G«. A s I LO SAVE ZA S O K O LA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE t ТГЈГГЈГсТГТ muce «s o koisko $eio w v- Gltvagfe Jugo&lavifvt! Ljubljana, IS januara 1935 God. VJ — Broj 4 >g petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se ;oj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 Račun štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vračaju da i d °• m- Preminuo je iznena-krat Vincenc Štjepanek, bivg- Saveza slcvenskcg Sokolstva, v&žk zarnen*k starešine Češkcslo-žUpfteR0bCe sokolske i bivši starešina г8(1еп1гаГа^ОУе> jedan-od najugiednijih UCp. ,a. u siovenskom Sokolstvu ]ja j i jedan od najprisnijih prijate-Soko^OSlove»sk°g narot*a i njegovog Ш0М Iviv Lu.iyaut>ot riuha intimno nazivan »jugoslovenskim sokolskim konzulom«. Jest, brat Štjepanek bio je naš, bio je naš svom svojom plemenitom du-šom i svim svojim iskrenim sokolskim srcem. Voleo nas je toplo i bratski, kao što smo i mi svi voleli njega. Ni-kada nije propustio prilike a da nas ne poseiti, da sc s nama ne vidi, da nas pozdravi i da sc poraduje našem napretku, daj uči nam uvek potstreka za daljnji rad. Tako je radosna srca dolazio uvek k nama, a tako nas jc teško ostavljao, ganut, duboko ganut, kao da se deli od svojih najmilijih. Kako se je samo radovao napretku . PoStarina plačena u gotovu Cena Din У- SOKOLSKI GLASNIK (Nastavak s 1 stranice) Brat Štjepanck rodio se 14 jula 1869 u Ostrežanima kod Pardubiea. Maturira« je na realci, a dalje je študira« trgovačku akademijo, na kojoj mu je bio profesorom Emanuel Toner, jedan od Tirševih saradnika i suosnivača Sokola. Od Tonera, valjda, brat Štjepanck se i nauči« pronicavo-sti te poprimio i fini satirički ton, kao i posebice ljubav prema Slovenstvu i beskomprcmisnu mržnju protiv poli-tičkog, duhevnog i moralnog pritiska, koji je nad Slovenima izvađala stara Au sit rij a. Posle svršcnih nauka posvetio se je brat Štjepanck industriji, kupivši u Tovačovu jedan mlin, koji je ubrzo podigao i dbpunio elekt.anom i pila-nom. Brat Štjepanck bio je pobornik napretka, te kao takav on je i suosni-vae Sokola u Tovačovu, njegov starešina, načelnik, sudac pri takmičenjima i t. d. Od do 1910 god. bio je starosta župe Srednjomoravske i član uprave COS. Ješ dok je boravio u Tovačovu putovao je otlatle u prvu go-vorničku školu, koju je osnovala ČOS, a koja se je održavala nedeijom. 1 kako je tako cesto dolazio u Prag, on ga je svc više i više privlačio tako, da je god. 1910 prodao u Tovačovu sve svoje preduzeee i trajno se prcselio u Prag. Tu je stupio u Sok« Prag 1, gde je bio biran za prosvetara, a zatim bio je urednik župskog vesnika, te ko-načno i izabran za starostu župe Bara-kove, na čijem je čelu ostao punih 10 godina. Nadalje bio je biran i za člana pretsedništva ČOS. U toku vremena brat Št jepanck bio je član Praškog Sokola. Sokola Prag Vil. Sokola Bube-ncč, Sokola Milile, Sokola Nuslc i Sokola Lipnik u Mcravskoj. Uskoro, kako je bio Soko iz potrebe vlastitog srca, iz uverenja. i čovek kome je Sokolstvo nadoknadivalo veru, njegov ži votni nazor i sve ono štc upravlja i daje smernice ljudskom životu, njemu, kome je Sokolstvo bilo životnom smernicom kroz ceo život, njegov dom postaje pravim žarištem i zborištem sokolskih radenika. VI svesokolski slet, održan ц Pragu 1912 godine, bio je angažovao sve njegove sile, a pri kome se je radu ispoijio njegov veliki gospodarski talenat i znanje. Poređ gospodarskih pitanja jedna ovako velika priredba tražila je i velikih organizatorskih sposobnosti a u čemu se je takoder brat Štjepanck pokazao odličnim. Gospodarska pitanja kao i pitanja organizatorske naravi uopče, pri vlačila su sve više i više brata Štjcpan-ka, a za čijc je rešavanje on znao tla isto tako racionalno rasporedi svoje sile i svoje sposobnosti. Na njegov predlog bila je prvi put sastavljena »Sbirka zasadnich usneseni vvboru ČOS« (»Zbornik načelnih zaključaka uprave ČOS«). Za vreme rata brat Štjepanck postaje osoba poverenia mnogih i mnogih Sokola, koji odoše na front, pa se tako u njegovim ruka-ma našla bogata poverljiva korespondenca sa svih ratišta. Kada je ČOS bila osnovala sokolske lazarete i kada je za_ ovc odredila na.rcčiti kuratorij, brat Šjepanek bio je njegov istaknuti član, a u jedno postao je i upravnik sokolske imovine, koja je bila skrivena pred austrijskim vlaetima. Na prole-če 1915 godine bio je uhapšen starosta ČOS i starosta Praškog Sokola brat dr. Josip Šainer, pa je tada. kada je Praški Sokol bio prinuden da na njegovo mesto izabere drugog starostu, brat Štjcpanek imao odvažnosti da sc prilivati mesta staroste matice češkog Sokolstva. Ali odmah iza toga, iz po-štovanja prema bratu dru Šajneru, br. Štjepanck se zahvaliuje na tom mestu, da mesto staroste Praškog Sokola ne budo zaposednuto. Kada je te godine, u novembru mesecu, bila raspu-štena ČOS, brat štjcpanek postaje po-litički sumnjiv i kao takav izvrgnut mnogim progonima i šikanaciiama, a po njegovoj kuči austrijska vlast vrši stalne premetačine. Ali sve sto bi bilo za vlast -sumnjivo, kao knjige, dokumenti raspuštene ČOS, razna kores-pondcncija i drugo, sve je to brat Štjepanck bio skrbno sakrio na sigurno mesto, ispod poda svoje kuče. A takoder kada je i dr. Eduard Beneš imao da prede u inostranstvo, i tom prilikom vidimo, da mu je bi« pri ruci i brat Štjcpanek. koji je našao jednog trgovca s putnim potrepštinama, a koji je u kožnate ručice kovčega dra Bc-neša ušio razna važna i poverljiva dokumenta. Svoje veze s inostranstvom i sa Sokolima u austrijskoj vojsci brat Štjepanck bio je proširio tako, da je bio jedan od najinformovanijih članova sokolskog rcvolucionarnog pokreta u zemlji. Još za rata, na početku 1918 godi-ne, na predlog brata Štjepanka bio je osnovan list »Tjclocvični obzor«, kao list, koji je imao da hude veza medu sokolskim društvima za vreme rata, a čiji je urednik bio brat Štjepanck. Kada se je pak 28 «ktobra 1918 godine »Tjclocvični obzor« odjednom prome-nuo u »Vestnik sokolski«, vidimo kao odgovornog urednika ovog lista opet brata Štjepanka, i to do 1920 godine, kada ga je preda« u ruke svog prijatelja, brata Jana Hilcra, U ČOS bio je, nadalje, brat Štjepanck u toku vremena zapisničar, pa blagajnik i najzad prvi zamenik staroste, na kome je mestu osita« do 1932 godine. Bio je i su-osnivač nakladnog zavoda i knjižare ČOS. Ovaj zavod mu je i izdao nekolik« njegovih radova, medu kojima treba narečito spomenuti »Dcnik mla-cleho človeka (»Dnevnik mladoga čo-veka«), dalje »Pfiručkv sokol s k veh či-novniku (»Priručnik za sokolske funk-cionerc«) i stručno i zorno obradeno malo tlelo »O zfizeni sokolskem« (»O sokolskim predavanj ima«). Njegova sličica »Schuze vvboru jednoty« (»Scd-nica uprave društva«) pripomogla je u mnogim mestima objašnjenju za da ta ka kao i prava i dužnosti sokolskih funkcioncra. Isto tako i »Ročenka so-kolskvch činovniku« (»Godišnjak sokolskih funkcioncra«) ponikla jc njc-govom inicijativom. Kada jc bio osnovan sokolski ilustrovani tednik »Jas«, bio je brat Štjepanck jedan od trojice, koji su sačinjavali njegov kuratorij. Tako je brat Štjcpanek bio svugde, gde je u ČOS ponicala misao.za kakav rad ili za kakvu priredbu. Narcčitu svoju pažnju poklonio je brait Štjepanck slovenskom pokrctu u Sokolstvu. Več pre rata on je uče-stvo-va« u svim sokolskim cdaslan-stvima, koja su polazila u slovenske zemlje, a od prevrata bio je jedan od najvernijih saradnika brata dra Šaj-nera na stvaranju i povezivanju veza i saveza sa Sokolstvom ostalih slovenskih naroda, da bi se kasnije obnovio Savez slovenskog Sokolstva. A kada je to bilo ositvareno. brat Štjcpanek izabran je tajnikom Saveza slovenskog Sokolstva, na kome jc mestu ostao sve do svoje smrti. S&tičešca Saveza SEJ povodom smril br. Šijepanka Po\’odom smrti brata Vincenca Štjepanka, Savez SKJ uputio je sledeča brzojavna saučešea: Savez slovenskog Sokolstva Praha III Tiršev dom Duboko potreseno celokupno ju- ^oslovensko Sokolstvo turobno spusta k'!sve pred odrem velikog brata Štje-panka, zavetujuči se, da će mu saču-vati trajar, spomen u svojim redovima. Zdravo! Za Savez: Sokola Kraljevine Jugoslavije: Tajnik: Zamenik starešine: Brozovič. Paunković. češkcslovačka obec sokolska Praha III Tiršev dom Preneraženi tužnom vešču, da je naš milj brat Štjepanek mrtav. hitamo da Vam izrazimo svoje najiskrenije saučešče nad udarom, koji je snašao Vas i nas. Neka je večna slava dra-gom pokojniku! Zdravo! Za Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije Tajnik: Zamenik starešine: Brozovič. Paunković. Saučešče Saveza SKJ poroditi brata Štjepanka Savez SKJ kao i I zamenik starešine brat Gan^l uputili su povodom smrti pok. brata Štjepanka pokojniko-voj udovi svoja najtoplija saučešča. Saučešče jugoslovenskih sokolskih župa Sve ju.'oslovenske sokolske župe uputile su povodom smrti brata Vincenca Štjepanka svoja topla bratska saučešča Češkoslovačkoj obci