JHl -< , • 's' •• ■ *.. '■»■»H Posiarfna plačena u golovu 20. v. 1S33 ££gLaDina SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog „Soteolsl&a. prosveta" Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska GOCL IV 1ЖЖ5&ЈО. ulica 6, telefon broj 2177 0 Račun poštanske štedionice broj 12.943 ® Oglasi po ceniku 9 Rukopisi se ne vračaj u B S* O J 2Л Preporod Slovenstva u Sokosivu 100 GODIŠNJICA OSLOBODJENJA T1MOČKE KRAJINE Govor N}. Vel. Kralja u Zaječaru Pre sto godina, 1833, srpski deo našega naroda Timočke Krajine, nakon tolikih teških stradanja, patnja i muč-nog robovanja, izvojštio je svoju slo-bodu i konačno zbacio sa sebe turski j aram. Ovaj osvit narodne slobode bio je kruna svih onih herojskih napora i džinovskih borba započetih i vodenih još u prvom srpskom ustanku pod ne-umrlim Voždom Karadordem i legendarnim junakom hajduk Veljkom Petrovičem. Oslobodivši se tako osman-lijskog jarma Timočka Krajina ujedi-nila se je sa slobodnom Šumadijom. U spomen ove istorijske obletnice, dne 14 o. m. održano je u Zaječaru veličanstveno narodno slavlje, koje je udostojio svojim dolaskom i Nj. Vel. Kralj. Tom prilikom, na polju ispod tvrdavc Kraljeviče, priredena je i velika stočarska izložba i izložba proizvoda Timočke Krajine. U prisustvu ogromnog mnoštva naroda, članova vlade, senatora, narodnih poslanika, pretstavnika vojske, uglednih ličnosti, Sokolstva i pretstavnika svih tamoš-njih udruženja Nj. Vel. Kralj, kome su bile priredene oduševljene manifestacije održao je sledeči govor: GOVOR NJ. VEL. KRALJA: Timočka Krajina, koja je svoju junačku epopeju, započe-tu i viteški vodenu pod vrhovnim vodstvom Karadorđevim i predvodništvom Hajduk - Velj-kovim, videla uspehom krunisa-nu tek 1833 godfne, može danas s gordošću pogledati za sobom i osmotriti svoj rad i uspeh od oslobodenja do danas. lako je Timočka Krajina za tih stotinu godina morala u nizu novih oslobodilačkih ratova davati na oltar nacionalne slobode novi danak u krvi i imovi-ni, ipak je dospevala da razvije svoju uzornu delatnost i na pri-vrednom polju. U mnogo prilika na udarcu, Timočka Krajina, psljena, razoravana, nistena, podizala se sa čudesnom žila-vošću i istrajnošću. Boriti se celoga veka za vojničku i privrednu samostal-nost svoju i svoga naroda, bilo joj je sudeno, kao i mnogim drugim krajevimr nese zemlje. Ali i u jednom i u drugom prav-cu išla je Timočka Krajina uvek sa uspehom i poletom, ponosito braneči svoje nacionalno ime i ljubomorno negujuči svoj nacionalni napredak. Njena je vojska bila prveklasna, znaju to mnogobrojna bojna polja. Njena privreda izbila je na zavidnu visinu. To je ocena sa svih strana. Njeni kulturni i poli- tički radnici čine čast našem narodu i našoj zemlji. Medu velikim narodnim ne-imarima i staraocima zauzima-ju dostojno mesto njeni ratnici, privrednici, državnici. Ujedi-njenju jugoslovenskog naroda u nacionalnu i veliku Jugoslaviju dala je Timočka Krajina svoj глагаепШ udeo. A prvi i glavni saradnici blaženopočivšeg Mo-ga Oca i Moji bili su sinovi Ti-rnočke Krajine. Blagodareći svojoj borbe nosti i izdržljivosti kao i svojoj čvrstoj i upornoj nacioaalnoj istrajnosti, Timočka Krajina se zaista ima čime podičiti i iz rata ) iz mira. Ona je to pokazala i ovom smišljenom izložbom, kao i svečanim znakom zahvalnosti prema oslobodilačkim podvizima svojih predaka i vidljivim dokazom da u oslobodenoj svojoj domovini nije nikad sedela skr-štenih ruku. Odajući zasluženo priznanje svima borcima i pregaoci-ma, svima znanim i neznanim, koji svojim radom od prvog ustanka do danas pretvoriše zgaženu i porobljenu Otadžbi-nu u naprednu i uspravljenu zemlju, i upućujući novo poko-ljenje na njihove svetle primere —■ objavljujem, da je ova izložba otvorena. Lavov — Ljubljana — Amerika kada pažljivo pratimo historiju slovenskih naroda za poslednjih hiljadu godina, dolazimo do ubede-nja, da ni jedan narod i ni jedna grupa naroda nije bio tako planski uni-stavan od svojih vekovnih protivni-ka, koji su mnogo puta na sebe uzi-mali plašt zaštitnika i prosvetitelja naroda, kao što su bili telesno i duševno uništavani od svakojakih pro-bisveta Sloveni. Ni jedan slovenski narod nije se mogao otrgnuti ovoj Svirepoj sudbini, i čitav red slovenskih plemena je danas potpuno uni-šten, i samo njihova imena još danas svedoče celome svetu, da su ti narodi nekada bili slovenski. Da bi bila tragedija još veča, stalno se nama Slovenima ponavlja, da smo mi Sloveni jedna ljudska rasa Potpuno bez prošlosti, i da smo samo 11 stanju svojim duševnim osobinama imeti u čovečanstvo što više heterogenosti, a da nismo sposobni da stvori-itio velika dela, u koja bi se mogao ugledati ceo svet. Ne moramo ponavljati, da nama sve ovo ponavljuju naši vekovni protivnici, da bi nas nekako u masama obeshrabrili, jer sami dobro vide i naziru velike konture, koje na horizontu čovečanstva očrtava sve više i više Slovenstvo, i koje je več pre nola veka tako jasno video genijalni Maeini. U istinu Slovenstvo je sada prinu-deno da stvara svoju veličinu i ugled iz ruševina potpunih i tako veličan-stvenih, kak ve nije za sobom ostavila ni latinska kultura. Ni jedan narod nema toliko i tako velikih i lepih dokaza o svojoj velikoj prošlosti, koja je bila vee tada veličanstvena kada još Latir na uopšte nije bilo na svetu. I svi ti dokazi leže i stoje u našoj slovenskoj otadžbini svuda okolo nas, i mi tre-bamo da samo malo pažl ji vije posma-tramo i prisluškujemo, i najedanput če nam se pojaviti ceo jedan veliki svet, <> kojem nikada nismo misleli da po-sfoji, i to tako blizu i neposredno medu nama i u nama. Mi več u ranom srednjem veku vidimo jednu veliku borbu sinova slovenskih naroda, s tudinštinom, koja je bila šilom uvlačena u dušu naših naroda, i jedan od največih boraca za pravo Slovena je jedan največi sin jugo-slovcnske zemlje, i taj sin je veliki bi-skup Grgur Ninski. Grgur Ninski je video veliku opasnost, koja je pretila uvlačenjem jedne kulture u naš narodni organizam. koja je još do danas ostala našem narodnom organizmu potpuno tuda, i nije se s njim srodila ni za hiljadu godina, i nastojao je na sve načine, da bi ulazak ove kulture u dušu naroda našega reformirao, tako, tla bi bio manje opasan za narodni 'ivot i da bi omogučio narodu njegov potpuni samostalni razvitak u svima imerovima. Drugi jedan sin jugoslo-venskoga naroda roden je u drugome njegovom delu, i on je postao još slav-niji nego njegov prethodnik, i njemu je uspelo da sačuva njemu poveren deo naroda od otudenja, iako su i tu tudinci prisvajali pravo da propoveda-iu našem narodu u tudem jeziku, i da, zasednuvši mu za siju njegovu, žive u izobilju jz patnja i rada njima telesno i duševno potčinjenoga naroda. Taj drugi sin ju gosi o venski bio je Rastko Nemanjic ili sveti Sava, koji je uspeo da istrgne slovenske balkanske narode iz crkvenog grčkog upliva i potči-njenosti. Tri stotine godina kasni je podi-gao se je opet jedan slovenski velikan koji je podigao svoj glas protiv svih nepravda, koje je uvlačila tuđinština u slovenske narode, i nije porekao svoje optužbe, koja je onda učinila ve-, 1 u^isak u tadašnjem svetu i tada, Kada je bio postavljen na lomaču i na "JOJ javno ismehivan od njegovih pro-tivmka, koji su se njega i jijegove moralne snage i istine više bojali nego velikih vojski, koje bi mogle njima da zaprete. Taj velikan je bio Mistr Jan Hus, profesor Karlovog praškog uni-vcrziteta, koji je bio u stvari veliki voda pokreta, koji jc s tako elemen-tarnom snagom potresao temelje, na kojima je bila sazidana velika sredo-večna rimska laž, od koje se je od-vratilo tolike naroda prilikom reformacije. Ova gigantska borba Slovenstva s г isiocima lažnoga hriščanstva nije do-•.n:i ni danas, i borba potajno besni sve večom snagom i mi na svojoj koži osečamo posledice ove velike borbe, koja se vodi za duhovno i moralno podjarmljivanje slovenskih plemena. Jer Rim dobro vidi, da, savladavši Slovenstvo, postaje neograničeni gosrc-tlar u svetu. Mi u hriščanskome Rimu, kažem hriščanskome, jer treba razlikovati pravo hriščanstvo od lažnoga, koje se hvata za moč ovoga sveta, moramo videti neposrednoga naslednika ftaroga carskoga Rima, i Musolini ima potpuno pravo, kada smatra da poma-žuči rimsko hriščanstvo pomaže i rim-sku i time prvenstveno italijansku eks-panziju u svetu. U očajnoj borbi slovenskih plemena za svoju ličnu i duševnu slobodu, sva ova plemena privremeno su podlegla svome najopasnijem neprijatelju, a mi u sedamnaestom i osamnaestom veku vidimo po slovenskim zemljama samo jedno veliko slovensko groblje, u koje su neprijatelji Slovenstva sa-hranili jednu od največih rasa indo-kavkaskoga- stabla čovečanstva. Fran-cuska revolucija je donela nešto nade slovenskim rodoljubima, i mi vidimo u svima slovenskim narodima slabe po-krete života početkom devetnaestoga veka, i slovenski sinovi počeli su ne-svesno čeprkati po vatri u slovensko-me ognjištu, ne bi H tamo našli neku žeravicu, koja bi pomogla rasplamtiti \eliku vatru staroslavnoga Slovenstva. Jedan od tih potpirivača i istraživala-ca slovenske staroslavne veličine je bio Miroslav Tirš. Sam Miroslav Tirš u svome narod-nome oeajanju naprežuči sve snage, da parira širenje germanizacije u Češkoj nekako potsvesno je video veliku pro-šlost Slovenstva, ali koju nikako nije mogao formirati nemajuči dovoljno izvora, okrenuo se grekoj mitologiji i historiji i iz njih je erpeo snagu, da bi mogao nekako osnivati jedan po-kret, koji bi ozdravljavao telo i zajed-no, koji bi održavao prijatelje i rodoljube na okupu. Dalje moramo podvu-či, da ga je na osnivanje viteškoga društva, sokolskoga navela junačka borba Crnogoraea s Turcima, a Črna Gora je bila ono ognjište, koje je u Tirševoj duši rasplamtelo jednu veliku slovensku vatru, koja je tako sjaj-ло preporodila cela pokoljenja slovenskih sinova i kčeri. Iz Grne Gore potice i ime Sokola, jer junački Črnogorci su se pozdravljali uvek ovim imenom i kada je_ došao poznati češki slikar Jaroslav Čermak s njegovim slavnim črnogorskim slikama, zahvati- 10 je veliko usbičenje sve ondašnje češke rodoljube, i svi su namah prihva-tili ovo ime junaka gorštaka, da bude simbolom junaštva i čojstva i njihovo-me malom društvu. Pokret rodoljuba se je širio mu-njevitom brzinom po Češkoj i Morav-skoj i mi ga več sledeče godinc vidimo preneta na prvobitno jugoslovensko tlo u Ljubljani. Koliko je sokolski pokret zauzeo maha u češkim zemljama, i koliko je uticao na razvijanje nacionalne svesti češkoga čoveka, imamo mi velikoga dokaza za vreme svetsko-ga rata, kada je češki narod odgojen več delimično u sokolskim gnezdima prihvatio ceo u celini sokolsku ideju o slobodi češkoslovačkoga naroda, i Sokolstvo je bilo taj veliki pokretač, koji je stvorio sjajne legije čeških vitezova junaka, koji su stvorili takve podvige, kakve nisu mogle stvoriti ni-kakve armije eitavoga sveta do danas. Sokolska ideja je stvorila češku na-rodnu vojsku, koja je zauzela pola sveta i pobedonosna se je vračala u svoju otadžbinu, obilazeči čitavu zern-ljinu kruglu, što nije učinila ni jedna vojska od kada postoji historija sveta. Doma pak je sokolska misao organizirala jednu takvu spontanu ničim propovedanu, ali tačno ispunjavanu pasivnu rcsistenciju celoga naroda, da je to bečke vlastodršce teralo do oča-janja i besa, i sve su radili, da bi slo-tnili jedan narod i pokret, koji je tak-vom snagom pokazivao svoj zamah i svoju ulogu. Posle delimičnoga političkoga oslobodenja slovenskih naroda slovensko Sokolstvo s još večini poletom preg-nulo je da radi na duhovnom i gospo-darskom podizanju svih slovenskih naroda, gde je samo bilo malo uslova za njihov rad, i mi vidimo u redovima Sokolstva Ruse emigrante, koji se 