! Starosta: Adam Zamojski, s. r. ČESTITKA SAVEZA RUSKOG SOKOLSTVA Prag. — Radosni smo što Vam možemo uputiti u ime Ruskog Sokolstva iskrene pozdrave j želje o 15-go-dišnjici oslobodenja Jugoslovenskog naroda i države. S bratskim pozdravima: Bud zdrav! Zdravo! Tajnik: Zam. starešine: H i t k o v , s. r. A. G. V i n i č u k, s. r. Sarajevo če u junu 1934 hiti sve-dok jedne retke nacionalne manifestacije kakve ovaj grad nije zapamtio od svoga postanka. Sokoli ovih kra-jeva prireduju taj dan veliki pokrajinski slet, koji čc biti: najvcea manifestacija Sokolstva našeg Juga. Taj slet ima "svoje veliko značenje i za Sokolstvo j za čitav ovaj patriotski kraj. Tim slctom če sarajevska Sokolska župa proslaviti 25-godišnjicu svog opstanka i slet čc biti jedna dostojanstvena apoteoza onih velikih pregala-štava i žrtava koje su Sokoli ovih kra-jeva uložili u vršenju svoje sokolske i patriotske dužnosti. Te žrtve niti su hile malenc niti neznatne. Sokolstvo ovih krajeva broji heroje i borbenike na svim onim mestima gde je trebalo dati žrtve za Slobodu i Ujedinjenjc. Pokrajinski slet na Vidovdan oživiče sečanja i pijetet na tc mnogobrojne sokolske žrtve. Medutim ovaj slet ima i šire nacionalno značenje, jer če se njime proslaviti i 20-godišnjica onoga velikog i istorijskog dana, kad jc u Sarajevu oglašen početak poslednje i velike borbe za slobodu. Stoga če na taj dan biti sa Sokolima sav narod ovih krajeva, koji je časno odužio dug prema Slobodi i Otadžbini. Pored pošte prošlosti i he roj ima Sokolima. .koja če napunjati uvek novim idealizmom nove sokolske generacije, ovaj slet če biti i revija novoga sokolskoga rada i izraz novog bude-nja sokolskog duha. Taj sarajevski slet čc biti sav u znaku novog Sokolstva, koje se probudilo na život baš u ovim krajevima i baš na ovom terenu pokazuje znakove neobične vitalnosti i otvara izglede na slavnu budučnost jugoslovenskog Sokolstva. Scesko Sokolstvo prvi put če da poklikne ovako snažno baš na ovom sarajevskom sle-tu. Veliko sokolsko delo na selu ovih krajeva videče se u svojoj veličini na ovom velikom sokolskom i narodnom skupu na Vidovdan 1934. Tim sletom če Sokolstvo odlučno i definitivno kročiti u novu eru, eru veličanstvenog zamaha na kulturnom podizanju sela i time cclog naroda. Ono če u toj eri biti putokaz i voda za sav narod, za sve njegove nevolje, za sva njegova duhovna stremljenja; ono čc postati uistinu vod cclog naroda i njegov duh če prodreti u sve manifestacije narod-nog života. Iči če se u susret jednoj sreenijoj sokolskoj Jugoslaviji. U torne je veliko značenje sara-jevskog sleta i za Sokolstvo i za jugo-slovcnski narod. Ta velika reč treba da se rekne na onom istom mestu na kome je prc dvadeset godina progovo-rila narodna stihijska volja za slobo-dom. 1 ne slučajno. Sarajevo, u svome spletu vera i plemena, najbliži centar onih krajeva gde se kovala naša narodna tradicija i gde je najžešče vrelo naše viteštvo, pozvano je da izvrši veliku ulogu u stvaranja naše nove Jugoslavije. Sarajevski slet če pokazati koliko je Sarajevo svesno tc svoje misije. A nosilac i izvršitelj te misije biče Sokoli, koji su u ovim krajevima več stali na čelo narodnog života da ga sutra povedu u lepšu i srečniju budučnost. Zbog te velike vizije, zbog tih ra-dosnih uzdanja zovemo Vas sve u naše istorijsko sokolsko Sarajevo! ншивнинвш Jesam li poslao pretplafu za sokolske llslove s Francuzi za odgodu medunarodnih fakmičenja u Budimpešti Kako Unija francuskih gimnasta prireduje na Duhove narodne godine u Dižonu svoj godišnji slet, dakle isto-ga dana kada se drže u Budimpešti i međunarodna takmičenja, to je učešče najboljih franc, gimnasta na takmiče-njima u Budimpešti postalo sada problematično. Zato jc vodstvo Unije od-lučilo da zamoli Medunarodnu gimna-stičku federaciju, da se takmičenja u Budimpešti odgode za nekoliko dana, kako bi sc time omogučilo da istima učestvuje i francuska vrsta. Do sada medutim ovo pitanje još nije rešeno, a pitanje je takoder, da li če takmiče-njima u Budimpešti učestvovati i fran-c u s k <' g i m n a s t i č a r k c. 70 godišnjica prve sokolane, koju Je Praškom Sokolu podigao Jlndržlh Figner Unutrašnji izgled prve sokolanc-, koju je Praškom Sokolu sagradio Jindržih Figner satova, pokazalo se je, da je Melipe-trova vežbaonica premalena i da ne odgovara potrebama te da samo koči daljnji razvoj i napredak novog društva. Več onda u prvim mesečima rada novog društva pokazala se je u pu-nom svetlu besprimerna požrtvovnost i skromnost prvog starešine Jindržiha Fignera. On je stoga sam našao i iznaj-mio za Sokol veču i udobniju dvora-nu u gostioni »Apolo« u Ječnoj ulici, i darovao društvu, zatajivši svoje ime, veliku sumu za nabavku najpotrebni-jih vežbačkih sprava. Praški Sokol proživeo je od godine 1862 do 1863 je-dan od najlepših perioda svog razvoja, ali nažalost morao je i ove prostorije da napusti, kada su kaludcrice kupile ceo kompleks kuča, a medu ovi-ma i onu u kojoj je bila i sokolska vežbaonica, osnovavši u ovim zgrada-ma kasnije svoju školu za devojke. Na taj način našao se je Praški Sokol na ulici, bez krova, baš u vreme svo£* punog razvoja i napretka. Kako medutim nije mogao da nade drugo mesto za vežbanje, bila je pretila opasnost da prestane radom. Sve veče dvorane u Pragu doduše nudene su Sokolu s veseljem na upotrebu, ali samo od pro-•cča do jeseni, dok za zimu, kada su ?e redale zabave jedna za drugom, koje su donosile lep prihod, nije niko nteo da iznajmi svoju dvoranu, jer Sokol nije mogao da plati toliki na-jam, koliko su donosile vlasnicima dvorana raznovrsne zabave i igranke. Postojala jc clakle alternativa — ili nači na koji god način odgovarajuču dvoranu ili prestati radom. Ali, na žalost, iznajmiti gde god kakvu dvoranu nije bilo moguče. U ovakovim okolnostima odlučio se je prvi starosta Sokola Jindržih Figner na jedan odvažan aii i neot-kloniv čin, da spasi opstanak društva. Pored ruševina starih šančeva Novog mesta, u bližini Žitnog tornja, kupio ji malu kučicu s velikom baštom, gde je odlučio da sebi sagradi skromnu stanbenu kuču, a u njoj za mili mu Sokol veliku vežbaonicu sa svim ureda-jem tadanjeg doba. Kako jc Figner te ma gde na svetu. To jc bila velika dvorana, razdeljena antičkim stupovi-ma na tri lade, unaokolo koje je u višini prvog sprata bila postavljena prostrana galerija. Dvorana bila je osvetljena plinom i grejana toplim vazduhom. U podrumu imala jc ure-dene garderobe s kupatilom i tušom; daklc sav komfor i najmoderniji ure-daj onog doba. U ovu veliku zgradu nije Figner uložio samo svoj dosta veliki imutak, več i sav kredit, koji jc uživao kao poznat i cenjen trgovac te kao ravnatelj čuvene osiguravajuče banke i ko-načno kao stručnjak u finansijskim pitanjima. Ova zgrada bila je iznajm-ljena Praškom Sokolu poti tako po-voljnim uvetima, da je to ličilo na kraljevski poklon. Praški Sokol imao je naime da plati Figneru jednu tre-činu od sakupljeno članarine, dok je dve trecine članarine mogao zadržati za sebe. U praksi to je značilo, da ako Sokol bude sakupio članarinu, da tada nečc ni platiti najma. Pri torne 1-igner je još prcuzeo na sebe i brigu da sam snosi trošak za greja-njc, osvetljenje i čiščenje, dakle drugim rccima: 1-igncr je sam izdržavao Sokola. Razumljivo je, da su sc zbog toga brzo pojavile i finansijske pote-škoćc, osobito kada je Figner bio po-goden velikim gubitcima i kada je iz-gubio svu svoju zaradu zbog krize osi-guiavajučih društava, čiji je bio generalni zastupnik za Čcšku več dugi niz godina. On je doduše bio postao i direktor Ceskc hipotekarne banke, ali u ono vreme ta je funkcija bila počasna i nchonorisana. Razumljivo jc dakle, da kada jc prerano umro, — 1865 tek u 44 godini života — nije ostavio ni-kakvog imutka, naprotiv, ^losta du-gova na zgradi, koju je podigao. Ali Fi^ncrova požrtvovnost nije ostala osamljen primer. Njegovi