KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 42 (8) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 MARTA 1937 PATENTNI SPIS BR. 12904 Germundson Agne Knos Herbert, Stockholm, Švedska. Mehanički kalendar. Prijava od 5 decembra 1935. Važi od 1 jula 1936. Ovaj se pronalazak odnosi na meha¬ nički kalendar sa nosačima na kojma su izneta imena dana nedelje, brojevi datuma, imena meseca i brojevi godina. Ovi se no¬ sači pokreču spolja pomoču mehanizma pod uticajem periodičnih impulsa. Svrha ovog pronalaska je poboljšanje mehani¬ zma za takav kalendar. Prema ovom pronalasku dobija me¬ hanički nosač datuma pokretne nosače za imena dana nedelje, za brojeve datuma, za imena meseca i brojeve godina koje sve pokreče spolja jedan mehanizam pod uti¬ cajem impulsa a razni brojevi dana u me¬ secu dovode se u zavisnost diferencijalnog mehanizma koji dejstvuje zajedno sa me¬ hanizmom za datum i mehanizmom za mesec , tako da se diferencijalni mehani¬ zam, na početku svakog meseca koji ima manje od 31 dana, postavlja u položaj koji odgovara broju dana tog meseca pa se u tom položaju drži uključen za vreme tog meseca, a na kraju meseca isključuje. Ta¬ ko se može nosač datumskih brojeva po- mači napred za toliko dana za koliko je taj mesec krači od 31 dan. Na načrtu je pretstavljen jedan oblik izvodenja ovog pronalaska i to pokazuju: Sl. 1 izgled spreda nosača datuma, Sl. 2 izgled sa strane nosača datuma gledan sa leve strane, Sl. 3 izgled spreda nosača datuma pri skinutoj kučici na sl. 1, Sl. 4 vodoravan presek nosača da¬ tuma, Sl. 5 i 6 poprečne preseke po linijama 5—5 i 6—6 na sl. 1, koji pokazuju raspo- redenje pomeračkh zupčanika i radialnih Krakova koji sačinjavaju mehanizam no¬ sača datuma. Sl. 7 i 8 izgled s kraja i uzdužni presek mehanizma na levom kraju bubnja prema sl. 3, Sl. 7a, 7b i 7c po jedmi šemu nosačkog mehanizma u raznim položajima, Sl. 9 uspravni presek bubnja koji nosi datume sa pripadnim mehanizmom za pre- nošenje desetica, Sl. 10 poprečni presek po liniji 10—10 na sl. 9, Sl. 11 bubanj koji pokazuje desetice datuma sa pripadnim pomeračkim zupča- nikom. (Da bi se prenošenje desetica pret- stavilo jasnije, to delovi na sl. 9 do 11 nisu podešeni za isti datum kao na sl. 1 do 6.) Slike 12, 14 i 16 pokazuju izglede s kraja delova mehanizma na desnom kraju bubnja pri čemu sl. 12 i 14 pokazuju te de- love gledane s desne strane sl. 4, sl. 16 sa leve strane, Slike 13, 15 i 17 su vodoravne preseke istih delova, Slike 18 do 25 su šematska pretstav- ljanja mehanizma koji uzima u obzir raz- ličiti dužine meseci. Nosački bubanj i njegov pokretački mehanizam smešteni su u kučici (sl. 1) koja je snabdevena otvorom za posma- tranje položaja nosačkog bubnja. U polo¬ žaju 1 (sl. 3 do 6) uležištena je uzdužna osovina 2 na kojoj su postavljeni jedan za drugim svi bubnjevi i pomerački zupča- nici. Na levom kraju te os,ovine (sl. 4) pri¬ čvrščen je klinom rotor 3 magneta, koji dobija električne impulse od spoljašnjeg izvora struje, u nekim slučajevima od Din. 75.