11 prema ju u Sokolstvu za veličanstvenu sokolsku misiju u njihovome narodu, kada se budu mogli vratiti na svoja ognjišta, i sokolska ideja je prenula iz očaja i malodušnosti najnesrečnije pleme slovensko Lužieke Srbe, koji su grozničavo počeli buditi po njihovim selima njihov narod iz letargičnoga sna u koji^ su ga gurnuli njegovi neprijatelji. Sokolska ideja je sjajno napredovala po svima selima srpske Lužice, ali vekovni neprijatelji su popreko gledali pokret jednoga naroda, koji nema ni toliko prava, kao pas pred kučom njihovih sugradana, koji može da laje kako hoče, jer je njima oduzi-mano sve, sve i duša, i telo, i čast, i ime, i danas im je razrušeno i ono gnezdo, koje im je bilo poslednje uto-čište, a to su bila njihova siromašna, ali požrtvovana, mala ali mlada sokolska društva. Tako vidimo, da borba Slovena i Sokolstva nije svršena, i mi smo danas svcdocima, i pred našim očima se juriša na same temelje naše slovenske slobode i naši neprijatelji sve snage naprežu, da bi samo Slovenstvo razbili, jer strašno mnogo zaziru od Slovenstva. Slovenstvo je danas u večoj opas-nosti nego što je od ikada bilo, jer se več očrtava u političkoj konstelaciji Evrope kao močan faktor, i zato su na njega preduzimani koncentrirani juriši, koji treba da razbiju čvrste slovenske redove i redove njihovih prijatelja. Slovenstvo i time i slovensko Sokolstvo mora braniti zajednički sve pozicije svih, jer neprijatelji naši pokuša-vajuei jurišima, istražuju na kojoj je strani naša tvrdava najslabija, da bi posle na toj strani zadali presudan udarac. Za nas sve mora biti jasno, da je poljsko Pomorje isto toliko naše, koliko je naše pornorje opšte slovensko, i Sloveni moraju budno i složno stajati na straži na Amuru, kao i na Odri, Labi i Visli i Dunavu i Jadranu, i sve te naše pozicije moraju biti svima nama zajednički branjene. Slovensko Sokolstvo mora radili dalje grozničavo i svesno u narodu svih slovenskih plemena, i Sokolstvo je taj vesnik, koji pretskazuje Slovenstvu veliku budučnost, koju če Sloveni stvoriti samo u slozi i ljubavi, i obno-viče veličinu i slavu svojih pradedova još mnogo sjajnije, nego što su je bili oni učinili. Sokolstvo je nosilac one zajedničke naše misli, našega sloven-skoga mita. koji je probudio iz praha zaborava našu veliku prošlost, koju ču u buduče pokušati sokolskoj brači i sestrama da pretstavim pred njihovim očima i oni če mi svi biti radosirf i predani saradnici na obnavljanju velike slovenske slave, kojom se može-mo pred celim svetom ponosno dičiti. H. J. Kv., Bgd. Poslednji broj praškog »Sokola« donosi na uvodnom mestu pod gornjim naslovom članak načelnika ČOS brata dra. Miroslava Klingc-ra koji radi njegove zanimljivosti prenosimo u celosti. — Posvuda i u svemu kriza. Valute sc divlje menjaju, politički šarlatani postaju opevani vodi naroda, vera se upotrebijava u političke svrhe više nego ikada pre, a znaei opšteg razdora pogadaju i največu demokraciji! sveta. Ništa nije sveto, sve se menja i preobrača. I to ne tek od jučer; svet bo-luje več duže vremena, ali bolest izbila je baš sada sa svom šilom. Več nekoliko puta češkoslovački Sokol poveo je odlučnu borbu s molo-hom zablude i zlobnosti te jc pokušao da izvojujc moralnu slobodu svoga naroda. Več nekoliko puta Sokol je zabio u to zlo svoje koplje te visoko poleteo cilju istinske ljudske ljubavi. tresnuvši aždajom c izmučenu zemlju, a njegov primer sledili su i ostali slovenski Sokoli. Ali to zlo nisu mogli da unište. Privremeno omamljen ovaj zao duh probudio se je i počeo iznova da truje narod i da ga beskonačno muči. Na poslednjem sletu Soko je po-kazao, da se ne ugiba ni jednoj borbi, da se borbe ne boji i da hoče da po-bedi. Pokazao je, da ima dovoljno snage i hrabrosti. Na taj ubedljivi dokaz odlučnosti, snage i ljubavi pozvao je takoder i ostalu braču velike slovenske sokolske porodi.ee. Ali takoder ni ovoga puta ta naša pobeda nije bila pot-jiuna. Svet se u svojoj slabosti ne da da menja niti s največim naporima, ta- ko otvorenim, kako ih pokazujemo baš mi Sokoli. Da. prilike su se čak još i pogoršale. Hitlerizam je u Čudnom ali u razumljivom savezništvu s papin-stvom najpre razdvojio i konačno ugu-šio lužieko srpsko Sokolstvo i s grozečim pogledom pod šljemom upire svoje oči tamo preko koridora na Poljsku. Prokleta slovenska nesloga glode u sa-mom korenu rusko Sokolstvo, koje je bilo izagnano iz vlastite domovine ekscentričnim Lcnjinoviin soeijaliz-mom. Italijanski fašizam naduvano ugrožava braču Jugoslovene i predrsko da|e kao kakovim dačičima lekcije svim Slovenima uopče. Rasna i kulturna moč Anglosasa guta nezasitno ali tim uspešnije slovensku krv u Ameri-ei. Brača preko Oceana izginuče iiko im se ne bude pružala trajna pomoč. Kukasti krst javlja se takoder i na granicama naše uže domovine. Kakova je naša zadača? .Mi smo u sokolskoj porodici prvenci. Zato moramo svoj ostaloj našoj mladoj brači da budemo od pomoči, da ih savetu-jemo i da ih podupiremo. ?>to čemo učiniti u času, kada naša brača na isto-ku slave jubilej slovenskih težnja za slobodom — pobedu nad svojim tlačiteljem? Lavov nas zove! Sto čemo učiniti, kada se priprav-ljaju brača na jugu da proslave sedam-desetgodišnjieu, od kada je usplamtela sokolska misao u bratskoj i saveznič-koj Jugoslaviji? Gle, u Ameriei na-stoji slovenska ljubav da pobedi u znamenju pravog čovečanstva nad svetovnim porocima i materijalizmom te hoče da poka/e, da se ne da postcp?im da otudi. Zar nije naše mesto takoder i uz nju? Poz%rani smo ilakle na tri kraja. Jcdno, samo jedno jedino imamo srce koje ljubi. Za koga čemo se odlučiti, kamo čemo poči? Kod kuče ostavičemo čvrste straže i poči čemo u goste svoj trojici. Svima nočemo da pokažemo, da je naše srce njihovo. Hočemo da ih uverimo, da sokolska misao stoji visoko nad svim materijalizmom, nad vrečom zlata, nad svak im umetno naduvanim nacionalizmom kao i nad svakim preteraniin socijalizmom, jer jc sokolska misao sveslovenska i sveeoveeanska. Poči čemo dakle u Poljsku, gde osim naše brače niko ne zna, što je Sokol, što hoče i kako se trudi da po-stigne svoje ciljeve. Poči čemo u mesto, koje je Austrija tri puta dobivala u svoju vlast i okivala u okove, pa ga je takoder i tri puta i izgubila, poči čemo da pokažemo svemu poljskom narodu kako pretstavljamo slovensku uzajamnost. Hočemo da priskočimo u pomoč novom poljskom načelniku u njegovom velikom radu. Hočemo da stisnemo ruku starosti poljskog Sokolstva, koji je kao Sloven postao pretsednik največe medunarodne gimnastičke organizacije sveta. Princčemo mu svoje čestitke i hočemo da se s njim zajedno poradu-jemb. Njemu iskazana čast ujedno je i nama čast. Poči čemo takoder i u belu Ljub-ljanu, da još jače učvrstimo svoju vt-ru i ljubav. Nanovo čemo prizvati u pamet, dn su brige naše jugoslovensko brače takoder i naše brige, i da nam isto tako biju i haSa srca te da su naše radosti takoder i njihove radosti i obratno: nemarne koridora, za ko jim cino težili, tla bi bili spojeni, ali prek.: /LOVEN/Ko foKoLSTVO ProleMja sednica Vlfoora čos Nakon proletnjih sastanaka poje-dinih zborova i odbora ČOS, koji su se održavali poslednjeg tedna, sastao se je na svoje proletnje zasedanje dne 13 i 14 o. m. takoder i plenum odbora COS, kome su prisustvovaii zastupnici svih župa udruženih u ČOS. Ovoj sednici Vibora, kojoj je pret-sedavao br. dr. Bukovski bili su pri-sutni takoder i pretstavnici Saveza SKJ brat dr. Riko Fuks i zamenik načelnika Saveza brat Josip Jeras kao i pretstavnici ruskog Sokolstva brača Manohin i Viničuk. Otvarajuei sednicu pretsedavajuči brat dr. Bukovski setio se je najpre svih preminulih sokolskih i vansokol-skih javnih radnika, a n a roči to pak 10 godišnjiee smrti gospode Masarik, kojom je prilikom presidentu bratu dr. Masariku bio upueen brzojav s izra-zima odanosti. Pored drugih umrlih, pretsedavajuči starosta brat dr. Bukovski setio se je lepim rečima takoder i netom umrlog glavnog urednika »Lidovih novina« u Brnu brata A. Hajnriha. U uvodu svoga govora brat starosta osvrnuo se je i na najnovije dogodaje u Nemačkoj, usled kojih ie bio raspušten Savez lužičko-srpskog Sokolstva. Time u vezi Vibor je jed-noglasno doneo o torne jednu izjavu, koju donašamo na drugem mestu. Iz izveštaja sletskih otseka i odbora te njihovih izvestitelja vidi se, da su dve poslednje godine bile pot-puno posvečene pripravama za IX sve-sokolski slet i proslavi 100 godišnjiee Tirševog rodenja, za koju se je Sokolstvo temeljito pripravljalo. Spomenuvši šta je sve bilo izvedeno za proslavu ‘00 godišnjiee Tirševog rodenja, pretsedavajuči br. dr. Bukovski dotakao se je i poslednjih dogadaja, koji nalažu sukoltkom manjinskom radu još veeu važnost i stavljaju ga pred još veče zadatke. Ističuči važnost socijalnog staranja u Sokolstvu naveo je, da je u prošlom razdoblju bio nanovo ustanovljen sccijalni otsek ČOS, a takoder i fond Tirša i Fignera, za koji se je vo-tiralo kao osnovnu glavnicu od 1,000.000 Kč iz eistog dobitka posled-njeg svesokolskog sleta. U telovežbač-kom pogledu pak istakao je, da se zadnje vreme oseča težnja za što dubljom izobrazbom tehničkih radnika, prednjaka i prednjačica, pa se namerava ratli toga da izvrši i reforma pred-njačkih škola kao i prednjaekih ispita, a u koju če se svrhu početi izdavati pomočna dela, poučni filmovi, od kojih je več nekoliko i izdanih. Naročitu pozornost počelo se je posvečivati uz-goju omladine, jer se u vrstama nara-štaja još uvek opaža izvesno opadanje broja, a što se uglavnom smatra po-sledieom svetskog rata. Ipak nekim žu-pama uspelo je da taj nazadak broja naraštaja izravnaju prirastom novog broja omladine. Tehničko vodstvo posvetilo je svoju brigu i izvežbavanju najboljih, a u koju su se svrhu prire-divali i naročiti tečajevi u Pragu i u Brnu za članove i članice. Na isti način posvečivala se je i pažnja veeoj izvež-banosti sudaca za sve grane sokolskog tehničkog rada. Do sada je ČOS sklopila naročite sporazume s Češkoslovačkim amaterskim atletskim savezom, s plivačkim .savezom i savezom Hazene, a vode sc pregovori sa teniskm i jahačkim savezom te sa savezom klubova za ga-jcnje odbojke. Največe teškoče pokazale su se pri sporazumevanju sa smučarskim savezom, s kojim nije bilo mo-guče da se svojedobno sklopljeni sporazum ponovno produži. Medutim razvoj smučarstva u Sokolstvu je vcoma novoljan, a što se vidi iz činjenice, što je ovc godine bilo održano 111 takmičenja sa 1841 takmiearom. Sokolski jahački otscei, kojih je 47, brojc 2^09 članova. U prosvetnom pogledu vrše se priprcme za izdavanje sokolske i,štorije, u koju svrhu je bila votirana suma od 50.000 Kč. Sada se vrše pregledi župskih i društvenih arhiva te su sve jedinice dobile nalog da napisu svoje kronike, kako bi se zatim moglo laikše pristuipiti radu oko opče sokolske istorije. Čisti dobitak svesokolskog sleta bio je razdeljen prema izveštaju slct-skog gospodarskog otseka ovako: od 8,000.000 Kč. odredilo se je 4,000.000, koji je iznos bio uplaeen od članstva za sletski garancijski fond, za fond bu-dueih sletova; pomočnom fondu za uzdržavanje sokolskih nekretnina ČOS dana su daljna dva i po milijona, a ostatak od milijon i po čeških kruna bio je upotrebljen: 1,000.000 Kč. za soeijalni fond Tirša i Fignera, 50.000 Kč. za fond dr. Šajnera, 100.000 Kč. za manjinski fond, Kukanjemu fondu za omladinu iz manjinskih društava 50.000 Kč., knjižnici ČOS 25.000 Kč., za izdavanje dela o Tiršu odredeno je daljnih 50.000 Kč., za sastavljanje sokolske istorije 50.000 Kč., Sokolu Beč X dano je na zajam za dovršenje sokolskog doma 150.000 Kč. Za poslovanje sokolskog fonda za podeljivanje zajmova na nekretnine iz-raden je naročiti pravilnik. Osnovna glavnica