KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 21 (4) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 maja 1935. PATENTNI SPIS BR. 11553 von Platen Baltzar Carl, dipl. ingenieur, Stockholm, Švedska. Uredjenje u rotacionim eleklričnim mašinama. Prijava od 5 maja 1933. Važi od 1 septembra 1934. Traženo pravo prvenstva od 22 februara 1933 (Švedska). Ovaj se pronalazak odnosi na električna uredjenja sa rotacionim mašinama konstrukcije sa naizmeničnim polovima koje su snabdevene otvorenim namotajima kotve kao i izvesnim brojem glavnih polova koji su konstantno magnetizirani i koji se shodno napajaju jednosmislenom strujom. Pri tome izraz mašine sa naizmeničnim polovima označava uopšte takve mašine kod kojih uzastopni magnetski polovi imaju nejednaki polaritet t. j. naizmenično su se verno i jošno magnetični. Ovaj se pronalazak odnosi naročito na one probleme koji nastaju koliko pri usme-ravanju naizmeničnih struja i sakupljanju usmerenih struja u jednosmislenu struju, toliko pri razlaganju jednosmislene struje u naizmeničnu struju. Ovaj pronalazak ima naročitu važnost za agregate sa izvsnim brojem transforma tora, koji su snabdeveni primarnim i sekundarnim faznim namotajevima kao i naročitim naizmenično polnim generatorom za nadraživanje radi napajanja trasformatora potrebnom energijom za nadraživanje tako da se izazivaju medjusobno u fazi izmaknuti naponi u tim namotajevima koji tako dejstvuju zajedno sa naročitom napravom za obrtanje, odn. sa naročitim generatorom za obrtanje, odn. generatorom za komuti-ranje da se svaki namotaj periodično kratko vezuje za vreme trajanja vremenski ograničenih odn. odmerenih intervala pri čemu se za vreme trajanja tih intervala razni usmereni pulzecioni naponi na primarnoj i/ili sekundarnoj strani sastavljaju pomoću pripadnih komutatora u primarni odn. sekundarni jednosmisleni napon. Jedan agregat napred navedene vrste opisan je pored ostalog u francuskom patentnom spisu br. 727132. Kod takvih mašina je često vrlo važno da se spreči ili bar smanjuje rasturanje magnetskog indukcionog proticanja u pol-noj praznini koje bi rasturanje otežalo ili omelo postizanje željenog oblika inducira nih elektromotornih sila. Ali osim rasturanja na oblik karakteristike utiče polje izazvano od magnetskomotorne sile kotvinog namotaja, tako zvano povratno dejstvo kotve Ovaj pronalazak ima zbog toga i taj zadatak da dejstvuje protiv toj time izazvanoj smetnji ili da je spreči. Ovaj se pronalazak sastoji u glavnom u tome, što je predvidjen izvestan broj pomoćnih polova od magnetičnog materijala koji su, u odnosu prema glavnim polovima, postavljeni čvrsto i koji su raspo-redjeni izmedju glavnih polova. U nastavku je ovaj pronalazak opisan u vezi sa priloženim crtežima pri čemu su navedena i ostala obeležja ovog pronalaska. Na crtežima je na sl. 1 prestavljena razvodna šema jednog izvedenog oblika ovog pronalaska, blike 2 do 6 pokazuju razne šeme. SI. 7 pokazuje izgled jedne mašine koja je jedan sastavni deo agregata pretstavljenog na si. 1. SI. 8 pretstavlja detalj druge mašine iz agregata prema si. 1, a si. 9 je drugi izgled mašine prema Din. 65.— slici 8. Sl. 10 pokazuje drugi izveden oblik ovog pronalaska, a slika 11 — 14 pre- tstavljaju izvesne pojedinosti tog izvedenog oblika. SI. 15 je šema karakteristika komu-tiranja. Sl. 1 pokazuje transformator za jedno-smislenu struju koji se sastoji od izvesnog broja transformatora 5, 6 snabdevenih primarnim i sekundarnim faznim namotajevi-ma 14 kao i od naročitog naizmenično polnog nadražajnog generatora 7 za napajanje transformatora 5 i 6 potrebnom energijom za nadraženje. U tu je cilj nadra-žajni generator 7 snabdeven dvama faznim hamotajima 8, 9 u kojima se izazivaju na-izmenični naponi koji su medjusobno iz maknuti u fazi i koji napajaju naročite namotaje 10, 1 I (tercialne namotaje) pre-dvidjene na transformatorima a lime se izazivaju odgovarajući naponi u primarnim odn. sekundarnim namotajima 1 4 transformatora. Umesto da se na tranformatorima predvide naročiti nadražajni namotaji u obliku tercialmh namotaja cesto je takodje preimućstveno da se namotaji 8 i 9 pri ključe neposredno uz primarne namotaje 1 odn. 3 transformatora ili takodje u izve-snim slučajevima uz sekundarne namottje 2 odn. 4 transformatora Ipak pomoću ovde pretstavijenih tercijalnih namotaja izgleda da se najjasnije može objasniti način dej stva ovog uredjenja. Sekundarni namotaj 4 transformatora 6 je svojim spojkama vezan sa dvema medjusobno diametralno suprotnim četkicama 12 i 13 kon utatora 14 koji je snabdeven dvama segmentima 15, 16. Osim toga ko mutator 14 radi zajedno sa spregom četkice 17, 18 koji je naspram spregu četkice 12, i3 izmaknut za 90°. Pod pretpostavkom da je komutator tako rasporedjen prema nadražajnom generatoru 7 odn. da biva tako pokretan da se on za vreme svake cele periode neizmeničnog napona u namotaju 4, koji je izazvan faznim namota-jem 9 pomoću namotaja 11, okrene za pola obrtaja, onda se naizmenično naponi tran-sformišu u mmerene naponske impulse iz-medju četkice 17 i 18. Naime ove se četkice 17 i 18 za vreme okretanja komu-tatora vezuju naizmenično sa četkicama 12 i 13. Pri tome se pretpostavlja da usme-ravanje naizmeničnih napona pod teretom nastaje svaki put kad jedna od četkica 12, 13, 17, 18 kratko vezuje oba segmenta, što očigledno biva četiri puta za vreme svakog obrtaja komutatora. I sekundarni namotaj 2 drugog transformatora je svojim spojkama u strujovod-noj vezi sa četkicama 19 i 20 drugog komutatora 21 koji je slične konstrukcije kao komutator 14. I ovde se postižu usmereni impulsi napona izmedju četkica 22 i 23 pod pretpostavkom da je komutator 21 na isti način kao komutator 14 sinkronizovan prema namotaju 9 u odnosu na fazni namotaj nadražajnog generatora 7. Kad se pretpostavi da fazni namotaji 8 i 9 imaju pometanje faze od na pr. 90 električnih stepeni, i da su komutatori u tom smislu podešeni to je jasno da se ihmedju četkica 22 i 23 dobije potpun napon dok istovremeno vlada izmedju četkica 17 i 18 nulli napon i obratno. Pri shodnom izboru oblika karakteristike napone izazvanog u transformatorima može se postići usmeren napon izmedju spojki 24 i 25 vesivanjem na red četkica 18, 17, 23 i 22 prema si. 1. Jedan primer za takvo vezivanje komutatora iznesen je u francuskom patentnom spisu 662800. 