sokolsko}. Venac Saveza SKJ na odar brata Vincenca Štjepanka U ime celokupnog jugoslovenskog Sokolstva Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije položio je na odar pokojnog brata Vincenca Štjepanka krasan venac od svežega sveča s trakom u državnim bojama, na kojoj je napis: »Milom bratu Vincencu Štjepanku — Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije«. Pretstavnici Saveza SKJ na pogrebu pokojnog brata Vincenca Štjepanka Na pogrebu pokojnog brata Vincenca Štjepanka u Pragu Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije odlučio je da ga zaustupaju I zamenik starešine brat G a n g 1, pretsednik Prosvetnog odbora brat dr. B e 1 a j č i č I član Izvršno# odbora brat dr. D r e g i ć. Povodom godlšejlh skupšlina naših Jedlnlca Samo ispravni i spremni na vodstvo! Godišnje skupštine su več u pu-nom toku, pa treba da se osvrnemo na nekoja pitanja, koja se svake godine rc-šavaju na ovim skupštinama. Jedno od najglavnijih pitanja jeste izbor novih uprava: četa, društava, župa i Saveza I te uprave treba da budu stvaraoci i nosioci rada, reda i napretka naših sokolskih jcdinica. Na ovim godišnjim skupštinama treba videti, da li su i koliko su dosa-danje uprave izvršavale svoje zadatke. U prošlosti imali smo, doduše, mnogo pozitivnih, ali i тпоцо negativnih rezultata toga rada. S pozitivnim radom moramo biti zadovoljni, jer, komično, napredak nam je i cilj. Ali ne-gativan rad, neuspeh pojedinih jedi-nica, to je živa rana na našem telu, koja mora svakog pravog i iskrenog Sokola da boli. Novostvorenim stanjem u našem Sokolstvu, za ovo relativno kratko vreme, imali smo veliki priliv članstva. Taj priliv trebao bi nas radovati, ali mnoge dobre Sokole ne raduje, jer izuzevši one, koji su iz pobude i simpatije prema Sokolu stupili u sokolske redove, imamo vrlo veliki јзгој i takvih, kojima nije baš sveto ono »Ni koristi ni slave!« Oni dospevaju i na vodeča mesta, a njihovo delanje kao »funkcioncra« več smo mnogo puta osetili. Dovoljno hi bilo samo kada bi nabrojali nekoliko takvih slučajeva, a koji nisu poznati širem krugu. Ali kako možemo tražiti od nekoga da sokolski radi i misli, kad on ne pozna ni najosnovnija sokolska načela. Zato moramo tla vršimo selekeiju ijaših redova. Jer dojadila su vajkanja, svade i zadevice. Ne zavaravajmo sc s-trana-ma našega rada k o-j e bleste, nego raz-motrimo i one tamne, pa čemo videti, sito nam valja raditi. Za rad cpšte — sckolskoga značaja, a specijalno našeg ju joslovensko-sokolskoga, pozvani su ljudi, keje če-mo izabrati na našim godišnjim skupštinama u uprave. Zato ne hirajmo one, kojima je do titule, koji žele da im ime u novinama izade; prave i prekaljene Sokole trebamo za' vođe. Ma-nimo se onih koji su slatki na ječim a, a gorki na delima; imali smo prilike da ih upoznamo. A vi. koji poneetc sokolsko breme kada Ca teško bejaše nositi, koji £i':c prešli kroz mn-oga iskušenja, gde ste? Oživite, okupite mlade oko sebe, dajte im poleta, podignite im duh! Л vi, mladi, poduprite snažnije svojim plečima pod sokolsko breme i ne po-dajite se malodušnosti. Imate svetlih primera, samo sc okremte u prošlost. Vcučinom i lepotom sokokke misli ne sme niko da se titra. Pred svim ovim ne zatvorimo oči. nege ih otvorimo za vremena, jer sa ruba hridi put vodi u — ambis! D. N., Bgd. * # * Mnoga naša društva ne posvečuju ovoj završnoj fazi našeg jednogodiš-njeg rada svu onu pažnju i ne pridaj u joj onu važnost, koju ona zaslužuje, shvačajuči značenje glavnih godišnjih skupština površno i neozbiljno, ne ula-žuči ni malo truda, da bi utvrdili: da li je rad prešle godine zadovofjio, tla li je mogao biti bolji te, nadalje, koji su eventualni razlozi prečili taj rad i sto bi sc svc moralo poduzeti, da se te po-teškoee otklone, a da bi tako naš rad u novoj godini bio bar u istoj liniji s našim težnjama. Krivnju za nerad ili neuspehe mora tla snosi uvek uprava, jer jc ona najčešee kriva, bilo svojom nesposob-nošču ili nehajem. »Od glave riba smrek«, kaže naša poslovica, i to je isti-na. Zar nije običaj kod mnogih naših društava, da se na mesto starešine i potstarešine postavijaiu ljudi »za pa-radu«, dabome imučniji, a'i u isto vre-tako slabo sokolski odgojeni, da nije ni čudo, što ni št a ne polazi »za rukom« i što sc u društvu dogadaju nemile pojave, pa i svade! Koliko sc puta čuje da sc nagovaraju razni kandidati za starešinu rečima »Primi se, nem;aš nista ovinfli^I1JIma .Ј? *^ai Položio i (temelj I* ovne U>U v^°i Hrvatskoj uopče. red tis,i„r?z!?.?a ®Pada ovaj dogodaj u še lunHi32^ .'^ultumih dogodaja na-lazio ;PJ r lstorUe. U prvoj godini iz- ii st*rom U 'kaikavskom dijalektu i iodini ^avopfeu, ali več u drugo j tKivjjj. Л~Пе. pisati u štokavštini i s %1лк Ш Pravopisom, cime je Kasnije književnost srpskoj. nj e su ove novine i literar- Ц : ' nazvan »Danica Hrvatska«, Piscih °^°3učio mladim pesnicima i rark.._ ’ u njemu objavi ju ju svoje •aiiOVp Г) . “jviuu vujavijuju leja »Ni r'2odom 100 godišnjeg jubi-u »J •a^1 kovina« i same ilirske jugoslovenske ideje — u tob>m JC P^renuta akcija, da se još ski вјфј^ ®°^nc priredi velika »Ilir- tezi&^šgjica smrti dra Dinka Vi- J ' k a PtošIo je 30 godina od &at<* isrtarskog narodnog ske« „ , mka Viteziča, prvog hrvat- 4^n°2 Poslanika Istre u beč-tkttn hu arn?ntu. Zaslužni pokojnik ro-lo?(K) - Je jz Vrbnika na Krku, a š!ko-ie uZad'fu, Beču i Padovi, gde Vrenve a* i dok tori rao. Več za daj gen Aa 011 se Priključuje mla- ^ laro,r?ciji’ °duševljenoj pobornici £rJi«elj Пл Preporod te postaje intimni ^vlin^! •/*®“natinskog preporoditelja ^вОуци^8- Do 1873 bio je državni J'obrani “ Zadru kod državnog pra- •stpj ali te godi ne narod u re ga za svog zastopnika* u ie Vitw\ Sa^>oru- Punih 18 godina bio vtKla lc Poslanik, ujedno i duhovni naroda u Istri te glavni Sl«. q trščanskog lista »Naša Slo-ekscta, kojima je cilj n i korn-0i.iUpoznavanie’ ^bliženjei i r .®*cioni ■ ov”n kulturno i privred-i r j nn nastojanjima teče upo-, Hž^nјпа^; n.a Političko nacionalnom j^u bratskih naroda, pa u t^av i-rp..u treba spomcnuti1 >po-«^arh vi* J e uPutio N j. Svetost Pa-tvarnava bratskom bugarskom hy Voa r;nrod«'m svetlih praznika Hri-ћ, a kni; nja’ a i pozdrav pretsed-ћ®а C;,.ieV^ke bugarske vlade g. Ki-*va .JSl^Va našem narodu, kojeg w ratskim«. Ovom prilikom pretsednik g. Georgijev, govoreči i o teškom gubitku. koji je smrču Viteš-kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja zadesio naš narod, rekao je: »Najteže je pak ovo pogodilo nas, j er je Svojom iskrenom politikom srdačnog i brat-skog prijateljstva s našom zemljom blaženopočivši Viteški Kralj Ujedini-telj pridobio srca sviju Bugara. Naše saučešče bilo je i ostaje saučestvovanje rodenog brata. Želim bratskoj Jugoslaviji, da očuva i u buduče svoje nepo-kolebivo jedinstvo i veru u vlastitu snagu, koje je pokazala u nedavnim te-škim danima. Želim najsrdačnije, da bi se politika zbližemja i sporazumevanja obaju naroda, koja pokazuje več toliko lepih uspeha, produžila i da bi u budučnosti bez trzavica mogli Jugo-sloveni i Bugari sa svojim radom mira i sporazuma dati čovečanskoj kulturi ono, za što ih čini sposo'bne njihova sudbina i stvaralačka snaga i da bi pri-doneli svoj deo za obezbedenje mira na Balkanu.« 80-godišnjica Jelene Maroti Šolte- sove. Dne 6 januara ove god in e navršila je 80-godišnjicu svog plodnog i radinog života Jelena Šoltesova, poznata slovačka književnica i jedna od prvih organizatorki nacionalnog i kultu mog života slovačke žene. Niz godina ona je uredivala i izdavala list »Živena«. Šoltesova je tip dobre, veo-ma naobražene i plemenite žene, koja je pri tome i energična boriteljica za narodna prava Slovaka. Napisala j® više priča i novela, a i poučnih člana-ka. Osobito je cenjen u Slovaokoj i Češkoj njen velilki roman »Protiv .toku«. Njeno glavno delo pak je knjiga »Moja deca«, u kojem na nežan i fin, duboko psihološki način opisuje sre-ču majke, koja prati razvoj svoje dece. 150-godišnjica »Tajmsa«. Dne 1 januara ove godine proslavio je »Tajms«, največi engleski dnevnik, koji — iako nije najorašireniji — spada medu najuiticajnije listovo sveta uopče, 150-godlšnjicu svog izlaženja. Ovaj list izlazi dnevno na 20 do 24 stranice velikog engleskog formata i pretstavlja važan politički organ u engleskom imperiju, .na kome saraduju naj bol ji engleski novinari, pisci i po-litičari te diplomate. Od godine 1785 do 1082 bio je glavni urednik »Tajmsa« Džon Volter, iza njega list je vo-dio njegov bratt Vilim, koga je u tome nasledio sin Džon. Porodica Valtera postala je vlasnik lista, koji dolaskom Tome Barnesa na mesto glavnog urednika postaje nezavisan organ. Još i danas članei u »Tajmsu« ne noše potpisa autora. Razne kulturne vesti. Ovogodišnju poljsku državnu nagradu za najbolje literarno delo dobila je poznata poljska pisateljica Kazimiera Ilakovičovna. Ilakovičovna rodena je 1892 u Vilnu. Nakon srcdnjoškolskih nauka apsolvi-ir.ala je Jagelov^ki univerzitet u Krakovu. Od 1918 do 1926 bila je u Varšavi referent a kasnije savetnik ministar-stva vanjskih poslova, a od 1926 godine lični je .sekretar maršala Pilsud-skog. Kao liričarka ona spada u red najboljih pesnika savremenc Poljske. Do sada je napisala 17 svezaka poezija. Godine 1930 rodno mesto Vilno odlikovalo ju je Mickijcvičevom ha-g radom. Dne 9 januara o. g. navršio je 70-godišnjicu života Gustav Narcis Ma-jerhofer, češki pisac, nacionalni radnik, osobito zaslužan u Središmjoj školsko[ matici i poznati prevodilac. Jubilej varaždinske gimnazije pro-slaviče se naredne godine, kada protice 300 godina od njenog osnivanja, dok je ovih dana proteklo 80 godina. od kada je ova gimnazija, kaojedna od naj-starijih u zemlji, dobila 7 i 8 razred. Jesam II poslao pretplalu O za sokolske llstove • •1 HASIH lil PA ^USTAVA it ETA Cfubifana U*^taZvA^E; ", Občni zbor. Sokol-h * m 7?zarjah je imela v nedeljo iV^ljivi „ i0] redni občni zbor ob za-ft0tvOril 1 eltzbi članstva. Občni zbor krT^dnil- ^“fotnosti četnega staroste H-^Ušar i .aozornega odbora br. Vin-i t,,1 Jc najprej pozdravil vse dr?