fonda od 2,500.000 Kč. povisiče se po ČOS s još daljnim s vohuna. Konaeno se je na sednici govorilo i o ovogodišnjim posetima ostalom slove nskom Sokolstvu. Za pokrajinski slet u Ljubljani prijavilo se je do sada 1300 lica, za pokrajinski slet poljskog Sokolstva u Lavovu preko 200, a za II amerieki svesokolski slet u Čikagu prijavljeno je do sada oko 50 brače i se-stara. U nastavku sednice drugoga dana na dnevnom redu bio je izbor novog starešinstva ČOS, koji je bio izvršen skoro jednoglasno. Za starostu ČOS je ponovno biran br. dr. Bukovski, za njegove zamenike brača Truhlarž, dr. Slavik i dr. Flajšman, za novog načelnika Vibor je potvrdio po prednjačkom zboru predloženog br. dr. Miroslava Klingera, za načelnicu s. Mariju Pro-vaznikovu, a za prosvetara br. Anto-nina Krcjčia iz Brna. Nadalje u pret-sedništvo bila su izabrana još 23 elana. Iz statističkog izveštaja za god. 1932 vidi se, da je broj pripadnika ČOS počco opet naglo da raste. Zanimljivo ie znati da u Češkoj pripada Sokolstvu 9.6% svega stanovništva, u Moravsko j i Šleskoj 8.12%. u Slovačkoj 1% te u Potkarpatskoj Rusiji 0.84%. Pribinovim proslavama, koje če se održati pod protektoratom češkoslovač-ke vlade, učestvovače i Sokolstvo. Vibor je konaeno odobrio učestvovanje ČOS na medunarodnim utakmicama u Budimpešti god. 1934, a u Bazel, na poziv švicarskih gimnasta, poslače sc posebna, uzorna vrsta. Zatim je bio odobren načrt nacclništva glede podele igračih vrsta u tri razreda, pokrajinski slet 1934 god. u Ustima nad Lahom, novi red struenog saveta načelništava ČOS i t. d. Za zašilili kullure lužičko-srpskog naroda Sokolska radio - predavassja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: . dne 19 o. m. predaje br. Vojin Drenik (Ljubljana) o temi: »Južni, odnosno Ljubljanski Sokol od god. 1863 do svetskog rata«; .. dne 26 o. m. predaje br. Dimitrije Petrovič (Osijek) o temi: »Razvitak Sokolstva u Slavoniji«. SOKOLSKI ŠKOLSKl RADIO-ČASOVI Zauzimanjem Prosvetnog odbora Saveza SKJ postignut ie sporazum s režiserom školskih radio-časova bratom Dragomirom Ostojičem, da sc u programe tih časova unosc naročite sokolske tačke, što više, da se s vie-mena na vreme drže i čisto sokolski časovi. Držimo, da če se ovim mnogo doprineti uspehu naših sokolskih na-stojanja medu školskom omladinom. Prvi takav škotski čas o Sokolstvu na beogradskoj radio stanici održan je 20 aprila o. g. Pored pesme i rccitacije održao je br. Trinajstič, profesor, vrlo lepo predavanje, u kojem je na van-redno pristupačan način dečjoj duši izložio sokolska moralna i vaspitna na-čela. Želeti je, da se ovaj rad na sokol-skoj propagandi medu školskom omladinom što uspešnije nastavi i dužnošt je naroeito Sokola učitelja, profesora i ostalih pedagoga da svojom saradnjom to omoguče. Sva potrebna obaveštenja mogu se dobiti kod Prosvetnog odbora Saveza SKJ, Novi Sad. Povodom teških progona lužičko-srpskog naroda od strane Flitlerovih nacional-socijalista, a o čemu je bilo pisano i u našem listu, Društvo prijatelja Lužice u Pragu izdalo ie sledeči apel: Nočemo da se mešamo u nove prilike nemačke države, ali ih pratimo pažljivo, pošto želimo da budemo u dobrim odnosima sa svojim susedom, koji ima .danas pod svojom vlašču 150.000 slovenskih sunarodnjaka, Lu-žičkih Srba. Oni su tamo od pradavna na vlastitoj zemlji, bili su tri stoleča gradani češke države i s njima moramo održavati veze na kulturnom polju, kao što ih održavamo naroeito od vremena preporoda. A baš današnje prilike u Lužici ispunjavaju nas velikom brigom i strahom. Lužički Srbi su bili i jesu lojalni gradani nemačke države. Zbog svoga malenoga broja nisu mogli da imaju ni najmanje uticaje na unutraš-nju politiku Nemačke i samo su tra-žili zaštitu svojih prirodnih kulturnih prava u okviru Nemačke. Nisu dobili ni najmanji deo onih prava, kojima se koriste nemačke ma-njine u drugim državama. N e maju ni jedne jedine narodne škole na svom materinjem jeziku. Ograničavaju se bogosluženja na lužičkom jeziku. Pred vlastima se ne smeju služiti svojim jezikom. Sadašnja nacionalna revolucija u Nemačkoj vrlo oštro i bezobzirno istu-pa protiv najmanjeg nezaštičenog slo- venskog naroda. Radi se na tome da se zada smrtni udarac tomu najma-njem вЈол-епвкот narodu u Nemačkoj i njegovo j kulturi. Lužičani se ne mogu braniti. Oduzeta im je mogučnost svakoga protesta ili izjave. Njihov je list obustavljen i otsada sme da izlazi samo u nemačkom duhu. Kao bliska slovenska brača izjav-ljujemo brači Lužičkim Srbima svoje najiskrenije simpatije u nadi, da če nova Nemačka čim se razvojem prilike urede i pomire strasti popraviti sve sada učinjene nepravde protiv Lu-žičana i dati im mogučnost uspešnog kulturnog razvoja. Upozoravamo na današnje izvan-redne prilike u Lužici i pozivamo u pomoč ceo kulturni svet, kad Lužičani sami ne moge i ne smeju da zovu u pomoč. Uzdamo se u veču aktivnost sviju prijatelja Lužice i verujemo, da če Lužički Srbi svojom žilavošču i ot-pornošču izdržati i današnje sudbo-nosno doba. Pozivamo u pomoč takoder i sve pravedne Nemce u duhiu nji-hovog največeg pesnika Getea, koji je nekada rekao, da se čovek samo po svojoj plemenitosti i dobroti razlikuje od ostalih stvorova. Društvo prijatelja Lužice. Prag, 6 maja 1933. I potpretsednik: František Mlčoch, s. r. Tajnik: Vladimir Zmeškal, s. r. Češkoslevačka ођес sokolska za Ltižičke Srlie Na poslednjem zasedanju Vibora ČOS, a povodom nasilnog raspusta lu-žičko - srpskog Sokolstva, i teških prilika u Lužici usled sadanjih dogadaja u Nemačkoj, češkoslovačka oboe sokolska donela je sledeču rezoluciju: Odbor Češkoslovačke obec sokolske saznso je s dubokim bolem za raspust Saveza lužičko-srpskog Sokolstva kao i za hapše-nje njegovih vodečih funkcionera, pri kojima ljufcav i vernost prema vlastitcm narodu nije nikada is-kljueiv-ala tačno ispunjavanje državljanskih dužnosti prema državi, u kojo.j oni žive. ČcšUosiovačko Sokolstvo s blagodarnošču seča se krasnog razvoja sokolske misli u bratskem lužičkom srpskom narodu i sokolskog rada, koji se je prilikom IX svesokolskog sleta u Pragu tako jasno pokazao u svim praveima svojstvenog kulturnog delovanja pred zastupnicima celo-kupnog kulturnog sveta. Češkoslo-vačko Sokolstvo uvereno je, da če ta teška iskušenja još jače stisnuti i ujediniti Lužičke Srbe te da če tako ujedinjeni narod sa svojom ne-ograničenom vernošču i ustrajno-šču upravo sam sebi izvojevati u budučnosti lepše dane, jer je ne-moguče da bi demokracija, sloboda i pravda bile trajno satrte u prah. Češkoslovačka Sokolstvo iz-javljuje, da če takoder i u buduče sa živim zanimanjem pratiti sud-binu lužičko-srpskog naroda. Ono je posvema uvereno, da če prirod no pravo morala pobediti nasilje. Za postignuče toga cilja čc-škesiovačko Sokolstvo posvetiče sve svoje saage u pravičnoj borbi za očuvanje lužičko-srpskog Sokolstva. (Nastavak sa 1 strane) tude zemlje hočemo da povežemo la-nac bratske ljubavi, koji mnogo više vredi i koji mora da mnogo više vredi od komada pasa zemlje. Posvuda pak sečamo se Rusa i Lužičana. Poči čemo naravno takoder i u Ameriku, da se zahvalimo brači za ne-klonivu žilavost s kojom več u trečem pokolcnju brane svoju krv. Moramo im sc takoder i zahvaliti i za veliku lju-bav, koju stalno i trajno goje, posebno još od vremena naših sletova u »staroj domovini«. Hočemo da prigrlimo na svoje grudi svoju braču iz daleke Ame- rike, sa svih njenih krajeva, koja če se ovc godine po prvi put sastati u Cikagu na Vojničkom polju. Naš pozdrav takoder i pretstavnicima svih ostalih sokolskih organizacija, jugoslovenskih, poljskih, ruskih i rusinskih, za koje nas mora vezati tim veča ljubav što više smo ugroženi od naših neprija-tclja. Ovc godine dakle vodi nas naš put na apostolsku misiju, koju čemo izvesti u ljubavi i odanosti, naplačujuei pri tome sa svojom blagodarnošču sve za nas učinjene žrtve. Pored važnog i smotrcnog rada kod kuče ovc godine čeka nas Lavov, Ljubljana i Amerika. Slet Jadranskih sokolskih župa m S&ašaku 4 15 Jima o. g. Ministarstvo saobračaja podelilo je za II slet jadranskih župa u Sušaku ovu povlasticu na državnim železnicama: Vežbačima, koji če nastupiti na sletu,_besplatnu vožnju, a svim ostalima 75% popusta od normalnih cena. Svako, ko hoče da sc koristi rečenom povlasticom, mora posedovati sletsku legitimaciju, koju če izdavati sokolska društva i čete. Vozna če karta vrediti i za povratak samo u tom slučaju, ako bude potvrdena po sletskom odboru u Sušaku, da je dotični nastupio na sle-tu. Kako je več objavljeno, i Jadranska plovidba daje popust na svojim lada-ma, i to 66% članovima sokolskih društava, za naraštaj i dccu 75%, a nečlanovima, koji če prisustvovati sletu, 50 postotaka popusta na redovitu tarifu. Svi eni koji reflektiraju na gornje po-vlasticc morače biti provideni sletskim legitimacijama, koje su propisane okružnicom br. 887. Za sletski glavni odbor jadranskih župa: Starešina: Tajnik: Ivo Polič, s. r. A. Omerbegovič, s. r. Priprave za ovaj slet su u punom jeku. Svi pododbori rade upravo groz-ničavo, sve je predvideno i sve je spremljeno, da se dočeka velik broj Sokolova ne samo iz jadranskih župa, več i iz ostalih bratskih župa, pa iz Češkoslovačke i Poljske. Ovaj če izlet biti vrlo važan zato da sc sokolska mi-sao i slovenski osečaji manifestuju na ovoj najizloženoj tačei naše domovine, gde mogu prijatelji i neprijatelji da vi-cle snagu naše organizacije i bratske ljubavi. Stoga svi na slet jadranskih sokolskih župa u Sušaku! Do videnja! Zdravo! i рштшм$№ SLET SAVEZA SK) U LJUB : JAN2 1933 Vozne poslastice, značke i npuisiva Za I pokrajinski slet SKJ u Ljubljani važe sledeče povlastice: besplatan prevoz vežbačkog članstva, naraštaja i dece na drž. železnicama u III razredu putničkih vlakova i na parobrodima u drž. eksploataciji; 75% popust za sve vlakove i razrede na drž. železnicama i parobrodima u drž. eksploataciji za pripadnike SKJ nevežbače; 50% popust za sve vlakove i razrede na drž. železnicama i parobrodima u drž. eksploataciji za sve ostale učesnike (koji nisu Sokoli) pokrajin-skog sleta. Načelništvo Saveza SKJ izdače župskim načelništvima samo toliko is-kaznica za besplatnu vožnju na drž. železnicama i parobrodima u drž. eksploataciji za članstvr naraštaj i decu, Koliko od župskih načelništava bude primilo potvrđehih prijava. Povlastice za pretslet-ski — naraštaj s ki dan dne 18 j u n a : a) besplatan prevoz u III razredu putničkih vozova na drž. železnicama i parobrodima u drž. eksploataciji za one koji imadu brončanu naraštajsku sletsku značku. Ta značka izdavače se samo naraštaj u i njegovim vodni-cima: b) 75% popust za sve vozove i razrede na drž. železnicama i parobrodima u drž. eksploataciji Sokola uz sokolsku člansku legitimaciju; c) 50% popust za sve vozove i razrede na drž. železnicama i parobrodima u drž. eksploataciji za sve ostale učesnike sleta (koji nisu Sokoli). Za medusletska takmičenja kao i za glavne sletske dane, t. j. od 25 do 29 juna, važe vozne povlastice samo za članstvo sa srebrnom sletskom znač-kom. Radi toga sletske železničke legi-| timacije izdane su u tri varijante: bele s ervenim pasom za besplatnu vožnju vežbačkog članstva, naraštaja i dece; bele s modrim pasom za 75% popust na drž. železnicama i parobrodima u drž. eksploataciji za pripadnike Sokola nevežbače; bele bez pasa za 50% popust 110 drž. železnicama i parobrodima u drž. eksploataciji za sve ostale učesnike. Sletski znak s odgovarajučom že-lezničkom legitimacijom i s plačenom osigurninom stoji: za naraštajski dan 12 Din za glavne sletske dane 27 Din. Naraštaj i članstvo sa sletskom značkom pored povlastica na vožnji ima još i ove: a) naraštaj: besplatno prenočište i slobodan ulaz na