1 primarni namotaji 1 i 3 transformatora rade zajedno sa dvama komutatorima 26, 27 jer su spojke namotaja 1 u strujo-vodnoj vezi sa jednim parom četkica 28, 29 komutatora 26 dok je namotaj 3 stru-jovodno vezan sa parom četkica 30, 31 drugog komutatora 27. Ovi su komutatori snabdeveni i parovima četkica 32, 33 odn. 34, 35 koji su za 90° izmaknuti naspram paru četkica 28, 29 odn. 30, 31. I ovi su komutatori sihronizirani sa elektromotornim silama izazavanim u pripaduim faznim namotajima pa su iađi toga medjusobno izmaknuti za 90 električnih stepeni što odgovara 45 mehanički stepeni. Četkice 32, 33 i 34, 35 vezane su medjusobno na red te i ovde nastaje usmeravanje izazvanog napona u jednomisleni napon izmedju spojki 36 i 37 Napred opisano uredjenje radi na taj način da kad se spojke 36, 37 spoje sa jednomislenim naponom onda komutatori 26 27 razlažu taj napon u dvofaznu naiz-meničnu struju. Napon tih naizmeničnih struja menjaju potom transformatori 5 i 6 pa ga usmeravaju komutatori 14, 21 u jednomisleni napon ihmedju spojki 24, 25 sa drukčijim naponom od onog a kojim su spojene spojke 36, 37. Ovde je pretpostavljeno da se preokret struje vrši onda kada je odgovarajući komutator kratko vezan. Da bi se to omogućilo ili olakšalo mora naizmenični napon proizveden u transformatorima da ima vremenski ograničene odn. konačne intervale nultog napona pa u ostalom izvesan oblik karakteristike koji je podesan za ovu svrhu. Dakle i nadražajni generator 7 mora tercialno namotaje 10, 11 da napaja naponom odgovarajuće karakteristike. U tu svrhu pravi magnetni polovi generatora 7 obrazovani tako i na-draživani nadražajnim namotajem 38, pred-vidjenim na tim polovima, koji je napajan od naročitog izvora struje 39, 40 da se željeni cilj postiže po mogućnosti. Pošto nadražajna struja u namotajima 10 i 11 ima pomeranje faze za približno 90° u odnosu na priključen napon, to je jasno da u onim namotajima kotve generatora 7, koji se u odredjenom trenutku nalaze upravo na sredini glavnih polova, teče slaba ili nikakva struja, dok namotaji koji pripadaju drugoj fazi i koji se u dotičnom trenulku nalaze izmedju glavnih polova, sprovode nadražajnu struju. Dakle ovi drugi namotaji izazivaju magnetomotoričnu silu koja delom dejstvuje protivu nadraži-vanja, a delom deformiše onaj deo glavne struje u mašini koji se nalazi' na sredini praznine izmedju glavnih polova. Ove su prilike pretstavljene detaljnije na si. 2, gde E0 označava napon induciran od glavnih polova nadražajnog generatora koji će radi kratkoće u nastavku da bude nazivan glavni napon. M'ignetomotorna sila — koju izaziva radna struja od kotvinog namotaja, t j. struja za nadraživanje trans formatora, koja je u odnosu na glavni napon pomerena u fazi za 90° i čiji osnovni talas u odnosu prema polovima miruje — izaziva dopunski napon E,. Sabiranjem obaju napona E0 i E, dobije se rezultatni napon E2 koji nastaje pri opterećenju u nadražajnom generatoru 7. Obustavljanjem nadraživanja glavnih polova očigledno se sredina krive Et podudara sa krivom E0. Medjutim u delovima E2, i Ejj, nastaje u-vijatije krive zbog čega je nemoguće da se postignu željeni intevrah nultog napona. Da bi se sprečila ta deformacija krive linije koja pretstavlja indukciju vazduš'ie pukoti ne, pa prema tome i krive induciranog napona, predvidjeni su prema ovom pronalasku, izmedju glavnih polova naročiti pomoćni polovi koji mogu imati dvojaki zadatak. S jedne strane taj pomoćni pol u svojoj ulozi kao štitni pol prima neželjeno rasturanje glavnog strujanja na ivicama glavnih polova ka onom delu kotvine po vršine, koji leži u praznini izmedju polova, tako da se postiže interval nultog napona željene dužine. S druge strane je pomoću shodnog kompenzacionog namotaja 41 (si. 1) na pomoćnim polovima moguće je da se uspostavi kompenzacija napred pome-nutog uvijaja oblika krive prouzrokovanog od magnetomotorne sile kotvinog namotaja. Pošto struja koja teče kroz kotvine namo-taje u generatoru sačinjava nadražajnu struju za transformatore, to je ona očigledno funkcija unduciranog napona koji opet za visi od magnetnog namotaja 38. Zbog toga je shodno da se ista struja koja prolazi kroz magnetni namotaj 38 glavnih polova, prema sl. 1, sprovede da prolazi kroz kom-penzacioni namotaj 41. Napred opisanim poduhvatima mogu se očigledno održavati približno prave vrednosti induciranih napona pri neopterećenom (praznom) hodu, pri čemu praktično uzevši usmeravanje napona ostaje bez varnica. Medjutim pri opterećenju znatno se menjaju prilike. Tada se komutiranje otežava u velikoj meri time, što struje ne preokreću slobodno u kratko vezanim namotajima zbog induktanca razne vrste koje se nalaze u tim namotajima. Osim toga nastaju opadanja napona izmedju raznih tačaka u si-slemu, zbog čega naponi koje inducira nadražajni generator ne odgovaraju potrebama. U nastavku su potanko opisana ostala uredjenja koja su potrebna da bi se uklonile te smetnje. Komutacioni generator 42 (si. 1) snab-deven je dvama faznim namotajima 43 i 44, koji su uključeni u primarna kola struje transformatora 5 odn. 6. Komutacioni generator konstrukcije sa naizmeničnim polovinama snabdeven je izvesnim brojem magnetskih polova na kojima su predvidjeni nadražajni namotaji 45. Pomenuti generator 42 je u odnosu prema nadražajnom generatoru 7 sinhronizovan i rasporedjen tako, da on u onim trenutcima za čije vreme komutator! 26, 27 kratko vezuju o dgovarajuće namotaje, indukuje u primarna kola struje pomoćne napone kratkog trajanja. Ti pomoćni naponi moraju imati takav pravac, jačinu i trajanje da se struja u kratko vezanim namotajima prisiljava da komutira od svoje potpune vrednosti u jednom smeru do svoje potpune vrednosti u suprotnom smeru pre nego što se završi perioda kratke veze. Očigledno su pomoćni naponi, koji su potrebni za ovu svrhu, proporcionalni onoj struji koja treba da se komutira u datorn trenutku. Te su prilike pretstavljene na si. 3 gde E0 isto tako kao na si. 2 označava krivu takozvanog glavnog napona. Struja ispred prvog nacrtanog komutiranja obeležena je oznakom 1,, a struja posle prvog komutiranja oznakom 12. Posle još jednog skretanja struje postiže se vrednost I3. Pretpostavljeno je da skretanje struje biva u „pravoj liniji" t. j. da komutiranje ide po linijama I4 i I5 izmedju pune vrednosti struje u jednom smeru do pune vrednosti u protivnom smeru. Da bi se pri datoj induktanci kratko vezanog namotaja izazvao takav tok komutiranja mora napon koji proizvodi komutacioni generator da ima tok po krivoj e, koja obuhvata pravo-ugaone delove e, i e2 kao i u sredini zone e:) nultog napona. Po sebi se razume da je visina pravougaonika e, i e2 neposredno pro- porcionalna radnoj struji (struji opterećenja) koja treba da se komutira. Zbog toga se magnetni polovi 45 moraju nadraživati strujom koja je proporcionalna struji u faznim namotajima 43 i 44, t. j. primarnoj jedno-smislenoj srtuji. Zbog toga treba namotaj 45 shodno da se spoji na red sa primarnim kolom jednosmislene struje na pr. izmedju četkice 33 i 34. Kada se radi željenog oblika krivo rasporede polovi komutacionog generatora sa konstantnom vazdušnom pukotinom kao i sa dejstvenom širinom koja odgovara trajanju pravougaonika e, i e2 postiže se ipak bez opterećenja a sa naročitim nadraži-vanjem karakteristika polja odn. napona koja je prestavljena na slici 4. Razmaci prelaze e4, ea odn. eu i e7 nisu vertikalni nego, zbog rasturanja indukcionog strujanja na ivicama polova ka praznini izmedju polova, imaju oblik koji je označen šematski. Dakle nastaje ista pojava kao što je napred opisana odnosno nadražajnog generatora. Po sebi se razume da takvo rasturanje skraćuje trajanje zona e;i nultog napona (na si. 3) pa, kad je ono veliko, može lako prouzrokovati da se napon komutacionog generatora ne obustavi pre nego što počne da raste glavni napon E0. U ovom slučaju ne dobiju se nikakvi rezultacioni intervali nultog napona, što ima škodljivo dejstvo