^°jn(■ n a se spomnil bla- & 1 23£Лебке«в кга1Ја Aleksan-r^tili zhar V ,katercfia spomin so avo« r. v,a ' s »slava« nato pa DfrJSi 1Г azdravili mlademu kralju posln °St o ,br- Kem« je nato bf prisnf1100 ?SKj, ki je napravila Гс M™- ^°b°k vtis, nakar je 4l*2.,e4a оКл! J prečital zapisnik odobreni .?bora- ki ie bil so-v^e !- Poročevalec je na- izčrnn ^ funkcionarje podal ° m pregledno poročilo o delovanju sokolske čete v minulem letu. Delovanje četo je bilo izredno živahno. Četa šteje 23 članov, 10 članic, 6 ženskega naraščaja, 12 moške in 18 ženske dece, skupno 69 oseb. Ceta ima vse najpotrebnejše telovadno orodje, tako, da je telovadba redno omogočena. Blagajna ie imela 10.925 Din prometa, čisti dobiček pa znaša 702 Din. Telovadba se je vršila vse leto redno, kar je pokazal lepo uspeli javni nastop 9. septembra. Telovadbo obiskuje 39 oseb obojega spola. Najživahnejše je bilo prosvetno delovanje. Prosvetni odbor je priredil več predavanj, debatnih večerov, družabnih večerov, 4 dramske predstave, 2 otroški igrici, dalje žalno svečanost za blagopokojnim kraljem, proslavo Prvega decembra in božičnico z obdaritvijo sokolske dece. V imenu nadzornega odbora je obširno poročal br. Vinko Kušar, ki je pohvalil četno delovanje ter predlagal razrešnico, ki je bila soglasno sprejeta in odobrena. Tudi proračun za 1. 1935. je bil soglasno odobren. Po krajšem odmoru so nato sledile volitve nove uprave ter je bila predlagana lista soglasno odobrena. Izvoljeni so bili starosta br. Rok Kestner, podstarosta br. Vinko Kušar, načelnik br. Boris Mozetič, načelnica s. Stanovnik Vera, pro-svetar br. Jaka Vrhovec, kot odborniki pa bratje Starin Stane, Pezdir Marija, Hrovat Gabrijel, Košane Anton, Košir Anton, Pavlovič Tine, Ažman Jože, Pavlovič Franc, revizorja br. Kanc Avgust in Mrak Franc. Po volitvah se je br. starosta zahvalil za izvolitev in obljubil vso svojo pomoč za procvit in razmah sokolske misli v Kozar j ah. V imenu matičnega društva je pohvalil četno delovanje dr. Rems, ki je tudi podal nekaj smernic za uspešno sokolsko delovanje. Br. Kušar je nato zaključil občni zbor s pozivom na vztrajno sokolsko delo. J. H. LJUBLJANA. — Občni zbor Ljubljanskega Sokola. Naj starejše sokolsko društvo na slovanskem jugu »Ljubljanski Sokol« je polagal 10. t. m. obračun svojega dela za leto 1934. na 67. redne občnem zboru ob prav častni udeležbi članstva. Zborovanje je otvo-ril društveni starosta br. Bogumil Kaj-zelj. Uvodoma se je s pijeteto spomnil prvega Sokola Viteškega kralja Aleksandra I. Zedinitelja, nato pa pozdravil mladega kralja Petra II. V svojem nadaljnjem govoru se je brat starosta spomnil vseh pomembnih dogodkov v preteklem letu: proslave 60 letnice častnega staroste br. dr. Viktorja Murnika, 251etnice jezdnega odseka in pogreba Viteškega kralja Aleksandra I. Zedinitelja v Beogradu. V letošnjem letu bo treba misliti na lastni krov, ker dosedanji prostori že davno niso več primerni. Spomladi bo svečana otvoritev urejenega letnega telovadišča. Za letos v juliju ali avgustu pa ima Ljubljanski Sokol namen prirediti »zlet v Sofijo, združen z javnim telovadnim nastopom. Končno se je br. starosta spomnil vseh umrlih bratov in sester, kojih spomin so zborovalci počastili s »slava«. Poročila društvenih činovnikov so pokazala ogromno delo, ki ga je izvršilo društvo v preteklem letu. Prosvetar br. Polovič je najprej prečita! zvezno poslu/nico, nakar je podal svoje izčrpno tajniško poročilo br. Ahčin. V letu 1934. jc društvo izpolnilo 71. leto obstoja, današnji redni občni zbor pa je 67. po redu. Beležimo lepe uspehe v telovadbi, razvijamo, živahno gradbeno delavnost na i etn e m telovadišču. Dostojno smo proslavili 60 letnico rojstva in 10 letnico staro-stovanja br. Bogumila Kajzelja ter 60 letnico rojstva in 40 letnico sokolskega delovanja častnega staroste br. dr. Murnika. Od telovadnih uspehov so zlasti pomembni: telovadna akademija, zmaga obeh vrst članov in članic pri zveznih tekmah v prostih panogah v Zagrebu in zmaga v zvezni tekmi v odbojki. 22. julija je priredilo društvo propagandni izlet v Šmartno v Tuhinjski dolini, ki je dosegel svoj namen. 19. avgusta pa se je večje odposlanstvo udeležilo razvitja prapora na Vranskem. 20. oktobra je bila žalna svečanost za Viteškim kraljem Aleksandrom I. Zediniteljem, 1. decembra pa je bila proslava praznika zedinjenja. Društvo je priredilo miklavževanje in božičnico za mladino. Društvo je sodelovalo pri vseh sokolskih iin narodnih svečanostih. Prosvetar br. Polovič je poročal, da se je tudi prosvetno delo pridno in premišljeno gojilo. Najbolj marljiv je bil lutkovni odsek pod vodstvom br. Lojzeta Kovača. Bila so nadalje vsakovrstna predavanja in nagovori preit vrstami. Načelnisko poročilo je podal načelnik br. Rudolf. Telovadbo vseh oddelkov je vodil prednjaški zbor, ki je štel 29 članov in 22 članic. Telovadilo se je v 9 oddelkih. Skupno je telovadilo v 600 urah 41.470 oseb. Za izpopolnitev znanja ima članstvo zlasti pa prednjaški zbor strokovno knjižnico, ki šteje 1118 knjig. V častnem številu se je društvo udeležita s telovadci in telovadkami zletov v Sarajevu in Zagrebu ter okrožnega zleta na Vrhniki. Mimo tega so telovadci in telovadke sodelovale pri nastopih bratskih društev v okrožju in župi, pa tudi izven mej naše države, in to na pokrajinskih zletih ČOS v Opavi in v Ustju na Labi. Ljubljanski Sokol ne išče več prave rešitve v telesno vzgojnih vprašanjih, ne išče smeri, ker jo že ima. Njegovi priznani učitelji so to smer potrdili in .preizkusili s praktičnim delom. V tem oziru nas vodi dr. Murnik in njemu se imamo zahvaliti, da se postopoma dvigamo. V začetku zime je društvo priredilo smučarski tečaj za članice in na-raščajnice, ki ga je vodil br. inž. Kavčič. V decembru jc odsek priredil 2 izleta na Dobeno in Rašico. Društvena smučarska tekma je bila 11. februarja na Kurcščku ter jc tekmovalo v smuških likih 11 članov, v smuku pa 11 članic. Na poziv župnega načelništva je odsek 1. oktobra izstopil iz JZSS, in to predvsem razloga, ker JZSS ni hotel sprejeti cmotnih načel SSKJ za sklepanje sporazumov s športnimi zvezami. .... , , , Zdravniško poročilo je podal društveni zdravnik br. :dr. Franta Mis. Ш ' Vila pok. br. Vincenca Štjepaneka u Pragu (Nusle 642) Jeseni je pričela poslovati v prednjaški sobi redno vsako sredo zdravniška posvetovalnica, katere so se bratje in sestre obilo posluževali. Za jezdni odsek Ljubljanskega Sokola, ki je praznoval jeseni svojo 25 letnico, je poročal br. Vladimir Franke. Odsek se je udeleževal vseh sokolskih svečanosti, priredil je 7. oktobra proslavo svoje 25 letnice. Odsek šteje 70 rednih članov in članic. O bodočem domu je podal lepo poročilo v odsotnosti predsednika br. drja VI. Ravniharja br. Leo Čebular. Poročilo ruskega odseka Ljubljanskega Sokola je podal starosta br. Nikolaj Tkačev. Odsek šteje 47 članov, 7 -članic, 3 naraščaj nice in 7 moške dece. Telovadbo obiskuje 11 članov, 4 članice, 3 naraščaj nice in 7 moške dece. Ruski odsek se je poleti udeleževal vseh sokolskih svečanosti, sam pa priredil 2. septembra javni nastop v Tivoliju, ki je prav lepo uspel. V zadnjem času se je osnoval tudi smučar* ski odsek za enkrat s 7 člani in članicami. 