saradnici i članstvo Praškog Sokola sakupili su izmedu sebe potrebnu sumu, kupili kuču i time svome društvu za uvek obezbedili mogučnost rada. Jindržih Figner bio jc inicijativan i u sve mu što je poduzimao origina- Sutra, u sobotu dne 9 o. m. na-vršava se 70 godina otkada je predana svrsi prva sokolska vcžbaonica, podignuta žrtvama pojedine brače a najviše starešine Fignera. Ovo je bila prva društvena vežbaonica u nekadaš-njoj Austriji. Kada je godine 1862 bio osnovan Praški Sokol, kao prva sokolska jedinica, počeo je da vežba u četiri ode-ljcnja u vežbaonici u Panjskoj (Gos-podskoj) ulici, u kojoj je imao svoju telovežbačku školu Jan Malipetr, čiji su dači večinom sačinjavali ne sa-JTiO prvi sokolski prcdnjaeki zbor nego i također veči deo vežbača. Odmah u počeftku nakon nekoliko vežbačkih uvek i u svemu bio velikih poteza od-lučio se je za praškog arhitekta Ferda Ulmana, tada najčuvenijeg, koji jc na osnovu idejnih skioa i gradbenog programa dr. Miroslava Tirša izradio projekat, prema kome je zgrada i podignuta, a koja je i danas na čast ne samo ovoj trojici nego i čitavom češko-slovačkom narodu. Deo zgrade, koji je imao da služi stanbenim svrhama, bio je izgraden po uzoru engleskih i ame-ričkih porodičnih kuča onog doba: kuhinje u podrumu, saloni i blagovaonice u prizemlju, a spavaonice u prvom spratu. Vežbaonica pak bila jc u ono doba najlepša i praktičnija od sviju dvorana, koje su do onda hile podignu- (-• /LoVEH/Ko /oKoL/TrO Stručni savet COS Najviši organ češkeslovačkog Sokolstva za rešavanje stručnih pitanja, koja su do sada odvojeno rešavala muški i ženski prednjački zbor ČOS, je stručni savet ČOS. Ovome savetu pripada da raspravlja i zaključuje o sustavu i telovežbačkoj terminologiji, da odobrava obavezne priručnike za prednjačke škole, da predlaže obavez-na stručna književna pomagala za stručne knjižice prednjačkih zborovai slično. Pretsednik stručnog saveta je svaki načelnik ČOS, njegova zamenica pak je svaka načelnica ČOS. Sadanji stručni savet sačinjavaju članovi iz redova najboljih češkoslovaških sokol, radnika, i to: načelnik ČOS br. dr. Miroslav Klinger, načelnika ČOS sestra Marija Provaznikova, dalje bivša načelniea ČOS s. Milada Mala te sestre: Ružena Mahalova, Blažka Krži-žova, Sofija Girtlerova i Ema Zeman-kova, i braća: Tesarž, dr. Augustin Pehlat, František Erben, Bohuinil Havel, V. Pelelbauer. Ukupno savet broji 12 liga. Savet deluje prema posebno donufenom i odobrenem pravilniku, koji tapno odreduje sve funkcije poje-dinih njegovih planova. Priprava vrsie ČOS za meduna-rodna takmičenja u Budimpešti Kako je definitivno odlučeno da ČOS učestvuje na medunarodnim tak-mičenjima u Budimpešti u maju nare-dne godine s jednom takmičarskom vrstom, to je načelništvo ČOS odredilo za dan 14 januara izbirna takmi-čcnjai koja če se održati u Pragu u Tirševom domu, a na kojima če se izmedu do sada prijavljenih kandidata za takmičenje izabrati najbolji, koji če se zatim stalno i naročito pripravljati za pomenuta takmičenja u Budimpešti. Kroz ovo vreme medutim do-14 januara, do roka izbirnih takmiče-nja, svi prijavljeni kandidati za ova takmičenja temeljito se pripravljaju.— Ova pripravljanja vrše se na tri mesta, i to u Brnu, Pragu i Zvolenu, a počela su u nedelju 27 novembra te če se do izbirnih takmičenja održa-vati svake nedelje. U Pragu ove priprave vodi br. Josip Čada i František Erben, poznati takmičari i treneri, u Brnu pak načelnik Sokola I br. Zezu-la, a u Zvolenu br. Koutni. Medu kan-didatima za ova medunarodna takmičenja pominjemo, pored starije brače Hudeca, Veseloga, Leflera, Gajdoša i Tintjere, još i sledeče: Tobijaša i Vje-heta iz Mlade Boleslave, Hospodku iz Nem. Broda, Kolingera iz Roudnica, Baroha i Povišila iz Bubenča, Brazdu, Novotnoga, Tikala iz Vinograda, Be-nišeka iz Val. Meziržiči, Sahohilova iz Zlina, Komareka iz Napajedela, Na-stoupila i Sladečeka iz Bratislave, Aj-hlera iz Brna, Petračeka iz Banjške Bistrice te Hudeca M. i Severinija iz Zvolena. Priprave takmičarka ČOS za Budimpešto Pored muške takmičarske vrste, medunarodnim takmičenjima u Budimpešti učestvovače takoder i jedna ženska vrsta ČOS, koja je počela s pripremama za pomenuta takmičenja pre nekoliko dana. Ove priprave podeljene su tako, da najbolje vežbačice iz Češke vežbaju u Pragu pod vodstvom sestre Štjetkove, a one iz Moravske u Pržcrovu pod vodstvom sestre Peškove. Također i za ovu žen-sku vrstu održače se izbirna takmičenja, na kojima ec se definitivno formirati vrsta za Budimpeštu. Tirševib maraka prodano 150,000.000 Prošle Tirševe godine i za vreme IX svesokolskog sleta u Pragu češko-slovačka poštanska uprava bila je izdala naročite poštanske marke po 50 češkoslovačkih para te p 1, 2 i 3 češke. krune s Tirševim likom. U svemu bilo je izdano 150,000.000 komada maraka. Kako sada javljaju češkoslovaški listovi, sva je ta naklada maraka potpuno rasprodana, a što ujedno zna-či, da je za Tirševe poštanske marke vladalo veliko zanimanje. Posebni sokolski biografski lisi Svojedobno smo bili izvestili, da češkoslovaška sokolska društva drže u svojim rukama veeinu češkoslovaških kinematografa uopče, pa je več pre nekoliko godina kod čOs bio osnovan i posebni kinematografski ot-sek. koji je izdavao i svoje naročito glasilo, a koje je medutim prestalo da izlazi pre neko dve godine. Kako se je ipak pokazala potreba da sc nastavi izdavanjem toga lista, bio je donešen i zaključak u tom smislu, nakon koga je opet izišlo nekoliko brojeva ovog lista. Sada se pa^s namerava da se izda i poseban sokolski biografski ka-lendar za 1('34 godinu. Sokolske proslave 1 decembra 15 godlšnjlca Ufedlnfenia naše Sokolslvo proslavilo Je u celo) zemlji najsvečanije Kako je sa sokolskim domovima i vežbaomcama u češkoslovačkom Sokolstvu Češkoslovačko Sokolstvo ima da-nas oko 3.200 društava i četa, pa če naše čitaoec stoga zastaino zanimati, kako stoji češkoslovačko Sokolstvo u pogledu vežbaonica, a naročito pak, koliko češkoslovačkih društava ima svoj vlastiti krov. U nas, u Jugoslaviji, ima danas preko 2000 sokolskih jedinica, od kojih svoj vlastiti krov ima jedva jedna desetina. Češkoslovačko Sokolstvo medutim ima do sada u uporabi 900 sokolskih domova; u školskim vežbaonicama vežba 487 društava, u gostioničarskim prostorijama pak kao i po raznim salama i dvoranama vežba 1483 jedinice, a po ostalim prostorijama 117 jedinica. Bez ikakve vežbao-nice bilo je 110 društava, što je relativno prilično velik broj. Iz toga dakle vidimo, da ogromna večina, skoro 95% svih sokolskih društava, ima prostorijc za vežbanje. Naravno, kad bi se pri tome htelo da kritički oceni stanje svih vežbaonica, naime sa stručnog, higijenskog i drugog gledišta, bi se ta j postotak svakako znatno smanjio. — Ipak, i u tom pogledu stanje se je poslednjih godina znatno popravilo. Naj-slabije pak u ovom pogledu stoje mala pokrajinska društva, koja broje 50 do 100 pripadnika, a koja nemaju ni domova ni sredstava da bi ih u dogledno vreme mogle podignuti. Ova su društva stoga ponajviše upučena na razne gostioničke prostore, a što če-sto znatno preči pravilno delovanje društva iz mnogih razloga. Ipak, opče-nito uzevši, broj sokolskih domova u Češkoslovačkoj prilično je velik. Vidimo, da tamo ima jedna trečina društava več svoj vlastiti krov. Prema iska-zima statistike, svake godine podigne se novih 50—70 domova, pa se prema tome može očekivati, da če za 10 godina več svako drugo češkoslovačko društvo imati, svoj sokolski dom. Zanimljivo je znati takoder, koliko od tih sokolskih vežbaonica i domova otpada na pojedine češkoslovaške pokrajine. Najjače i najstarije Sokolstvo je u Češkoj, zatim sledi ono u Moravskoj i Šleskoj, a za ovima do-lazi ono u Slovačkoj i Potkarpatskoj Rusiji. U Češkoj, gde deluje 1912 društava, danas ima 544 sokolskih domova; u školama vežbaju 264 društva, u gostionicama 1023, po raznim drugim