kod mašina koje su ovde u pitanju. Zbog toga su prema ovom pronalasku pomoćni polovi obrazovani kao štitni polovi pred-vidjeni i izmedju glavnih polova komutacionog generatora. Konstrukcija ovih pomoćnih polova je u nastavku opisana još podrobnije. Ovim se omogućuje obezbe-djenje oštro izraženog prelaza izmedju približno pravougaonih delova i razmaka nultog napona u e — krivoj. Kao što je rečeno komutacioni generator 42 mora da rotira sinhrono sa ostalim organima u sistemu pri čemu se ipak mora primeniti, da je zadatak glavnih polova taj, da induciraju napone upravo u onim intervalima za čije su vreme glavni naponi transformatora 5 i 6 ravni nuli. Ovo drugim rečima znači da su glavni polovi komutacionog generatora izmaknuti za 90 električnih stepeni u odnosu prema glavnim polovima magnetizacionog generatora 7. Jedna posledica toga je to da magnetno motorna sila, proizvedena od kotvimh namotaja 43 i 44 na osnovu rudne struje (struje opterećenja), ima svoju najveću vrednost kad se pripadni kotvin namotaj nalazi u sredini i izmedju dva glavna pola komutacionog generatora 42. Zbog toga osnovni talas mignetno-motorske sile u kotvinom namotaju a koji miruje naspram polovima, ima čisto protivno nadražajno dejstvo. Prema tome kad neki komutacioni generator koji je snabdeven štitnim polovima rotira pod opterećenjem sa rednim nadraživanjem na njegovim glavnim polovima dobija se šema napona pretstavljena na si. 5. Kao sto je pretstavljeno na toj šemi magnetno-motor-ska sila kotvinog namotaja, čija se magnetska osa nalazi na sredini glavnih polova komutacionog generatora, prouzrokuje uvijanje zona nultog napona tako da one idu podudarno sa razmacima e8 — e10 na si. 5. Ovi razmaci imaju uopšte takodje talasasti oblik medju ostalog zbog promena u dej-stvenoj vazdušnoj pukotini izmedju statora i rotora, koje promene su prouzrokovane od žljebova u kotvinom namotaju, zbog uticaja viših oscilacija magnetno-motorske sile koja rezultira u kotvinim namotajima i t. d. Da bi se izbegle te deformacije naponske karakteristike u komutacionog generatora, to su pomoćni polovi, koji su pred-vidjeni izmedju glavnih polova, snabdeveni kompenzacionim namotajem 46 (s). 1) Po sebi se razume da kroz taj kompenzacioni namotaj mora da prolazi struja koja je proporcionalna radnoj struji u faznim namotajima 43 i 44, pa se zbog toga može uključiti u kolo struje primarne strane, na pr. na red sa namotajem 45. Da bi se prigušile više oscilacije proizvedene od viših oscilacija u magnetno-molornoj sili kotvinog namotaja, mogu se pomoćni polovi osim toga snabdeti napravama za prigušivanje podesne vrste na pr. bakarnim limovima, kavezastim namotajima ili sličnim. Pošto su ova sekundrana polja pomoću transformatora 5, 6 magnetično uključena u primarna kola struje meglo bi se slutiti da bi bilo dovoljno da se pomoću komutacionog generatora 42 izazove pravilno komutiranje na primarnoj strani pa da se postigne potpuno komutiranje na sekundarnoj strani. Medjutim to nastaje samo pod pretpo-str vkom da se primarne i sekundarne struje menjaju potpuno istovremeno i u obrnutom pravcu. Da bi to moglo da nastane bez naročitih pomoćnih sredstava mora magnetični krug transformatora da bude idealan, t. j. da ima neizmerno veliki permeabilitet, tako da nadražajna struja koja je potrebna za proizvodnju glavnog strujanja bude ravna nuli. Ali ovaj slučaj ne postoji u praksi, nego se ovde mora voditi računa o izve-snom pomeranju primarne i sekundarne karakteristike struje iz njihovog idealnog medjusobnog položaja zbog uticaja nadra-žajne struje. Pošto je ovo nezgodno za komutiranje struje to je na sl. 1 predvidjen i nadražajni generator 7, čiji je zadatak da proizvodi struju potrebnu za nadraživanje generatora, pa prema tome da rastereti radne namotaje 1, 2 odn. 3, 4 kao i komu-tatore, koji su uz ove priključeni, od po-tnenute struje. Medjutim to ne treba da bude samo u neopterećenom (praznom) hodu, nego i pri opterećenju. Pri neopterećenom hodu dovoljno je da kriva napona nadražajnog generatora, pa prema tome i njegova kriva indukcije, u vazdušnjoj pukotini ima oblik trapeza pretstavljenog na slikama 3 i 6, koji omogućuje usmeravanje naizmeničnog napona u konstantan jedno-smisleni napon. Onda se slična protivna elektro motorična sila indukuje i u namo-tajima transformatora. Ako kriva En na si 6 pretstavlja tu elektro motoričnu silu, onda prema zakonu indukcije mora indukcione strujanje pri praznom hedu da se menja tako kako to označuje kriva koja je na istoj slici obeležena oznakom cj)0. Nadra-žajna struja koja je za to potrebna zavisi od magnetičnih svojstava gvozdenog jezgra pa se pri neopterećenom hodu može pret-staviti krivom Uo. Pri tome se pretstavlja da je za vreme nulte periode napon indu-kovan od glavnog strujanja (ho ravan nuli, što je i slučaj pri neopterećenom hodu. Medjutim pri opterećenju moraju namotaji 1 i 3 da transformišu napon potreban za ko-mutiranje struje u namotajima 2 i 4 za njihovu indukciju rasturanja, a za to je potrebna odgovarajuća promena u strujanju (j)0 koje prema tome pri opterećenju ne može da bude više konstantno za vreme periode kratke veze. Kad nadražajnu struju treba neprestano u njenoj celini da izdaje nadražajni generator, to se njegova kriva napona mora promeniti na odgovarajući način. Ako se napon indukovan u transformatoru obeleži oznakom E0, onda su pri transformisanju jednosmislene struje niskog napona namotaji 2 i 4 — namotaji visokog napona, pa onda leži u njima kriva I ko-mutacione radne struje u fazi sa E0 (s. 3). Ukupni komutacioni napon, koji je potreban za komutiranje, pretstavljen je na si. 3 krivom e. Kad je magnetična energija koja je potrebna za komutiranje u primarnom i sekundarnom kolu otprilikepodjednaka,onda je od ukupnog komutacionog napona potrebna otprilike polovina za komutiranje struje na primarnoj strani, dok se ostatak mora pomoću transformatora transformisati na sekundarnu stranu. Napon, koji pri tome mora glavno strujanje da indukuje u namotaje transformatora, odgovara otprilike polovini komutacionog napona označenog na si. 3 pa se odatle može pri opterećenju izračunati veličina promene u strujanju za vreme komutacione periode. Kriva (})b, (si. 6) je kriva strujanja potrebnog pri opterećenju a kriva Imb je karakteristika nadra-žajne struje. Da bi nadražajni generator mogao i pri opterećenju izvršivati potpuno nadraživanje transformatora, mogao bi se onda za vreme periode kratke veze inducirati naročiti napon u namotajima 10 i 11, koji bi prouzrokovao željeno menjanje u glavnom strujanju transformatora. Ovaj dopunski nadražajni napon koji je potreban pri opterećenju može se izazvati time, što se pomoćni polovi nadražajnog generatora nadražuju pomoću naročitog namotaja 47 (si. 1). Očigledno mora namotaj 47 da dobije struju proporcionalnu opterećenju pa se prema tome može shodno vezati na red sa namotajima 45, 46 odn. izmedju četkice 33 i 31. Iz slike 6 proizlazi čudnovat rezultat, da je glavno strujanje transformatora pri opterećenju izloženo izvesnom pometanju faze naspram položaju neotpterećenog hoda. Kako se ova okolnost može iskoristiti za to, da se komutiranje