popodnevnu javnu vežbu dne 18 juna; b) članstvo: besplatno zajedničko prenočište, slobodan ulaz na medu-' sletska takmičenja i popodnevne javne vežbe na članskoj tribini u glavnim sletskim danima i slobodan ulaz u Narodni muzej. Učesnicima, koji reflektiraju na 75%, odnosno 50% popust na drž. železnicama i parobrodima u drž. eksploataciji za pretsletske dane neče se izdavati naraštajske sletske značke, več samo železničke legitimacije po 1 Din. Sletski odbor osigurao je sve učesnike sleta za vreme sleta i vožnje u Ljubljanu i natrag protiv nezgoda. Osi-guranje važi za naraštajski kao i za glavne sletske dane. Osigurnina za slučaj smrti iznosi Din 10.000'—. Osigurnina za slučaj trajne nesposobnosti Din 20.000'—. Sletske značke, kao i železničke legitimacije več su gotove. U interesu je svakoga društva da što pre poruči značke i legitimacije te da ih razdeli medu svoje prijavljenike, da tako ras-tereti ogroman rad otseka, kome je po vereno raspačavanje značaka i želez ničkih legitimacija. Narudžbe za značke i legitimacije treba poslati za naraštajski dan dc 1 juna na narančastim narudžbenica ma; za glavne sletske dane pak dc 15 juna na modrim narudžbenicama Samo ako se društva budu držala od redenoga roka, biče moguča pravovre-mena otprema značaka, uputstva i že- » lezničkih legitimacija. Sve narudžbe vršiče se samo u; unapred dostavljeni novac ili pak 112 pouzcće, ako se to izričito zatraži. Da bi pak društva izbegla visokim troško-vima pouzeča, preporuča se da odgo-varajuči iznos pošalju unapred po pri-loženoj položnici Poštanske štedionice, podružnice u Ljubljani, broj 11.820. Sletske značke, upustva i železnič kc legitimacije za 50% i 75% popust naručuje se neposredno od sletskog odbora bez posredovanja župe, dok legitimacije za besplatnu vožnju vežba-ča dobiče jedinice odnosno pojedinci samo preko župa na temelju prijava župskog načelništva. Sletski odbor izdače takoder 1 »Uputstva« za lakšu orijentaciju članstva na sletu. U »Uputstvima« biče po-tanko naveden raspored svih prireda-ba i izleta, a biče takoder priložen i načrt sletskog prostora kao i plan grada Ljubljane. Kako če »Uputstva« biti preko potrebna svakom učesniku sleta, a i jer je njihova naklada ograniče-na, upozoravaju se bratska društva da ujedno sa značkama i legitimacijama naruče takoder i »Uputstva«. Da sc omoguči svakome nabava, udarena jc ovima veoma niška cena — od Din 2 po komadu. Svi učesnici sleta, koji nakon sie-ta nameravaju da prirede izlete u skupinama ili pojeidnce, dobiče u slet-sikoj pisarni naročite železničke legitimacije za izlete. Društvima su poslane i narudžbe-nice koje ispunjene (sve rubrike) treba poslati sletskom odboru. Sve narudžbe bez istovremene do-znake odgovarajučeg iznosa ili ako izričito ne sadrže da ih se izvrši uz po-uzeče neče se uzeti u obzir, a niti čt se na nje odgovarati! Važen|e voznih povlastica S njihovo korlšieiije Odlukom Gospodina Ministra saobračaja od 23-111-33 MS BR. 6539 odobrena je za I pokrajinski slet Saveza SKJ u Ljubljani 1933 besplatna vožnja za vežbače, vožnja u cetvrt cene za ostale pripadnike Sokola kako u zemlji tako i sa strane — vožnja u pola ccne svc onc nisu pr1-padnici Sokola, te vožnja u pola cene za dva proizvoljna izleta za sve pose-tiocc sleta bez razlike posle glavnih sletskih dana. Sletski odbor več je pripravio železničke legitimacije za sve sletske dane, i to: naročite legitimacije za tabor — zbor — na Vižmarjima, naročite za pretsletske dane i naročite za takmičenja i glavne sletske dane. Ove železničke legitimacije razašiljače se sokolskim jedinicama prema njihovim porudžbinama. Sve železničke legitimacije štam-pane su — kako je vec navedeno —•* na beloj hartiji vt tri varijante. Legitimacije za vežbače — za bes-piatnu vožnju — imaju se ispuniti ime-пош vcžbača uz ozna.ku železničke (brodarske) polazne stanice, a mesno sokolsko društvo (četa) žigosače ih svojim žigom na le voj strani odozdo. Vlasnik železničke legitimacije mora da istu potpiše na desnoj strani odozdo. Ova žeieznička legitimacija važi za besplatnu vožnju samo u III razredu putničkih vozova od polazne stanice do Ljubljane i natrag. Na pole-dini ove legitimacije nalazi se napo-mena, da legitimacija važi sarno uz so-kolsku člansku iskaznicu. Ako vežbač s tam železničkom legitimaeijom upo-rrebi brzi vlak* ili viši razred platiče čet vit vozne cene. Svaki pripadnik Sokola (član, na-raštajac, dete), koji če železničku le-gitimaciju upotrebiti za besplatnu kao j za vožnju u čet vrt cene mora se iskazati sa članskom legitimaeijom iz-datom od svoga društva (čete), kao što je bo na železničkoj legitimaciji i Prepisano. Legitimacije za pripadnike Sokola nevežbače za vožnju u četvrt cene da-Ju pravo vlasniku iste na vožnju u platan povratak, važiće samo ako bu-du potvrdene i žigosane od sletskog odbora. Gde če se žigosanje u siet-skim danima vršiti biče javljeno pra-vovremeno. VažeKfe železničkih legitimacija Važnost svili vrsti železničkih legitimacija odnosno povlastica za slet ograničena je na sledeče dane: 1) legitimacije za tabor — zbor — na Vižmarjima (ove legitimacije važe za vožnju do Ljubljane ili do St. Vida — Vižmarje) važe: za polazak od 22 do 25 maja, a za povratak od 25 do 28 maja, dakle tri dana prc i tri dana posle 25 maja; 2) legitimacije za prvi pretsletski dan — dan daštva — važe: za polazak od 2 do 5 juna, a za povratak od 5 do 8 juna, dakle tri dana pre i tri dana posle 5 juna; 3) legitimacije za drugi pretsletski dan — dan vojske, naraštaja i dece važe: za polazak od 15 do 18 juna, a za povratak od 18 do 21 juna, dakle tri dana pre i tri dana posle 18 juna; Vidavdlanslti svečani f>ro/ »»Solcolskog glasniUa« sa prilogorn „Sokolsko selo“, iziti če več 23 juna, da bi ga tako svi pretplatnici dobili na vreme. Rukopise za taj broj, kao i za prilog „Sokolsko selo“, tteba poslali uredništvu naj dalje do 15 juna, a oglase upravi lista najdalje do 19 juna. Urećlnđštvo i uprava. četvrt cene na svim vozovona и svim ra?;edima državnih železnica do Ljubljane I natrag. Prednja strana ove železničke legitimacije ima se ispuniti s imenom vlasnika legitimacije uz oznaku železničke (brodarske) polazne stanice a mesno sokolsko društvo (četa) žigosate je svojim žigom na levoj strani odozdo. Vlasnik železničke legitimacije mora da istu potpiše na desnoj strani odozdo. Na poledini ove železničke legitimacije stoji napomena, da legitimacija važi uz društvenu sok. legitima-ciju. Vlasnik ove železničke legitimacije važi uz društvenu sokolsku legitimacija. Vlasnik ove železničke legitimacije kupice pri polasku na put polovienu l^irtu, koja če mu važiti za besplatan Povratak, a inostrani posetilac sleta, elan Sokola, kupice voznu kartu u eetyrt cene za dolazak na slet, a za Povratak takoder kartu u četvrt čepe proizvoljnu graničnu stanicu (dr-'-avnu granicu). železničke legitimacije za vožnju U polov in u cene za one koji nisu članovi Sokola moraju također da budu popunjene imenom kao i potpisom vlasnika iste. Na poledini ove železničke legitimacije stoji napomena, da pose-tilac sleta ima da kupi na polasku za slet celu voznu kartu, koja če mu važiti za besplatan povratak, a za jedno ili dvoje dece od 4—10 godina treba kupiti jednu celu voznu kartu, koja če važiti i za besplatan povratak. Železničke legitimacije kao i kupljene vozne karte, koje važe za bes- 4) legitimacije za medusletska tak-mičenja i glavne sletske dane — od 25 do 29 juna — važe: za polazak od 21 do 29 juna, a za povratak od 25 do 10 jula zaključno. Železničke legitimacije za šzlele Železničke legitimacije za dva pro-izvoljna izleta po završenim glavnim sletskim danima sletski odbor izclava-ee kasnije. Za sada o tome možemo javiti, da ee svaki posetilac glavnih sietskih dana moči poduzeti dva pro-izvoljna izleta iz Ljubljane i natrag, bilo pojedinačno bilo u grupama na proizvoljne udaljenosti, i to u vremenu od 29 juna do 31 jula zaključno. Za ove izlete trebače izletnik da kupi za pojedini izlet celu voznu kartu do izletnega mesta, koja če važiti za besplatan povratak. Taenije odredbe o ovome biče javljene docnije. Kako mira staj i d e ca nemaju sokolskih legitimacija, a kojc zahteva odredba glede voznih povlastica za pokrajinski slet u Ljubljani, savezno načelništvo rasposlaće г» naraštaj i decu sa železničkim legitimacijama takoder i tiskanice. koje čc važiti kao sokolske legitimacije, a kojc če pojc-dinci trebdti poimenično da ispune. Sve desadanje odredbe u pogledu voznih povlastica za slet u Ljubljani, koje su bile jedinicama objavljene ili dostavljene preko okrožnica, a u koliko se ne slažu sa gornjim odredbama, ne važe, našto bratske jedinice na-ročito upozorujemo. Jedsia značajna proslava Župa Novi Sad donela je rešenje, da u Ravanici ove godine svečano proslavi 30 godišnjicu od osnivanja Srp-skog Sokolstva u krajevima bivše Au-siro Ugarsike Monarhije t. j. od osnivanja Sokoiskog društva u Sr. Karlo vci-ma. Ovo rešenje mora odobriti i pozdraviti svaki S oko i svaki Jugosloven. Osnivanje karlovačkog Sokola va-žan je i značajan dogadaj u istoriji našeg Sokolstva. To osnivanje pada u doba spremanja obračuna s ugnjetačima jugoslovenskog naroda. U svim našim krajevima počinje da se budi duh ot-pora, počinje rušenje prepreka i ujedi-njenja; pada dinastija Obrenovič, i?ada Kuen, pada Kalai, dižu se ustanci pro-tiv Turske, diže se omladina. Kn jiževni-ci, naučenjaci i umetnici započinju ak-ciju u duhu bratstva i jedinstva, zapo-činje nov život, nova era, zapcčkije rad koji je godinc 1918 urodio plodom. Zanos i rodoljubivo oduševljenje zavlada- li su i dušama omladinaea u Sr. Kar-h>vcima, kojc je poveo br. dr. Laza * opovič. ^ malog karlovačkog Sokoiskog ;rvutva llasta0 Je veliki sokolski pok ret tohko značajan, da je Austrija svu svojo žuč izlila na njega, nastojala ga ugu-s'ti proganjajuči njegove vode i nosioce »slobodilačke misli, u prvom redu brata dr. Lazu Popoviča i Milana Tcodoro-v»6a. Danas kad iz daleke perspektive od 30 god m a promatramo osnivanje karlo-vaekog Sokola, jasno nam izilazi pred oči veliki značaj tog dogadaja. To su razlozi zašto smo pozdravili rešenje župe Novi Sad stavljajuči naročiti akcenat na reč »svečano«. Svečano mora biti taj dogadaj proslavljen da bi u dušam* svih Sokola. naročito mladih, prostrujila ona ista misao i onaj isti osečaj koji su poneli osnivače karlovačkog Sokola, na čelu s dr. L. Popovičem, i tkrunisali njihovo delo pobedom. Divan primer potstreka ... Sad ec svako od nas moči da razume, što se ne možemo složiti s datumom proslave. Mi želimo svečanu proslavu, a ove godinc nije moguče prirediti svečanu proslavu. Ova godina posvečena je »Južnom Sokolu«, matici sokolske misli i sokolske organizacije u Jugoslaviji. Sve naše oči treba da su upereni, svaka naša rr.isao treba da je upravljena prema Ljubljani. Tamo treba da podemo svi, onde treba da uveličamo sokolsko slav Ije, onde treba da sc nadabnujemo. Večna šteta bi bila kad jedan deo Sokolstva ne bi prisustvovao ljubljanskim svcčanostiina. Tamo treba da bude i brat dr. Laza Popovič. Proslava u Ravanici ne sme da nosi uski partikularni karakter, pogotovo ne sme da ima plemensko obeležje, jer je bivši Srpski Soko bitni sastavni deo jugoslovenskog Sokolstva. Na proslavi u Ravanici treba da su zastupljene sve župe, niko ne sme da izostane, na nju treba da dode celo naše strarcšlnstvo i slovenski gosti. Tu pred celim sokolskim i slovenskim svetom trebaju brat Laza i njegovi saradnici da osete kako grandiozne dimenzije je obuhvatio plamen, nastao iz one male žeravice od pre 30 godina. , Ravanička proslava mora da bude veličanstvena, ona treba da svečano kruniže 30 godišnji rad. Da bi se to postiglo, svečanost