prostorijama 41, a bez vežbaonice su 53 društva. U Moravskoj i Šleskoj, gde deluje 1038 jedinica, bez vežbaonice ih je 41, a sokolski dom ima ih 397; po školama vežba 156 jedinica, po gostioničkim prostorijama 410; a u raznim prostorijama 43; 9 društava pak ima čak i po dve vežbaonice. U Slovačkoj, gde jc Sokolstvo počelo da deluje pred jedva dobrih 10 godina, postoji danas 146 društava, od kojih 32 imaju svoj vlastiti dom, a od ostalih vežbaju 44 u školskim vežbaonicama, 31 u gostionicama i 25 u drugim lokalima. * Glazbeni olsek ČOS Za glazbena stručna pitanja, uko-liko su ova u vezi s provadanjem so-kolskog uzgojnog programa, bio je pri pretsedništvu ČOS osnovan naročiti glazbeni otsek, kome pretsedava do-sadanji glazbeni referent ČOS br. inž. Šourek. Pored njega saraduju u ovom otseku: načelništvo članova i načelništvo članica, prosvetni odbor te prire-divački otsek, dalje stručnjaci na glaz-benom polju Jaroslav Kržička, skladatelj, zatim dirigent Češke filharmonije Fr. Stopka, poznati sokolski komponista K. Matjejovec. dr. František Siksta, te Fr. Vržeštjan. Otsek ima za zadaču da se brine za glazbenu prat-nju i da ih kritički prosuduje, a na-.ročito za pratnju pri velikim sokolskim priredbama, kao i uopče da re-šava sva glazbena pitanja, koja su u vezi sa Sokolstvom. Dokle dovodi fanatizam i neprijateljstvo Poznato je da se protivnici sokol-skog pokreta posvuda služe i najnedo-stojnijim sredstvima. Jedinstven je medutim slučaj osvete, koji je zade-sio Sokolsko društvo Frančianskc Toplice u Slovačkoj. To jc društvo od-mah po prevratu uzelo u najam tnalu drvenu i samo delomično ozidanu ba-raku, u kojoj je radilo. U predvečerje eeškoslovačkog praznika 28 oktobra priredilo jc to društvo u svojoj dvoranici lepo uspelu akademijicu, a na sam dan 28 oktobra, nakon povorke kroz mesto, imala se je u toj vežbaonici da održi svečana proslava državnog praznika. Ali tik pred početkom povorke pojavio se jc u vežbaonici požar. koji jc bio potaknut i koji jc mahom zahvatio svu baraku i uništio jc. Ipak je društvo, čim je ugušilo vatru na ruševini, unatoč toj svojoj velikoj nesreči, priredilo predvidenu svečanu povorku kroz mesto. Petnaestgodišnjicu našeg Ujedinjenja dne 1 decembra o. g. proslavilo je naše Sokolstvo diljem cele otadžbine najsvečanije. Svugde, bilo u grado-vima, varcšicama ili selima, naše su sokolske jedinice ovaj največi i najzna-čajniji datum u istoriji našeg naroda najdostojnije proslavile i uveličale svečanim sednicama, predavanjima i akademijama i sličnim, nasteječi, da u granicama svoje mogučnosti i mesnih prilika sve to izvedu prema cdređenom sokolskom programu najlepše i najsvečanije. Naročito je ova proslava bila svečano izvedena u našim centrima: Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, zatim u Novom Sadu, Sarajevu, Skoplju, Cetinju, Splitu, Subotici, Osijeku, kao i u svim drugim večini i manjim mestima, da za njima nikako ne zaostanu ni naša sela, pa ni ona najzabačenija. Za taj veliki dan svaka naša jedinica pripremila se je što je bolje mogla, jer je taj dan i največi sokolski praznik. Izvestiti medutim o svim tim proslavama posebno i pojedince, pa i samo u najkračem obimu, u našem listu tehnički je upravo nemoguče; ta ovaj naš največi narodni i sokolski praznik proslavilo je preko 2000 sokolskih jedinica! Donosimo stoga samo jedan deo tih izveštaja, koji su nam prvi pri-stigli, a i to u opsegu, u kome nam je bilo najmogučnije. LIČKO PETROVO SELO. — Naše Sokolsko društvo proslavilo je na svečan način dan Ujedinjenja. Nakon otsluženog blagodarenja, odr-žana je u osnovnoj školi svečana akademija, koja je bila dobro posečena. Dvorana je bila ukusno dekorisana i iskičena. Starosta brat dr. J- Jambrec održao je dirljivo predavanje o značaju prvog decembra, Zatim je odr-žana akademija od više uspelin tofia-ka. Na koncu su položili članovi i članice svečani zavet. Iza akademije bila je svečana sednica upravnog odbora, a na večer igranka, koja je protekla u veselom raspoloženju. OŠTRELJ. — Sok. društvo Oštrelj proslavilo je praznik Ujedinjenja na svečan način. U 11 sati pre podne odr-žana je svečana sednica s pozdravnim govorom starešine br. Jovana Meseld-žiča, a nato je pevački hor otpevao državnu himnu. Svečanost jc zavržena s pesmom »Hej Sloveni«. Na veče u 20 sati održana je akademija s biranim i uspelim programom. Uspeh moralan i materijalan bio je vrlo dobar. DARUVAR. — Ovdašnje Sokolsko društvo proslavilo je na svečan način Dan ujedinjenja. Posle obavlje-nih blagodarenja u svim crkvama i bo-gomoljama pred sokolanom se formirala povorka, koja je na čelu s mu-zikom pošla do stana br. starešine po zastavu. Zatim je u dvorani pivovare otvorena svečana sednica Sokolskog društva. Sednicu je otvorio starešina Spkolskog društva br. Gold pozdra-vivši prisutnu braču i sestre i ostalo gradanstvo. Zatim je pročitao posla-nicu SSKJ. O značenju 1 decembra go-vorio je okružni prosvetar br. Pejovič. Na kraju sednice obavljena jc zaklet-va novih članova i članica i prevode-nje podmlatka u naraštaj.^ — Uveče istoga dana održana je svečana sokolska akademija u dobro posečenoj dvorni Pivovare. Goste je pozdravio ste-rešina br. Gold, a posle otsvirane drž. himne redale su se gimnastieke vežbe deee, naraštaja, članova i članica. Muzika je takoder dala jednu točku (pot-puri narodnih motiva). Posle akademije razvio se ples. LOŽAN. — Naš veliki narodni i sokolski praznik l decembar proslavila je naša Sokolska četa svečanom akademijom. Brat Emil Kavgič izneo je u svom govoru historijski značaj 1 decembra po naš narod. Članovi su položili sokolski zavet. Himna. Nastu-pili su naraštajci s prostim vežbama, zatim su deklamovali u zboru »Sokoli smo« od J. Udickog. Lep utisak ostavila je vežba s pevanjem »Sat« koju je uvežbala — ženska deca —- sestra Horvat Draga. — Proste vežbe i skupine izveli su članovi. — Uz zvu-ke »Pojmo pjesmu jedinstvu i snazi jugoslavenskoj« završila je naša proslava. Starosta čete brat Šušnič Martin zahvalio se i pozdravio prisutne. Narod je u velikom broju pose-tio našu proslavu, a naročito se istakla mesna Dobrovoljna varrogasna četa koja jc prisustvovala sa svojim celokupnim vodstvom i članstvom. Sokolska misao postepeno hvata dubljeg korena u našem mestu, gde jc s početka nailazila na veliko nerazumevanje. — Uspeh se može pripisati mladim i ambicioznim članovima koje vodi načelnik brat Pctar Đukić. TROJEGLAVA. — Dan Ujedinjenja proslavila je Sokolska četa svečano, u lepo ukrašenoj sokolani, koja je bila posečena iznad oče-kivanja. Oko 11 sati do podne zapo-čela je svečanost, koju je otvorio pozdravnim govorom zam. starešine V. Krajnovič. Iza toga otsvirana je državna himna. Zatim je uzeo reč br. načelnik i prosvetar Dim. I. Momčilo-vič, koji je održao značajno predavanje o narodnom ujedinjenju. Nakon toga otsvirana jc državna himna. Skcl-ska i sokolska 'omladina izvela su prikaz od Lj.. Krajačiča »l decembar«. Izvedeno je oko 11 patriotskih, sokolskih i nacionalnih deklamacija. Deca su iza toga, kao i članstvo, otpevali drž. himnu, a takoder sokolsku i slo-vensku. Posle j c celokupno članstvo položilo sok. zavet. Bi. načelnik održao jc vrlo lepu reč, koja je toliko dedovala na sve prisutne. Ceo program trajao je preko 2 sata. CELJE. — V razdrapanem mestnem gledališču je bila prirejena sok. akademija na predvečer drž. praznika. Po nvodnem govoru br. starešine je zaigral orkester »Glazbene matice« državno himno, na to je sledila recitacija s. Poderžajeve. Sledila je zopet godbena točka »Veseljačenje«. Skupine moškega naraščaja so bile učinkovite, žal deloma nepopolne. Orodna telovadba članov na bradlji in drogu je bila deloma vrhunska, četudi se je opazila pri posameznikih mala »smola«. Moški naraščaj s svojimi drznimi preskoki preko mize je spravil občinstvo v veselo razpoloženje. Sledila je najboljša točka dneva