na sekundarnoj strani podesi i drukčije, biće opisano podrobnije u nastavku. Medjutim, kao što je napred navedeno, nastaju pri opterećenju i druge promene u sistemu. Ako se na pr. zamisli da su spojke 36, 37 vezane uz konstantni jednosmisleni napon, to očigledno mora sekundarni napon koji polazi od spojki 24, 25 pri opterećenju na osnovu Ohm ovog opadanja napona nešto da opadne u sistemu. Da bi se elektro-motorne sile transformatora pri opterećenju menjale podudarno s time, to su glavni polovi nadražajnog generatora 7 snabdeveni dopunskim namotajem 48 sa takvim smislom namotavanja odn. smislom struje, da pomenuti namotaj pri opterećenju u odgovarajućoj meri dejstvuje protivno od nadražajnog namotaja. Pošto ovo menjanje nadraženja mora da bude proporcionalno sa opterećenjem to je i namotaj 48 shodno vezan na red sa ostalim namotajima 47, 45, 46. Medjutim po sebi se razume da bi bilo teško da se ceo sistem unapred podesi tako da on bez drugih mera radi nepogrešivo i pri promenljivom opterećenju. Zbog toga je u većini slučajeva potrebno da se način dejstva raznih pomoćnih namotaja reguliše na sledeči način: kad na primer napon koji nadražajni generator 7 izdaje namotajima 10 i 11 transformatora 5 i 6 ne odgovara tačno potrebama nadraživanja to će nadražajna mašina izdavati odn. uzimati aktivnu struju zavisno od toga da li je njen napon suviše visok odn. suviše nizak. To znači da će mašina jedan deo radne struje izdati odn. uzeti, pa prema tome primarni i sekundarni brojevi opterećenih amperskih zavoja u namotajima 1 i 2 odn. 3 i 4 nisu više podjednaki i medju-sobno suprotni. Ovo odstupanje od nor- malnih prilika može se iskoristiti za to, da se pravilno nadrašivanje opet uspostavi na sledeči način. Primarni namota] 1 transformatora vezan je na red sa primarnim na-motajem 49 diferencijalnog transformatora 50, čiji je sekundarni namotaj 51 vezan na red sa seknndarnim namotajem 2 trensfor-matora 5. Broj zavoja namotaja 49 odnosi se prema broju zavoja u namotaju 51 u-pravo tako kao broj zavoja primarnog namotaja transformatora 5 prema broju zavoja sekundarnog namotaja tog transformatora. U normalnim prilikama brojevima am-perskih zavoja u namotajima 49 i 51 potpuno se medjusobno potiru, medjutim pri nepravilnom nadražajnom naponu nadražaj-nog generatora 7 nastaje u jezgru transformatora 50 diferencijalna komponenta koja u tercijalnom namotaju 52 predvidje-nom na gvozdenom jezgru tranzformatota izaziva naizmenični napon. Ovaj se naiz menični napon može pomoću nekog ko-mutatora 53 usmeriti pa se potom usme-reni impulsi odvode u rele 54, koji ima taj zadatak da pojačava pogrešne impulse tako da se proizvodi jednosmislena struja potrebne jačine. Ova sprovodi se ka nekom dopunskom nadražajnom namotaju 55 na glavnim polovima nadražajnog generatora. Pri pravilnom izboru smisla zavoja u namotaju 55 kao i stepena pojačavanja u releju 54, može se ponovo uspostaviti nadra-ženje transformatora na njegovu pravu vrednost. Uredjenje sličnih svojstava opisano je u francuskom patantnom spisu 727132, si. 3. Rele podesne vrste opisan je, na primer, u francuskom patentnom spisu 723082. Medjutim mogu se upotre-biti i rele-i druge vrste na pr. elektromehanički rele-i pod pretpostavkom da su oni takvi da na njih različito utiče pozitivna od negativne jednosmislene struje. Na isti način mogu se radi pojačanja dejstva ure-djenja u više faza uključiti diferencijalni transformatori. Već je napred u odnosu na si. 6 istaknuto, da je za pravilno komutiranje potrebno koliko na primarnoj, toliko na sekundarnoj strani izvesno pomeranje faze glavnog strujanja pa prema tome i njegovog nadraženja pri opterećenju, a time će očigledno nadražajna struja dobiti izvesnu watt-komponentu u odnosu na glavni napon E0. Zbog toga se naročito u manjim mašinama može izostaviti namotaj 47 na nadražajnom generatoru a mesto toga da se broj zavojaka transformatora 15 nešto pro-meni, tako da primarna struja u namotaju 1 može da dobije tu dopunsku vvatt-kompo-nentu, Opiti su potvrdili da se time može postići zadovoljavajuće komutiranje koliko na primarnoj, toliko na sekundarnoj strani. Potrebi komutacioni naponi koje proizvodi komutacioni generator 42 mogu se regulisati i pomoću naročitog nadražajnog namotaja 56 predvidjenog na glavnim polovima komutacionog generatora, a na koji namotaj utiče rele 57 koji ima slična svojstva kao rele 54. Rele 57 može se s avijati u dejstvo pomoću impulsa koji se uzimaju iz-medju četkice 34 primarnog komutatora 27 i pomoćne četkice 58 koja je predvidjena blizu četkice 34. Očigledno je da pri potpunom komutiranju ne nastaje nikakav napon i izmedju glavne četkice 34 i pomoćne četkice 58, ali čim komutiranje nije potpuno, što se uostalom može primetiti sklonošću za obrazovanje iskri na ivici četkice nastaje intermitentno usmereni impuls izmedju četkice 34, 58 koji se iskorišćuje u releju 57 koji pretvara taj impuls u pojačanu jednosmislenu struju. Pri podesnom rasporedjenju namotaja 56 i rele a 57 ova jednosmislena struja povraća komutacione napone na takvu vrednost da praktično uzevši komutiranje biva potpuno t. j. bez iskri. Naprad je navedeno da se komutiranje sekundarnih kola ne vrši potpuno prisiljeno sa komutiranjem primarnih kola i da je zbog toga potrebno da se na pomoćnim polovima nadražajnog generatora 7 predvide naročiti nadražajni namotaji 47 koji ispravljaju nadraživanje transformatora 5 i 6 za vreme onih trenutaka za čije trajanje je glavni napon ravan nuli. Medjutim i ovi pomoćni naponi ne mogu se uvek tačno održavati pri promenljivom opterećenju sa koga su razloga pomoćni polovi nadražajnog generatora 7 snabdeveni dopunskim nadražajnim namotajem 59 na koji utiče rele 60 slične konstrukcije kao rele 54 ili neke druge podesne konstrukcije. Na ovaj rele mogu u ovom slučaju uticati komutator! sekundarne strane, na primer pomoću impulsa uzetih izmedju četkice 18 i pomoćne četkice 61. Medjutim često može da bude necelishodno da se četkice 18 i 61 vežu neposredno sa rele-om 60, naročito onda, kad je sekundarni napon vrlo visok. U ovom slučaiu može se uključiti neki pomoćni transformator 62 čiji je namotaj 63 visokog napona u vezi sa četkicama 18, 61 a čiji se namotaj 64 niskog napona upotrebljava za napajanje rele a 60. Medjutim mora se primeniti da impulsi uzeti izmedju četkice 18, 61 imaju oblik intermitentnih usrnerenih napnskih impulsa. Kad ovi prolaze kroz trpnsformator 62, onda se oni očigledno pretvaraju u niz impulsa naizmeni-čnog napona. Pošto je očigledno pravac tih impulsa od rešavajuće važnosti za uti-canje na namotaj 59 u jednom ili drugom pravcu, to je uopšte shodno da se izmedju namotaja 64 i ulazne strane rele-a 60 u-ključi neki prekidač 65 perioda koji je uredjen tako da on propušta samo prvi polutalas svakog impulsa naizmeničnog napona. Pri shodnom podešenju može time očigledno namotaj 59 da izjednači grešku u sekundarnim komutatorima Napred je bilo pretpostavljeno da su koliko namotaji na koje neposredno utiče opterećenje na pr. namotaji 45, 47 i 48, toliko i regulacioni namotaji 56 odn. 59 i 55 na koje utiče rele predvidjene na istim polovima. Naročito kad se