KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 81 (2) PATENTNI SPIS INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 Juna 1932. BR. 8907 Romei Johann, inženjer i Ganz & Co., Elektriziiats- Maschinen-Waggon- und Schiffbau A. G., Budapest, Madarska. Uredaj silosa za gornilanje zrnastog malerijala, naročilo žita. Prijava od 12 februara 1931. Važi od 1 jula 1931. Traženo pravo prvenstva od 12 februara 1930 (Madarska). Za gornilanje zrnastog malerijala su u praksi upotrebljena dva sistema; jedan je uredaj silosa sa jedna pred druge vertikalno postavljenim čelijama, drugi je gradivni način s a horizontalnim odeljcima, koji su postavljeni jedan pored drugog i jedan nad drugim. Prvi sistem je prosliji u izvodenju, mada zahteva srazmerno j a če izvodenje, i pri ovom sistemu može čelijska sadržina, koja stoji na raspoloženju, biti potpuno is-korižceno; preduslov njegove upotrebivosti je ipak suvo stanje malerijala koji se gomila. Pošto materija! u večini slučajeva ipak pokazuje veču ili manju sadržinu vlage, to je neizostavno sušenje i provetrava-nje malerijala, i ovo može na prost način biti izvedeno samo sa poslednjim od na-pred pomenutih d vaju sistema, pošto ma-terijal biva po horizontalnim ležišnim površinama, razastrt u izvesnoj višini sloja, i tako može biti sušen i provetravan. U ovom slučaju služi ipak samo izvestan, srazmerno mali deo ukupnog prostora, cilju stvar-nog gomilanja, usled čega potreba za pro-slorom gradevine, u sravnjenju sa vertikalnim sistemom čelija, biva znatno veča. Upr-kos toga je primena horizontalnog sistema neizbežna kod vlažnog malerijala, da bi se sprečilo njegovo kvarenje, i kompromis je dozvoljen samo u tom smislu, da horizontalni sistem služi cilju sušenja samo pri-vremeno ali ne za trajno gornilanje, za koji poslednji cilj biva upotrebljen još i naročiti vertikalni gomilač. U jednom takvom kombinacionom slučaju su ipak znatno ve- či gradivni troškovi, kao i troškovi urtdaja održavanja i nadgledanja. O vaj se opis bavi sistemom silosa, kod kojeg je provetravanje i sušenje i torne sle-dujuče trajno gornilanje malerijala moguče do potpunog iskoriščenja čelijske sadržine, koja stoji na raspoloženju, i to u jednom jedinom objektu gradevine i sa jednim i istim uredajem. Da bi se postigao o vaj dvostruki cilj, bivaju osnovane čelije, k oj e su nagnute pod kosim uglom i koje su i do sada. bile poznate kod silosa za gomi-lanje uglja i rude svakako u jednom obli-ku izvodenja koji je različit od ovog izvo-denja. Pošto su ipak ove kose čelije uvek puno punjene materijalom koji treba da se gomila, u koliko je isti za to bio dovoljan, to su ove čelije za gornilanje sa izvtsnim odredenim višinama slojeva neposredno stoga nepodesne, što nisu snabdevene napravama koje bi poslužile ovom cilju (t. j. napravama za podešavanje zahtevane višine sloja). Predmet ovog pronalaska sači-njavaju, dakle, uredaji ove poslednje vrste, kao i gomilači, koji su snabdeveni istim. Iz odgovarajučih načrta se u sl. 1 u jednom primeru izvodenja mogu videti pojedine čelije kao i njihov principijelni raspo-red; sl. 2, 6 i 7 predstavljaju varijante izvodenja pojedinih čelija; sl. 3, 4, 5 i 8 i9 pokazuju varijante izvodenja celokupnih silosa. U sl. 1 u pretstavljenom obliku gradevine a označava kose čelije koje su pore-dane jedna iznad druge, u koje