0 društvenem gospodarstvu je poročal br. Čebular. Denarno stanje društva je bilo kljub gospodarski krizi dokaj ugodno. Največ izdatkov jo zahtevala ureditev letnega telovadišča, predvsem ograja. Dohodki od prireditev v minulem letu so bili zadovoljivi. Društveno imetje: 269.797 Din, dočim znaša imovina odseka za zgradbo doma 311.305 Din. Na predlog nadzornega odbora jc bila podeljena upravi razrešnica. Proračun s 179.550 Din dohodkov in toliko izdatkov je bil sprejet. Lepo malo‘go je vršil med članstvom tudi socialni odsek pod vodstvom staroste br. Kajzelja. Svojo prvo in najvažnejšo nalogo je smatral odsek — omiliti med svojim članstvom brezposelnost, kar mu je v precejšnji meri uspelo. Pod okriljem odseka jc društvo priredilo božičnico, pri kateri je obdarovalo s perilom, obleko in drugimi koristnimi predmeti 69 moške in 56 ženske dece, s čajem in pecivom pa pogostilo nad 400 sokolske dccc. Po statističnem poročilu br. Simončiča šteje društvo 31. decembra 1934.; 1194 članov, 500 članic, 240 moškega, 217 ženskega naraščaja, 237 moške in 180 ženske 'dece, skupno 2568 pripadnikov. V novo društveno upravo so bili izvoljeni: starosta Bogumil Kajzelj, podstarosti dr. Fran Kandare in inž. Albert Poženel, načelnik Rudolf Rudolf, podnačelnika inž. Gojmir Pehani in inž. Kajetan Kavčič, načelnica Vaz-zaz Milica, podnačeinici Vera Mandri-nova in Jelica Vazzazova, prosvetar Ivan Polovič, tajnik France Ahčin, blagajnik Tomo Burgstaler ter 11 odbornikov. J. H. LJUBLJANA. — Občni zbor Sokola П. Naše Sok. društ. je imelo 12 t. m. svoj redni občni zbor ob dobri udeležbi članstva. Občni zbor je začel starosta br. dr. Milan Šubic, ki se je, po uvodu, najprej s pijeteto spomnil Viteškega kralja Aleksandra 1. Zedinitelja, nato pa pozdravil kralja Petra II. Spomin umrlih bratov in sester so zborovalci počastili stoje s »Slava«. Glavna prireditev v minulem letu je bila proslava 25 letnice, ki je vsestransko uspela. Letos pa nas čaka delo, ko bomo pričeli z deli pri konjušnici, kjer bo stal dom z imenom Viteškega kralja Aleksandra I. Zedinitelja. Končal je s pozivom na vztrajno delo predvsem v telovadnici, kjer se kujejo pravi in kremeniti značaji. Brat starosta je nato prečital zvezno poslanico. Zapisnik zadnjega občnega zbora je bil soglasno odobren, nakar so prišla na vrsto poročila društvenih činovnikov. Izčrpno tajniško poročilo je podal tajnik br. Herman Keber. Društveno delovanje je bilo izredno pestro in živahno. Društvenih članov je bilo 481, z deco in naraščajem pa je nad 600 pripadnikov. Glavni dogodek je bila društvena 25 letnica. Tudi prosvetno delo so ni zanemarjalo ter je bik» več nagovorov in predavanj za deco in naraščaj. Društvo se je udeležilo vseh večjih prireditev in sodelovalo pri prireditvah sosednih bratskih društev. Nato je poročal načelnik br. Stane Trček, ki je ugotovil napredek v telovadnici. Telovadbo vseh oddelkov je vodil prednjaški zbor; gojila se je redno pri vseh oddelkih, kar kaže vad- bena statistika (skupno je vadilo v 479 urah 15.312 oseb ali 323 na uro). Orisal je pomen sokolske telovadbe za mladino in to predvsem v prosti naravi. Društvo se je udeležilo pokrajinskih zletov v Sarajevu in Zagrebu, okrožnega zleta na Vrhniki ter po večini vseh nastopov v okrožju. Za gradbeni odsek je poročal njegov predsednik podstarosta br. Fran Štrukelj. Predvsem je omenil dela pri konjušnici, ki se bodo nadaljevala spomladi. Toplo se jo zahvalil mestni občini, ki je prepustila konjušnico z zemljiščem vred Sokolu II, kjer bo stal dom. Odsek je pridno zbiral sredstva za dom ter imel obilo dela z gradbenimi in finančnimi načrti. Iz blagajniškega poročila br. Vinka Kocjana je bilo razvidno, da sme biti društvo z uspehi kljub gospodarski stiski zadovoljno. Društveno premoženje znaša 270.407 Din. Za nadzorni odbor je poročal br. Drago Parzer, ki je predlagal razreš-nico. Ko sta bila sprejeta še predlog za članarino in proračun, ki izkazuje 26.436 Din dohodkov in toliko izdatkov, so izvolili zborovalci v društveno upravo: starosta dr. Milan Šubic, pod-starosti Milko Krapež in Franc Štrukelj, načelnik Stanko Trček, podnačel-nik Mirko Stanič, načelnica Josipina Goršič, podnačelnica Stanič Mara, prosvetar Ludvik Primožič, tajnik Herman Keber, blagajnik Vinko Kocijan ter 15 odbornikov in odbornic. J. H. LJUBLJANA. — Občni zbor Sokola IV. Sokolsko društvo Ljubljana IV je polagalo 13. t. m. obračun svojega dela v minulem letu. Zbora se jc udeležilo precej članstva. Občni zbor je otvoril starosta br. Drago Pogačnik, ki je uvodoma toplo pozdravil vse navzoče. V svojem govoru jo izrekel zahvalo vsem dobrotnikom in podpornikom društva. Ugotovil je, da je bilo društveno delovanje razmeroma dobro, kljub težki stiski. Ob koncu svojega 'govora se je s pijeteto spomnil Viteškega kralja Aleksandra I. Zedinitelja, ki je kumoval sokolskemu praporu Sokola IV. Blagopokojnemu kralju Mučeniku so zborovalci zaklicali trikratni slava, mlademu kralju Petru II. pa zdravo! Prosvetar br. Jakob Novak je nato prečital novoletno poslanico SSKJ, nakor so sledila poročila društvenih funkcionarjev. Obširno in pregledno tajniško poročilo je podal tajnik br. Milan Anto>siewicz, najprej splošni društveni pregled, nato pa se je dotaknil važnejših dogodkov v minulem letu. Društvo je pokazalo izredno delavno živahnost ter se je ustanovil v društvu pod predsedstvom br. Draga Kosma socialni odsek, ki je v polni meri izvršil svojo vzvišeno nalogo. Društvo je priredilo javen nastop, udeležilo se pokrajinskih zletov v Sarajevu in Zagrebu ter vseh važnejših prireditev v okrožju in župi. Po tajniškem poročilu je nato podal načeiniško. Telesnovzgojno deio je vodil prednjaški zbor, pri vadbi vseh oddelkov. Pri javnem nastopu pa je na-, stopilo 129 oseb. Zelo marljiv je tudi smučarski odsek, ki sc jc udeležil okrožnih tekem in priredil sam dve društveni tok mi z izredno povoljnimi uspehi. Statistika izkazuje ob koncu leta 1934. 247 članov, 83 članic, 323 moškega in 30 ženskega naraščaja ter 65 moške in 40 ženske dece, skupno 497 pripadnikov. Blagajniško poročilo br. Lojzeta Roša izkazuje, da je imelo društvo dohodkov 20.695 Din, izdatkov pa 20.824 Din, dočim znaša društveno premoženje 93.860 Din. V imenu nadzornega odbora je poročal br. Jelačin Joško, ki je pohvalil delovanje uprave in br. blagajnika ter predlagal razrešnico, ki jc bila soglasno sprejeta. ^ Prosvetno poročilo br. Jokoba Novaka je bilo prav zanimivo in kaže, da se tudi ta panoga sokolske vzgoje ni zanemarjala. Uspehi pa bi bili lahko večji, ako bi se članstvo zavedalo svojih dolžnosti. V odsotnosti predsednika socialnega odseka br. Kosma, je poročal podstarosta br. Tit Grčar. Socialni odsek je pomagal slabotni dcci pri letovanju ob morju in na Gorenjskem, obdaril sokolsko deco ob priliki miklavževanja z darili, ki so jih naklonili Banska uprava, mestna občina in ostali sokolski dobrotniki. Ravno tako je pomagal pri nastavitvi svojih brezposelnih čla- HO SI J A - FONSIER Л društvo xa osiguranje i reosignranfe e n&ograđ IHIHHI Ulili Ml I 111М1ТПК—Ц-ПМ11ТГШ11—"■ вттшшшшшшшшшшшишвШШМШШШвШШКШШШтШШВКШШШШШШШШШШтШШ/тШШШШШШКШШШтИИћТ' ВДДВ—мшми—■—»■ Ml ^ »нмми nov in članic iz bednostnega fonda pri banski upravi in mestnem načelstvu. Gospodarsko poročilo br. Janeza Pusta je bilo soglasno odobreno, ravno tako proračun za leto 1935. in prispevek na č anan. i. Proračun izkazuje 58.000 Din dohodkov jn 50.694 izdatkov. Sledile so nato volitve društvene uprave ter je bila po krajši debati soglasno izvoljena naslednja uprava: starosta br. Drago Pogačnik, podstarosta br. Tit Grčar, načelnik br. Antosicwicz Milan, načelnica sestra Tilka Lukeževa, prosvetar br. Jakob Novak, kot odborniki pa bratje in sestre: Selan Slavka, Roš Lojze, Kompare Lojze Pust Janez, Grom Ante, Magušar Jožef, Likozar Konrad, Kosem Drago, Roš Zdenka, Grzi nič Marko, Menart Rade, Vidmar Jakob, Zupančič Ela, Gradišar Leo. namestnika br. Ravnihar Franc in Vertl Franc, praporščak br. Grzinie Zorko, namestnik b. Ravnihar Franc, nadzorni odbor bratje Žerjal Anton, Pečnikar Anton in sestra Maša Gromova, častno razsodišče pa bratje Antosiewicz Milan, Novak Jakob, Grzinič Zorko, Lu-kež Tilka, Grom Ante, Blaž Milan in Ros Mica. Po izvolitvi se je brat starosta zahvalil za izkazano zaupanje, pozival navzoče članstvo na sokolske dolžnosti napram društvu ter zaključil z zahvalo vsem udeležencem lepo uspeli občni zbor. J. H. Žtip« Maribor MARIBOR. — Župni tečaj za vodnike naraščaja. Mariborska Sok. župa je priredila 7 dnevni prednjaški tečaj za vodnike in vodnice naraščaja, ki se je vršil od 2. do 8. januarja v Ptuju. Tečaj je obiskovalo 16 bratov in 22 sester iz 26 edinic. Zaradi nezadostnih gmotnih sredstev smo morali odkloniti še 32 bratov in sester, ki bodo morali počakati na prihodnjega. Naše stremljenje gre za tem, da bo vsak vodnik-ca naraščaja prišel v tak tečaj, ker se zavedamo, da je vzgoja naraščaja najvažnejša naloga Sokolstva, ki je v prvi vrsti vzgojna organizacija. Tečaj je uspel prav dobro in smo prepričani, da bo pripomogel k novemu razmahu vzgojnega dela med sokolsko mladino. Župa Novi Sad BAČKA TOPOLA. — Petodnevni praktični tečaj za vode sokolskih četa. Sokolsko društvo Bačka Topola odr-žalo je prvi petodnevni praktični tečaj za vode Sokolskih četa od 27 do 31 decembra 1934 godine. Na tečaju je obradeno iz tehničkog dela: strojevne vežbe, proste vežbe, vežbe