radi o malim mašinama moguća je upotreba manjeg broja nadražajnih namotaja, tako na pr. da se izostave namotaji na koje utiče rele. [sto tako mogu komutacioni rele i 57 i 60 da izmene njihova mesta tako da na primer rele 60 komutatora visokog napona utiče na namotaj 56, a rele 57 komutatora niskog napona utiče na namotaj 59. Uopšte mogu se kontrolni organi koji utiču na namotaje 55, 56 i 59 medjusobno izmeniti prema prilikama od slučaja do slučaja. Na si. 7 je detaljnije pretstavljeno kako može da bude obrazovan konstruktivno komutacioni generator 42. Namotaji 43, 44 smešteni su u statoru i izvedeni su kao obični dvofazni namotaji sa 90° pomeranje faze izmedju namotaja. Magnetski polovi 66, kojih ima na slici osam na broju, sra-zmerno su uzani i imaju upravo samo toliku širinu, kolika je potrebna za induciranje komutacionog pomoćnog napona u namotaju koji je od slučaja do s!uča|a kratko vezan, na pr. u namotaju 43. Očigledno dobija namotaj 44 istovremeno potpunu struju opterećenja. Radi kompenzacije ma-gnetno-motorske snage statorovog namotaja naročito njene komponente koja u odnosu prema polovima miruje, predvidjen je na pomoćnom polu 69, koji je obrazovan kao štitni pol, kompenzacioni namotaj 46 čiji je broj sprovodnika izabran tako, da ma-gnetno-motorska sila koju izaziva pomoćni pol po mogućstvu potire magnetno motor-sku silu statorovog namotaja na sredini ispred pomoćnih polova. Žljebovi 68 rasporedjeni su skoro tako da se magnetno-motorna sila otprilike ra-sporedjuje ravnomerno po površini polne pločice. Štitni polovi 67 su ovde u vezi sa zajedničkim gvozdenim jezgrom 70 pomoću dva zalistka, koji su pričvršćeni na pr. pomoću zavrtnja 71. Prema tome štitni pol služi u ovom slučaju i kao organ za pričvršćivanje namotaja 45, 56 polova 66. Shodno se mogu predvideti klinovi 72 od nemagnetičnog materijala izmedju glavnih i pomoćnih polova. Podesnim obarovanjem tih klinova može se uveličati mehanička čvrstoća rotora protiv naprezanja odstrane centrifugalne sile Glavni pol 66 može se izvestiti bilo kao na crtežu sa vazdušnom pukotinom koja je sve veća ka ivicama’ pola, pri čemu oblik krive induciranog komutacionog napona na odgovarajući način odstupa od pravougaonog oblika pretstavljenog na si. 3, bilo sa konstantnom vazdušnom pukotinom odgovarajući pravougaonoj krivoj napona. Da bi se u dobroj meri smanjilo defor-maciono dejstvo, koje ispoljavaju više oscilacije magnetno-motorne sile od statorovih namotaja na krivu napona, to se moraju predvideti zagušivački namotaji 80 jedne ili druge vrste na ovoj površini pomoćnih polova koja je okrenuta vazdušnoj pukotini. I deo glavnih polova 66 koji je okrenut vazdušnoj pukotini može eventualno sa istoga razloga da bude snabdeven naročitim napravama za prigušivanje. U tu celj mogu se metalni klinovi 72 medjusobno spojiti na obema stranama polova 66, tako da se obrazuje kratko vezano zagušivačko kolo struje. Ipak prigušivanje ne srne da bude suviše jako, pošto u tom slučaju komutaciono strujanje ne bi moglo sa dovoljnom brzinom da sledi eventualne promene opterećenja. Na si. 8 i 9 pretstavljeno je šematski razvijeno rasporedjenje polova nadražajnog generatora 7. Glavni polovi 73 su snabde-veni napred pomenutim namotajima <18, 38 i 55. Pomoćni polovi su opremljeni dvama nadražajnim namotajima 47 i 59, koji obu-hvataju jezgro 74 celog štitnog pola. U aksialnim žljebovima 75 u polnoj ploči 76 pomoćnog pola smešten je kompenzacioni namotaj 41. Kao što se vidi na si. 9 magnetična osa kompenzacionog namotaja 41 podudara se sa sredinom glavnog pola 73 i to, kao što je napred navedeno, zbog toga što je nadražajua struja u transformatorima u odnosu prema naponu za 90° pomerena u fazi i što povratno dejstvo kotve odgovarajući tome dejstvuje čisto nadraživajući protivno. Ona površina polne pločice 76 koja je okrenuta vazdušnoj pukotini snabdevena je bakarnim limom 79 ili nekom drugom podesnom napravom za prigušivanje viših oscilacija magnetno-motorne sile kotvinog namotaja. Dosad je opisivana upotreba pomoćnih polova u takvim sinhronim mašinama, na pr. u nadražajnim i komutacionim generatorima, koje rade s opterećenjem, koje je u glavnom induktivno ili reaktivno. Ali ovaj pronalazak ima tskodje veliku važnost za sinhrone generatore odn. motore, čije je opterećenje u glavnom aktivno i u kojima struja postiže svoju najveću vrednost u kotvinim sprovodnicima kad se glavni pol nalazi na sredini ispred dotičnog ko-tvinog sprevodnika. U nastavku je opisana kao izveden primer dvo- ili višefazna sinhrona mašina, čiji- fazni namotaji rade zajedno sa izvesnim brojem komutatora za usmeravanje induciranih naizmeničnih struja. U ovakvim se slučajevima često želi da inducirani naizmenični naponi imaju vremenski ograničene intervale nultog napona za vreme kojih su fazni namotaji kratko vezani za po jedan pripadni komutator pa da se naizmenična struja koja prolazi kroz namotaje komutira i naizmenični naponi usmeravaju, pri čemu se ovi naponi vezivanjem komutatora na red mogu sabrati u jednosmisleni napon koji je u glavnom konstantan pod pretpostavkom da imaju podesan oblik krive. Već je ranije predlagano da se u induciranom naponu upotrebi oblik trapeza, pri čemu su intervali nultog napona bili isti kao intervali za čije je vreme napon ostao konstantan. Sastavljanjem dvaju takvih naizmeničnih napona koji su medjusobno za 90° pomereni u fazi može se očigledno postići konstantan jednosmisleni napon. Prema ovom pronalasku mogu kod sinhronih mašina pomenute vrste pomoćni polovi koji su rasporedjeni izmedju pravih magnetnih polova da služe kao štitni i/ili komu-tacioni polovi, pri čemu ovi drugi imaju taj naročiti zadatak u faznom namotaju ili u faznim namotajevima koji su u dotičnom slučaju kratko vezani da indukuju pomoćne napone koji su potrebni za komutiranje. U izvedenom obliku pretstavljenom na si. 10 je jedan sinhroni generator odn. motor snabdeven sa šest faznih namotaja Pi — PG. Svaki od ovih namotaja je priključen uz dve četkice bi, Ci odn. ba, c2 i t. d., koje priležu uz po jedan pripadni komutator Ki —• K6. Svaki od ovih komutatora ima dva segmenta 107, 108 odn. 109, 110 i t. d., koji pri okretanju komutatora vezuju na pr. četkice bi, Ci naizmenično sa četkicama di, et. Pretpostavljajući da komutator Ki za vreme jedne cele periode na-izmeničnog napona pravi polovinu obrtaja, tačnije rečeno, tako da četkice bi, ci odn. di, e, za vreme intervala nultog napona u naizmeničnim naponima induciranim u namotaju Pi kratko vezuju oba segmenta, onda se očigledno naizmenični napon koji ulazi kroz četkice bi, Ci preobrazuje u jednosmisleni napon izmedju četkice di, ei. Očigledno na isti način radi fazni namotaj P2 zajedno sa komutatorom Kz i t. d. Medjutim, kao što se vidi na crtežu, razni komutator! su medjusobno nešto izmaknuti odgovarajući raznim faznim uslovima raznih kotvi-nih namotaja. Pošto je proizveden napon očigledno šestofazan, to se mogu fazni namotaji Pi — P0 rasporediti tako, da su po dva napona inducirana u faznim namo-tajima na pr. Pi i P4, P2 i Pr>, i P:1 i P* medjusobno za 90° pomereni u fazi. Pri tome moraju pripadni komutatori po dva na