materijal Din. 25. može biti usipan pomoču gvozdenih cevi b odn. kroz lule c, koje ulaze u gornje čo-škove čelija. Pomenute lule c mogu (u pravcu, koji je upravan na ravan načrta) imati širinu čelija, ali iste (u pravcu širine čeiije) mogu postojati kao ogranci sistema cevi, eventualno mogu imati jeaan jedini završetak cevi, koji se postavlja u sredini, i koji može imati kružni, ovalni i t. d. oblik, ili za ovo mogu, u bočnom pravcu čeiije, biti primenjeni pokretni, ili drugi po-desni konstrukcioni delovi, čije naprave, koje služe za otvaranje i zatvaranje, ovde nisu detaljno pretstavljene. Materijal biva, pomoču ovih uvodnih de-lova, usipan na gornji kraj kose čelijine podloge, i puni čeiije, koje su na gornjim odn. donjim krajevima zatvorene pomoču naprava za rukovanje odn, za pražnjenje, po klizanju po dnu čelija, pod nagibnim uglom koji odgovara uglu trenja materijala, i koji svakako mora biti manji od nagib-nog ugla čeiije, do višine sloja koja odgovara uvedenoj količini. Ova višina sloja — s obzirom na to, da su pomenuta dva nagibna ugla različita — pomerljiva je pri-rodno linearno u podužnom pravcu čeiije, i dostiže svoju maksimainu vrednost na do-njem kraju čeiije. Višina sloja može pomoču naprave za podešavanje, koja sesastoji iz lopata d, biti učinjena prosečno ravno-inernom, odn. postala srednja višina sioja može takode biti reguiisana. U vezi sa primenom kosog položaja čeiije ovaj sistem lopata obrazuje jedan o-blik izvodenja bilnog dela pronalaska koji je u sledečem opisan kao i njegov način dejstva: pojedine lopate su tako obrtno o-bešene o horizontalne osovine, koje su postavljene u sredini lopata ili na gornjem njihovom kraju, da naprava (koja nije pret-stavljena) omogučuje njihovo jednovreme-no i ravnvmerno obrtanje; pomenute osovine obrtanje leže u ravni, koja je paralelna sa dnom čelija i koja je upravna na ravan načrta, i dužina lcpata, koje se vide u načrtu je tako velika, da se krajevi lopata u otvorenom stanju upravo dodiruju ili da malo prelaze jedna preko druge. Širina lopata je najbolje, malo manja od širine čeiije (t. j. mera čeiije upravne na ravan načrta). Kod podešavanja lopata pod izvesnim kosim uglom materijal če se — u slučaju da je u takvoj količini uveden u čeliju, da dostiže donju ivicu lopata, izme-du svake dve lopate, počev od donje ivice lopate, koja se više nalazi —postaviti pod nagibnim uglom koji odgovara sopstvenom uglu trenja, i u odeljcima koji su obrazo-vani dvema susednim lopatama materijal za sada ne može preči preko gore pomenute kose granične površine, i isto se stanje ponavlja pri daljem napredovanju punjenja i u lopatnim odeljcima, koji su poredani odozdo do gore. Usled toga izmedu lopata postaje stepenasta granična površina, čija srednja višina može biti reguiisana pomoču jednovremenog i jednakog zaokretanja lopata. Prosečna višina sloja če tada do-stiči svoju najmanju vrednost, kad se lopate nalaze upravno prema kosom dnu čelija; obrtanje na desno ili na levo iz ovog položaia daje sve veču prosečnu visinu sloja. Pri potpunom otvaranju lopata može materijal naravno biti punjen do kose ravni koja odgovara ovom položaju lopata, i pri daljem naknadnem punjenju i preko toga tako, da, najzad, može biti iskoriščen sav prostor čeiije, koji se nalazi na raspolo-ženju. U koliko, dakle, dolazi vlažan