z Murnikovo sestavo valček na Chopinovo kompozicijo. Prizor »Na Kosovo« ni bil baš najbolj primerna točka za ta večer. Igralci so svoje vloge rešili zadovoljivo. V splošnem pa jc akademija dosegla svoj namen. Drugi dan dopoldne se je vršila v nabito polni dvorani Sokolskega doma v Gaberjih društvena proslava. Po pozdravnem govoru br. starešine je zapel mladinski zbor nekaj pesmi in obenem deklamiral v zboru dve deklamaciji. Nato so bile razdeljene nagrade in diplome tekmovalcem iz Prage in Ljubljane. Zvečer je bil prirejen mogočen sprevod s bakljami. Proslava državnega praznika se je obhajala to leto najsvečanejše, kar do-sedaj nismo bili vajeni. KOTOR. — Sokolstvo, vojska i gradanstvo svečano su proslavili 15-godišnjicu našeg narodnog ujedinjenja. U 9 sati održano je blagodarenje u kat. i pravoslavnoj crkvi. Posle toga Sokoli sa vojskom prodefilovali su preko obale. U 11 sati održana je svečana sednica u Oficirskom domu. Pri-sustvovale su sve vlasti i pretstavnici mesnih društava. Po podne u 5 sati Gradanska muzika priredila je birani koncerat, dok su sve kuče bile rasve-ljene, a tako i cela okolica. U 6 sati krenula je veličanstvena povorka kroz grad s bakljama i lampionima. Pred Sreskim načelstvom i Komandom mesta otsvirana je himna. Sudelovala je vojska, sva društva kao i daštvo sred-‘ njih škola. U 8 i pol sati već je bi!2 dupkom puna dvorana kavane »Doj-mi«, gde se priredila velika svečana akademija. Po sudu svih prisutnih, ovo je bila jedna od najlepših akademija. Br. Domančič održao jc prigoom govor. Vežbe naše dece: »Sat«, »Vezoe sa suneobranima« i »Ribarcetov san«, bile su izvedene odlično, kao ; »Vežbe šestorice«, što je izveo šegrtski nara-štaj. Ali i vežbe naših naraštajka »Pro-leče«, pa članica »E-mol sonata« i članstva »Oslobodenje«, bide su izvedene bez zamerke. Na koncu bila je živa slika. Dve vrlo zgodne_ deklamacije »Našemu starešini« od Čerevicko-ga i »Soko na straži« od br. Bcndiša uspele su. Program je bio popunjen s dve točke pevanja zbora Sv. Tripuna. Zbor je odlično izvrš-o svoju zadaču. " Sutradan je priredena dečja akademija s vrlo biranim programom, te je opet dvorana bila prepuna dece osnovnih škola i nizih razreda srednjih; kao i dečjim roditelj ima. Izvršeno je prevodenje dece u naraštaj, što je kao i dan pre popratio vrlo zgodnim reči-ma starešina br. puk. B. Lj. Markovič dok je o značenju 1 decembra govo-rio br. P. Kovačevič. PRČANJ. —- Ovo društvo proslavilo je dan Ujedinjenja akademijom, koja je održana uoči velikog sokolskog i narodnog praznika. Osim vrlo lepih tehničkih tečaka nastupio je ovom prilikom po prvi put pevački zbor ovoga društva s nekoliko vrlo uspelih kompozicija. Na 1 decembra u 10 sati održano je bogosluženje u mesnoj crkvi na kojemu je održao vrlo lep govor brat Don Niko Lukovič. Iza bogosluženja održana jc svečana iednica društva. Ovogodišnji 1 decembar proslavljen je veličanstveno i dostojno, kao nikada do sada. Kako su proslavila češkoslovaška društva Tirša Iz izveštaja podnetih na zadnjoj sednici prosvetnog zbora ČOS vidi se, da je proslava 100-godišnjice Tirševog rodenja u svoj Češkoslovačkoj, a naročito u sokolskim društvima, po svemu uspela najlepše. Statistika o tome kaže nam, da jc 2.111 društava odr-žalo o Tiršu 8.219 govora u vežbaoni-earna, nadalje, da je 2.413 društava o držalo 5.000 predavanja, a 2193 društva zapalila su u predvečerje Tirševe 100-godišnjice rodenja kresove, kojih je bilo u svoj državi zapaljcno oko 2.400. Ali tu značajnu godišnjicu os-nivača Sokolstva proslavljali su i na drugi način. Tako jc na pr. 118 društava priredilo razne izložbe, 295 društava održalo je zborovanja, 73 društva preduzela su poučne pešačke izlete u mesta gde je Tirš delovao, a nad 300 jedinica svoje sokolske domove, vežbališta, gorske kuče, taborišta, igrališta, kupališta i t. d. nazvalo je Tirševim imenom. Pored toga, Tirševim imenom bilo je okršteno u raznim krajevima Češkoslovačke 54 trga, 334 ulice, 69 javnih vrtova. 11 mostova, 10 škola, 15 predela mesta, 10 rečnih obala, 13 drvoreda, 56 vežbališta i t. d. Sokolske knjižnice u ČOS Kako je duboko segao prosvetni rad u češkoslovačkom Sokolstvu kaže nam pregled stanja sokolskih knjižnica. Od okruglo 3.200 društava i ceta u ČOS bilo je bez knjižnice samo ne-što preko 100 jedinica, a sve ostale imaju u svojim knjižnicama preko 600.000 knjiga zabavnog i poučnog sa-držaja. Prednjačke knjižnice, kojih je svega 3.732 — po mnogim društvima imaju muški i ženski prednjački zbo-rovi zasebne knjižnice, — imaju preko 200.000 stručnih knjiga. Kontrola pojedinih župa po društvima pokazala je, da propisane knjige imaju sve knjižnico, a samo kakvih 200 društava još nije potpunoma udovoljilo u ovom pogledu zaključcima prosvetnog odbora ČOS. Zanimljivo je takoder znati, koliko imaju pretplatnika pojedini sokolski listovi, koje izdaje ČOS. Glavno glasilo ČOS, »Vestnik sokolski« ima po društvima ukupno 38.233 pict-platnika, znak, da se taj list vrlo mnogo eita, a što je i posvc naravno, jer pored ostalog gradiva donosi i sve službene raspisc ČOS. Naraštajski list »Sokolske besedi« ima pretplatnika oko 19.000, a dečji list »Vzkržišem« 45.256. Na sve župske vesnikc prctpla-čeno je ukupno preko 100.000 prctplat-nika. TIVAT. — 1 decembra proslavljen je n Tivtu vrlo svečano. Uoči 1 decembra priredena je bakljada, u kojoj jc učestvovala pored Sokola i vojska, kao i mnogobrojno gradanstvo. Na čelu bakljade bila je muzika Kr. mornarice. Na dan 1 decembra korporativno se učestvovalo blagodarenju. U 10 sati održana je svečana sednica u domu Jadranske straže. Nakon što je otpe-valo državnu himnu Pcvačko društvo »Jadran«, starešina društva brat Les Franjo, otvarjajuči sednicu, sc^a / umrlih članova kao i onih pahh ali-. Zatim se prešlo na prevodenje dece u naraštaj, a naraštaja u članstvo i polaganje zaveta. Na večer je održana akademija u domu Jadranske straže na kojoj je bilo dvanaest točaka programa. Program je u celosti odlično izveden. Na akademiji jc svirao orke-star Kr. mornaricc. Uspeh akademije je u svakom pogledu vrlo dobar. DUGA RESA. — Nedavno je ostavio naše društvo naš sokolski i nacionalni radnik br. Jure Cindrič, koji je premešten u svojstvu inspek-tora osnovne nastavc u Karlovac. or. Cindrič jc bio duša svega nacionalnog i sokolskog rada u Dugoj Resi. Dugo vremena vršio je dužnost naeclmka i prosvetara u ovom društvu, a u zadnje vreme bio je društveni staresma. Za proslavu Ujedinjenja priredil! smo dne 1 o. m. navečer svečanu aka-demiju s biranim programom, koja je uspela u svakom pogledu i tehnički idejno, a naposc moralno. M* MAHIČNO. — 15-godišnjicu Ujedinjenja proslavilo je ovo društvo svečano. Uoči same godišnjice održala je društvena uprava u prisustvu mnogo članova svečanu sednicu. Sednica je počela sokolskim pozdravom. Na sed- »SOKOLSKI GLASNIK« Str. 3 jSfe szaboravii&, braćo i ses/re, svofu dužnosi u propagcmdnom jfecfnu solcolslce šiampež J>retplaiite se no solcolslee lisioue / Podmiri/e svofu du&nu prežplatu! Prllciipl/e I no v g preiplainUce ! Kupu/le i čitafie soRolslke Knjige! Svugćie širi/e I pomažite: svofu soKolsUu šiampuž čer se je vršila v sokolski dvorani sve- f Jovan Sremac, Ovih dana urnro je u Beogradu Jovan Sremac, jedan od naših najodličnijih boraca za oslobo-denje i doživotni pretscdnik Saveza dobrovoljaca. Pokojnik je bio brat poznatog književnika Stevana Sremca, i rodio se 22 jula 1857 u Senti. Još kao mlad dečko prešao je u Srbiju. gde je i ostao za celog svog dugog i plodnog života, života punog patnja, borbi i rada za oslobodenje poroblje-ne brače. Sve do svetskog rata, kada ga je teška bolest pritisnula uz krevet, bio je stalno u bojnim redovima. Za vreme okupacije Srbije od strane Au-strije, bio je uhapšen, jer zbog bolesti nije mogao da ostavi zemlju, te optužen za veleizdaju. Oslobodenje zateklo ga je u Bosanskoj Gradiški. Dočekao je 76 godina. 