pr. Ki i K4, K2 i K-,, i K;i i K4 da budu medjusobno izmaknuti za 45 mehaničkih stepeni. Zatim je u pretstavljenom izvedenom obliku pretposiavljeno da pomeranje faze izmedju uzastponih faza iznosi 30°, što odgovara izmaknuću uzastopnih komutatora za 15 mehaničkih stepeni. Kao što je prirodno namotaji su u ovoj šematskoj slici (si. 10) samo šematski označeni, a u stvaii su shodno izvedeni tako da su oni ravnomerno rasporedjeni po o-bimu statora. Oni su ipak pretstavljeni u šemi na nacrtan način radi toga da bi se pretstavilo medjusobno pomeranje faze izmedju raznih namotaja, pri čemu je pretpostavljeno da se radi o dvopolnoj mašini. Namotaji će biti opširnije opisani docnije. Na crtežu obeležava oznaka 119 rotor koji je snabdeven običnim magnetnim polovima rasporedjenim izmedju magnetnih polova. Na šemi su naslikani namotaji koji pripadaju jednom magnetnom polu i jednom pomoćnom polu. Prema tome je na magnetnim polovima pored ostalog name-šten obični nadražajni namotaj Qa, koji biva na podesan način napajan od odgovarajućeg izvora struje 1 i 2. Polne pločice su obrazovane tako i namotaji Qa nadraživani tako da mašina pri neopterećenom hodu izdaje napon željene veličine i sa željenom krivom. Pri neopterećenom hodu utiče na krivu napona rasturanje indukcionog strujanja u praznini izmedju polova. Prema tome kad bi postojali samo glavni polovi ne bi bilo moguće da se proizvede zona nultog napona sa željenom Širinom Za to je potrebno prekrivanje magnetskih linija sila koje se može postići pomoću napred pomenu-tih pomoćnih polova, koji pri neopterećenom hodu služe kao štitni polovi. Pri opterećenju dolazi uz to još dejstvo reakcije kotve, t. j. magnetno motorna sila prouzrokovana kotvinim namotajem, koja se mora kompenzirati delom pomoću napred po-menutih pomoćnih namotaja i delom pomoću kratko vezanih prigušivačkih namotaja različitog izvodjenja. Istovremeno mogu onda saglasno sa napred navedenim izvedenim oblikom štitni polovi da služe kao komutacioni polovi. Komutatori Ki — Ko su na svojoj strani jednosmislene struje vezani na red, čime se naponski impulsi, koji su razni komutatori usmerili, mogu adirati u jedan u glavnom jednosmisleni napon koji se može uzimati izmedju spojki 5, 6. U ovo kolo jednosmislene struje izmedju četkice d, i spojke 5 uključen je i onaj deo pomoćnih namotaja koji treba da dobije nadraženje proporcionalno opterećenju. Ovi se namotaj! sastoje iz žljebnog namotaja Q, pred-vidjenog na glavnim polovima i iz žljebnog namotaja Si predvidjenog na pomoćnim polovima a koji je vezan napred sa na-motajem Q, Osim toga se u žljebove pomoćnih polova može položiti tako zvani regulacioni namotaj S2 čije se napajanje može ručno ili automatski podešavati, a biva od nekog podesnog izvora struje 3, 4. Od tih namotaja ima namotaj Q., magnetsku osu koja se podudara sa glavnim polom, dok se magnetska osa namotaja Qi, S, i S« podudara sa sredinom pomoćnog pola. Pri neopterećenom hodu radi ova mašina tako da se svi komutatorni naponi sabiraju u jednosmisleni napon koji pri pravilnom oblikovanju polova praktično u-zevši ostaje konstantan. Ali čim počne opterećenje mašine, počne struja da prolazi kroz kotvine sprovodnike u statoru 120. Ovi namotaji izazivaju izvesnu magnetno-molornu silu koja više ili manje deformiše indukcione strujanje, pa prema tome oblik krive indukcionog napona. Zbog toga je namotaj Q, odmeren tako da kad kroz njega prolazi jednosmislena struja, nastaje magnetno-motorna sila, koja je upravljena suprotno reakciji kotve, čime se dejstvuje protiv odri. poništava deformacija indukcione krive na sredi ii ispred glavnog pola. Čim se mašina optereti pa prema tome teče naizmenična struja kroz razne fazne namotaje nastaju, osim toga pri obrtanju pravca struje, poteškoće u komutiranju pošto se struja zbog indiktance u upravo kratko vezanom namotaju ne komutira slobodno. Namotaj S, predvidjen u pomoćnom polu ima zato taj zadatak da u kratko vezanom namotaju indukuju podesan pomoćni napon odn. komutacioni napon sa takvim pravcem, jačinom i trajanjem da se struja komutira i na kraju periode komutiranja dobija svoju pravu vrednost u novom pravcu. Zadatak regulacionog namotaja S„ biće opisan opširnije u nastavku Napred je pretpostavljeno da mašina radi kao generator i ako, kao što je prirodno, ne postoji nikakva smetnja da mai šina radi kao motor. U ovom slučaju imaju strpje kotvinog namotaja obrnuti pravac, čime je magnetno-motorna sila doduše o-brnuta ali i u njenom novorn pravcu utiče na nju kompenzacioni namotaj kroz koji prolazi struja obrnutog pravca. Slične prilike vladaju i u pogledu komutacionog namotaja Principitlno rasporedjenje namotaja pret-stavljeno je šematski u razvijenom obliku na slikama 11 i 12. Kao što se vidi na si. 11 izvedeni su namotaji Q., kao obični nadražajni namotaji, koji su položeni oko pravih polnih jezgra It Medjutim kompenzacioni namotaji Q, izvedeni su kao žljebni namotaji i sastoje se u izabranom izvedenem obliku od deset grupa 81—90 sprevodnika koji su rasporedjeni ravnomerno prema polnoj pločici. Od ovih grupa sprevodnika leže šest, naime 83—88 u samoj polnoj pločici, dok sprovodničke grupe 8!, 82 odn. 89, 90 leže izvan te pločice a u me-djuprostoru izmedju glavnih polova 1, i pomoćnih polova H! Magnetska osa namotaja podudara se sa sredinom pomoćnog pola H,. Dakle prema tome ima kompenzacioni namotaj ukupno deset sprovodnika odn. sprovodničkih grupa. Time je omogućena neutralizacija one magneino-motorne sile koju izazivaju deset sprovodnika kotve, na pr. p pet žljebova 138—142. U žljebu 137 leže istovremeno dva sprovodnika u kojima nastaje ravno komutiranje. Oba namotaja S! i S., pomoćnih polova sastoje se u pretstavljenom izvedenom primeru od dva žljeba namotaja i smešteni su sasvim blizu uz ivice polne pločice pomoćnog pola H,. Namotaj S, obuhvata obe sprovodničke grupe 176 i 178, dok namotaj S2 obuhvata sprovodničke grupe 179 i 180. Magnetska osa ovih namotaja podudara se takodje sa sredinom pomoćnih polova H,. Žljebni namotaj statora izveden je tako, da ima po dva sprovodnika u svakom žljebu. Svaki polni razdeo obuhvata šest žljebljenih razdela 136 — 142, dakle 12 sprovodnika. Time je omogućeno da se izradi omotački namotaj i u vezi s time simetrično rasporedjenje raznih faznih namotaja. Osim toga je na si. 11 predvidjen dopunski regulacioni namotaj S8 na jezgru pomoćnog pola Hi. Dok je na si. 10 pretpostavljeno da je širina komutatorskih četkica u odnosu na razdeljenje segmenata izabrana tako da se uvek kratko vezuju dva komutatora — to znači i dva fazna namotaja, ipak je na si. 11 radi jednostavnosii pretpostavljeno da je u svakom trenutku kratko vezan samo jedan od faznih namotaja. Uopšte bi se moglo poželeti da se postigne neko tako zvano pravocrtno komutiranje t. j. ona kriva koja označava odnos izmedju jačine struje i vremena u kratko vezanom namotaju sastoji se iz skoro prave linije, koja spaja amplitudu struje pre komutiranja sa obrnuto upravljenom amplitudom struje posle komutiranja. Ovaj se cilj može stvarno postići pravo-ugaonikom krive komutacionog strujanja pretstavljenim na si. 11. Naime kad se u svakom