se mora dobro or-ganizovati i spremiti da bi zaista bila svečanost. Da se to uzmogne postiči treba vremena i ne sme joj nista s taj ati na putu. Još jedno, pravila karlovačkog društva potvrđena su godine 1904, te prema torne 30 godišnjica pada god. 1934. Mislim, da opšti interes zahteva da se proslava osnivanja Srpskog Sokolstva u Ravanici odgodi za godinu 1934. Župa Novi Sad treba da pripremi i or- ganizuje ovu svečanost kao jednodnev-ni slet župa Novi Sad, Beograd i Osijek. Savezno starešinstvo treba da ra-vanički slet uzme u svoj program i da mu da ono mesto kojega, prema njego-vom velikom značaju, ide. Franja Malin, Novi Sad. Razvllak Sokolstva n Južno} Srbiji U svome velikom delu preporoda slovenskih naroda, a time i kulture čo-večanstva, sokolski pokret je našao, od-mah za Čehoslovacima, odjeka medu Južnim Slovenima. Tako ove godine slavimo sedamdesetogodišnjicu prvog našeg sokoiskog društva u Ljubljani. Ali ove godine Sokolstvo Južne Srbije ima i svoju užu proslavu, a to je dva-desetipetgodišnjica od osnivanja prvih naših društava u Južnoj Srbiji. Ove godine navršava se dvadeset i pet godina od osnivanja Sokoiskog društva Skoplje-Matica, i od pripremnih radova za osnivanje niza drugih društava. Još u doba turske vladavine, pre oslobodenja, javio se pokret za osnovanje društava, koja bi negovanjem snage i zdravlja i nacionalno« duha, pripre-mala narodno oslobodenje. U jesen 1908 godine, odmah posle hurijeta (da-vanja ustava u Turskoj), osnovano je udruženje Dušana Silnog, pod nazivom silni, a kako sc naredne godinc organizacija Dušana Silnog sjedinila sa Sokolom, to se i ovaj pokret smatra prvim sokolskim po'kretom na Jugu. Nije teško zamisliti sve teškočc kojc su se morale savladivati pri tome Ipak osnivači ovog prvog društva imali su mnogo pregnuča i mnogo samoprego-revanja da svoj rad razviju. U tome po kretu bili su istaknuti naši nacionalni radnici kao članovi uprave i pomagači. Pored profesora Gliše Iilczoviča, načelnika ministarstva u penziji, tu su bili mnogi današnji ugledni gradani, a kao osnivači i vežbači bili su pretstavnici omladinc raznih zanimanja, neenici gimnazije, trgovački pomočnici, učenici krojačkog zanata, obučarskog. čumbed-žijskog, bravarskog: njih je bilo u prvoj godini trideset i dva, a najvcei broj bio je več okupljen u pevačkom društvu »Vardar«, koje sc nešto ranijo osnovalo. Tu prvu grnpu vežbača-osnivača for-mirao je pokojni Rajko Karaklajič, koji je do kraja školske 1907 -3908 godine bio nastavnik gimnastike u Nišu. a odmah po dolasku u Skoplje p rega o svom snagom da raširi nacionalni duh kod omladinc i preko gimnastičkih društava. , Izaziva divljcnjc napor, koji su či-nili kako pok. Rajko Karaklajič, tako i o vi oduševljeni omladinci. Oni su prc-gli na posao. i več o sv. Savi učestvovali zasebnim tačkama na gmin?zij:;koj sve-tosavskoj proslavi. Zatim su n Skoplju u toku godinc priredili dva javna časa, i u drugoj polovim godine rada, u pro-leče 1909 izaslali pojedine članove u pojedina mesta Južne Srbije da priprema-iu osnivanje gimnastičnih društava i da spremaju omladinu za slet, koji je za-kazan za 15 avgusta (po starom) kod manastira Deviča, u Drcnici. Taj slet imao je svoj veliki značaj: imao je da okupi omladinu iz Skoplja, Gnjilans, Prištine, Vručitrna, Mitroviče, Peči, Dakoviee i Prizrena na veliki zajednički sastanak, gde je imala da se izvrši smotra nove omladinc, koja je snažeči telo i duh imala da postane uz-danica svoga kraja i zaloga za uspeh u skoroj borbi za slobodu. Na tome sle-tu bilo je 400 učesnika. Taj broj velik je, kada se uzme u obzir kratko vreme pripremc, i to da en po svima društvi-ma vršili obuku relativno novi članovi skopljanskog društva. Program je bio raznovrsten: proste (slobodne) vežbe, vežbe palicama, baeanjc kamena, trča-njn, hrvanje i mačevanje. Oduševljenje bilo je veliko, i uspeh je bio isto tako veoma značajan: vera u sebe. u svoju vrednost i u svoju snagu, upila sc u mlade duše, onih, koji če svoje životc zalagali za narodnu slobodu nekoliko godina docnije. S druge strane na narodne mase, okupljene sa eelog Kosova i Metohije oko manastira Devica na dan njegovo slave. Uti sak ovoga sleta bio je takav da ga glcdaoci nikada ne zaboravljaju. Arnauti, koji su iz toga našega staroga kraja posteneno poti-skivali naš živalj, takoder su bili pod velikom impresijom jedne nove i orga-nizovane snage, i s divljenjem posma-trali vežbe. Po lazeči n? taj slet Skopska-matič-na grupa priredila je javne časovc u Uroševcu i Prištini, a jedna njena ma-nja grupa, po završenom sletu, otišla je u Prizren, tu pripremila javan čas, a odatle preko Šare otišla u Tetovo, da osnuje društvo i priprema i tamo javni čas. Ta prva godina. zaista, bila je godina veoma velike delatnosti. Naredne godine društvo je proširilo svoj rad na sela oko Skoplja. U Bulačanima u Kuče-vištu održao je javne časove, a te, 1910, godinc učestvovalo na sokolskom sletu u Beogradu. 1911 na sletu u Zagrebu, a 1912 u Pragu. Ta prva grupa osnivača okupljala je oko sebe sve više i više omladinaea svih zanimanja, a u ratu odužila je naj-savesnijc dug prema svome narodu. Od njih 32. sem jednoga koji je umro, svi su učestvovali n ratu, koji je imao doneti definitivni« slobodu njiho- vom rodnom kraju. Rajko Karaklajič pogmuo je za vreme albanske pobune, a još deset nckadanjih vežbača društva skopskog položili su svoje živote za slobodu i ujedinjenjc našeg naroda. Najviše njih poginulo je na Mačkovom Ka-menu. Svima živima mi dugujemo hva-lu, a poginulima neka je slava. Po oslobodenju, 3918 godinc, Sokolstvo je nastavilo rad nekadanjeg Sokoiskog društva »Dušan Silni«. Oslobo-denje i stvaranje narodne države za naše Sokolstvo prctstavljali su izvrše-nje jednog veliko'* dela sokoiskog programa. Ali Sokolstvo došlo je do novih zadataka, i ono je moralo novom snagom uči u rad na širenju kulture, na dizanju narodne svesti, na stvaranju no voga duha u širokim narodnim slojevi-ma. I zaista, zaslugom pok. brata Bar-buloviča, brata Vuličeviča, inspektora monopola, i drugih zaslužnih Sokola pošlo se snažno k organizovanju prvih društava. Ta draštva su stvarana često s mnogo dobre volje i s mnogo požrtvo-vanja, ali se osečao nedostatak oigani-zovanog rada i tefiničkih radnika. Skoplje je, od oslobodenja, u svima pravcima postajalo sve značajniji ecn-tar. Kako privredni život tako i kulturna delatnost nahizili su sve jačcg izraza u staraj prestonici srpske carevine. Aktivnost privrednika s jedne strane, zatim filozofskog fakulteta sa Skopskim naučnim društvom s druge strane, bilo je dopunjena kulturno-nacionalnim ra-dom mnogih društava, a naročito sokolske organizacije. Sokolstvo s Jednodušnost, koja danas vlada u sok. redovima cele župe, veliko odušev Ijenje članstva, doTOljan broj stručnih tehniokih voda i mnogo intelektualaca, sve je to uložilo veliki napor, da ovu godinu, koja je u isto vreme proslava desetgodišnjiee župe i dvadesetipetgo-dišnjice osnivanja prvog društva izvede što dostojanstvenije, i da opravda ne samo velike nade koje naše Sokolstvo polaže u svoj rad na Jugu, nego i nade celog naroda kojc mora polagati u jedan veliki pokret kao što je sokolski, koji vodi pravim putem k slobodi, jc-dinstvu države i naroda, jednakoeti i bratsko j iskrenosti, putem k napretku tome večitom idealu čovečanstva. Dr. Milivoj Pavlovič, Skoplje. Južnoameriško Sokolstvo Savezu SKJ Cast je Sokolskim društvima Buenos Aires I i Sokol La Paternal poda-streti bratskom Sokolskom savezu sle-deču rezoluciju: Zadojeni sokolskim duhom bratske ljubavi i sloge stoječi na stanovištu državne i narodne jugoslovenske ne-razdruživosti i verske trpeljivosti, Sokol Buenos Aires I i Sokol La Paternal najenergičnije osuduju poznatu poslanicu Katoličkog episkopata, koja ide zatim da u narod baci ugarak za-bune i mržnje. Živco Kralj! Živeo Sokol! Živela Jugoslavija! — Upravni odbor Sokola La Paternal, Upravni odbor Sokola Buenos A'iree I: starosta C. Jakše, s. r.; tajnik B. ŠvajgeJj, s. r.; starosta S. Đur-kovič, s. r.; za tajnika: V. Lončar, s. r. Čuvajmo naše more! Jadranska straža u'Zagrebu, u želji da što snažnijc manifestira ovu veliku ideju, i da je što jače afirmiše u našem narodu, odlučila je prirediti na dane 10 i 11 juna o. g. Jadranski dan. Na ovu veličanstvenu manifestaci-ju pozvala je Jadranska straža u Zagrebu s v a zagrebačka društva bez obzira na svrhu udruženja, jer smatra, da i ona goje istu ljubav ea naše more i Primorje, kao i ona sama, koja je nosiiac *k-cijc. Tok ove manifestacije kao i sam program izvešče sc u osobito vehkotn Stilu. PRODAM dobro ohranjen kompleten Sokolski kroj za Din 300'—. — Šlibar Martin, učitelj in okrožni načelnik, Toplice pri Novem mestu. ROSI JA - FONSIBR • DRUŠTVO ZA OSIGURAN JB I REOSIGURANJE ® BEOGRAD Za kompletiranje Sokolsko«! glasnica iz 1928 Za kompletiranje godišta »Sokol-skog glasnica« iz godine 1928 potrebam ji broj 2 toga godišta. Uinoljavaju se braća i bratska društva, koja bi posedovala ovaj broj, da ga pošalju Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije Beograd, Prestolonaslednikov trg br. 5. Is, telovež&ačlcog sveta PROPAGANDA ZA TELESNI UZGOJ U ŠVICARSKOJ Da je Švicarska poznata kao država, u kojoj je telesni uzgoj na visokom stupnju, nije potrebno naročito isticati. Švicarski gimnastički savez slovi ne samo po svojim dobrim medunarodnim takmičarima, koji su svojoj domovini prineli lovorike prvenstva vee iz mnogih medunarodnih takmičenja, nego takoder i po svojem velikom broju, jer švicarski savez udružuje preko 1200 telovežbačkih društava, koja sva s velikim oduševljenjem gaje ne samo narodne gimnastieke igre vee takoder i ve/banje na spravama kao i laku atle-tiku.* Lanjski slet švicarskih gimnasta to je dokazao u obilnoj meri. Da se pak u istinu tamo radi vrlo mnogo‘na propagandi telesnog uzgoja vidi se i iz toga, što sve novinstvo te male države posvečuje punu pažnju razvoju telesnog uzgoja. Lanjske godine tako bilo je nabrojeno 256 dopisnika raznih švicarskih listova, koji su propagirali telesni uzgoj naroda u 351 listu, u ko-jima je bilo ukupno objavljeno 9455 članaka i vesti sa ukupno 395.383 retka namenjena javnosti. U ovaj broj nisu uzeti i brojni gimnastički listovi, koji pored dnevnog novinstva vrše stalnu propagandu telesnog uzgoja. Pored tako ogromnog propagandnog gradiva po listovima ne može se takoder mimoiči ni švicarski gimnastički almanah, koji je do sada bio izdan več po treči put u velikoj nakladi i koji je takoder vrlo mnogo pripomogao, da se je smisao i razumevanje za telesni uzgoj tako lepo raširilo medu švicarsko stanovništvo. Podjednako velik upliv u prilog telesnog uzgoja u narodu vrši i film. U Švi-carskoj izraduju se mnogi propagandni filmovi, koji prikazuju razne veee gim-nastičke priredbe, nastupe vežbača u večim masama ili pak pojedine grane telesnog uzgoja i to u poučnom svetlu, podižuči tako u širokim slojevima naroda veliko zanimanje, kako za sarnu !aku atletiku tako i za telovežbu uopče. Švicari poslužuju se za gimnastičku propagandu u izdašnjoj meri takoder i radijem, preko koga drže brojna predavanja o značaju telesnog uzgoja, -ras-prave, davajuči i važnije izveštaje o sportskim i telovežbačkim dogadajima i t. d. Prema svemu ovomc vidi se, koliko se u Švicarskoj ceni važnost telesnog uzgoja i kojim se sve sredstvima taj uzgoj propaguje. PREDRATNI TELESNI UZGOJ U ŠVICARSKOJ Telovežbačka organizacija švicarskih gimnasta deli se u 22 kantonalne župe. Po nekim od ovih župa telesni uzgoj omladine bio je uveden još pre ruta, u kojima sc u svrhu širenja telesnog uzgoja prireduju i naročiti teča-jevi za društvene načelnike, i to bes-platno. U tim tečajevima posetiocima pruža se u