50 godišnjica čuvene Sijenldjevi-ćeve trilogije. Ove godine navršava se 50 godišnjica, otkako je izašao potpu-ni ciklus velikih Sijenkijevićevih romana i to: »Ognjem i mačem«, »Potop« i »Gospodin Volodijovski«. Ovaj ciklus triju romana, nazvan trilogi-jom, doneo je piscu svetsku popularnost. Iako • je njihova sadržina uzeta iz slavnih vremena poljskog kraljev-stva, ipak je njima pisac zactivio citav svet, i ujedno ga upozorio na slavnu prošlost svoje otadžbine, koja je jed-nim nasilnim aktom bila lišena slobo-de i razdeljena medu tri države. Ovim svojim, i još drugim romanima iz poljske istorije (»Križari«, »Na polju slave«, »Legije«) budio je i u svomc narodu nacionalnu svest i ponos, a što je održavalo nacionalnu otpornost i ulevalo narodu veru, da Poljska mora uskrsnuti opet slobodna, velika i slavna. Povodom ove 50 godišnjice iskrs-nula je i debata o likovima, koje prikazuje Sijenkijevič u svojim romanima, pa je istoričar Gorkov konstati-rao, da su Sijenkijevičevi junači bili u zbilji posve drugačiji. Poljska javnost medutim vidi u ovoj diskusiji samo jedan nepotreban napadaj na jednog od svojih največih pisaca i nacionalnih buditelja, jer zna, da je Sijenkijevič prikazao u svojim romanima junake idealizovane. da time pokaže narodu svetle primere, ali da mu pokaže i velike mane, zbog kojih je Poljska bila kasnije propala. Još nešto o proslavama, našeg 1 decembra u Češkoslovačkoj. Mi smo več u poslednjem broju doneli noticu 0 pripremama za što svečaniju pro-slavu našeg praznika Ujedinjenja u Češkoslovačkoj. U tom pogledu prednjačila je prestonica bratske republike zlatni Prag. Ne samo da su sve vodeče novine donosile vede članke, slike Nj. Vel. Kralja i Kralj evskog doma i slike iz naših krajeva, nego je 1 skoro ceo 1 decembar u radiu bio posvečen našoj zemlji, bilo predava-njima o ovom našem prazniku i o lepotama naše zemlje, bilo prenosom svečanosti i naših pesama. Naročito svečana i oficijelna, ali zbog toga ni- nici je održao uspelo predavanje o značenju 1 decembra br. starešina Bu-baš, dok je glazbena sekcija društva pod ravnanjem br. Plotoviča otsvirala himnu i nekoliko rodoljubnih pesama. Zatim je obavljeno svečano prevode-njc naraštaja u članstvo, te polaganje svečano« zaveta novih članova. — Time je sednica završena. Drugi dan t. j. 1 decembra priredilo je društvo u 9 '/• sati pre podne svečanu akademiju Akademija je bila vrlo dobro posećena, a uspeh akademije je bio iznad oček-vanja. Akademija je započela sokolskim pozdravom, ko ji su otpevala muška i ženska deca. Zatim je održao predavanje o značenju 1 decembra br. Bubaš Juriča, društveni starešina. Posle su sledile deklamacije i pevanje prigodnih pesama, te vežbe ženske dece s vencima, a muške s batinama. Pevanjem himne završena jc ova akademija. GENERALSKI STOL. — Dan Ujedinjenja proslavljen je na vrlo svečan način u našoj četi. U devet sati održano je blagodarenje. Posle blagodarenja održana je svečana sednica, koja je započela u 9 i y. sati s pevanjem državne himne, koju su vrlo skladno otpevala sokolska deca. Zatim je otpevan sokolski pozdrav, a šta manje iskrena i srdačna, bila je proslava u velikoj sali Obecnog doma, koju su priredile razne nacionalne i kulturne organizacije s Češkoslovacko-jugoslovenskom ligom i ČOS na eelu. Na ovoj svečanosti, koja je bila odlično posečena, održao je vatren govor 0 našem blagdanu zamenik staroste ČOS brat dr. Juraj Slavik, i to na slo-vačkom jeziku. Na ovoj svečanosti bile su na programu isključivo jugo-slovenske kompozicije. U predveče 1 decembra priredilo jc Gradsko pozo-rište na Vinogradima premijeru »Zeca«. komediju mladog našeg književnika Miroslava Feldmana. Otkriče poprsja zaslužnim kompo-zitorima u Zagrebu. Dne 17 o. m. odbor delegata zagrebačkih kulturnih i nacionalnih društava privešče u delo jednu svoju davnašnju odluku, što če na svečan način uz poprsja osnivača Hrvatskog narednog kazališta Fra j den-rajha i Demetra oitkriti u auli zagre-bačkog kazališta i biste zaslužnim kompozitorima: Vatroslavu Lisinsko-me (u spomen 80-godišnjice njegove smrti), Ivanu Zajcu (u oči 20-godišnji-ee njegove smrti) i Adamu Mandro-viču (u spomen njegovog rada i 75 godišnjice njegovog prvog nastupa u starom pozorištu na Markovom trgu). Poprsja ovih zaslužnih kulturnih radni-ka radovi su profesora Umetničke akademije g. Franja Krnešiča. Uveče da-vače se ujedno i u proslavu rodenda-na Nj. Vel. K^lja y pozorištu Zajčeva opera »Nikola Šubic Zrinjski«. 80 godišnjica rodenja Ivana Mil-četiča. Ivan Milčetič, koji je umro krajem oktobra 1921 — a kome je ove godine poteklo 80 godina od njegovog rođenja, spada medu one duhove, koji daju svom vremenu trajan pečat 1 ostavljaju za sobom neizbrisiv trag. Rodom iz Dubašnice na Krku, Milčetič je studirap gimnaziju na Sušaku a filozofiju u Zagrebu. Postao jc zatim profesor, i to najpre u Zagrebu pa je kasnije bio premešten u Varaždin. — Ali ni tamo nije dugo ostao, jer ga je ban Kuen kao opasnog madžarskoj politici premestio na Sušak, gde je preveo punih 6 godina. Tek 1892 vrača se opet u Varaždin i tamo ostaje sve do svoje smrti. Zbog svog nauč-nog rada bio je pozvat i na zagreba-čki univerzitet, ali zbog teških poli-tičkih prilika ovaj poziv nije mogao da primi. Jedno od največih njegovih dela je »Hrvatska glagolska bibliografija«. Radeči na ovom opsežnom delu, on je preputovao skoro čitavu Evro-pu, studirajuči stare arhive po raznim gradovima. Milčetič spada i medu osnivače hrvatske folkloristike, kojoj je baš on postavio čvrste osnove. Ali Milčetič nije bio samo naučenjak, nije se posvetio samo školi, nego i javnom nacionalnem i kulturnom radu, a oso-bito se je zaiagao za Društvo Sv. Či-rila i Metodija, lično sakupljajuči doprinose za ovu važnu narodno-odbran-benu i školsku instituciju. Prilikom ovogodišnjeg jubileja njegovog rodenja u Varaždinu, gde mu porodica još danas živi, iznet je predlog, da se na kuči, u kojoj je proživeo toliko godina svog plodnog života, uzida spo-men-ploča ovom velikom sinu našeg naroda. rio sednicu s kratkim govorom o značenju dana Ujedinjenja. Br. Mohorič, pretsednik PO, govorio je opširno o značenju Prvog decembra, a zatim je jedna Sokolica deklamirala prigodnu pesnjicu »Na Dan Ujedinjenja« od br. Matešica. Br. Joso Matešič, prosvetar, održao je predavanje o Sokolstvu i Ujedinjenju. Deca iz podmlatka otpevala su »Pojmo pjesmu« i slovensku himnu: »Hej Sloveni«, što su prisutni s ushieenjem saslušaii, a potom je za-vršnim govorom starešina zaključio ovu svečanu sednicu. RADATOVIĆI. — Svečana proslava petnaestgodišnjice Ujedinjenja dana 1 dec. o. g. održana je u ovdaš-njoj školi u zajednici sa školom i pod-mlatkom Crvenog krsta. Program proslave jc bio sledeči: O prvom decembru predavao je upravitelj škole i tajnik čete brat Kneževič. O Sokolstvu j o njegovom značenju pri stvaranju današnje naše otadžbine predavao je starosta brat Reba. O Crvenom krstu predavala jc učiteljica sestra Gvozde nov. Zatim su izvedene prigodne deklamacije i recitacije te zborno pevanje. Posle održana jc svečana sednica. SENJSKI RUDNIK. - Petnaest-godišnjica ujedinjenja proslavljena je u Scnjskom Rudniku vrlo svečano. Na- kon blagodarenja i povorke, održana I je svečana sednica, koju je otvorio br. ing. Ivan Grebenšek, star. društva. Prosvetar br. A. Milojevič održao jc lep govor. Sledilo je nekoliko deklamacija, prevodenje naraštaja u članstvo, te polaganje zaveta novog članstva. Sednica je završena sviranjem himne i sokolske koračnice. — Naveče priredena je akademija, koja jc počela sviranjem državne himne. Br. prosvetar održao je govor o značenju 1 decembra. Diletantska sekcija društva dala je u režiji br. D. Kostiča »Proglas ujedinjenja«. Pevački zbor otpe-vao je »Na Adriju« i »Laku noč«. Iza toga sledio je telovežbeni program akademije. Ženska deca izvela su vežbe s