trenutku nalazi uvek po jedan od namotaja pod komutiranjem, onda je u jedinici vremena i menjanje volumena struje koja se komutira na sredini ispred komu-tacionog pola uvek konstantno pri pravocrtnom komutiranju, pa zbog toga ostaje konstantan i potrebni komutacioni napon ako se ne uzme u obzir uticaj Ohm ovog otpora u komutacionom kolu. Kao što se vidi na sl. 11 nalaze se krajnje tačke komutacionog strujanja na sredini ispod oba sprovodnika 176, 178. Zbog toga mora kompenzacioni namotaj da bude odmeren tako da je indukcija u vazdušnoj pukotini, ispod delova komutacionog pola koji leže izvan namotaja 176, 178, ravna nuli, dakle tako da pomoćni pol ima ovde samo dejstvo štitnog pola. Ako se to ne može postići sa zadovoljavajućom tačnošću, onda se željeni rezultat može dobiti pomoću dopunskog regulaci-onog namotaja S3 Magnetskog polje glavnog poja ima uopšte oblik trapeza B. Prelazne krive C i D izmedju intervala sa konstantnom amplitudom i nulnih intervala mogu shodno da imaju oblik pretstavljeni na si. 11. Napred je uzeto da su u svakom trenutku istovremeno kratko vezana dva namotaja ili jedan namotaj. Medjutim kad se broj namotaja koji istovremeno komutiraju za vreme rotacije mašine menja izmedju dva i tri pa prema tome ima prosečnu vrednost izraženu razlikom, onda postaju prilike nešto komplikovanije. To je pretsta-vljeno detaljnije na slikama 13 do 15 pomoću izvedenog primera jedne osmofazne mašine u kojoj je kotvin namotaj smešten u osam žljebova na svaki pol na pr. 201-208. U ovom je slučaju uzeto da kompenzacioni namotaj na glavnom polu obuhvata dvanaes sprovodnika 209-220 od kojih su dva para sprovodnika 209, 210 odn. 219, 220 smešteni u nemagnetični umetak 221, 222 izvan same polne pločice. Pomenuti umetak može istovremeno da služi kao organ za pričvršćivanje Prema tome su spro vodnici na poinoj pločici dovoljni da se u šest žljebova 203 208 kompenzira reakcija kotve u sprovodnicima. Da bi se u takvom slučaju dobile po mogućstvu povoljne prilike kompenziranja shodno je da se nastoji da volumen struje koji se komutira u svakoj jedinici vremena ostaje uvek konstantan. U tu se celj može komutiranje pustiti da biva polaganije kad istovremeno komutiraju tri sprovodnika odn. grupe sprovodnika, a brže kad istovremeno komutiraju dva sprovodnika odn. grupe sprovodnika. Na si. 15 pretstavljen je tok komutiranja u pet uzastopnim namotajima g, — g5. Za vreme intervala t0, t, nastaje istovremeno komutiranje u namotajima g,, g2, gs pri čemu komutacioni pol izaziva komutaciju ćija je brzina izražena nagibnim uglom ai. Za vreme narednog intervala t, — t2 nastaje komutacija samo u dvama namotajima g2 — g3 pa sad se ono odigrava otprilike za 50% brže saglasno sa nagibnim uglom a2. U sledečem trenutku t2 — t8 nalaze se istovremeno tri namotaja pod komutacijom, koja zbog toga opet biva sporije i t. d. Prema tome kriva komutacije ima oblik neke slabo previjene linije, ali koja se ipak otprilike može smatrati kao neka prava. Oblik komutacionog polja koji je potreban za postizanje odigravanja komutacije prema si. 15 pretstavljen je na si. 13 krivom F. Ova kriva polja ima dva srazmerno niska dela fj, f5, dva dela sa srazmerno velikom amplitudom a i jedan deo f3 srednje visine. Da bi se izazvalo takvo polje mogu se radi primera predvideti dva sprovodnika 231,238 kroz koje prolazi struja u suprotnim pravcima i koji zajedno proizvode magnetno-motornu silu, čija veličina odgovara delovima 6, fB. Osim toga je narnešten jedan namotaj koji se sastoji od sprovodnika 232, 237, a koji povišuje magnetno-motornu silu na vrednost koja odgovara delu f8. Zatim su predvidjena dva namotaja 233, 234 kao i 235, 236 čiji se relativni pravci struje vide na slici, pri čemu krst obeležava struju u pravcu od posmatrača, dok tačka označava struju upravljenu ka posmatraču. Time se izazivaju još dva o-graničena polja koja proizvode visoke de-love fa, f4 magnetno motorne sile. Ovakvim oblikom krive magnetno-motorne sile omogućeno je postizanje komutacije pretstavjene na si. 15. Pošto pod takvim prilikama komutacije celina postaje znatno komplikovanija najbolje je da se pokuša da se mašina kon-struiše tako da uvek podjednaki broj namotaja istovremeno komutira, na pr. kao što je to pretstavljeno pri opisivanju slika ll i 12. Postavljanje ovih pomoćnih polova, koji su prema ovom pronalasku, obrazovani kao magnetski štitni elementi radi sprečavrnja neželjenog rasturanja strujanja linija sila eventualno uvezi sa prigušivačkim kolima radi pojačanja njihovog dejstva i/ili u vezi sa kom-penzacionim namotajima radi otklanjanja reakcija kotve, može se primeniti u svim takvim mašinama ili agregatima koji su snabdeveni komutatorima ili drugim usme-ravačima na pr. živinim usmeravačima, a koji su odredjeni za to, da rade sa naponima kao glavnim i pomoćnim naponima, odredjenog oblika krive, radi primera, sa vremenski odredjenim definiranim intervalima nultog napona. Pod pomoćnim napo- nima podrazumevaju se ovde takvi naponi koji se izazivaju u toj nameri da se spreči nezadovoljavajući način rada komutatora odn. usmerača, na pr. obrazovanje iskri odn. da se spreči neželjena deformacija usmerenog napona ili slično. Kao primer za takve napone mogu se navesti naponi za komutiranje, nadraženje, nadoknadjenje odn. kompenziranje gubitaka i opadanja napona razne vrste i t. d. Napred je pretpostavljeno da su magnetni polovi predvidjeni na rotoru, dok je kotva sa svojim faznim namotajima sme-štena na statoru. Medjutim mogu se, sa-glasno poznatim zakonima eiektromašinske tehnike, fazni namotaji namestiti na rotoru a magnetni polovi na statoru, a da se time ne odstupa od zamisli ovog pronalaska. Patentni zahtevi: 1. Agregat za jednosmislenu struju sa najmanje jednom sinkronom mašinom za naizmeničnu struju, tipa sa naizmeničnim polovima i sa izvesnim brojem stalnih transformatora sa primarnim i sekundarnim faznim namotajima u kojima se proizvode elektromotorne sile koje su medjusobno pomerene u fazi, a i sa izvesnim brojem komutatora od kojih je svaki spojen sa jednim od ovih namotaja, naznačen time, što polovi glavnog polja i pomoćni polovi, koji se nalaze izmedju njih u mašini za naizmeničnu struju, proizvode u pripadnim kotvenim namotajima (8, 9 i 43, 44) elektromotorne sile koje su medjusobno pomerene u fazi a koje posredno ili neposredno tako utiču na kola (1 do 4) faznih namotaja koja sadrže komutatore da se otklanjaju komponente slepe struje u komutatorskim kolima struje, komutiraju komponente radne struje, usmeravaju naizmenični naponi sprovedeni u komututore i da se razni usme-reni naponi sabiraju u jedan jednosmisleni napon koji je uglavnom konstantan. 2. Agregat prema zahtevu 1, naznačen time, što mašina za naizmeničnu struju, koja je snabdevena glavnim polovima i pomoćnim polovima koji se nalaze izmedju njih, radi kao komutacioni generator za kola struje za namotaje. 3. Agregat prema zahtevu 1 ili 2, naznačen time, što mašina za naizmeničnu struju, koja je snabdevena glavnim polovima i medju ovima pomoćnim polovima, radi kao nadražajni generator za transformatorske jezgre. 