na vratilu, pesničanje, igre, raz- nik, Kosta Lavirac, starešina društva. Vinko Aras, načelnik društva, Miloš Kvorčevič, v. d. tajnika, Duro Trbovič, prosvetar, Ristič dr. Radivoje, Sahnen-ko Trofim, Stojadimović Sima. Dobrila Dragutin i Šijašič dr. Aleksandar, le-kar. Tečaj je pohadalo 20 članova. S vi tečaj ci imali su stan u društveno j či-taoniči ureden na internatskoj osnovi, gde su imali na raspoloženju i društve nu knjižnicu. Tečajci su s velikim odu- Petodnevni praktični tečaj za vode sokol, četa, održan od 27 do 31 dec. 1934 u Bačkoj Topoli ličnosti i vežbe s palicama, za 23 časa; a iz prosvetnog dela: idejni osnovi Sokolstva, istorija Sokolstva, organizacija, administracija, sokolska štampa, za-drugarstvo, plodored i higijena za 11 časova. Usled nepogodnog vremena laka atletika je otpala. Predavači su bili brača: Doka Stepanov, okružni načel- ševljenjem i pažnjom pratili sva predavanja. Za sve vreme bila je medu tečajcima uzoma disciplina i najlepše bratsko raspoloženje. Tečaj se održa-vao u sokolani s dnevno 7 časova rada. Ceo tečaj finansiralo je samo društvo. Tečaj je bio dobro organizovan i potpuno u&peo. SUBOTICA. — Rad naših sokolskih četa. Ako, uzmemo u razmatranje život našeg sela danas kao njegov život pre par godina, doči čemo do prijatne konstatacije, da je naše selo mnogo napredovalo u nacionalnem, prosvetnem, higijenskom, a što je za selo na-ročito važno i u poljoprivrednom pogledu. U radu na torne podizanju našega sela uzimali su a i danas uzimaju učešča razni faktori, od kojih je Sokolstvo nepobitno jedan od najvažni-jih. Danas se na selu več jasno ispo-Ijava činjenica, da dobro organizovana i aktivna sokolska četa može i mora da bude središte oko koga če se kretati eco život našeg seljaka. Tako gledajuči na stvari odnosno na zadatak Sokolstva na selu uprava našeg društva odločila je prošlo godine da svoj rad na selu proširi i ojača, što joj je, na osnovu dosadašnjeg iskustva, kao i požrtvova-nog i savesnog rada brače članova odbora za sokolske čete, i uspelo. Odbor za sokolske čete u saradnji s bračom učiteljima sa sela, nailazeči i na veliki odziv i saradnju samih seljaka, uspeo je, da u več ranije postojeeim četama rad utvrdi i proširi kao i da dve nove čete osnuje, a jednu da rcorganizuje. Tako danas naše društvo ima osam četa, čiji je rad i opstanak zasnovan na jednoj vrlo solidnoj osnovi. Taj rad po sokolskim četama ne zasniva se, kao što se to kod neobaveštenih misli, samo na tehničkom polju, nego što je za selo vrlo važno, on zaseca u sve grane narodnog, prosvetnog, zdrav-stvenog i gospodarskog života. U tu svrhu održano je 58 predavanja od kojih je večina imala prosvetni značaj, a šest predavanja održano je iz poljo-privrede, s praktičnim i stručnim uput-stvima iz te grane, koja su dali za to najpozvaniji strueni izvestitelji. Posredovanjem matičnog društva putem Sokolske župc. Kraljevska banska uprava u. Novom Sadu darovala je našim četama 500 komada plemenitih sadniea .bresaka i oko 80.000 divljaka jabuka, koje je matično društvo poslalo svojim četama, a ove su iste razdelile medu svoje članstvo. Jeilnom ri-iumrr. Kraljevska banska uprava je našoj molbi isto izašla usu-sret te je upravi svoga rasadnika na Paliču naredila, da sa svojim stručnim oeobljem u 10 praktičnih predavanja na terenu pouči članove seoskih četa u sadenju, kalamljenju i oplemenjiva-nju divljih sadnica. U svrhu što jače propagande Sokolstva na selu priredilo je matično društvo na Tavankutu 111 javan čas za sve naše čete, koji je odlično uspeo. Osim toga brača članovi seoskih četa učestvovali su ne samo na javnoj vežbi matičnog društva, nego i na pokrajinskim sletovima u Sarajevu i Zagrebu kao i na proslavi 30-to godišnjice Kar-lovačkog Sokola i drugim sokolskim priredbama. Svuda su oni bili ne pasivni posmatrači, nego aktivni vežbači u zajednici s ostalom sokolskom bračom. Na utakmicama koje su priredi-vane za braču iz seoskih četa pokazuju se iz godine u godinu sve lepši uspesi i volja za postizavanjc što boljeg uspeha. Odbor za seoske čete održao je svega 5 sodnica od kojih su dve bile šire konferencijo u zajednici s upravama seoskih četa. Na ovim sednicama raspravljalo so o ustrojstvu rada, ust-rojstvu četa u onim mestima, u kojima još ne postojc, kao i o svim drugim pitanjima koja su u tesnoj vezi sa životom i radom seoskih četa. Sva potrebna pismena uputstva i objašnjenja, a isto tako i tehnička uputstva. odbor je tačno i na vreme obavljao. U odboru za seoske čete nalazc se sledeča braea: pročelnih: Vujkovič -Lamič Veča; tajnik: Ladenhauzer Rudolf; članovi: Pozdcrovie L.; Birsa I.; Plavšič V.; Slczak S.; Jegcr D.; Turato I.; Malagurski B.; Vidic J.; Njcgovan S.; Sudarevie B. i Sudarcvič N. Čete su poseeivali ova braea prednjači: Tcšie L., Pozdcrovie L., Ladenhauzer R., Temali J., Jegcr D., Jovič V. i Njegovan S. Predavači iz matičnog društva bila su brača: Tadič A., Rajič N., Tišma P., Tcšič L., Turato I., Jegcr D. i Budanovič P., kao i brača dr. Po-ljakovič L, lekar, Vujačič V., Jakovljevič i Minič, stručnjaci za poljopriv-redu. Današnje stanje naših seoskih četa izneseno u kratkim črtama izgleda ovako: 1) Četa Bikovo. Ova naša četa osnovana je i od Strane br. župe priznata 1930 g. U ovoj našoj najstarijoj četi do smrti bivšeg starešine br. Tonkoviča Vece kao i premeštaja mesnog učitelja br. Turato Ivana (rodom iz Omišlja!) u Subotiču, koji je vršio dužnost načelnika - tajnika - prosvetara, rad je te-kao potpuno normalno, dok je posle toga nastao mali zastoj u radu. Nada-mo se, da če četa u toku ove godine, ako se tamo postavi muška učiteljska snaga lepo započeti rad čete nastaviti i tako če ona izgubljeni rad nadoknaditi. Na trodnevnom tečaju za vode seoskih četa od strane ove čete učestvovala su dva brata. U toku godine održano je više vežbačkih časova koje su prcdvodila brača prednjači matičnog društva. Četa je imala jednu priredbu. Četa ima svoju knjižnicu sa 60 knjiga i prima »Sokolski glasnik«, »Sokolsku prosvetu«, »Sokolsko selo« i »Novosti«. Članova ima 57. Skupština u ovoj četi održana je 6 o. m. 2. Četa Tavankut I — Centrala. Osnovana je 1931, a priznata 1932 god. Uprava: starešina: br. Mačkovič I„ načelnik: br. Stojanovič N., tajnik: br. Balažević B., blagajnik: br. Pašić R., prosvetar: br. Romić V., lekar: br. Crnkovič I. Četa ima 47 pripadnika, a održano je svega 40 vežbačkih časova. Četa prima »Sokolski glasnik« »Sokolsko selo« i »Vojnički vesnik«. Na trodnevnom tečaju za vode seoskih četa učest-vovala su 4 brata, a sama četa učest-vovala je na 12 sokolskih priredbi. 3. Četa Tavankut II — Zlatni kraj. Osnovana je 1930, a priznata 1932 god. Uprava: starešina: br. Prčič A., zam. starešine: br. Godar M., tajnik - načelnik: br. Omahen V., blagajnik: br. Godar L. Održano je svega 15 sednica. Četa ima 68 pripadnika. Časovi vežba-nja su se održavali redovno po dva puta nedeljno. Četa prima »Sokolski glasnik«, »Sokolsko selo«, »Sokolsku prosvetu« i »Vojnički vesnik«. Biblioteka broji 40 knjiga. Učestvovali su na 10 sokolskih priredbi, a na trodnevnom tečaju učestvovala su tri brata. 4. Četa Tavankut III — Sv. Ana. Osnovana 1931, a priznata 1932 god. Uprava: starešina: br. Vukovič J., zam. starešine: br. Vojnič J., tajnik - načelnik - prosvetar: br Durić T.. zam. načelnika: br. Jurčak N., blagajnik: br. Tokodi S. Održano je svega 6 seđnica. Četa broji 47 pripadnika, a na trodnevnom tečaju su učestvovala 4 brata. Časovi vežbanja održavali su se redovno 2 puta nedeijno. Četa je učest-vovalo na 12 priredbi. Prima »Sokolski glasnik«, »Prosvetu«, »Sokolsko selo« i »Vojni vesnik«. Knjižnica broji 20 knjiga. Ova četa je na utakmicama za sokolske čete dobila prelazni dar srebrni venac — matičnog društva kao pobednička vrsta. 5. Četa Staro Ljutovo. Osnovana je 1932, a priznata 1934 god. Uprava: starešina: br. Valenčak K., zam. starešine: br. Bilinovič P., načelnik: br. Krm. potic L., tajnik: sestra Jovanovič L, blagajnik: br. Pejič R., prosvetar: br. Balaževič L. Četa ima 42 pripadnika, a na trodnevnom tečaju učestvovala su 4 brata. Četa je učestvovala na 8 sokolskih priredbi. Održano je svega 5 sodnica. Četa prima »Sokolski glasnik« i »Sokolsko selo«. Ova četa je na utak-micama postigla drugo mesto. 6. Četa Mali Bajmok. Ova četa jo osnovana 17 marta 1934 pa se za sada još nalazi u privremenom svojstvu. Uprava čete: starešina: br. Milašin S„ zam. starešine: br. Turato I., blagajnik: br. Čopko M., tajnik: br. Musin A., načelnik: br. Sudarevie B. Članovi uprave brača: Dulie Lj., Čopko P. i Vojnič M. Održano je svega 11 sednica. Četa broji 94 pripadnika, a časovi vežbanja se održavaju redovno dva puta nedeljno. Četa je učestvovala na 13 sokolskih priredbi, a na trodnevnom tečaju učestvovalo je 5 brače. četa prima »Sokolski glasnik« i »Sokolsko se-selo«. 