obručima, a muška deca — mali vojnici — vežbe s puškama, muški naraštaj sarajevske vežbe, članovi ta-koder vežbe za Sarajevo. »Mornari«, vežbe s veslima, odvežbale su nara-štajke, muški naraštaj dr. V. Murnikov »Naprej«, članovi vežbu »Vrbniče nad morem«, a muška i ženska deca vežbe JSa sela«. Kao završnu tačku otpevao j c pevački zbor »U boj«. Posle programa nastala je igranka. Kod programa sudelovala je celog dana muzika pod vodstvom brata I. Pojavnika. Akademiju vodio je br. B. Pilinger, nač. društva. Kupujte zastaja kod I. NEŠKUDLA Ljubljana, Pražakova ul. 8 |7ТИ1И1ИИГи11и1| II — -|ГГ rr ~ИПЂН11И»1|WTWM ČABAR. — Ovogodišnja proslava 1 decembra proslavljena je vcoma svečano. Uoči prvog decembra organiziralo je naše društvo povorku s društve-nom fanfarom fcroz Čabar, koji jc bio naročito rasvetljen i okičen. Dne 1 decembra posle svečanog blagodarenja održana je sednica društva u lepo iskičenim prostorijama. Sednicu otvorio je starosta brat dr. Koritnik, a svečano predavanje održao je tajnik br. Mladen Koritnik. Istovremeno održana je i lepa dečja akademija. Na sednici pohvaljena su i mnoga braea našeg društva za marljiv i savestan rad. Sednici jc prisu-stvovalo i mnogo gradanstva, a vlast jc zastupao sreski načelnik brat Knezo-vič. Novi članovi položili su sokolski zavet. — Dne 3 decembra u 2 sata popodne održana je društvena akademija u sokolani s nastupom muške i ženske dece te muškog i ženskog naraštaja.- Vežbane su ritmičke vežbe, veoma lepo. Zasebnu pozornost svra-tila su na se starija brača s vežbama s batinama. Članovi vežbači izveli su pod vodstvom brata načelnika ing. Turka veoma teški skupinski ritmički sastav. Na koncu nastupili su najsta-riji vežbači s vežbama na ručama. — Uvečer istoga dana održana je društvena čajanka. DOMŽALE. — Naš Sokol je lutos na izredno svečan način proslavil praznik uedinjcnja. Prednjaški zbor je iz-vežbal vse telovadne oddelke. Izbrano snov za deklamacije je naštudiral brat Osovnik T., naš prosvetar. Br. Strnad E. jc v zasnovanem govoru poveličeval borce za svobodo domovine in uedi-njenje Jugoslovanov. Na prireditvi je sodelovalo tudi »Pevsko društvo Domžale«, ki je pod vodstvom dirigenta g. Kacina nastopilo z moškim in mešanim zborom. To duhovno ubranost je poveličal sokolski orkester, ki ga vodi ing. br. Pipan Slavko. V gorenjski narodni noši je nastopila s. Sribar Milka ter občinstvo do solz ganila, ko ie s svojim zvonkim glasom čuvstve-no zapela »Koroški zvon in Uedinje-njc.« Občinstva je bilo kot še nikdar. Gotovo nad 600 ljudi. Prvič v 15 letih so Domžale pokazale, kako jc treba praznovati uedinjenje. SODRAŽICA. — Tudi naš napredni trg je proslavil dan ujedinjenja ter sc odel v praznično obleko. Po maši se je vršila v osnovni šoli mladinska akademija, pri kateri je nastopila naša mladina s petjem, telovadnimi nastopi in deklamacijami. — Zve- čana telovadna akademija z izbranim sporedom. Oder jc bil okrašen. Sokolsko slavje jc otvoril moški zbor z »Bože pravde«, nato je pa br. starosta Jos. Oberstar v vznesenem govoru pojasnil pomen 15-letnice našega Ujedinjenja. Prečitala se je savezna poslanica br. Gangla, nato sc je pa vršila svečana zaobljuba novega članstva, na katere je imel br. starosta primeren nagovor o sokolski misli. Zopet je zapel moški zbor zelo ubrano 3 pesmi, saj jc pevski zbor poleg 15 letnice osvo-bojenja praznoval tudi svojo 15 letnico obstoja ter nastopil za to svečano proslavo v krojih. Sledil je nastop mlajše ženske dece, ki jc izvajala ob sprem-ljevanju klavirja vaje z vcternicami zelo skladno, nato je pa nastopila moška deca z kuhalnicami kot »Kuharji«. Po deklamaciji »Na pohod«, nas je očarala s svojimi vajami »Zvezdice« starejša ženska deca. Pri vseh nastopih posameznih oddelkov so bile vaje dfbl'0 in skladno izvajane, Sledila je deklamacija »Sokolsko bratstvo«, moški naraštaj pa vajo »Petorica«; deca je še nastopila s »Dvogovorom«, nato je izvajal ženski naraščaj vaje z žogami na vrvici. Zelo so nas zadivile naše vrle članice s »Plesom sedmori-cc«. Proti koncu sporeda so nastopili naši člani z vajami »Naprej« ter smo videli, kaj zmore vztrajno delo v telovadnici. Za zaključno točko so nastopili zopet naši pevci ter s’ tem zaključili impozantno sokolsko slavje. — Udeležba članstva in ostalega občinstva je bila zelo velika. Akademija se bo tudi na željo vseli z malimi spremembami in novimi točkami ponovila na rojstni dan Nj. Vel. kralja Aleksandra dne 17. decembra. VODICE - ŠENKOVTUREN. — Naša četa je v nedeljo 3. t. m. proslavila 151etnico Ujedinjenja. Pevski zbor čete je zapel par pesmic, nato so sledili slavnostni govori. Številni navzoči člani in zastopniki posameznih društev so pričali, da sokolska ideja med občani vedno bolj napreduje. Dc-ea je imela proslavo skupno s šolsko mladino in je nastopila s skupinskimi prostimi vežbami. ZG. ŠIŠKA. — Naše društvo je praznovalo praznik našega uedinjcnja ob impozantni udeležbi članstva. Udeležilo se je -zahvalne službe božje in šolske proslave v narodni šoli po dc-putaciji v krojih. Ob 11. uri sc jc vršila svečana seja uprave. Svečanost sc je vršila v sokolski dvorani pri Čarmanu, kateri je bila slavnosti primerno, okusno dekorirana. Program je bil sestavljen iz slavnostnega govora, ki ga je imel br. Engelsberger, iz čitanja poslanica br. • Gangla, iz zaobljube članstva, iz prevedbe dccc v naraščaj in naraščaja v članstvo, iz razdelitve diplom tekmovalcem in tekmovalkam ter petja sokolske in državne himne. Popoldne ob tretji uri se je vršila istotam lepo uspela mladinska sokolska akademija. Za tem je članstvo prisostvovalo skupnemu manifestacijske-mu obhodu v Ljubljani. GRAHOVO. — Naš Sokol je praznoval naš državni in sokolski praznik 1. dec. nad vse svečano, in sicer v nedeljo 26. nov. Vkljub skrajno slabemu vremenu je bil za svečanost prirejeni prostor poln bratov in sester, kakor tudi ostalega občinstva. Br. starosta jc v jedrnatih besedah pojasnil pomen tega drž. in sokolskega prazni- ka, na to so sledile deklamacije, telovadni nastop in končno tragedija »Mrak«, ki so jo podali naši bratje in sestre zelo dobro. APAČE. — Dne 1. dec. ob 10. uri dopoldne se je zbralo v tukajšnji šoli vse članstvo in mnogo ostalega občinstva. Spored proslave narodnega in sokolskega praznika je bil zelo pester. Uvodoma je zbor zapel državno himno. Nato je starosta brat Žel Janko otvoril slavnost. Brat prosvetar je imel govor o narodnem in državnem edin-stvu. Člani so podali telovadne točke prav dobro. Proste vaje je izvajala moška deca lepo. Ženska deca je sedaj nastopila prvič in je vse vaje skladno izvajala. Bilo je tudi nekaj prav lepih deklamacij. Prizor »Ucdi-njcnje«, je deca odlično podala. Med odmori je igral sokolski tamburaški zbor. Končno pa se je vršila zaobljuba članstva. METKOVIČ. — Sokolsko društvo Mctkovič priredilo Jc dne 18. novcun^ bra o. g. na prvu godišnjicu prerane smrti blagopok. brata Dinka Baselli-a zadušnice. S punim pijetetom sečamo se brata Dinka, koji je svojim živim nacionalnim oduševljenjem zadahnutim ra-dom vazda uzorno prednjačio za uz-višene sokolske ideale u sokolskim redovima. Njegov široki idealizam i ro-doljublje našlo jc u Sokolstvu pravo i zahvalno polje delovanja, koje je on s oduševljenjem vršio. Jugoslovcnskoj ideji služio je vazda predano i ostao joj dosledan vazda i u svakoj akciji. Sečajuči se ovako svesnog i požr-tvovnog nacionalnog i sokolskog rad-nika Sokolsko društvo u Metkoviču kliče: Slava i večni spomen bratu Dinku Basclli-u! OPUZEN - PODGRADINA. - Kako svake tako i ove godine naše društvo proslavilo je na svečan način dan ujedinjenja. U devet sati krenulo jc članstvo svih kategorija u povorci, kojoj su se pridružila i školska decar u crkvu na blagodarenje. Iza blagodarenja održana je svečana sednica. Sednicu je otvorio starešina brat S. Dujmovič, pozdravivši sve prisutne, naglasivši značenje i