izdašnoj meri sve ono što im je potrebno za uspešno telesno uz-čajanje omladine, koja treba da se dobro pripravi za svoju vojničku duž nost. Ali krivo bi sudio onaj, koji bi mislio, da se ta omladina možda vežba oružjem. Ne. Švicari drže se izreke onog francuskog generala, koji je tvr dio, da telovežbačke organizacije treba da uzgoje spremne, svesne i okretne državljane, a vojnike iz njih napravice več vojništvo samo. Zato se u Švicarskim kantonalnim školama nikako ne poučava streljanje i druga vojnička znanja več se samo putem specijalnog pouka teži za tim, da mladiči, koji još nisu izvršili svoju vojničku dužnost, postanu tako telesno jaki do stupanja u vojne redove, da im vojnička služba ne bude pravila nikakvih teškoča pri podnašanju večih napora. vela, priča i t. d. preko 1000. Iako sve-štenik bio je veoma liberalan te omiljen kod čitavog litvanskog naroda. Njegove zasluge za litvansku kulturu ogromne su. Sprovodu učestvovala je čitava vlada s vojskom i pretsednikom republike Smetonom na čelu. Meštrovičeva izložba u Pragu. S vanredno velikim uspehom bila je za-ljučena pre nekoliko dana Meštrovičeva izložba u Parizu. Sada za drugu po-lovinu maja, sprema se njegova izložba u Pragu. O Meštroviču i o njegovim delima več sada pišu sve vodeče češko-slovačke novine. Ova Meštrovičeva izložba prirediče se u starom kraljey-skom letnjem dvorcu Belvedere na Hradčanima, što se smatra vanrednom pažnjom prema ovom našem geniju. Na praškoj izložbi biče izložena i Meštrovičeva dela, koja nisu mogla biti izložena u Parizu, pa če tako ova izložba biti još veča i reprezentativnija. Izložba knjiga u Zagrebu. Za po- četak juna sprema se u Zagrebu velika izložba knjiga, na kojoj če biti iz-ložene pored jugoslovenskih i češko-slovačke, a izgleda i poljske knjige. Ova izložba biče deo velike izložbe saveza privrednika u Zagrebu, a svrha joj je da se podigne interes za domače i slovenske knjige i da se suzbije pre-jak uticaj nemačkih knjiga, koje se u masama uvažaju, dok za domaču lite-raturu pa i prevodnu vlada dosta slabo interesovanje, iako imademo odličnih dela. Kupujte zastave kod I. NBŠK.U1IMLA Ljubljana, Pražakova ul. 8 229-3 vdtm i тЏшк Smrt litvanskog pesnika Tumasa VaSžgantasa. U Kovnu umro je počet-kom maja Tumas Vaižgantas, največi i najjači savremeni pesnik Litve. Pokojnik, po zvanju sveštenik, rodio se godine 1869 u Rokisku i nakon dovršenih srednjoškolskih študija posvetio sc teologiji. Nakon oslobodenja Litve postaje profesor univerziteta u Kovnu. Glavna njegova zasluga počiva na stvaranju književnog litvanskog jezika i litvanske književnosti. Napisao je oko 20 knjiga, a raznih rasprava, no- češkoslovački dani u Poznanju. U poslednje se vreme sve više i sistema-tičnijo radi na zbližavanju slovenskih naroda, i to ne samo raznim manifestacijama, več i posve praktički, pre-davanjima, ekskurzijama, izložbama i t. d. Tako se sada u prvoj polovini maja u Poznanju održavaju češkoslo-vački dani, čemu je svrha kulturno medusobno zbliženje Čehoslovaka i Poljaka. U okviru ovih dana priredena su predavanja dr. Žakaveca, profesora univerziteta Komenskoga iz Bratislave i dr. Šerackoga, profesora Karlovog univerziteta u Pragu, te izložba češke grafike u Velkopoljskom muzeju. Smetanova izložba u Litomišlu. U jubilarnoj 1934 godini prirediče se u Litomišlu velika izložba svih dela ve-ikog češko g komponiste Bedrziha Smetane. Pripreme su več počele, kako bi se moglo sakupiti sav materijal i što dostojnije prikazati rad genijal-nog muzičara. U tu svrhu osnovalo se u Litomišlu društvo Bedržih Smetana, koje če izdati i veliku knjigu o Litomišlu s brojnim ilustracijama, a u kojoj če biti posvečeno nekoliko poglav-lja i velikom sinu ovog mestanca B. Smetani. Proslava 250 godišnjice opsade Be- ča. Dne 14 maja bila je u Šenbrunu proslavljena 250 godišnjica oslobodenja Beča od iuraka. Poznato je, da su onda Beč spasili Poljaci sa svojim ju-načkim kraljem Janom Sobjcskim, dok mu Prusi nisu hteli da priteknu u pomoč. Posle poraza pod Bečom počelo je vidno propadanje turske sile, a nakon nepunih 130 godina sledilo je i oslobodavanjc balkanskih naroda. Kako se je pak Beč kasnije odužio slovenskim narodima za tolike usluge i žrtve, učinjene u krvi i životima, nije potrebno isticati. Svetska privredna konferencija u Londonu. U Londonu vrše se velike pripreme za jednu od največih svet-skih konferencija. Dne 12 juna nahne otvoriče se na veoma svečan način svetska privredna konferencija, kojoj če prisustvovati preko 2000 delegata, koji če zastupati 60 država. Očekuje se, da če ova konferencija biti od precl-sudnog značenja za buduči privredni život sveta. 30 godišnjica Kola srpskih sestara. Ove godine sprema se proslava 30 godišnjice plodnog i uspešnog rada jed-nog od naj zaslužni jih ženskih udruže-nja naše zemlje, Kola srpskih sestara. U značajnu godinu 1903, kada je po-čeo opšti preporod Srbije, pada i osni-vanjc ovog humanog i kulturnog društva, čije su zasluge u brizi za ranjc-nikc kao i siročad za vreme i posle ra-tova neproccnjive. Prvi veliki miting, na kome su po prvi put istupile žene u javnost, bio je na Veliku Gospojinu 1903 u Beogradu, a na kome je uče-stvovalo preko 3000 žena iz Beograda i iz drugih krajeva preratne Srbije. Prva pretsednica Kola bila je počivša Savka Subotič, potpretsednica Milica Dobri, te tajnica Nadcžda Petrovič. Ovo udruženje nije se ogranieilo samo na humani i karitativni rad, nego je radilo i na uzgoju žene i poboljšanju njcnog položaja te na zbliženju slovenskih naroda. Zupa Cel/e SOKOLSKO DRUŠTVO ARTIČE Naše društvo je zadela bridka izguba. Poslovil se je od nas za vedno eden izmed prvih nosilcev sokolske misli v Artičah Franci Bračun, učiteljski abiturijent. Komaj je začel stopati s prvimi gotovimi koraki v življenje, že je prestregla kruta smrt njegov mladostni polet v življenjsko negotovost baš v trenutku, ko si je začrtal svojo pot. Njegova volja in želja po življenju se ni mogla upirati sili, ki ga je tirala v odpoved od življenja. V svet je gledal z jasnim licem in gotovimi načrti, kako bo kot učitelj vlagal svoj talent v ljudsko prosveto in izobrazbo. Navzlic zavratni bolezni, ki mu je pila z dosledno trdovratnostjo življenjj sko moč, je še upal v začetku v moč njegove mladostne energije, ki je hotela, da telo živi in rodi nove sile. Njegova bolezen pa je medtem napredo- tupa Cfublfana SOKOLSKO DRUŠTVO LJUBLJANA-ŠIŠKA Ena prvih pomembnih prireditev našega društva bo letošnja telovadna akademija, ki se bo vršila v soboto 20. t. m. ob 20. uri zvečer. Prvo točko sporeda bo tvorilo kolo, ki ga bosta plesala moška in ženska dcca skupno s svojimi vaditelji. Moška deca nastopi potem še pri »Metuljni-cah«, ženska pa pri »Zastavicah«. Zanimivi točki bodo predvajali člani z Župa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO HOČE V nedeljo, dne 7. maja t. 1. nas je posetil župni podnačelnik br. Ciril Hočevar ter nam predvajal filma »fabo-renje V Bohinju« ter »Župne lahko -atletske tekme v Mariboru 1. 1932.«. Pred predvajanjem teh filmov je imel SOKOLSKO DRUŠTVO ŽERJAV Sokol Žerjav (pri Prevaljah) je priredil od 13. marca do 7. aprila v zvezi s Sokolom Črna prednj aški tečaj. Tečaju je prisostvovalo povprečno 20 bratov in sester. Ves čas tečaja in načrt vala, dokler ga ni vrgla za stalno v postelj. Težko je bilo njegovo slovo od življenja. Bil je mlad. V njem je plula živa kri, pomešana z trpko zavestjo, da je vse to le neizprosna igra narave, ki zahteva s kruto pravico ne glede na mladost. Kakor ga je spremljal v življenju sokolski idealizem in upanju, da njegova mladost premaga telesno slabost, tako je izgubil vero v življenje, ko je sila njegova telesa minevala elan za dnem z večjo doslednostjo. Njegove zadnje dneve je grenila zavest, da je bil nekoč poosebljeno življenje, zdaj pa je gledal svojo ruševino, ki je bila daleč od volje in moči do obstanka. Končno je padla stena, ki je ločila življenje od večnosti. Njegova duša se je preselila k božjemu Sodniku, njegov duh pa je ostal med nami, da nas krepi v sokolski slogi in v delu za zmago ideje, kateri se je že v zorni mladosti z vso silo posvetil. — Odbor. »Raznoterostmi« in moški naraščaj s »Skupinami«. Najbolj impozantni točk: sporeda bosta pa vsekakor »Kavaleri-ja«, kjer bo nastopila devetorica članov in »Redovne vaje«, ki jih bo izvajalo oboje članstvo in oboji naraščaj. Ostale točke sporeda so še: članice: proste vaje (za pokrajinski zlet), člani: bradlja, starejši člani: proste vaje (za pokrajinski zlet) in ženski naraščaj: gimnastične vaje. 2e ves mesec se pridno pripravljajo oddelki na to akademijo, ki ne bo niti najmanj zaostajala za lansko. predavanje o namenih sokolskih tabo-renj ter ga je navzoče članstvo z zanimanjem poslušalo. Obisk je bil pri-lično gober. Posebno veselje je imela nad filmi sokolska deca. — Bratski Sokolski župi Maribor ter br. Hočevarju izrekamo za nam izkazano uslugo najsrčnejšo zahvalo. Želimo si ob primerni priliki še kake slične prireditve. 1 uro); Sokolsko prosvetno delo in sodelovanje prosvetnih in tehničnih odborov (br. Dodič I., 2 uri). Higijena in anatomija (g. dr. Ramšak, 1 uro). Te-. ipoln-oma dosegel svoj namen, usposob’! лекај bratov in sester - :. s vi Prednjački tečaj Sokolskog društva Žerjav pri Prevaljah od 13 III do 7 IV o. g. sta bila točno določena. Tečaj se je vršil trikrat na teden po 3 ure, skupno 36 ur. Disciplina in red sta bila po-voljna. Održana so bila naslednja predavanja: Zgodovina telovadbe in Sokolstva (br. ing. Fettich, 3 ure); Sokolska ideja (br. ing. Uršič, 2 uri); Metodika sokolske vzgoje (br. ing. Uršič, 3 ure); Tvršev sestav (sestra Štiftcr)j Sokolska organizacija (br. Turk, S. Črna, Ž.upa Osijiik UČITELJSKI TEČAJ IZ 1931 GOD. Sokolska župa Osijek priredila jc 1931 god. u Osijeku tronedeljni tečaj za učiteljc-ee osnovnih škola. Tečaj se je održavao od 15 jula do 5 avgusta pod vodstvom apsolventa prve save-zne prednjačke školc br. 1\ Babiča i s. M. Stiažnicky. Od 60 prijavljenih do-šlo je u tečaj 54, od tih 1 samo na 10 dana. Svrha je tečaja bila da učitelj ima, kao cminetno važnim faktorima kod našeg vaspitnog rada, dade spremu za samostalno vodstvo, i to u prvom redu tehničko, naših jedinica i da ih ujeuno osposobi naročito za vodenje dečije telovežbe u školi po sokolskorn susta-vu. — Župa jo za ovaj tečaj razmerno mnogo žrtvovala: organizirala prehranil u Dačkom domu, r.astanbu člani a a isto tamo i nastanbu članica u konvik- odgovorno Sokolsko delo. Telovadbo je vodil br. Močilnik J. V prihodnje bi bilo umestno, da bi tečajniki ob zaključku polagali praktičen in teoretičen izpit. P>rat starosta ing. Uršič je zaključil uspeli tečaj z govorom o sokolskem delu in njegovi potrebi s pozivom, ila udeleženci razširjajo znanje, ki so si ;;a pridobili v tečaju in z njim poplemenitijo druge. I Nemarno podataka: a) iz jedinica koje su medutim več likvidirane, a to su: iz čete Gradišie 0 s. Fogatič Anici — iz čete Štitar o br. Dekanoviču Zvonimiru, — iz čete Bingula o br. Kopčoku Mihalu, — iz čete Ruševo o sestri Šuvakovič Mandi. Ukupno od 4. Smatramo punim pravom da ta četvorica nisu radili kada je došlo do likvidacije četa. b) od neurednih načelništava jedinica: Osijeka d. g. o s. Bari I Icrcegovoj, Šida od br. Spajiču -Svetislavu, Duda Cirigoriju, i s. Krcmer Anici — S. d. Feričanci o s. Valjetič Mariji — S. d. Čepin o bratu Astalošu Ljudevitu, i S. d. Durdenovac o s. Vlasič Kru-noslavi. Poznato nam je, da od spomenutih rade: s. Bara Hercegova u Osijeku d. g. — br. Duea u Šidu i br. Spajič Sveti-slav u Vukovaru. Ostaju dakle samo 4 bez podataka, a koje moramo u uvrstiti u rubriiku: ne rade. II Prema podacima ne rade: a) usled premeštaja van teritorija župe: Stanič Vlajko pre iz S. d. D. Mi-holjae. U D. Miholjcu nije tehnički ni-šta radio, makar je bio na rad pozivan. Matičič Davorin pre iz S. d. Osijek g. g. — Vranekovic Ljubica, pre iz S. d. D. Miholjac — Mihajlovič Melanija 1 Karalič Lucija vodeni kao pripadnici S. d. Osijek g. g. O obema ustanovilo je načelništvo društva, da nikad nisu ni bile članice društva Osijek g. g- Ukupno dakle: 5 b) u mestu nema sokolske jedini-ce: Bošnjak Vukosava itz Knež. Vinograda, članica S. d. B. Manastir ■— s. Kokot Mira iz Jovanovca, članica S. d. Osijek g. g. — Dimič Jelica iz Slat. Drenovca, članica S. d. Voćin. Ukupno 3- c) usled bolesti: Marjanovič Draginja, iz S. d. Erdevik, Durič Sofija iz S. d. Vukovar. Ukupno 2. d) udata: Grkovič Marija, Podvi-nje (blagajnik je društva ti 1933 godini). III Prema podacima rade: a) kao prosvetni radnici: T^nasije Ilič, prosvetar društva i okrožja Si Brod — Šepa Jovan, pre prosvefar društva i okružja D. Miholjac, sada preme-šten u Srbiju •— Papla Marija, prosvetar S. d. Habjanovci, — Ebling Franjo prosvetar S. d. P. Podgajci i s. Miloj-eič Sofija, knjižničar S. d. Osijek g. g. Ukupno 5. 