— centralnog izvora koji je zajednički za više nosača datuma i koji za svaki impuls može okrenuti osovinu 2 za 1/7 potpunog obrtaja (suprotno časovničke skazaljke prema sl. 5 i u smislu časovničke skazaljke prema sl. 6). Na sredini osovine postavljen je bubanj 4 koji pokazuje jedinice datuma (bubanj jedinica datuma) čija glavčina ša- činjava čauru ko ja obuhvata osovinu i koja se prostire s leva na desno uzduž ce- log sistema bubnjeva (sl. 4). Na levom kraju sistema bubnjeva pričvrščen je na to j čauri pomerački zupčanik 5 (sl. 12, 14 i 15) a na desno m kraju centralni zupčanik 6 (sl. 12, 14 i 15) planetnog kolesja. Na čauri bubnja 4 pričvrščen je neki tulač koji spaja desetični bubanj;? (sl. 4, 8 i 9), koji pokazuje desetice datuma, sa pomeračkim zupčanikom 8, koji leži levo od sistema bubnjeva (sl. 4, 7 i 8). Na čauri bubnja 7 pričvrščen je bubanj 9 koji nosi imena dana (sl. 4 i 8) a čiji obim na levom kraju sačinjava pomerački zupčanik 10 (sl. 4, 5, 7 i 8). Desno od bubnja jedinica datuma (si. 4) postavljen je na čauri bubanj 11 za imena meseca čija glavčina ima čaurasto produženje, pomoču kog je bubanj za imena meseca kruto spojen sa pomerač¬ kim zupčanikom 12, koji leži desno od niza bubnjeva. Desno od bubnja za imena meseca postavljeni su na čaurastom pro- dužetku bubnjevi 13, 14 i 15 za stotine, desetice i jedinice koji zajedno pokazuju broj godine. Bubanj 15 za jedinice godina leži desno pa je na svom krajnjem obirnu obrazovan kao zupčanik 16 (sl. 4, 13, 15 i 17). Zupčanik 6 zalivata u planetni zupča¬ nik 17 (sl. 14 i 15) koji je postavljen na pomeračkom sektoru 18 (sl. 4, 6 i 12). O vaj sektor je postavljen na osovini 2. Planetni zupčanik 17 zalivata u unutrašnje zaruD- 1 jetije registrirnog zupčanika 19 (sl. 12 i 13) koji je postavljen na čaurastom pro- dužetku bubnja 4 jedinica datuma i to iz¬ med u zupčanika 6 i zupčanika 12 Uporedno sa osovinom 2 iznad niza bubnjeva pričvrščena je na stalnim Žido¬ vima osovinica 20 na kojoj je postavljena čaura 21. Ova ima na desnorn kraju (sl. 4) kontrolnu kvaku 22 (sl. 4, 6, 12, 13, 18— 25) koja može uskočiti u oslonac 45 na obimu registarskog zupčanika 19. Kon¬ trolnu kvaku pokreče poluga 24 (sl. 7) pomoču čaure 21. Poluga 24 pokreče se pomoču dva šiljka 25, 26 pomeračkog zup¬ čanika 8, koji je spojen sa bubnjem za desetice datuma (sl. 7 i 8). Osim kontrolne kvake 22 radi zajedno sa pomeračkim sektorom 18 ustava 27 (sl. 6, 12, 13, 18—25) koja je pričvrščena okretljivo na spoljašnjem kraju radialnog kraka 28 koji je pričvrščen na osovini 2. Na pomerački sektor 18 može takode uti- cati neka ustava 29 koja je pričvrščena okretljivo na kraju postolja. Ova ustava je snabdevena krakom 30 koji pokreče ši- ljak 31 na pomeračkom zupčaniku 12 za imena meseci. Levo od niza bubnjeva (sl/ 4) pričvr¬ ščen je na osovini 2 radialni krak 33 (sl. 5 i 7) koji je na svom spoljašnjem kraju snabdeven dvema pomeračkim kvakama 34, 35 od kojih gornja 34 može uticati na pomerački zupčanik 10 bubnja za imena dana dok donja 35 može uticati na pome- račke zupčanike 5 i 8 obaju bubnjeva za datum. Koliko bubnju za datum, toliko bub- njevima koji pokazuju imena nedeljnih dana. imena meseci i godine, podrectene su uskočne opruge 39 koje su pričvrščene na stalnim zidovima pa zadržavaju bub- njeve u odredenim položajima. Za opis načina rada pretstavimo da je naprava podešena na jedan od pivih dana nekog meseca sa 31 danom, na pr za mesec januar i da je magnet 3 spojen sa nekim časovnikom koji izdaje jedan im¬ puls svakih 24 časova (u 12 sati noču). Pri prijemu takvog impulsa okrene pokretački magnet 3 osovinu 2 za 1/7 obrtaja u smislu protivnom od časovničke skazaljke (sl. 5 i 7), krak 33 c krene se za isti ugao. Osovinu 2 zajedno sa krakom 33 zatim neka opruga (koja nije pretstav- Ijena) okrene natrag za isti ugao, onda pomeračka kvaka 34 pomakne zupčanik 10 za 1/7 obrtaja, pomeračka