materijal, koji treba da se gomile, i u koliko je sloga potrebno sušenje i provetravanje, može se pomoču podešavanja lopata posliči svag-da najbolja odgovarajuča višina sloja; po sušenju čelija, ako je potrebno, biva na-punjena. Umesto lopata, koje su obrtne oko oso-vina, mogu biti upotrebijene i takve, koje u odnosu na podužnu osu čeiije imaju uvek isti kos ili upravan položaj, pri čemu regu-lisanje višine sloja biva izvedeno pomoču paralelnog izdizanja ili spuštanja celokup-nog sistema lopata, koji se nalazi u vezi. Ovaj poslednji slučaj može inače biti kom-binovan i sa principom lopata, koje se mogu obrtati oko osovina kao i sa lopatnim sistemima drugog izvodenja sastava ili rada, osim opisanog primere izvodenja. Gomilač koji je snabdeven pomenulim napravama jeste univerzalnog karaktera, po što je isti podesan za gomilanje, u sloje-vima, proizvoijnog materijala, pri čemu površina mirnog materijala u pojedinim lopatnim odeljcima može imati različit nagib prema uglu trenja materijala. Prosečna višina sloja ipak ovim ne biva znalno uti-cana, pošto odeljci nisu suviše veliki. U koliko gomilač služi za gomilanje samo jedne vrste materijala, može se višina sloja, koja se meri sa dna čeiije i koja je približno jednaka, dobili i bez ra-nije pomenute lopatne naprave, ako je nagibni ugao čeiije približno jednak uglu trenja materijala, napr. ako je malo veči pošto je tada višina sloja na donjem kraju veča samo za neznatnu meru koja je zavisna od ranije ugaone razlike, nego li na gornjem kraju čeiije. Ali lopate ni tada ne mogu potpuno otpasti bez zamene, pošto one služe, osim za podešavanje ravno-merne srednje višine sloja, još i za regu-lisanje ove višine, pri čemu u ovom slučaju za regulisanje višine sloja mora bili pred- videna naročita naprava, pošto ovom zahteva ne biva aulomatski odgovoreno od-govarajučim izborom nagiba čelija. Ati je naprava, koja služi ovome, tada znatno prostija, i može biti rasporodena i na gornjem kraju čelije. Dve varijante izvodenja odgovarajučeg rešenja vidi se iz sl. 6 i 7. Po prvoj je gornji kraj čelije zaptiveno za-ivoren pomoču hodne ploče za zatvaranje, koja se kreče na više i na niže, i po či-jem se izdizanju za meru n upušla u če-liju samo toliko materijala iz prostora q za punjenje, da novi nivo isto tako sa nagibom koji odgovara uglu trenja, prolazi kroz novi položaj donje ivice ploče za zatvaranje; ako ploča za zatvaranje biva potpuno izdignuta, to čelija biva napunje-na. Po sl. 7 može isti princip biti postig-nut pomoču produženja r cevi za punjenje, koje se može pomerati gore i dole, po čijem se podizanju novi nivo materijala i sada mora kretati pod istim nagibnim uglom kroz otvor za isticanje, na produ-ženju cevi. Ovaj otvor za isticanje može, kao što je i ranije pomenuto, biti širok ra-spodelni otvor. Pražnjenje materijala iz po-jedinih čelija biva omogučeno pomoču is-pusnih cevi e, koje su predvidene u naj-nižem uglu čelije. Raspored celog silosa može radi primera, po sl. 1 bili takav da se čelije a, koje su jedna preko druge ugradene u više sprato-va sa obe strane, prazne u srednji šahi odn. na elevalor koji je ovde predviden. Eleva-tor transporluje materijal u raspodelni prostor, koji se nalazi u najvišem delu gra-devine, gde se dalje transportovanje i ras-podela vrši pomoču raspodelne naprave koja nije