2. Kao tehnički radnici: a) izvan naše župe: Petelka Ivka, pro članica S. d. Osijek ,s>. g. kasnije J}. d. Zdcnei, sada u Srbiji. — Anokić №-lorad sada načelnik S. d. Ilok Alt-gajer Andrija, sada načelnik S. d. Bds. Šamac župe Tuzla — Stazič Julka, sada članica prednj. zbora S. d. Đoboj, župe Tuzla. ^ hi kao načelnici (načelnice): kostic Živana, načelnica društva i okružja Na-šice — Avirovič Radivoj, načelnik čete Gor. Miholjac i I zam. načelnika okružja P. Slatina — Svetislav Spajič, I zam. načelnika okružja Vukovar — Šunk Rudolf, načelnik Š. čete Bankovci — Gotlibovič Stevo, načelnik S. d. P. Podgajci — Sofič Nevenka, načelnica S. d. Dalj, — Šajdel Vojislav, načelnik S. čete Draž-Gajič — Duh Marta, načelnica S. d. Petrijevci — Jakovljevič Miloš, načelnik S. d. Darda — šišanački Marija, načelnica S. d. Habjanovci — Dudaš Klara, načelnica S. čete Andrijaševci Rokovci, Brko-vič Sofija načelnica S. čete Cerna Romič Emilija, zam. načel. S. d. Županja, Kotarlič Milica, načel. S. d. Tenja. c) kao članovi prednj. zborova: Herceg Bara u S. d. Osijek d. g. Srnjak Josip u S. d. Osijek g. g. Ižako-vič Ružiča u S. d. Cerna — Kušer Ružiča u S. četi Bošnjaci — Duda Gligori-je u S. d. Šid. d) u tehničikom i prosvetnom prav-eu: Bosnaj Mijo, prosvetar S. čete No-skovci — Modrušan Ante, prosvetar S. d. Erdevik — Serbedžija Slavko, prosvetar S. d. Valpovo. e) u tehničkom i upravnom pravcV; Nad Nikola tajnik S. d. Našice, Caric Slavko tajnik S. d. Petrovci. Pregled u tabeli: Ne rade: I a) jedinice su medutim likvidirane 4 b) od jedinica nemarno podataka 3 II a) premešteni iz teritorija župe . 5 b) u mestu nema sok. jedinice . . 3 c) usled bolesti......................2 d) usled udaje........................1 Ukupno 20 70 od celokupnog broja polaz-nika tečaja. Rade: III 1 samo u prosvetnom pravcu t. j. 37.73'"- tu u tvrdavi. Učcsnici tečaja snosdi su samo jedan deo troškova, t. j. 200 Din po osobi, dok je ostalo, t. j. cca 350 Din po osobi, snosila župa. Konacni trošak župe iznosio jc 15.3Д) Um. Kako su se kasnije, a naročito na sodnici zbora društvenih nacclnika ske godine, culi glasovi da znatan broj učitelja i učiteljica, apsolvenata tog tečaja. nc radi u društvima i četama, načelništvo župe se je obratilo na jedini- . w - .k-— nrnevct; г t i cc sa zamolbom, da ga izveste o sada- d) ujedno i P • ^ • J- njem radu polaznika tog tečaja. Podaci, ‘ uiedno koje je načelništvo prhnilo, a koje dole navodimo, svakako su interesantni. Tečaj ie završilo 53 polaznika: 11 s odličnim, 18 s vrlo dobrim i 23 s dobrim uspehom. O pohadanju tečaja i uspehu u istom izdana su bila polaz-Daiias vidimo da je 2 tehnički: a) izvan naše župe b) kao načclnici(cc) c) u pred. zborovima 5 t. j. 9.43% 4 t. j. 14 t. j. 5 t. j. 7.54% 43.39% 43.39% 43.39% 43.39% mcima uverenja. to bila greška, jer u nekim slučajevima se uverenja zloupotrebljavalo kao sve-dodžbe o stručnoj sokol sko j spremu O sadanjem radu apsolvenata učiteljsko« tečaja saznali smo sledeče: c) ujedno Ukupno 33 t. j. 62.27% od celokupnog broja polaznika tečaja. Iz navedenih brojeva slede sledeči zaključek na prvi pogled srazmerno visoki postopak, t. j. blizu 40% onih koji nc rade, smanjujc se, ako odbijemo one za koje nemarno podataka, a koji e-v. rade. — Ako uzmemo dalje one koji žive u mestima gde nema za sada s®' kolskc jedinice. a knji bi cv. radii:, opet sc postotnk sma:v'oijj Ti obziri otpadaju ikod konstatacije faktičnog rada, danas: taj ostaje za našu župu 40%. I ako rade oni o ko-jima nemarno podataika, otpada za one stvarno 4, koji su izvan naše župe. Stvarno dakle radi 60%, ako pripustimo da za 4 koji su izvan župe, do-iazi 4 o kojima nemarno podataka. Obzirom na rezultat tečaja kao tečaja, po-stopak je dobar. Obzirom na činjenicu, da je to bio učiteljski tečaj, postopak je malen. — Istina, treba uzeti u obzir i činjenicu da je od polaznika bilo više od 50% članica, što kod ostalih tečaje-va nije. Ujedno bi u kratkosti i formulisao iskustva za buduče: bezuvetno lučiti tečajeve za članove i članice — upozo-ravati jedinice na strog izbor polaznika e v. uvesti neku vrstu prijamnih ispita — izdavati samo uverenja, bez ikakvih ocena. Usporedičemo rezultat učiteljskog tečaja naknadno s rezultatima nekojih drugih župskih tečaj e va. Jasno da na is to j podloži, t. j. prema sadanjem ra du učesnika tih tečajeva u našim jecli-nicama. Ing. M. Kvapil. Župa Sarajevo POLOŽILI DRUŠTVENI PRED-NJACKI ISPIT Društveni prednjački ispit položili su dne 7 maja u Rogatici, župa Sarajevo, sledeča brača: Ajanovič Kadrija, Levi Isidor, Sijerčič Alija i Karič Abdulah. SOKOLSKO DRUŠTVO FOČA Prvo okružje Sokolske župe Sarajevo prireduje u Foči 28 maja svoj javni čas. Tom prilikom proslaviče se 40-godišnjica osnivanja fočanskog Sokolskog društva »Pobratimstvo« najstari-jeg sokolskog društva u nekadašnjoj Bosni i Hercegovini. Davno još 1891 god. nekoliko ro-doljubljivih gradana Foče osnivaju "Srpsko gimnastičko društvo Obilic«, ali ono bude zabranjeno od ondašnjc Zemaljske vlade u Sarajevu. Idučc go-dine dolazi nov pokušaj osnivajuei gimnastičko društvo »Soko« ali i ono je bilo nahranjeno, jer su austrijske vlasti nerado gledale svako nacionalno grupiranje Srba. Godine 1893 pre punili 40 godina dr. Risto Jeremi:; i drugi osnivaju tre-;:veno društvo »Pobratimstvo« u koje -tupaju svi osnivači Sokola. »Pobratimstvo« počinje borbu pro-tiv svih poroka, a naročite alkohola, kao društvenog zla, a uz to pribira oko sebe rodoljubivu omladinu, te je fizi-čki i nacionalno sprema za buduče do-gađaje, koji se tako brzo razvijaju. — ! danas imamo u životu izvestan broj osnivača prvog Sokolskog društva u Foči, a medu njima dr. Ristu Jeremiča, našeg odličnog nacionalnog radnika. G. Milan Hadži-Vukovič, poznati rodoljub i stradalnik iz cloba svetskog rata ne samo što je je-dan od osnivača fočanskog Sokola, več ga on nikad nije napustio za punih 40 godina, te ga i danas s toliko ljub a vi i pregnuča vodi kao njegov starešina. Za ovu svečanost sprema se oda-bran program, a učestvovače Sokolska društva iz čajniča, Goražda, Rogatice, Ustiprače, Višegrada, Gacka, Pljevalja i više sokolskih četa ovog okružja. Najavljen je veliki broj gostiju kako iz Sarajeva, tako i iz svih bližih varoši. Svi oni hoče da manifestu ju svoju so-kolsku i patriotsku svest, te da uveliea-ju ovu retku svečanost najstarijeg sokolskog društva u Bosni i Hercegovini. Čestitajući ovu retku proslavu So-kolskom društvu u Foči, mi pozdravljamo njegove osnivače i sve učesnike ovc sokolske manifestacije. Župa Skopi/e ŽUPSKI SLET Sokolska župa Skoplje prireduje župski slet krajem maja i početkom ju-na: 24 i 25 maja biče školski i vojnički dani, a glavni sletski dani s utakmicama biče 3, 4 i 5 juna. ... Enačaj ovoga sleta izuzetno je vc-, ’ označava u isto vreme pro- slavu desetogodišnjice od osnivanja Sokolske zupc Skoplje, koju je prvi put organizovana pod imenom župe Kraljeviča Marka; on označava isto tako i proslavu dvadesetgodišnjico naj stari j ih društava ove župe, osnovanih još pre oslobodenja ovih krajeva 1908 god. Priprcme za slet vršene su sredeno, i to od početka ove godine. Pretsednik sletskog odbora je brat ing. Rad. Radulovič. Sletski odbor izdao je do sada 6 brojeva sletskog vesnika »Soko na Vardaru« i zasebno otštampanu knji-gu s vežbama. Tribine sc izgraduju. Ceo slet izvodi sc pod simboličnim umikom Sokola na Vardaru, koji leti iznad Dušanovog grada i mosta na Var- župa Splii SOKOLSKO DRUŠTVO IGRANE Sokolsko društvo Igrane održalo je Cctiri predavanja u mesecu aprilu i to 0 Zrinjskom i Frankopanu, o sv. Cirilu 1 Metodu, o Štrosmajeru te o biskupu Dobrilu. Sva četiri predavanja odr-žao je društveni prosvetar. Predavanja su bila u lepom broju posečena sa Strane 5*m. Lut karstvo jc uhvatilo korena u našem društvu. Do sada je održano nekoliko pret-stava. Sve proslave proslavljene su svečano i na dostojan način. Sva narede-nja Sav. i ŽPO izvrševana su na vreme. Искључиво ориг.енглески штофови БЕОГРАД, КН. МИХАЈЈ10ВА УЛ. 22 »-e SOKOLSKO DRUŠTVO RUSKO SELO Na prvi i drugi dan Uskrsa Sokolsko društvo Rusko Selo priredilo je dve zabave. Moralni i materijalni uspeli s obzirom na prilike je bio zadovolja-vajuoi. Prvog dana izveden je ovaj program: »Uskršnja jaja«, izvedba s lutkama — brat Čorda Alija. Vežbe nara-štaja. — »Zla žena« od Stcrijc Popoviča, prema narod, pesmi. — Drugi dan: »Era pred sudom«, izvedba s lutkama. Vežbe članova i šaljivi komad »Obi-čan čovek« od Br. Nušiča. Komadi, a naroeito »Starac Vuja-din« i »Obiean čovek«, izvedeni su iznad oeekivanja. Vcžbao je brat Čorda, društveni prosvetar. Posle programa prvog dela nastala je narodna igranka. SOKOLSKO DRUŠTVO TOMA-ŠEVAC Dne 6 maja poduzelo je naše društvo svoj prvi ovogodišnji izlet. Na *vaj izlet — uranak, bilo je pozvato i sve gradanstvo TomaŠevca, koje se je odazvalo u dovoljnom broju. Ovaj je izlet bio izvršen u zajedoici sa sused-nim bratskim društvom Orlovat. Izlet je bio napravljen do obližnjeg t. z. mesta »Breg«, gde su bile održane sokolske vežbe na spravama i proste vežbe. Vežbe je pratio tamburaški zbor iz TomaŠevca i Orlovata. Posle vežbi bila je zajednieka bratska zakuska. SOKOLSKO DRUŠTVO TARAŠ Posle akademije, koja je u ovom društvu priredena na drugi dan Uskrsa, počelo se odmah s pripremama za javni čas, koji se imao održati o đurđcv-danu, u vezi sa sokolskom akademijom. Nastupile su sve kategorije, i to s vcž-bama koje su spremane naročito za ovu priliku. Osobito dobar uspeh imala vu ženska deca u vežbi s lukovima. Diletanti ovoga društva ponovili su »Kir-janju«, pozorišni komad u 3 čina od St. Popoviča, i to s vrlo dobrim uspehom. Sada se u tehničkom otseku uveliko vrše pripreme za župski slet u Kikindi 0 Duhovima i za pokrajinski slet u Ljubljani na Vidovdan. Tako, društvo 1 ako je mlado, uhvatilo je dubokog korena u ovome selu, te u svojim redovima ima gotovo celokupnu omladinu, a kod starijih nailazi na dobru potporu. SOKOLSKO DRUŠTVO SRPSKA CRN JA Sokolsko društvo Srpska Crnja, kao sedište okružja organizovalo je proslavu durdevdana u bližnjim banatskim kolonijama Ličana i Hercegovaca. Tako su sva okoina društva pozvana da 0 Đurđevdanu dođu u Banatsko Aleksandrovo radi održavanja sokolske akademije. Najvažnije tačke izvodili su članovi Sokolskog društva Srpska Crnja, a uveče je priredcn, porcd ostalog programa, i pozorišni komad »Ženidba 1 udadba« od Jovana Sterije Popoviča. Tom prilikom je, pre programa, govo-rio prosvetar Sokolskog društva Srpska Crnja o temi »Sokolstvo i selo«. I predavanje