kvaka 35 po¬ makne zupčanik 5 samo za 1/10 njegovog obrtaja odgovarajuči obliku njegovog o- bima. Pokretanjem pomeračkog zupčanika 10 okreče se bubanj 9 sa imenima dana tako da se pred otvorom kučice pojavijuje novo ime dana. Pri okretanju pomerač¬ kog zupčanika 5 pojavi se novi broj jedi¬ nica datuma a istovremeno se okrene zup¬ čanik 6 (sl. 14 i 15) sa 1/10 njegovog obr¬ taja ovo se kretanje pomoču planetnog zupčanika 17 prenosi na registarski zup¬ čanik 19. Kada se prime naredili impulsi ponav- ljaju se opisana kretanja dok se ne pojavi brojka 9 kod jedinica datuma. Pošto pri narednom impulsu opruga okrene natrag krak 33, onda kvaka 36 pomakne bubanj 4 jedinica datuma iz položaja 9 u položaj 0. Istovremeno se pomoču kvačila predstav- ljenog na sl. 9 do 11 okrene pomerački zupčanik 8 a tako i bubanj 7 za desetice iz položaja 0 u položaj 1. U bubnju 4 za jedinice datuma postavljena j e radialno opruga 36 koja se pritisne u pravcu ka središtu protiv dejstva gibnja 37 za toliki razmak da šil jak 36 mora uči u oslonac na bubnju 7 za desetice datuma (sl. 10). Ovo se dešava kada spoljašnji kraj šiljka 36 prode mimo uskočne opruge 38, koja je pričvrščena na stolnom zidu. Tada šil jak .36 povuče za sobom bubanj 7 za desetice datuma za 1/10 obrtaja. Na kraju ovog' okretanja dobija bubanj 7 još jedan im- puls u istom pravcu jer uskočka opruga .39, koja je pričvrščena na stalnom zidu, pritiska uz obim osmougaonog bubnja tako da bubanj 7 izvrši 1/8 okretaja ume- sto 1/10 obrtaja. Za vreme izvodenja ovog dopunskog okretanja šil jak 36 pod uti- cajem cpruge 37 oslobada bubanj 7 de¬ setica. Pri prijemu narednik impulsa poka- zuje nosač datuma brojeve 11 do 30 i od- govarajuča imena dana nedelje. Kada iza- de broj datuma 30 onda pomerački zup- čanici 5 i 8 bubnja za jedinice datuma i bubnja za jedinice datuma i bubnja za de¬ setice datuma zauzimaju medusobni polo¬ žaj pretstavljen na sl. 7a. Kao što je rečeno i kao što je pred- stavljno na sl. 10 bubanj za desetice da¬ tuma je razdeljen u osam delova. Njegove prednje površine (ispod otvora) noše bro¬ jeve 1, 2, 3 i prazno polje pa ta j bubanj izvrši jedan obrtanj u dva meseca. Jedno prazno polje važi za datume 1 do 9, broj¬ ka 1 za datume 10 i 19, brojka 2 za datume 20 do 29, a brojka 3 samo za datume 30 i 31. Pri prijemu narednog impulsa i pri narednom okretanju osovine 2 vrši se na sledeči način pomeranje sa datuma 30 i 31 (sl. 7 i 7a). Pri vračanju kraka 33 u pravcu časovničke skazaljke pomeračka kvaka 35 bi pomakla napred zupčanik 8 za decetice datuma isto tako kao zupča¬ nik 5 za jedinice kada to ne bi sprečavao šiljak 40, koji je pričvrščen na boku zup- čanika 5 blizu obima i neposredno do oslonca 41 za datum 1. Ovaj je oslonac dublji od ostalih na istom zupčaniku i ne¬ što je dublji od oba zupca 43 na zupčaniku 8 za desetice, to znači vrhovi ovih zubaca su u kračem odstojanju od ose okretanja nego vrh oslonca 41. Dejstvom šiljka 40 dovodi se pomeračka kvaka 35 za vreme njenog vračanja u takav položaj da njen kraj prode preko zupca 43 zupčanika za desetice ali upada u oslonac zupčanika 5 za jedinice; tada se zupčanik 5 pomakne u položaj pretstavljen na sl. 7. Kada se vrši pomeranje od datuma 10 na datum 11, ili od datuma 20 na datum 21, onda se o- krenuti zupci 43 zupčanika za desetice tako da se nalaze izvan područja kvake 35. Onda če ta kvaka pomerati sa¬ mo zupčanik za jedinice. Pri prijemu impulsa za pomeranje od datuma 31 na datum 