predstavljena. Materijal koji treba da se gomila, biva isto tako pomoču elevatora transportovan u raspodelnu ku-čicu na vrhu i odavde pomoču šematički predstavljene raspodelne naprave g biva dovoden več spomenutim dovodnim kana-kanalima, b od kojih — eventualno sa o-grancima — u svaku čeliju vodi, po jedan naročiti ogranak cevi, ili bar naročita lula c. U slici su čelije a do duše poredane jedna preko druge, ali se konstrukcija, naravno, treba tako da razume, da u svakom proizvoljnom spratu i u pravcu, koji je u-pravan na ravan načrta, čelije sleduju jedna za drugom. Tome odgovarajuči je šaht, koji se vidi u sredini slike, upravo poduž-ni šaht koji se pruža upravno na ravan načrta, i na gornjem i donjem (spoljnjem odn. unutrašnjem) kraju čelija koje pripadaju istom spratu predvideni su hodnici h i koridori j koji omogučuju prostije nadgle-danje, odn. reviziju pojedinih čelija ili spra-tova. Gomilač po sl. 1 pretstavlja samo jedan principijeini primer izvodenja predmeta pro-nalaska, i izvodenje čelija, kao i sklop go-milača je moguč na veoma različite načine. U sl. 2 je napr. prefstavljena jedna čelija (u preseku), koja je napr. pomoču dva razdvojna zida k podeljena u tri dela radi prijema manjih količina. Razdvojni zidovi leže pomoču žljebova, koji se nalaze na njihovim donjiin ivicama, na podužnim ivi-cama koje se ispadn.uto nalaze na zdnu iz-rnedu pojedinih čelijskih odeljaka. Celijsko dno je u ovoj slici zasvedeno, ali isto — i to ne samo u izvodenju ove slike, nego i za nedeljene čelije — može, u cilju boljeg pražnjenja umesto jedne jedine ravne površine dna, biti obrazovano ne samo pomoču prestavljene zasvedene površine nego i pomoču dveju kosih površina koje se medusobno sutiču pod uglom. Sl. 3, 4, 5 i 8 i 9 pokazuju najzad nekoliko daljih mogučih (neiscrpnih) načina rasporeda čelija u gradevinskom objektu. Kao što se iz ovih slika može videli, sl. 3 pretstavlja odnosno nagiba čelija obratnosl rasporeda iz sl. 1 (naprave za punjenje su postavljene u sredini, a naprave za pražnjenje su postavljene na obe spoljne strane, elevator je isto tako postavljen u središnom šahtu). Takav raspored elevalorove kučice ipak nije obavezan i ista je torne odgovarajuči kod varijante po sl. 4 tako postavljena na jednoj strani zgrade silosa, da se posluga koso jedna pored druge (ne jedna preko druge) postavljenih čelija vrši pomoču transportnih naprava I, m vodenih iznad i ispod čelija napr. pomoču transpotnih traka. Sl. 5 pokazuje radi primera jednu stra-nu čelije varijante iz sl. 3, i ona svojim bočno postavljenim eievatorovim kučicama pretstavlja odgovarajuči izvodenju u sl. 4 isto tako nesimetrični raspored, razlika u odnosu na sl. 4 postoji samo u torne, što je kos podužni pravac čelija upravijen na podužni pravac zgrade t. j. prestavljene čelije se ponavljaju u podužnom pravcu zgrade, koji je upravijen na ravan načrta. Naročilo povoljni rasporedi se vide iz sl. 8—9, koje u vertikalnem i poprečnem preseku prefstavljaju cilindrični (odn. više-ugli) gomilač. Kao što je u preseku pret-stavljeno, čelije imaju sada osnovu kružnog oblika, gblika u vidu kruga (odn. trapeza), sa širinom, koja se smanjuje prema unutra i koso na niže. Vertikalni presek daje u glavnom sliku, koja je identična sl. 1, sa šahtom u sredini koji služi za pražnjenje. Korist ovog rasporeda sastoji se u