7. Četa Mali Beograd. Ova je četa osnovana 1930 god., nije aktivno radila usled tehničkih nedostataka, sve do meseca maja prošle godine. Više pgta sc pokušavalo da ona ponovo proradi, ali je to uspelo tek u toku prošle godine. Uprava čete: starešina: br. Bje-ladinovie V., zam. starešine: br. Todor Rapaji, tajnik: br. Priča D., načelnik: br. Budisavljcvie M., blagajnik: br. Bu-disavljcvie P. Četa ima 63 pripadnika i u toku godine imala je jednu priredbu. Svoju knjižnicu nema, ali se koristi Narodnom čitaonicom u selu. Na trodnevnom tečaju učestvovala su tri brata. 8. Četa Tavankut IV — Vukovič kraj. Na tražcnjc i intervenciju brata Muttbariča Ivana, mesnog učitelja, osnovana je 9 decembra pr. g- ova naša najmladn četa, o čemu smo u »Glasniku« več pisali. Danas ova četa ima 70 članova. Nadamo sc, da če i ova četa u toku ove godine pokazati mnogo volje i napretka u radu u kome co je matično društvo uvek svesrdno i u pi,noj meri pomagati. ^ cltoraSti, Župa Osifok OSIJEK. — Župski prednjački is-piti održani su u Osijeku 22 i 23 decembra 1934 god. Ispitu je pretsedovao br. Vojinovič Miroslav, I zam. načelnika Saveza. Ispitu su pristupila 4 kandidata. Sva četvorica su položila i to: br. Jankovič Oton i s. Savadinovič Kovin-ka iz Osijek-Matica, br. Sljepčevič Branislav iz Belog Manastira i br. Rajnin-ger Ivan iz Semeljaca. PETROVCI. — Hodočašče pešice na Oplenac. Dana 31 decembra 1934 posetili su Oplenac brača: Veselin Bo-gič, Lazar Kovačevič, Duro Harhaj, Prokopije Vukosavljevič i Andrija Puš-kaš pod vodstvom brata Slavka S. Carica, učitelja, i poklonili so grobu Vi-teško-g Kralja Aleksandra Prvog Uje-diinitelja, Pomenuta brača su iz Petro-vaca krenula pešice, te su za šest dana pešačenja prevalili 239 km. Iako je zimsko doba i prvoga elana njihova puta padao sneg ipak od svoga poduhvata nisu odustajali: Putem su svuda kojj svih opština zvanično overavah tačan dolazak. U svim mestima su m-lazili na srdačan prijem i pe>tpuno au pi ijvin * r ■ . zumevanje, a naročito kod žanM ^ /. Ш 11C \ »111 ) C, tl lldlUtllt/ , In iC. riških stanica, koje su im ukaživa kreno gostoprimstvo. . l.« Na grobu Kralja Mučenika j® Slavko S. Čarič održao vrlo diriji vor. Zatim je paleči srebrno Kf1 ' koje su pokloniei sobom doneli izg, vorio ove reči: »Neka Ti ovo k dub svetli, kao što če Tvoj besmrtai^ . viteštva, rodoljublja, Lstine, Pr «« ljubavi svetliti medu nama naj , vremena. Zaklinjemo Ti se, da c vicinuiia. лхишијснн/ : i nj sokolske mišice vazda stajati buin ^ braniku Jugoslavije«. Nakon to:8 uiuiMrv.il o V4 це/oiii * ijv" ■ - ' t nill I brača provela par minuta u cU tihoj molitvi Svevišnjemu, pa su ,r. celivali grob. Zatim su se dugo .f žali u razgledanju zadužbine, P°s ga su se vratiii vozom kuči- , ,0. Ovakovo spontano sokolsko i čašče svakako zaslužujc svaku P8^ru i pohvalu i može se preporucrti i . Uo.ini /1л rl/v/lll fu rljučkc’ godinu i donela još neke za ,- je zaključena. ^ BRESTOVSKO. — Pr0T9HcdiP.leS decembra. Proslava dana oStqrb96J održana je ovc godine u P je s ■ ourzana je ove цоиш«- - ■ n je u Nar. osnovne škole. Progr.on.^ иГ nicc izveden tačno prema noro** ^tar?š>na jc pročitao govor, a sp^acJ. Vrcbac otpcvao je pcsmu " 4a Kralja Aleksandra I«. Save- A,^P0» ?*Cu Pročitao je br. Zvonimir m, fosević. Potom je bilo polaganje zaveta vernosti Nj. V. Kralju Petru II. onih svc članstvo, sem ,0J’ su bili sprečeni opravdanim v ?lma-v Sokolski podmladak otpc-žanp^ “r^avnu himnu. Zatim su odr-klet . »klamacije, potpisane su za-Do Je’. r^an je prigodan govor, te je 7»u- .. n°m Programu, br. starešina zakljucio sednieu. Ј&ПШ. — Proslava Prvog de- KuDrJ8" Pros!ava Prvog decembra u bj župU *Zvr®cna Je prema uputama laoa,^-° *zvršcnom programu bilo je po-pet 4e zaveta vernosti Nj. Vel. Kralju je tv> j 0v°i s<2tlnici prisustvovalo nrt.il 'članstva, i gradanstvo kao i pre‘stavniei vlasti. — Proslava Prvog de-Proslava Prvog decembra u Sve °i četi u Tarčinu izvršena je u kletvU prema uputama br. župe. Za-stvn v,er.nosti položilo je sve član- Ba Su prisustvovala 152 čla- firadanina. df^J/STlKOLINA. — Proslava Prvog °l)tc||l ra- Pošto je obavljen verski Pfistu т a2°darenje, svi su članovi zavpf Pl\r.Svc^ant>m aktu — polaganju m Zavft*- vr ^vdllvJlTl dKlU pOldlialljU K f Nj- V- Kralju Petru II. Sednieu vac i®ri° starešina br. Jevrem Boga-Kraii ,7}em.orirajuči smrt Viteško g ПојелН- ^initelja. Zatim je brat Sta-radu ^.Pročitao predavanje o životu i Uin.i; X? ff’kofj Kralja Aleksandra I Peva e^a- Posle toga je br. Đerić žkonV/„rUsl^ pesmu o pogibiji Vite-^oval -a' ^va naraštajca su dekla-prjstua.,pr^odne pesme. Zatim sc je VernJl.v usmenom polaganju zaveta 4 j fl. Ј; V. Kralju Petru II, a po-jje izvršena i pismena zakletva. Su lz,Vršenom programu prodavana dolska srca«. kolcU^P^O. — Sokolska smotra. So- ^5 Hpn r.uštvo Visoko održalo je dne Doq pmbra 1934 g. smotru celokup-smotr nstYa- Starešina, otvarajuči 2пц ^ Poziva prisutne. da odaju du-/UeU?0s,tu Blaženopočivšem Kralju kljAu andru I Ujedinitelju. Prisutni Nj. y j1 Put »Slava Mu!« Pozdravlja tni {.j.®1. Kralja Petra II našto prisu-Vori 1CU tokratno »Živeo!« Zatim go-llajr^.?Vrsi smotre. Brat prosvetar dr. So^oi ln ^žananovič govori o odnosu u du5 .Posle marseljskog atentata GoVOf:°Stima Sokolstva u današnjici. Ргорао: ° Xažnosti sokolske štampe za 0 duž^3^0 sokolske ideje. Govori 1 u eok^tima Sokola izvan sok. doma »Neriaj aiV- Prosvetar čita raspis župe SedamnV zbor« i raspis Saveza sta«. aestj decembar 1934 »Dan po- na prisutne, da se ovih цкојс S .r°So pridržavaju. Brat Mirko *0 osi ^1C’ .načelnik, čita raspis župe fasjjjg >vanju četničkog udruženja« i ?etiifian,3veza nošenju odore i le-^novIJC*- Zavodi neke sitnice, koje važne 1 Pr°Puštaiu izvršiti, a koje su 4iu r„ja sokolski rad. Govori o sistema a" Sokolstvu. Brat starešina ?avet .CIanove, koji još nisu položili Su oni -a ?ristupc i polože zavet. To ni 1 ukinili. Župa Split ?°к.^нУ^- — Izvanredna skupština Ža4a -^s*va- Dne 30 dec. pr. g. odr-NJc. d^oyde izvanredna skupština kuDuo m m’ ko joj je sudelovalo celo-stipa jo Km * žensko članstvo. Skup-V? ^DrnV sazvana radi biranja no-г*Пе či„ e 11 vezi s ostavkom nekoli-Ov^°Ya uprave. ^•Па skupštini je učeetvovao i sta- 12 ^Plita PC l^r' u'l;> koji je došao starešine usledio je tajnim ?a star,,v ,,r' čemu su pala 102 glasa 'Ni o|.?'nu ^r- ^ra Avelinia, a osam Rfifedil., ovnica. Skupština jc za tim natim i.. °iVa,(:i'e bratu dru Aveliniu. va iinL izbor svih ostalih ela- jvj ^rave. sta;;:T). t0Ple zahvale novoizabra- I a^r5iUi r'S-"Ve l*r- Avelinia održao je braiM.C hrat.župski starešina, hva-U°?'vaiii,-,- -L3 ni’hov brojni odaziv i л iski n,? I t s^ožan i bratski so-k eda 1 >.' , aknuo jc braći, da je ova frača tr «*«ltat jedne borbe, ali kao i4vU j n . aiu tu borbu predati zabo-rl° ^ržan c!1Uti s°kolskom radu i viso-fttlJStva i- -ец ,ov°g uzornog Sokolskog N.^jaeilf ^ci'0 u žuPi radom drugima •«iš]a ■ Skupština se zatim mirno **J>a Sušah - Ki/eka S ^aNSKA DRAGA. Glav. i!fi,ravmi „ ‘ ,‘Mas.a ceta održala je svo-fiS' u svojin Ju skupštinu 6 I ovc Barečir Prost°rijama. Starešina tinTravio nii O.tvorio jc skupštinu i Jc :Su braP„ ?utl1u.brucu i sestre. Za-0d[.uVc^tai,> ,ul?kcioncri pročitali svo-heniem’ su članovi primili s Ve “oeIe *a i!PraVe. na >’re«lo se na biranje no-Hii- ?rešjnil u v5cinu glasova biran je Ka>Vlvbrat. Harc Barečič, zame-ZCnc'n°vi6, tajnik Zorka г{Ј^Јс'.к Ivan t*a£ Vlahinič, lRditi('- c^an*e, načelnik Ga-zamenik Joakim Sindi- čič, načelnica Marija Nikolič i revi-zori Brigita Frgačić i Seršić Franjo. Kad se iscrpao dnevni red dao je brat starešina reč br. Ivanu Štefaniču, koji je govorio o saradnji čete i ma-tičnog društva. Četa primećuje, da je ta saradnja do sada bila vrlo slaba i napominje brači delegatima, da bi matično društvo obratilo veču pažnju prema četi. Izabrana je takoder i posebna uprava, koja če se baviti gradnjom doma. Nato je br. starešina zaključio sednieu. JABLANAC. — Glavna skupština. Naša četa održala je svoju glavnu skupštinu 6 jan. o. g. Nakon konstati-ranja kvoruma otvorio je četni starešina br. Joso Vukušič giavnu godišnju skupštinu pozdravom prisutnih i pročitao saveznu poslanicu. Iza toga izabrana su dva člana za overu zapisnika ove skupštinc. Prešlo se na dnevni red skupštine, pa su pojedina brača funk-cioneri uprave čete i to: starešina, tajnik, načelnik, prosvetar, blagajnik i re-vizori iznesli svoje izveštaje o prošlogo-dišnjem radu. Iz izveštaja sc je videlo, da je četa u prošloj godini mnogo ra-dila i negovala sve grane sokolskog de-lovanjžj, te da je i financijalno mnogo jača. Stara uprava dobila je na burni aplauz apsolutorij pa se prešlo na biranje nove uprave čete, u koju su jed-noglasno izabrana sledeča brača: starešina Joso Vukušič, trgovac, zamenik starešine: Jura j Borovac, pretsednik opčine i trgovac, tajnik: Josip Koste-lac, opč. beležnik, blagajnik :Ivo Mr-šič, v. d. opč. blagajnika, prosvetar: dr. Ivo Benič, opč. lekar, načelnik: Ivan Labaj, učitelj i revizori: Ivan Balen, hoteljer i Roko Mršič, postolar. Starešina čete u ime izabrane uprave zahva-lio se na iskazanom poverenju i po-zvao sve članove, da ga podupru u nje-govom radu. Kako se nije nitko više javio za reč — to brat starešina zaključuje skupštinu kličuči: Živeo Kralj Pe-tar II! Živila Jugoslavija!