4. Agregat prema kom bilo od zahteva 1 do 3, naznačen time, što se primarni odn. sekundarni komutatori nalaze u ne- kom kolu (36, 37 odn. 24, 25) jednosmi-slene struje vezani na red. 5. Agregat prema kom bilo od zahteva 1 do 4, naznačen time, što svaki komutator radi zajedno sa četkicama koje u odredje-nim periodama vremena intermitirano kratko vezuju naredne segmente. 6. Agregat prema kom bilo od zahteva 1 do 5, naznačen time, sto je svaki komutator rasporedjen u segmente koji sačinjavaju jednu jedinu kontaktnu putanju. 7. Agregat prema jednom od zahteva 1 do 6, naznačen time, što su pomoćni polovi obrazovani tako i tako napajani jednosmislenom strujom da elektromotorna sila proizvedena u svakom faznom namotaju ima koliko pri opterećenju toliko pri praznom hodu odredjene intervale nultog napona. 8. Agregat prema jednom od zahteva 1 do 7, naznačen time, što pomoćni polovi nose namotaj (47, 46) koji se nalazi u spoljašnjem kolu jednosmislene struje. 9. Agregat prema jednom od zahteva 1 do 8, naznačen time, što pomoćni polovi nose namotaj koji se napaja jednosmislenom strujom koja je u glavnom proporcionalna sa naizmeničnom strujom koja teče kroz kotvine namotaje (8, 9 odn. 43, 44). 10. Agregat prema zahtevu 9, naznačen time, što je namotaj (41, 46) izveden kao kompenzacioni namotaj rasporedjen po polnoj površini a koji dejstvuje protiv de-formisanja intervala nultog napona (si. 2 i 5). 11. Agregat prema zahtevu 10, naznačen time, što magnetična osa kompenzacionog namotaja (41, 46) prolazi kroz sredinu (73, 66) glavnog pola. 12. Agregar prema jednom od zahteva 3 do 11, naznačen time, što su pomoćni polovi nadražajnog generatora (7) snabde-veni kompenzacionim namotajem (41) koji je vezan na red sa nadražajnim namotajem (38) glavnih polova. 13. Agregat prema jednom od zahteva 3 do 12, naznačen time, što su pomoćni polovi nadražajnog generatora(7)snabdeveni naročitim kompenzacionim namotajem (47) da bi se proizvelo pomoćno strujanje u transformatorskim jezgrama (5, 6) i time da se podupire komutiranje u kolima namotaja. 14. Agregat prema zahtevu 13, naznačen time, što se komutacioni namotaj (47) nalazi u kolu jednosmislene struje pripaduog komutatora (26, 27). 15. Agregat prema jednom od zahteva 3 do 14, naznačen time, što su pomoćni polovi nadražajnog generatora (7) snabde-veni naročitim regulacionim namotajem kojim upravlja jedno kolo struje releja (60 do 65) pri čemu dotični rele stupa u dejstvo pri nezadovoljavajućem, naročito za komuiiranje nepovoljnom, načinu rada mašine, na pr. pri nepravilnom nadraženju, pri iskrama, deformacijama i t. d. pa tako utiče na regulacioni namotaj (59) da se poboljšava način rada mašine. 13. Agregat prema jednom od zahteva 3 do 15, naznačen time, što su pomoćni polovi nadražajnog generatora snabdeveni nadražajnim namotajem (48) koji se nalazi u kolu jednosmislene struje pripadnog ko-mutatora a koji namotaj (48) preimućstveno dejstvuje protivno rednom nadražajnom namotaju (38). 17. Agregat prema kom bilo od zahteva 3 do 16, naznačen time, što je predvidjeli pomoćni transformator (62) čiji je primarni namotaj vezan sa nekom napravom (18, 61) za primanje impulsa a čiji je sekundarni namotaj vezan sa jednim kolom struje releja (60, £9 odn. 57, 56 odn. 57, 59) koji upravlja načinom rada agregata. 18. Agregat prema zahtevu 17, naznačen time, što neki sinhroni menjač (65) propušta usmerene impulse ka kolu struje releja. 19. Agregat prema kom bilo od zahteva 3 do 18, naznačen time, što su glavni polovi nadražajnog generatora (7) snabdeveni naročitim namotajem (55) kojim upravlja jedno kolo struje releja (60 do 65) pri čemu dotični rele stupa u dejstvo pri takvim diferenciranim impulsima koji nastaju pri nepravilnom komutiranju izmedju odvojenih delova (61, 18) koji sačinjavaju jednu komutatorovu četkicu 20. Električni agregat za transformisanje električne energije u električnu energiju različitog napona, naznačen izvesnim brojem nepokretnih transformatora sa primarnim i sekundarnim faznim namotajima u kojima se proizvode naponi koji su medjusobno pomereni u fazi a koji se usmeravaju pomoću izvesnog broja komutatora koji su vezani na red u jednom kolu jednosmilene struje pri čemu se način rada komutatora podupire pomoćnim mašinama za naizme-ničnu struju, konstrukcije sa naizmeničnim polovima, koje rade kao nadražajni i (odn. ili) komutacioni generatori (7, 42) sa polovima glavnog polja i medju njima ležečim pomoćnim polovima. 21. Električni agregat za transformisanje električne energije u električnu energiju različitog napona, naznačen izvesnim brojem primarnih i sekundarnih otvorenih narnotaja koji su medjusobno ulančani a u kojima se proizvode naizmenični naponi koji su medjusobno pomereni u fazi sa odredjenim intervalima nultog napona pa svaki od tih narnotaja radi tako zajedno sa pojedinim komutatorom da se za vreme tih intervala namotaji kratko vezuju, struje komutiraju pomoću mašine sa naizmeničnim polovima sa polovima glavnog polja i izmedju, ovih sa pomoćnim polovima, pa se naizmenični naponi usmeravaju i vezivanjem na red primarnih odn. sekundarnih komutatora su-perproniraju u jedan u glavnom konstantan primarni odn. sekundarni jednosmisleni napon. 22. Električni agregat za transformisa nje električne energije u električnu energiju različitog napona, naznačen izvesnim brojem nepokretnih translormatora sa primarnim i sekundarnim faznim namotajima u kojima se proizvode naizmenični naponi, koji su medjusobno pomereni u fazi, sa o-dredjenim intervalima nultog napona i to posredstvom generatora za nadraživanje transformatora sa polovima glavnog polja i izmedju ovih sa pomoćnim polovima a svaki od tih narnotaja radi tako zajedno sa po jednim komutatorom da se za vreme ovih intervala namotaji kratko vezuju a naizmenični naponi usmeravaju pa se vezivanjem na red primernih odn. sekundarnih komutatora sabiraju u jedan u glavnom konstantan primarni odn. sekundarni odn. jednosmisleni napon. 23. Električni agregat sa izvesnim brojem narnotaja u kojima se proizvode naizmenični naponi koji su medjusobno porne-rani u fazi i koji su u vezi sa komutatori-ma radi usmeravanja tih napona, a ovi komutator! su snabdeveni segmentima koji se mnogo više protežu u periferičnom pravcu od pripadnih četkica pa rade zajedno sa narofitim napravama za primanje intermi-tetnih diferenlnih impulsa i sa regulacionom napravom kojom ove prve naprave upravljaju, naznačen pomoćnim transformatorom (62) kojj je uključen izmedju naprave (18, 61) za primanje impulsa i regulacione naprave (59, 60) sa sinhronim menjačem (65) koji periodično sprečava prenošenje impulsa od pomoćnog transformatora (62) do regulacione naprave (59, 50). Fig. 1. J I \ V ' : ': ■. ■:, . ■ • ‘ ' * ... c ■' v' ■ • ' • • . ■ ■ ■ ■' ' .. ir ' . • ,l FUj. 8. i i 1 v' i • : a ' • : "'•y ..................... »j.........»# 1 f f a, .. ; ; ■ :. ■ ■ i= . ■' ... :• Ad’patbr. 11bb3 Fig. 10. " V.v « ■ ■ ' •>............................................ • , ■ . ... \ EUf.li. 83 84 85 86 87 88 Fig. 12. <5/ Q3 84 85 86 87 88 89 'v V : ; '' '" *• ' • , " - ■ ' } / . • / \ . / Ad pat.br. 1155 3 6 207 2oi, £00 \ / ■■ . ■ ■■■ :• ; ■'t.; ' ^T.. > - - *^5» W 'vir ■ ?< H