veličinu 1 decembra. Zatim su naši najmladi otpevali drž. himnu. Pročitana je poslanica SSKJ. Izvršen jc prevod naraštaja u članstvo i dece u naraštaj. Brat starešina govorio je prevedenima o snuzi i težnjama Sokolstva, nakon čega su isti položili zavet. Starešina se je za-hvalio svim prisutnim. — Navečer je održana akademija, koja jc započela dečijim pevanjem himne. Deca .su uzorno izvela nekoliko deklamacija i dva igrokaza »Čistoča — pola zdrav lja« i »Prvi decembar«. Članstvo dile tanske sekcije izvelo je poz. komad »Ženomrzae« od M. Bakiea. Dobro je uspeo. Nastup mlade dece u prostim vežbama dobar, disciplina odlična. Sta rija dcca nastupila su s istim vežbama; izvedba i disciplina lošija Zen. naraštaj njih (6) proste vezbe vrlo sla bo uvežbane. Posledna točka bila je nastup članova u prostim vežbama. Vežbe su slikovite i dosta teške, za-htevaju još mnogo izvežbanosti. G ABELA. — Naša četa proslavila jc 1 dec. na vrlo svečan način. U pro štorijama mesne Osn. škole održana je svečana sednica sa velikim brojem članova. Na svečanoj sednici je stareši- (Nastavak sa 2 strane) onda je br. starešina Tatalovič otvo- Jeste H poslali u Novi Sađ 20 • = (Pošt. ček 58.105) TPročitajie raspis Savexnog prosvetnog odbora brof 11 o obavexnof pretplati na »Solcolshiu prosvetu«! Hrafstee sokolske /edinice 1 vi bračo i sestre sokolski funkcionari, da H ste svi izvršili svofu dušnost prema svofof sokolskof štampi ? — Лко niste, učinite to odmafi! S vofim primerom prednfačite svemu ostalom članstvu! fiOMJ A - FONSIER • DRUŠTVO ZA OSIGURA.NJE I REOSIGURANJE •BEOGRAD na br. Pavic vršio je zavet članova, koji su se upisali u tekučoj godini i podelio darove članovima br. I. Krta-liču, S. Sojpuru, S. Arnaut, Fr. Paviču i Goli D., koji su darove dobili na »Sokolskoj poljoprivrednoj izložbi u Čapljini«. Posle svečane sednice formirana je povorka. U veče u 18 sati održano je sokolsko selo u prostori jama čete s ovim programom: 1) »O 1 decembru« govori« je br. Fr. Pavič. 2) Sokolska himna, dek. br. Milan Golo. 3) Dan Ujedinjenja, govorio je br. Hija Krta-lič. 4) Guslar, br. Mirič Vaso. Posle svečanosti razvilo se je narodno kolo i igranka. Ž. BAČKA TOPOLA. — Sokolsko društvo Bačka Topola proslavilo je 1 decembar vrlo svečano. U devet ča-sova pre podne pošla je sokolska povorka u sve ovdašnje bogomolje na blagodarenje. U deset i po časova održana je svečana sedniea uprave. — Sednicu je otvorio pozdravnim govorom br. Kosta Lavirac, starešina društva, pošto je prethodno otpevana državna himna i sokolski pozdrav. Predavanje o značaju 1 decembra održao je brat dr. Radivoje Ristič, sudija sr. suda. Zatim so novi članovi položili sokolski zavet, a na kraju hor učenika osnovne škole otpevao je pesmu »Flaj-te bračo«. Po podne u 2 časa održatia je de-čija akademija, a uveče u 814 časova svečana akademija s odabranim i obilnim programom. Sve tačke na programu izvedene su dobro i na mnogobroj-nu posetu ostavile snažan utisak. Obe akademije uspele su kako u moralnom tako i u materijalnom pogledu. SUBOTICA. — O petnaestoj obletnici našeg narodnog oslobođenja i ovdašnje Sok. društvo priredilo je svo-ju tradicionalno akademiju u velikoj dvorani gradskoga pozorišta. Svi oni, koji nacionalno osečaju i misle ispunili su do poslednjeg mesta gledalište, te su s puno pažnje posmatrali prikazani program, koji jv potpuno zadovoljio. Sokolska muzika kao uvod, otsvirala je »Jugoslovanske bisere« od Leopolda odlično. Zatim je zam. starešine brat Đorđevič izgovorio svečanu sokolsku reč. Kao treču točku videli smo živu sliku, jednu odličnu kompoziciji! ovd. umetnika-slikara br. S. Rajkoviča, sa 47 ueesnika svih kategorija. Kompozicija je bila u stilu starog veka, a u duhu našeg narodnog ujedinjenja. 4) m. deca (24) prikazala su nam »Sokole vojnike« od L. Tešiča, a na glazbu J. Petrika. Sam sastav može zadovoljiti, jer odgovara mentalitetu vežbača; izvedba jc bila isto zadovoljavajuča. 5) Ž. deca (12) »Vežbe s loptama« od H. Kolomaznikove, s muzikom od K. Po-spiš|ln; prikladan sastav izveden je vrlo dobro, što je dokaz puno ulože-liog truda. 6) Starija brača (9) vežba-la su Erbcnovu devetku s dugom motkom, na muziku od Gortlera veoma lepo pa su i bili burno nagradeni. 7) m. (12) i ž. deca (18) vežbe na konju i gredi od Erbcna. Izvedba, naročito kod ženskih vrlo dobra. 8) Članovi (prednjački zbor) (12) vežbali su poznati sastav br. I. Kovača »Hej tru-baeu«. Uvežbanost je bila vrlo dobra. Ritam je bio slab, muzika je prelagano svirala, te tako nije bio postignut onaj efekat, koji sama tačka po sebi za-služuje. 9) Članovi (7) na razboju vežbali su dobro obe zajednieke vežbe, kod treče slobodne. pojedinci su se opet upustili u nekakove kombinacije, koje nisu mogli izvesti onako, kako to dolikuje priredbi. 10) Ž. naraštaj (8) pokazao nam je vežbače motive od Đ. Zemanove, jednu odličnu stvar punu gimnastike i pokreta. Ovo je bez sum-nje najbolja točka ove akademije, šteta je samo što je gledaoci nisu ocenili i nagradili prema njenoj stvarnoj vrednosti. 11) M. naraštaj (z5) dvade-setpetorka od Erbena s Gortlerovom muzikom ide u svakom pogledu u korak s prednjom točkom. 12) Članice (7) prikazale su »Hor s vencima« od H. Burgcrove; jedan čisto ritmički sastav lepo prikazan s ne mnogo temperamenta i nekoliko sitnih, jedva primet-nih zabuna. 13) Kao poslednju točku videli smo sastav L. Pešiča »za Slobo-du« s članovima (10) i članicama (6). Odlična zamisao lepo stilizovana i izvedena. Na završetku moramo pohvaliti što smo na programu videli i četiri stvari od naših autora. — M. B. N. IVANIČ GRAD. — Uoči dana Ujedinjenja u 8 sati na večer priredilo je Sok. društvo Ivanič Grad uspe-lu akademiju. U dvorani Tonkina oku-pio se lep broj članova, naraštaja i dece, a primečeni su i brojni roditelji. Akademiju je otvorio starešina br. dr. Cv. Krnjevič, lekar, s prigodnim govorom. Orkestar vatrog. giazbe otsvi-rao je državnu himnu. Između programa bile su patriotske deklamacije. Izveden jc i pozorišni komad »Prvi decembar« od Krajačiča. Muški i ženski podmladak (24) nastupio je sa simbo-iičnom vežbom »Oslobođenje Istre« od br. A. Bačiča. Ova točka zadivila je prisutne. Zatim je muški i ženski podmladak mladi (28) izveo vežbe od br. Borasa, a muški naraštaj »devetku« od Lotskoga. Nadalje muški i ženski podmladak (30) nastupio je u vežbama sa zastavicama i venčičima od Mudroga, a ženski naraštaj (18) s vežbama za zagrebački slet. Na kraju su muška i ženska deca (14) izvela narodni ples »Drmeš« od sestre Lipovčak. Ova točka bila je primljena s velikim odušev-ljenjem publike. Zatim je izveden mimohod. Sve vežbe ispale su dobro i skladno. Na sam 1 decembar održana su blagodarenja u rimokatoličkoj i pravo-slavnoj erkvi. Kroz grad je prošla lepa povorka uz sviranje vatrogasne giazbe. U 10 sati održana je svečana sedniea Sokolskog društva u dvorani Tonkina. Prisutne je pozdravio s prigodnim govorom starešina br. dr. Krnjevič. Na-kon što je izvedena himna, brat pro-svetar Ed. Babič, direktor Grad. škole, održao je vrlo lepo predavanje o zna-čenju 1 decembra i Sokolstva. Zatim je tajnik brat Ivo Čorak pročitao iz spomenice sve ono, što zašeca na dnevni red svečane sednice. Novi članovi položili su zavet, a ujedno je izvršen svečani prevod podmlatka u naraštaj. Svečanost je završena himnom. — Z. N.. KUTINA. — Sokolsko društvo Kutina proslavilo je praznik Ujedinjenja na vrlo svečan način. 