torne, da je dovoljno, da se materijal, koji se u Iransportnoj napJavi transporluje na više, pusti da dospe u jednu jedinu obrtnu cev odn. korito, pošto materijal tada prostim okrelanjem ovog dela može sa svakog pro-izvoljnog čelijskog reda biti doveden dovodno] cevi b. Pojedine čelije mogu i ovde za gomilanje samo jedne vrste materijala biti izvodene sa nagibnim uglom, koji je približno jednak uglu trenja materijala, ali mogu i u cilju univerzalne upotrebivosti biti snabdevene i ma kojim od pomenutih lopatnih sistema. Najzed je vredno pomenuti, da kod svakog od tretiranih ili inače ovoj vrsti pri-padajučih silosa snabdevanje čelija lopatama za podešavanje i primena nagibnog ugla koji je skoro jednak uglu trenja, prema specijalnoj potrebi, mogu biti i kcmbi-novani u jednom i istom uredaju. Patentni zahtevi: 1. Silo za gomilanje zrnastog materijala, naročito žita sa čelijama, odn. gomilačkim prostorima, koje su nagnute pod kosim uglom u odnosu na horizontalu, naznačen time, šlo su pojedine čelije na svojim gor njim krajevima ili svojoj unutrašnjosti snabdevene napravama, pomoču kojih u čelijama mogu biti postignute proizvoljno velike i približno ravnomerne višine sloja. 2. Oblik izvodenja silosa po zahtevu 1, naznačen time, što sadrži ploču za zatva-ranje, koja se može izdizeti i spuštati, i koja zatvara gornji kraj čelije, koja je približno nagnuta pod uglom trenja materijala, i koja (ploča) u svom izdignutom položaju dopušta upusnu širinu koja odgovara višini sloja koji treba da se ispuni. 3. Oblik izvodenja silosa po zahtevu 1 naznačen time, što ima na inače zatvore-nom gornjem kraju čelije, koja je približno nagnuta pod uglom trenja materijala, upu- snu cev, koja se odgovarajuči željenoj višini sloja može izdizati iti spuštati, odn. što ima raspodelnu lulu koja se priključuje na ove cevi. 4. Oblik izvodenja silosa po zahtevu 4 odn. izvodenje silosa po zahtevu 2 ili 3, naznačen time, što su pojedine čelije snabdevene sistemom lopata koji se sastoji iz lopata, koje su poredane jedna za drugom, i čije lopate mogu tako biti kretane, da njihove donje ivice mogu biti približene čelijskom dnu ili od istog biti udaljene. 5 Gomilač koji je snabdeven lopatnim sistemom po zahtevu 4 naznačen time, što kretanje lopata, koje se mogu podešavati i koje obrazuju jedan sistem, biva izvedeno pomoču obrtenja oko horizontalnih oso-vina koje su predvidene u gornjem ili srednjem delu lopata. 6. Gomilač po zahtevu 4 naznačen time, što kretanje lopata, koje se mogu podešavati i koje obrazuju sistem, biva izvedeno pomoču paralelnog pomeranja (paralelnog dizanja ili spuštanja) lopatnog sistema. 7. Silosni sistem za gomilanje zrnastog materijala, naročito žita, naznačen time, što čelije silosa, koje su snabdevene jednom od naprava iz zahteva 1—6, bivaju u gra-devini silosa jedna iznad druge, odn. jedna pored druge, udružene u takve proiz-voljne grupe, u kojima su čelije medusob-no paralelne. 8. Silosni sistem za gomilanje zrnastog materijala, naročito žila naznačen time, što su silosne čelije, koje su snabdevene jednom od naprava po zahtevu 1—6, ravno-merno u krugu rasporedene u cilindrično] odn. mnogougloj silosnoj gradevini jedna pored druge oko sredtšne ose silosa, odn_ jedna iznad druge no ipak paralelno. vx- A dpatent broj8907. '> u- ////Z////// /. Adpatent hroj8907 - ,