« LOKVE. — Proslava Prvog decembra. Sokolsko društvo Lokve održalo je proslavu Prvog decembra u društve-noj prostoriji. Proslavu je otvorio starešina brat Cenčič dajuči reč bratu Kruljcu.1 Brat Kruljac pročitao je saveznu poslanicu. Iza njega nastupili su dcklamatori s deklamacijama: »Naš Mrtvi Kralj«, »Našom dobrom Mrtvom Kralju, Tvorcu Jugoslavije, Heroju i Mučeniku« i »Kraiju Petru II«. Naj-svečaniji čas bio je kad su prisutna brača izgovarala reči zaveta. KOSTRENA SV. LUCIJE. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Kostrena održalo je dne 6 januara 1935 god. svoju 5 glavnu godišnju skupštinu. Prisutno je bilo 80 članova, a župu jc zastupao brat Ivan Ivančič, župski prosvetar. Skupštinu otvorio je brat starešina Božo Suzanič. Iza pozdrava skupštinara i delegata komemorisao je smrt Viteškog Kralja Aleksandra I Ujcdinitelja, pozvavši Sokole da održe Njegov amanet »Čuvajte Jugoslaviju!« Zatim je brat tajnik pročitao poslanicu bratskog Saveza. Posle toga se brat Ivančič zahvaljuje na pozdravu i izriče skupštini bratske pozdrave žup-skog starešinstva. Iza čitanja pro.šlo-godišnjeg skupštinskog zapisnika na-staje mala polemika, ali se po skupštini prihvača i overovljuje. Dalje nastavlja brat Šuran čita-njem tajničkog izveštaja. Moglo sc ra-zabrati iz njegovog izveštaja da se društvo kroz godinu dana preporodi-lo. Vidljivi su moralni i materijalni us-nesi. Skupština ga prihvača s odušev-ljenim odobravanjem. Isto sc tako pri-n>aju izveštaji br. Maruniča i Valtcra, prvi itehničkog a drugi prosvetnoga rada. Prikazali su u krupnijim potezima sav rad svojih odbora. Osobito je sve prisutne skupštinare obradovao izveštaj društvenoga blagajnika brata Margana, kojim jc objasnio prihode i rashode društvene blagajne u minuloj godini. Iz drugog njegovog izveštaja (statisti-čko-g) vidljivo je kako je broj sokolskih pripadnika u 1934 pac kvantitativno, a porasao kvalitativno, j-ar se brisalo članove koji nisu udovoljili svojoj dužnosti. Sada društvo broji 350 pripadnika. Iza toga uzima reč brat Ivančič. Ističe razliku prošlogodišnjeg stanja društva i sadašnjeg. Čestita upravi i skupštini na lepom napretku i uspehu. Nakon izveštaja nadzornoga odbora skupština izražava zapisničku za-hvalnost dotadašnjoj upravi 'i podeljuje joj razrešnieu. I izbor nove uprave za 1935 godi-i4i protekao je u uzornom redu. Stara uprava predložila je iednu, a mala opozicija drugu listinu. Pošto nije bilo vidljive razlike, sem u podeli tunkcija stvorcna je treča zajednički i prihva-čena jednoglasno kako sledi: starešina: Božo Suzanič, potstarešina: Anton Suzanič, tajnik: Šuran Josip, blagajnik: Margan Eduard, načelnik: Bašič Vje-koslav, zamenik: Marunič Ratimir, prosvetar: Šuran Josip, zamenik Andelka Tičac. matičar: Bašič Eduard. ekonom: Vranič Josip, te 9 odbornika. Nadzorni odbor: pretsed. Grdakovič Petar, Pajkurič Kazimir, Stjepan Vidas i Ča-brijan Mate. Sud časti: prets.: Anton Suzanič i 3 člana. Tehnički odbor broji 9 brače i seistara, a prosvetni 7 članova. Novoizabrani starešina zahvaljuje u ime novoizabranc uprave na po-vcrcnim dužnostima i zaključuje skupštinu. Ž.upa Šibenik - Zadar PAKOŠTANE. — Glavna skuošti- na. Ova je Sokolska četa održala u ne-delju 6 t. m. svoju glavnu godišnju skupštinu, kojoj je prisustvovala nat-polovična večina članova. Nakon pozdrava brata starešine pročiitani su izveštaji svih funkcionara uprave. Izveštaji su saslušani s velikim in-teresovanjem i na kraju srdačno prim- 1 j eni na znanje. Prešlo se zatim na izbor nove uprave pa su izabrana sledeča brača: starešina: br. Ante Lacman, zam. starešine: br. August Šarič. tajnik: br. Jovan Mihovilovič, načelnik: br. Pavao Bačkov, blagajnik: br. Ante Čudina, prosvetar: s. Marija Dvornik, revizor I: br. Marko Juričin, revizor II: br. Andrija Bakija. Pri kraju zahvalio se novoizabrani brat starešina biranim rečima na poverenju te je, pozvavši svu braču na složan i ustrajan rad za Kralja i Narod, zaključio skupštinu. tupa Varaždin DEKANOVEC. — Glavna skupština. Ovo granično društvo održalo je u nedelju, 13 januara ov. g. svoju godišnju skupštinu. U prisuču brojnog članstva otvorio je skup&tinu starešina br. Grbovec. Iza njeigovog govora sledili su opširni i tačni izveštaji sestre tajnice Telišman te brače: načelnika Ovčara, prosvetara Bosanca, refer. za štamou Pavleka, revizora Mažurana i za blagajnika br. Velčič, koji je pred-ložio i novi proračun. Iz svih izveštaja proizlazi, da je društvo aktivno. Imade 52 člana, od toga 25 vežbača, 11 naraštajaca i 59 de-ce. Organizovan jc prednjački i prosvetni zbor te streljački otsek. Društvo je održalo javnu vežbu i sudelovalo kod 10 drugih jedinica. Predavanja održano je 20 i 63 govora pred vr-stom. Osim javne vežbe održane su 2 akademije, 3 svečane proslave, 3 pret-stavc diletantskog otseka, 2 zabave i 7 izleta. U knjižnici imade 104 knjige. Društvo je aktivno sudelovalo na sa-rajevskom, zagrebačkom i župskom skh tu. Nakon razrešnice staroj upravi jednoglasno jc izabrana nova uprava na čelu s starešinom br. Pavlekom, zam. starešine br. Grbovcem, načelnikom br. Bosancem, zam. načelnika br. Ovčarom, prosvetarom br. Vclčičem, tajnikom br. Mažuranom, načelnicom s. Mažuran i zam. načelnice s. Telišman. Izaslanik župe, brat starešina Bel-čič. pohvalivši dosadanji rad društva, potstrekao jc novu upravu i članstvo na intenzivan rad i u ovoj godini. VARAŽDIN. — Prvi župski lutkarski tečaj. Cilj jc ovog prvog lutkar-skog tečaja u našoj župi, da se sokolskim, a naročito prosvetnim radnicima dade teoretsko i praktično znanje, koje im je potrebne za sarađivanje u ovoj grani sokolsko-prosvctnog rada. Kako je tečaj trajao samo dva dana, to se je gradivo moralo stegnuti na najnužnije i ovog puta su pozvani u tečaj samo oni. koji imadu dovoljno predznanja. U tečaju je bilo 14 članova, 9 članica i 2 naraštajca iz 5 dru-štava i 13 četa. Tečaj je otvorio pretsednik ŽPO brat Deduš, istaknuvši za-daču ovog tečaja i važnost kazališta lutaka kao jedneg od najbolj ih sred-stava u radu na odaoiu sokolske decc i naraštaja. Predavanja su održali članovi župskog oresvetnog odbora i otseka župskcg kazališta lutaka. Predavalo sc: Istorija lutkarstva, recitova-nje, režiju, ručne lutke, efekte i muzi-ku (s. Brknjač). dekoracije, kostimi i inehanizam lutaka i micanje te osve-tljavanje pozornice (br. Špoljar, župski izvestilac za lutkarstvo), praktička izvedba lutaka (br. Sitar iz Šemovca), sokolske priredbe i autorsko pravo (br. Belčič). Vežbc sa učesnicima održali su s. Brknjač i br. Kovačič. Članovi župskog kazališta lutaka izveli su pred učesnicima tečaja jednu pretstavu. Voda tečaja, koji ic održan na župski trošak, bio jc br% Špoljar. _ Govorom brata Deduša završen je tečaj. IVANEC. — Rad pozorišnog otseka. Koncem decembra priredio je naš pozorišni otsek jednu lepu pretstavu i to malu historijsku tragediju u 3 čina »Zulejka« od Milana Hanžeka. Diletanti su uspeli da verno prikažu sve karakteristične momente i da publ iku potpuno zadovolje. Sve u svemu moralni uspeh ove priredbe bio je odličan čemu je pored vrlo uspešne igre diletanata mnogo doprinesla i krasna inscenacija, koju jc za tu priliku naročito udesio brat Ku-relič. Zadovoljni smo i s materijalnim uspehom. tupa Vel. BečlcereK VEL. BEČKEREK. Župski prednjački tečajevh Načelništvo ove župe održalo je u toku meseca decembra 1934 god. u evom sediš tu dva pred-njačka tečaja, i to prvi za članice, a drugi za članove. T ečaju za članico učestvovalo je 26 polaznlca iz 25 dru-štava, a tečaju za članove 68 polazni-ka iz 47 društava, ukupno 94 polazni-ka iz 72 društva. Tečajevi su održani jedan za drugim, sva!ki u trajanju od 14 dana u Sokolskom domu Društva Matica Veliki Bečkerek. a bili su na internatskoj osnovi i o trošku župe. Predavanja su se držala preko celog dana, te je u glavnom preduzet ceo sustav s ostalim predmetima. ^ Voda tečaja bio je brat Alojz Pogačnik, načelnik župe, a načelništvo Blagodareči prostranosti Sokolskog doma, disciplini i dobroj prehrani i nastanbi, uspelo je ovaj tečaj odr-žati s tako velikim brojem na zadovoljstvo, a i u vedrom raspoloženju, čemu je takode mnogo doprinco pri- Župski prednjački tečaj za članice, održan u Vel. Bečkereku meseca decembra 1934 god. Saveza poslalo nam je kao predavače savezne prednjake, brata Rafaela Bana i sestru Jelku Ban. Od domačih predavača predavali su još brača: inž. Nikola Bešlič, starešina župe, dr. Jova godni šaljivi list »Tečajac«, koji su uredivali brača tečajci. U toku meseca februara održače načelništvo župe iepite