30 novembra navečer održana je svečana.akademija u Sokolskom domu, na kojoj su su-delovale i čete: Zbjegovača, Ilova, Sar-tovac, Srp. Selište i Mikleuška. Čete su nastupile u prostim vežbama i na spravama. Akademiji je prisustvovalo više od 400 osoba. Posle akademije održana je zabava uz pevanje Sokolske pevačke sekcije. Prvog decembra prisostvovali su Sokoli blagodarenjima u crkvi i hramu, a u li sati održana je u sokolani svečana sedniea s predavanjem o zna-čenju 1 decembra. Sokolski zavet položilo je 111 novih članova i članica. Sedniea je završena pevanjem himne. MARIJA BISTRICA. — Sokolsko društvo Marija Bistrica proslavilo je dan ujedinjenja na najsvečaniji način. U 9 sati prisustvovalo je društvo bla-godarenju s otalim društvima. Posle blagodarenja održana jc svečana sodnica kojoj su sudelovala sva mesna društva. Sa sednice poslan je brzojavni pozdrav banu br, dru Peroviču. Pro-svetar br. Slavko Ladovič je predavao o značenju 1 decembra. Nakon toga položili su novi članovi zavet. Posle toga održana je akademija. Na programu su bile proste vežbe, deklamacije, dvoglasno pevanje dece, vežbe na spravama i skupine. Na koncu jc otpevana drž. himpa. Naroda je bilo mnogo, ali, nažalost, dvorana nije mogla sve primiti. PAKRAC. — Sokolsko društvo Pakrac na svečan način proslavilo je dan narodnog ujedinjenja 1 decembar. U 8 sati pre podne pred sokolskim domom formirana je povorka svih kategorija, koja je s društvenom zasta-vom, pračena društvenom famfarom, krenula na bogosluženje u rimokato-ličku i pravoslavni! crkvu kao i u jevrejski hram. Naročito svečan izgled povorke bio je i zbog toga, što su u njoj uzeli učešča i g. g. oficiri na čelu s komandantom IV Armijske oblasti iz Zagreba đeneralom bratom Ljubo-mirom Maričem, a koji su posle bo-gosluženja prisostvovali i svečanoj sednici bratskog društva Lipik. Iako prostrana dvorana u sokolskom domu bila je ipak malena da primi članstvo, pretstavnike vlasti i svih pakračkih društava. Svečanu sednicu otvorio je starešina društva brat dr. Markulin, pozdravivši prisutne i iznevši značaj 1 decembra za naše Sokolstvo. Zatim je društvena famfara otsvirala državnu himnu. Brat prosve-tar pročitao je nato poslanicu bratskog Saveza, koja jc oduševljeno pozdravljena. Nakon toga u toku ovc godinc primljenc članstvo položilo je zavet, a za to vreme društvena famfara svirala je »Hej Sloveni«. Time je program pre podne bio završen. istoga dana naveče u 8 sati održana je u sokolani svečana akademija, koja je uspela preko svakog očekiva-nja. Na akademiji prikazane su sledeče tačke: 1) Značaj 1 decembra, proslov, koji je održan po bratu D. Novakoviču; 2) tačka: »Oslođenje Istre«, koju je izveo ženski i muški naraštaj; 3) »Drmeš«, izvela muška i ženska deca u narodnoj nošnji; 4) Skupinske vežbe devetorice — muški naraštaj; 5) Ples turkinjica, izvele članice; 6) Poloneza —■ članovi; 7) Vežbe na ručama — članovi i 8) pozorišni komad »Knez Ivo od Scmbrije«, izveden po društvenoj diletantškoj sekciji pod vodstvom njenog pročelnika. Posle programa nastalo je sokolsko veselje, koje je isnunjavao sokolski orkestar pod vodstvom sestre A. Kamenar, eije su vredne ruke propra-tilc na glasoviru ceo program vežbi. A. M. ZAGREB. — Petnaestu obletnicu dana Oslobođenja i Ujedinjenja su zagrebački Sokoli proslavili na naročito svečan način, davši time vidnog znaka za početak jubilarne godine — šezdesetogodišnjice od osnivanja prvog Sokolskog društva u Zagrebu. 30 XI jc održana Svečana akademija u narodnom kazalištu. Starešina Sokol-skog društva I br. Milan Juriševič je toplo pozdravio bana br. dr. Ivu Peroviča, zastupnika komandanta armije generala br. J. Damnjanoviča, grado-načelnika br. Krbeka, izaslanika Saveza SKJ br. Paunkoviča, delegata za-grebačke Sokolske župe br. Debeljaka, i ostale prisutne. Pred punim kazali-štem (sva mesta rasprodata) je br. Debeljak održao govor o značaju Prvog decembra,^ kako za Sokolstvo- tako i za ceo naš narod. Zatim su sva zagrc-bačka sokolska društva izvodila pojedine točke. Naročiti aplauz i simpatije jc osvojilo pobedničko odeljenjc Kra-ljcvog mača iz Ljubljane. Na dan prvog decembra, posle blagodarenja u svim bogomoljama, sa-kupila su sc sva društva u Bogovičeva ulicu 7. Odavde se oprostilo Sokolsko društvo i sa svojim starim prostorija-ma, i na čelu sa zastavama, trofejima i slikama, cela povorka je krenula na osvečenje novog sokolskog doma na Ciglani. Nova sokolana je bila prema-lena da primi sve članstvo i gradan-stvo, koje je došlo da prisustvuje svečanom činu, otvaranju novog sokolskog žarišta. Svečanost je započela predajom ključeva od strane bana Savske banovine, uz prisustvo izaslanika gg. ministara Unutarnjih dela i Prosvete, te svili civilnih i vojnih vlasti iz Zagreba. Po podne je jedna delegacija Sokola posetila Mirogoj, i na grobove naših velikana položila cveče. Uveče je u hotelu Esplanade pri-reden Slovenski ples, pod pokroviteljstvom starešine SKJ N j. Kr. Vis. Prestolonaslednika Petra. Nj. Vel. Kralja, odnosno Pokrovitelja, zastupao jc divizijski general br. J. Damnjanovič. Br. ban je posetio ples u sokolskoj odori, dok su dame iz najotmenijih za-grebačkih krugova bile obučene u živopisne narodne nošnje. O prekra.no j slici od preliva svih mogočih noja (po-čevši od ervenila sokolskih krojeva, pa preko naše z*ic?ovskc, ličke, delnici-tinske, črnogorske, južnosrbijanske, šu-madijske, sremske, slavonske, slove-naeke, istarske, češke i moravske, pa čak i lužičko-srpske narodne nošnje) izvela su brača i sestre Čehoslovaci moravski ples, a jedan brat Ruskog Sokola odigrac jc ruski »kazačok«. Sve priredbe su izvedene u organizaciji i režiji Sokolskog društva 1 kao početak njegovog rada u novo j dvorani. Bez preterivanja se može reči, da je ovo bila jedna retka priredba za Zagrepčane, ali to je samo uvertira za velika sokolska dela, koja čc oni pokazati svojim pokrajinskim sletom u avgustu 1934 (Nastaviče se) Sokoli! Nabavljajte Vaše Skife ( smučke) izravno od producenta koci domače induslrije M. DRUCKER ZAGREB, ILIČA 39 Kr. dvorski liferant S* Zatražite Specialne ponude! 528—47 Friporoča se najstarejša slovenska pleskarska, ličarska, sobo- in črkoslikarska delavnica LJUBLJANA, Dunajska cesta Iti ^ Strokovna izvršitev telovadnega o orodja. Delo solidno,cene zmerno И Sokolska literatura, športne, leposlovne, mladinske, znanstvene, šolske knjige. Velika zaloga slovenskih, srbskih, hrvatskih in drugih slovanskih, angleških, francoskih, nemških in drugih knjig. ■/оједиЉ IJU S t|*MAPAtW*ll ИОУД11 Knjigarna Učiteljske tiskarne Maribor Tyrševa ce*ta 44 Ljubljana Frančiškanska ulica 6 525- IH TRGOVAČKA TISKARA V.G. KRALJETA SUŠAK Strossmayerova ulica 5 TELEFON BROJ 3-22 531-12 »Spomen - Klince« —: ticsere . J c csvečenje sokolske zastave rojbolje i jeviino izradjujs MIRKO SMAT. graver Beograd, Te ra z ij e 1 529 - 48 527—48 Nafbolfe tambure Sremske i Farkaševe vrsti te majstorske gitare i mandoline uz jamstvo preporuča Svjetska rokotvornica tambura STJEPAN M. GILG, SISAK br. 62 Jugoslavija NABAVITE NOVI VELIKI 1LUSTROVANI C]EN!K TAMBURA, kojeg svakome na zahtjev šaljem badava. 533—j Odlikovan sa 3 zlatne kolajne i diplome. Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnica I. sveska: П. Franjo Mačus: Franjo Malin: Dr. Viktor Novak: Miroslav Ambrožič: Franjo Malin: E. Gangl: 0 sokolski ideji. Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Oražen. Dr. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. (Sloven. teVst). Isto. (brpsko - hrvatski tekst) Dr. Niko Mrvoš: Pogledi i misli dr. M. Tyrša. E. Gangl: Tyrševo poslanstvo. (Slov. tekst) Isto. (Srpsko- hrvatski tekst) Svaka sveska stoji 3 Di n PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Praktički udžbenik češkog jezika. U kartonu 15 Din SVESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din ČEHOSLOVACI I ČEHOSLOVAČKA U kartonu 15 Din Sokoli i Sokolice! Naročujte i služite se samo kod onih tvrtka, koje oglašuju u „Sokolskom glasniku'*! ZJugoslovenska Sokolska ^Matica Jujubljana, ŽNaroclni dom MlV~18 4oeleton 25-43 / Stačun voštanske štedionice .Cjubljana 13.831 Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) * Glavni i odgovorni urednik Stjepan Čelai • Uređuje Redakcijski otsek • Tiska Učiteljska tiskarna (pretstavnik France Štrukelj); svi u Ljubljani