i program saslušani su s naj-večom pažnjom i kolonisti su odušev-ljeni idejama i radom Sokolstva. Posle programa nastala je zabava, na ko joj se prisutni i dalje obaveštavali o sokol-skoj ideji. SOKOLSKO DRUŠTVO VELIKI BEČKEREK »MATICA« Gotovo svake godine ovo društvo, u zajednici s vojskom, Narodnom od-branom, gimnazijom i drugim ustanovama vrši durđevske uranke. Veliki broj članova, članica, deca i naraštaja sa sokolskom fanfarom na čelu, krenuo se još pre 5 časova iz sokolskoga doma u obližnju gradsku šumu. Tamo je več bila naložena velika vatra oko koje je nastala vesela igra sokolskoga podmlat-ka. Sokolska fanfara svirala je mnoge komade iz svoga bogatog repertoara, što je trajalo skoro sve do podne, kada je opet krenula cela povorka zajedno s vojskom natrag u grad. SOKOLSKA ČETA U HAJDUČICI 7 V 1933 priredila je naša četa vrlo uspelu akademiju, koju je otvorio prosvetar brat Kuvočka Janko s predavanjem »Trezvenost u Sokolstvu«. — Posle predavanja sledile su proste vežbe muške i ženske dece, kao i balet belih golubica,' uz pevanjc, pod vodstvom agilne sestre načelnice Košare Pavlovič. Naraštajci s batinama pobrali su pre-gršt aplauza. Članovi sa svojim ostrim pokretima pokazuju jaku cnergiju i vo-iju za rad u Sokolstvu. Akademija je zaključena s 2 kratka šaljiva komada, koja su prilično odigrana. Ceo komad je popračen s velikom pažnjom i glcdaoci su se sa zadovoljstvom razišli. Zupa Zagreb SOKOLSKO DRUŠTVO JASENOVAC Sokolsko društvo Jasenovac priredilo je sa Sokolskom četom Mlaka dne 6 maja o. g. đurđevdanski uranak. Prisutne je pozdravio i progovorio nekoliko reči o značenju durdevdan- skog uranka brat starešina jasenova-čkog društva dr. Madiraca, a u ime čete Mlaka brat načelnik Mitar Šalindrija. Sokolsko društvo Jasenovac priredilo je 7 maja o. g. akademiju, koja je kako s materijalne tako i s moralne Strane vrlo lepo uspela. Akademija je počela ovim redom: Pozdravnim govorom brata starešine Iza pozdrava izvodene su vežbe muške i ženske dece, naraštajaca, članica i članova. Napokon je izveden po članovima i članicama Sokola pozorišni komad »Brača« od Pecije Petroviča i simbolična igra »Oslobodenje Jugoslavije« Ova lepa priredba poikazuje inte-zivan rad i uspešan rad Sokolskog društva Jasenovac. SOKOLSKO DRUŠTVO KRAPINA Dne 6 maja o. g. dalo je naše društvo u nizu slovenskih večeri vrlo uspelo Istarsko veče. Dve pevaeke točke izvedene su najpreciznije pod vodstvom br. ing. Miliča iako je pevačka sekcija našega društva vrlo mlada. Jed-nako su lepo otsvirali prigodne pesme naši tamburaši. Predavanje o Istri odr-žao je društveni tajnik br. Ajler. So kolska deca i naraštaj dali su nam nekoliko lepih prigodnih deklamacija, dok je 4 učenica gradanske škole otpevalo »Turne mi moj lipi«. : Odazov bio je odličan ne samo od meštana nego je na nju došlo rodoljub-nog gradanstva i iz okoline. Tako je bilo zastupano: Petrovsko, Radoboj, Svedruža, škaričevo, Začretjc, Lepajci, Jesenje i t. d. Iz društva Lepoglava do-šao je sam starešina društva i zamenik starešine župe varaždinske br. dr. Šan-tel Viktor sa 4 člana, dok je iz Zagreba došlo 15 Istrana na Čelu sa pretsedni-kom Istre br. Starim, pretsednik Istar-skog akademskog kluba, pretsednik Sekcije studenata društva Istra, te organizator tajnik Sokola III Zagreb br. Jurčič. Uspeh ove večeri vrlo je velik i u moralnom i u materijalnom pogledu. Društvo sada sprema daljnje slovensko veče, koje če biti posvečeno bratskom poljskom narodu, a koje bi se imalo da dadc u avgustvu o. g. SOKOLSKO DRUŠTVO PAKRAC Sokolsko okružje Pakrac priredilo je dana 30 aprila o. g. izlet u Lipik. Iz samog Pakraca na čelu s fanfarom krenula je lepa povorka brače i sestra peške do Lipika, gde ih je dočekao bratsko društvo Lipik. Malo docnije stiglo je bratsko društvo Čaglič, te bratske čete Subocka, Jagma, Gaj i Kukunjevac, čiji su Članovi s tamburaškim orkestrom svečano nastupili. Prisutne je pozdravio domačin starešina bratskog društva Lipik. Zatim je sokolska fanfara otsvirala državnu himnu. O značaju dana govorio je prosvetar pakra-čkog društva, a nakon toga održao je predavanje o Sokolstvu i zadrugarstvu referent za sokolske čete matičnog društva Pakrac. Posle toga prešlo se na dečje igralište, gde je u igri i pesmi prevedeno slobodno vreme do odlaska. * Sokolsko društvo Pakrac priredilo je dne 7 maja o. g. svečanu akademiju. Proslov je održao brat D. Žehak. Nato je sokolski muški pevački zbor otpevao staru himnu Zrinjskog i Frankopana »Gde slobode sad su dani«, kao i još nekoliko pesama, završujuči svoju tačku s »Hajte, bračo«, što je publika oduševljeno pozdravila. Posle kratke pauze društvena diletantska sekcija prikazala je epizodu iz Zrinjsko-Frankopanske propasti u 1 činu »Na Ozlju«. Nato je nastalo sokolsko veselje. Akademija je bila priredena u po-čast Zrinjskog i Frankopana. Naše društvo priredilo je 6 maja durdevdanski uranak u predeo zvan Kalvarija. Nakon dužeg odmora, pesme i igre krenula je povorka okičena u zelenilu u pesmi i veselju svojim domo-vima. U samom mestu na trgu Kralja Petra povorka se je zaustavila, tu je sokolski pevački zbor otpevao sokol-sku himnu, a fanfara otsvirala nekoliko narodnih kola, nakon toga krenulo se na Ietnje igralište pred sokolskim domom, gde je brat načelnik s par reči pozdravio učesnike uranka. Time je ta svečanost bila završena. SOKOLSKO DRUŠTVO SISAK Njegovo Veličanstvo Kralj hlago-izvoleo se odazvati našem pozivu i pri-miti se kumstva naše nove društvene zastave, darovane po bratu Petru Te-sliču, koju čemo svečano razviti prigo-dom naše 30-godišnjice, dne 28 maja o. g. Ova radošna vest odjeknuee duboko u Vašim srcima, jer je ovim aktom naš slavni Kraljevski Dom dao ponovno dokaza naročitog priznanja i ljubavi za Sokolstvo, — za njegov rad i njegov poziv. U 30-godišnjici svoga opstanka i rada s ponosom gledamo u našu pro-šlost, s punom verom u našu buduč-nost. Mi smo u punom smislu te reči izvršili svoju sokolsku dužnost. Od svoga osnutka do dana današnjega širilo je naše društvo sokolsku ideju ne samo u gradu Sisku i njegovo j okolici, nego diljein naše otadžbine, današnje velike naše države, i na svim lrftstima gde se roče slovenska brača, da slovenstvu iz-vojuju ono mesto u redovima kulturnih naroda, kojega pripada. Sisački Sokol, veran i odan sokolskim načelima i sokolskoj misli: od hrvatstva — jugoslovenstvu; od jugo slovenstva — slovenstvu, a preko slo venstva — čovečanstvu, — visoko je no-sio sokolsiki barjak posvuda gde sc manifestirala misao Sokolstva. Držeči se one: »Ni koristi ni slave« predano je vršio misiju Sokolstva. Nema kulturne, a ni nacionalne slave, na kojoj nije sa-radivao; nije bilo sokolskog sleta, na kojem nije časno i dostojno sudelovao; nije bilo priredbe u gradu i okolici, koju nije pomogao i na n jo j aktivno uče-stvovao. Nije u radu poznavao uskib granica, koje su delile rođenu braču več je lakim krilima sokolskim lotit svoj slovenskoj brači svojoj, naročite brači Česima, da se pokloni toj močno; kolevci Sokolstva. Posle rata kada su zazvučali prvi znaci himne našem spasu, kupe se Sokoli u prvim redovima i provodc to veliko delo. Mi smo postavili našem sokolskon-odgoju čvrstu moralnu podlogu, i pri znavajuči etička načela, koja uvek, a napose u našem narodu opčenito vrede, stupamo putem razvoja u smislu pot-punog oplemenjivanja, popravljajuči postoječe u smislu načela, koja nam propisuje sokolska misao. U toj čvrstoj veri u našu snagu, naš poziv i našu budučnost, pozdravljamo Vas sve Sokole, Sokolice, naraštaj i prijatelje Sokolstva i molimo Vas, da medu bračom- sestrama i prijateljima poradite da u Sisak dne 28 maja o. g. dode što veei broj članstva i prijatelja Sokolstva. SOKOLSKO DRUŠTVO STAŽA Sokolsko društvo u Staži proslavilo je 30 aprila o. g. Zrinjsko-Frankopanski dan kratkom proslavom. U 10 sati pre podne u dvorani Sokolskog društva sakupili su se Sokoli, seljaci i školska deca škole Donji Hra-stovac i Staža sa svojim nastavnicima. Zamenik starešine Sokola brat Ko-lič, pozdravio je prisutne. Nakon toga prosvetar društva brat Milan Dobrinič, učitelj, održao je predavanje o značenju toga dana. Zatim je brat Milan Do-ležal, učitelj, izneo u kratkom govoru c rtiče i dogodaje iz života tih velikana SOKOLSKA ČETA GREĐANI Na Durdevdan 6 o. m. sokolska četa Gredani priredila je durdevdanski uranak u selo Cage, a na izvor vode, — nazvan: »Svetinja«. Uranak je organizovao i predvodio načelnik čete brat Dušan Stojčevič, koji je članstvu održao i govor o značaju toga dana. Pisemski papir in kartoni t sokolskim grbom! Izdelali smo več vrst pisemskega papirja in kartonov s sokolskim grbom na papirju in na kuverti Prva zaloga je uspela izredno lepo, zato pohitite z naročilom! Cena mapi (10 papirjev oz. kartonov in 10 kuvert) od Din 8*— do Din 11’— KNJIGARNA UČITELJSKE TISKARNE LJUBLJANA, FRANČIŠKANSKA 6 »Spomen - Klince « ~ ■ .= iksere------- za osvećenje sokolske zastave najbolje i jevtino izradjuje MIRKO ŠMAT. graver Beograd, T e r a z i j e 1 234-20 Sušak Na najlepšem položaju. O tvor en čitavu godinu -Cijene umjerene. | Kupalište besplatno. g ©mn sa najsetidm/se KUŽAMA fT-DEU ЧМ»ЦАМА-РМ1Ш1ИСУАИ ¥/ 235- 20 sasis: Tko oglašuje, taj napreduje! Sokolsko sukno kakor tudi sukna za vsa oblačila si nabav.te ugodno samo pri domači industriji volnenih izdelkov Vlada Te ok ar o vic & Komp., Paračin Tovarniško s k^ 1^ a d i š c e LJUBLJANA / GRADIŠČE ŠTEV. 4 23i»—20 * ф PRVA JUGOSLOVENSKA INDUSTRIJA ŠPORTSK1H POTREPŠTINA Mn DRUCKER Zagreb, Iliča 39 -■ Beograd,Pasaž Akademije Nauka NOVI specialni CIJENIK za SOK. DRUŠTVA ver sa svim potrebnim uputama upravo IZASAOl : 3i- n) slovenska pleskarska, ličarska, sobo- in črkoslikarska delavnica IVAN BRICEU LJUBLJANA, Danajska cesta H »e Strokovna izvršitev telovadnega £ orodja. Delo solidno,cene zmerno TRGOVAČKA TISKARA V.G.KRALJETA SUŠAK Strossmayerova ulica 5 TELEFON BROJ 3-22 238-3 Браћо и сестре! Спремајте ce праводобно на слет у Љубљани и Сушаку и набављајте све Ваше потребе за децу, нараштај и чланство код најстарије братске радње: БРАНКО ПАЈ1ЧИЋ, добављач Савеза C. K. Ј. ЗАГРЕБ, Кр. Марије улица бр. 6. Брзојавни наслов: Трикотажа, Загреб. Телефон број 26-77 илн филијала Београд, Балканска 24. где ћете бити на потпуно задовољство послужени према пропису Савеза Сокола краљевине Југославије. Захтевајте ценике и проспекте. Цене умерене. 231-21 JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA I) LJUBLJANI (NARODNI DOM) od Din 40 — „ 30’-,, 30--n 35’-„ 35-„ 45— »> lf dobavila: Odela za žensku decu................ Gačiče „ » »••••* Hlačice za mušku decu............... Košulje ervene za mušku decu . Hlače za muški naraštaj............. Košulje ervene za muški naraštaj Marame bele za ženski naraštaj sa ervenim trakom................... Marame ervene za članice . . Košuljicc bele za ženski naraštaj, platnene................ m *» » » »* panama................. „ „ „ članice, panama........................ „ „ .. trikotne....................... Trikotne hlače za člane, pamučne ... od Din 70*— do Majice za člane............................„ „ 20’ » Cipele za vežbu . v ........................ „ 30— » Pojas lakovani za svečanu odoru la.................a n n n t> B Kape za svečanu odoru................. Znaki za kape ........................ „ „ pojas ..................... Stof za svečanu odoru la . . . • Ua . ■ . • lila .... po ceriH 99 99 99 99 do Din 45’— „ 35— 35— „ 40— „ .. 40— .. „ 50 — 8— 8— 25— 35— 50— 35— 75— 25— 40— so- le— 48— 4— 8— 155— 125— 105 — ije Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E.Gangi)• Glavni i odgovorni urednik Stjepan Celar • Ureduje Redakcijski otsek »Tiska Učiteljska tiskarna (pretstavmk