za društvene i župske prednjake u večim mestima Župski prednjački tečaj za članove, održan meseca decembra 1934 god. u Vel. Bečkereku Popovič, zam. starešine, dr. Arkadije Popovič, tajnik, Miloš Stanojevič, prosvetar, Aleksandar Pavlovič, zam. načelnika, Lazar Bogdanovič, Stevan Bu-kač, prednjak župe. ČOKA. — Društveni prednjački tečaj. U toku meseca novembra i decembra 1934 god. održan je večernji društveni prednjački tečaj s 16 polaz-nika pod vodstvom od župe izaslanog prednjaka brata Stevana Bukača i predavača brače: Dragoljuba Vasiljeviča, tajnika, Lepoša ve Durič, Milorada Du-riča i dr. Žarka Drndarskog. Kako je brat Bukač u isto vreme održavao tečaj i u obližnjem društvu Pot. Sv. Nikoli. predavanja su se obavljala na-izmencc, i to jedan dan sustav sa br. Bukačcm. a drugi dan citali predmeti s domačim predavačima. Za vreme tečaja pokazali su polaznici mnogo razumevanja za sve sokolske predmete. Društvo stalno radi i pored mnogih poteškoča poduzima veliku akciju oko podizanja svoga doma, koji jc neop-hodno potreban za razvijanje Sokolstva u ovom mestu. POTISKI SV. NIKOLA. — Društveni prednjački tečaj. U isto vreme, kada je održavan tečaj u Čoki, održa-van je i večernji društveni prednjački tečaj u Potiskom Sv. Nikoli sa 14 po-laznika pod vodstvom župskog prednjaka brata Stevana Bukača i predavača: Jovana Gažo, starešine, Mihajla Radotiča, prosvetara, Franje Mokrače-ka i dr. Josipa Karlovca, društvenog lekara. Teča’ je održan u školskom za-bavištu koje služi kao vežbaonica. Pri-godom održavanja tečaja osetio se ne-do^tatak sprava, stoga se rad u' glavnem kretao oko prolaženja vežbi bez sprava, te idejnih predmeta. Društvo se bori s velikim poteško-čama kojih imade mnogo. Tešimo se prema onoj narodnoj poslovici »Svaki početak je težak«, ali imade nade da če brača žilavim nastojanjem uspeti sve te poteškoče srečno prebroditi. B. župe, a isto tako održače sc okružni sastanci načelnika i voda odeljenja radi proučevanja vežbi, odredenih za ovogodišnji pokrajinski slet u Subotici i ostale nastupe. TOMAŠEVACLi — Godišn.H rad društva. S dianom 9 januara t. g. ovo Sokolsko društvo završilo je svoju rad-nu godinu. Društvo je imalo otsekc: tehnički, gradevinski i pevačko-muzički, tk)k jt' prosvetnim radom upravljao brat prosvetar u saradnji s upravom društva. Iako prosvetnog odbora nije bilo, ovaj rad opet stojao je na višini. Tokcm ove godinc bilo jc održano 87 predavanja, računajuči kako onih pred vr-stom tako i onih javnih, koja su odr-žana pred 1279 članova. 905 naraštajca, 1025 decc i 601 nečlanova. Izveštaja u sokolsko j štampi bilo je 14. Po-zorišnih pretstava priredeno je 7, dru- • gih priredaba 39. Pri kraju godine bila jc održana i sokolska idejna škola od 9 časova. Godišnji prihod je bio od prtko 10.000 Din. Tokom ovc godine bilo je poboljšano i društveno imovno stanje a i samo članstvo svojim vlastitim radom spremilo je preko 40.000 kom. is-pečenih cigalja za zidanje Sokolskog doma. Zupa Zagreh DOBOVA. — Občni zbor. Dne 12. januarja je imelo Sokolsko društvo v Dobovi svojo glavno letno skupščino, ki jc po številu peta izza ustanovitve društva. Na skupščino je poslala br. župa Zagreb svojega delegata v osebi br. Anžlovarja. Skupščine se je udeležilo štiri petine članstva. Ko ie skupščina vzkliknila spominu na Viteškega Kralja Zedinitclja. se je spomnila tudi umrlih bratov. Polovica, Krošlja in Pcrgcrja. Poslalo jc tudi pismen pozdrav s podpisi vseh navzočih na bivše odseljene člane, ter članom vojakom. Br. starosta se jc tudi poslovil v imenu skupščine od članov, ki odhajajo k vojakom. Izišla je u našoj nakladi na srpsko - hrvatskom nova knjiga Miroslav Ambrožičt llllllllllllll!l!llllllll!l!llllllll!llllllllllll!!>!llll!l!>lll!l!li!l!ll!l!!ll!l>li!l!!i!!ll!H№ini!in Metodika sokolskog vaspitanja Stranica 199 Cenat Din 36*— llllillillllilllllllilllllilillllilillliHlllllllllllllllIllIlllllllllllllllllllllllIllHHilliilllllllHlI Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom Str. 6 God. VI - broj 4 Naš ponafbolfi I koga svi voleli, bral Vincenc ŠtfepaneU, tafntk Sslovenskog Soltolstva, bivši I гаш. staroste Češkoslov. obce sokolske £ Mvši starosta župe Barakove, umro Je 14 o. m. Sav njegov život i rad bio Je posvečen Sokolstvu i promet lfubavlfu prema Slovenstvu. Bio Je naš do poslednjeg daha svoje velike i plemenite duše, Jbio Je borac za pobedu slovenske misli, borac, koji Je verno i predano služio idealima slovenskog sokolskog bratstva. Slava njegovom imenu! Večnaja mu pamjat! PRAG, 14 Januara 1035. Pretsednišivo Saveza slov. Sokolstva Izdale Save* Sokola Krallevine Jugoslavije (E.Ganol) • Glavni I odgovorni urednik SIJepan Celar • Uredufe Redakcijski oieek • Tieka Učiteljska liskama (prelelavnlk Franc* Štrukelj); evi « Emil Ketig, referent zn sokolske čete Nikola Đurić; članovi odbora: Karlo Cirić, Andrija Frušič, Juraj Kratki, Nikola Krezič, Matija Kolarič, Jovan Nikolič, Stojankovič Milan; zamenici: Branko Črnič, Milan Kaman, Rajko Markovič, Zdenka Neferovič, Emil Re-hor i Milorad Vlatkovič; revizori: Mi- hajlo Matič, Svetoslav Ogorelica i dr. Ivan Vidakovič; zamenici revizora: Jašo Milojevič, Nikola Debač i Stjcpa Rodič; sud časti: dr. Dragutin OajsK, Franjo Neferovič, dr. Ferdo Stirmer dr. Klement Vrus; zamenici suda cas ; Nikola Krajnovič, Josip Kruljac m-Ante Prpič. Župni delegat br. Anžlovar je v imenu župe izpregovoril lepe sokolske besede, ki so se slednjemu vtisnile v spomin. Njegova pohvala nam je dala uove pobude za delo. Z a poslanico br. Saveza, ki jo je prečital tajnik br. Križman je podal starosta br. Vodna! svoja opazovanja tekom le.ta^ in poudaril smisel sokolskega dela. Temu so sledila ostala poročila, posebno temeljito br. tajnika, ki je pazil na vsako malenkost v društva tekom leta. Podal je tudi smernice za delo v novem poslovnem letu. Iz načelnikovega poročila je skupščina mogla razvideiti, koliko dela je bilo okrog nastopov, posebno ob razvitju prapora. Njegova želja je, da bi br. župa Zagreb odredila okrožni zlet v Dobavi. f "o: oči la sestre prosvetarice smo razvideli koliko tihega dela je bilo v sokolskem pevskim zboru. Poročila so še br. blagajnik, sestra matri-earka in gospodar in revizijski odbor, ki je končno predlagal razrešnico dosedanji upravi. Po kratkem odmoru je bila izvoljena nova uprava, katere starosta je or, Vodna! podstarosta br. Kovačič, -:ajnik br. Kežman. p osvetar br. Veble, načelnik br. Mlinarič, načelnica sestra Tomažič blagajnik br. Pavlič, gospodar br. Križanec. Skupščino je pozdravil pri zadnji točki dnevnega reda zastopnik društva fantov in deklet, zahvalivši se za dosedanjo vzajemno pomoč. Br. Anžlovar je predlagal, da misli društvo na svoj dom in da od vsake prireditve gotovo vsoto denarja v zato določeni fond. Skupščina je sklenila za to 30% čistega dobička od vsake prireditve. Po izčrpnem programu se je starosta zahvalil vsem za pozorno sodelovanje, zaključivši skupščino, NOVA GRADIŠKA. — Glavna skupština. U nedelju dne 13 o. m. odr-žana je, u 4 sata posle podne, u soko-lani. redovna glavna skupština Sokolskog društva. Skupštinu je otvorio društveni starešina br. dr. Jovo Marič, pročitavši poslanici! Saveza i pozdra-vivši izaslanika župe zagrebačke br. Čedu Mileusniča. Zatim su društveni funkcioneri: itajnik, blagajnik, načelnik. referent za seoske čete, prosvetar, pročelnik glazbenog otseka, pročelnik za gradnju Sokolskog doma i rcvizi-onalni odbor dali svoje izveštaje, koji su primljeni do znanja i starom odboru izdana je razrešnica. Rad Sokolskog društva bio je intenzivan i plodan. Ukupni broj članstva bio je 223. nara-staja 209. članova vežbača 43. Društvo JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA« ti Ljubljani r gistrovana zadruga s ogianičenim jamstvom 13-4 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodala odora sviju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska malica, Ljubljana, Narodni dom Poštansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 23-43 je bro-jčano u porasitu prema prošloj godini, naročilo u naraštaju. Čisto društvena imovina iznosi 82.550 Din. a imovina za gradnju Doma 140.977 Din. Tu je največi prilog gradiške imovne opčine u iznosu od 100.000 Din, Proračun za godinu 1935 iznosi 17.550 Din. Pri izboru nove uprave izabran je ovaj odbor: starešina dr. Jovo Marič, zamenik starešine dr. Šime Novosel, tajnik Branko Todorovič, blagajnik Pero Gazapi, načelnik Stevo Milojevič, I zamenik načelnika Adil Muminagič, II zamenik načelnika Nikola Ronševič, načelnica^ Mara Flajek, zamenica načelnice Štefica Dukesovič, prosvetar KliTOi via/l viM- fio ali Ллтк&ија najSđidmjk ЕШШШШ-РШ ццвцјамармшнноуа!? 15-1 Oglašujte пшшшшшпшшпшшншпшпшнш u Sokolsliom llllllllllllllllllllllllllllllllllllll! glasniku 14—4 Vfr tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA 1ISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6