1 narednog meseca (sl. 7b) pomeračka kvaka 35, za vreme povratnog okretanja osovine 2, zahvata samo u zupčanik 8 za desetice, pošto je oslonac 44 za datum 2 na zupčaniku za jedinice dublji od zupca 43 na zupčaniku desetica i osim toga jer je obim zupčanika za jedinice, izmedu oslonaca 41 i 44 za da¬ tume 1 i 2, nešto dublji (ima krači radius) o.d zupca 43 (sl. 7a). Tada se okrene broj 3 na bubnju desetica datuma pa se pojavi prazno polje na tom bubnju ispred otvora. Brojka 1 datuma ostaje. Ovaj je položaj pretstavljen na sl. 7c. Tada krak 42 dolazi ispod šilka 40. Pokretački mehanizam za bubanj 11 meseci i njegov pomerački zupčanik pret- st avl jeni su na sl. 12 i 13 i na šematskim slikama 18 do 25. Pri pomeranju na nov mesec okreče se osovina 2, kao što je na¬ pred opisano i to za 1/7 obrtaja (u pravcu časovničke skazaljke prema sl. 12). Tada pomeračka kvaka 27 na kraku 28 pomera zupčanik 12 za jedan stepen napred. Zup¬ čanik 12 ima dvanaest obimskih oslonaca, pa se zbog toga uvek pometa samo za 1/12 obrtaja. Razliku izjednačuje pomerač¬ ka kvaka 27 koja dobar deo svog hoda l.lizi po spoljašnjoj strani srednje kvake 22 pre nego što ude u oslonac. Pomeračka kvaka 27 može samo onda uči u oslonac kada kontrolna kvaka 22 upadne u usek 45 zupčanika 19. Oslonci na obimu zupča¬ nika imaju različit.e dubine, a to zavisi od loga da h odgovarajuči mesec ima 28, 30 ili 31 dan, tako da dubina oslonca 46 (za 31 dan) pretstavlja jednu jedinicu dubine, oslonci 47 (za 30 dana) imaju dubinu od dve jedinice, a oslonac 48 (za 28 dana) ima dubinu od četiri jedinice. Na obimu pome- račkog sektora 18 predvidena su tri oslon¬ ca 49, 50, 51 čije odstojanje od središta odgovora odgovarajučim osloncima na zupčaniku 12, na sledeči način. Dno oslon¬ ca 49 ima isto odstojanje od središta kao dno oslonca 47. Dno oslonca 50 leži nešto dalje od središta nego dno oslonca 48. Dno 50 odgovara danu prestupne godine, što je opširnije opisano u nastavku. Dno oslonca 51 leži u istom odstojanju od sre¬ dišta kao dno oslonca 48 (odgovarajuči mesecu februaru u običnoj godini, t. j. ko¬ ja nije prestupna). Oslonci 46 leže tako daleko od središta da njihova dna leže iz¬ van onog dela obima sektora koji je obe¬ ležen oznakom 52. Kada se pomeranje vrši počevši od po¬ ložaja pretstavljenog na sl. 12 (31. janu- ara u nekoj običnoj godini) onda kontrol- na kvaka 22 zalivata u oslonac 45, a pome- račka kvaka 27 nalazi se u osloncu 48 i u osloncu 51. Time se zupčanik 12 pomera na 1/12 obrtaja. Istovremeno se pomerački sektor 18 okrene za toliki ugao da on mo¬ že pomaknuti registrarni zupčanik 19 za 3/30 njegovog obrtaja. To izvodi planetni zupčanik 17 koji se kotrlja po centralnem zupčamku 6, koji ima isti prečnik i isti broj zubaca kao zupčanik 17 koji zahvata u zazubljenje registarnog zupčanika zup- čanika 19; ovaj ima triput veči radius i triput toliko zubača kao zupčanik 17 (sl. 18). Vračanje sektora 18 u njegov prvobit¬ ni položaj sprečava opružna ustava 29. Zupčanik 6 zadržava ustava 53 (sl. 7) koja dejstvuje zajedno sa zupčanikom 5 bubnja za jedinice datuma. Bubanj za imena mesci pokazuje pred otvorom sad mesec februar, a bubanj da¬ tuma pokazuje još broj 31. Pri povratnom okretanju osovine 2 okrene se kao sto je napred opisano bubanj desetica pa nesta- ne brojka desetica 3. Istovremeno šiljak 25 zupčanika 8 izdigne krak 24, tada se čau- ra 21 okrene suprotno od smisla časovni- čke skazaljke (sl. 18) pa se izdigne kon¬ trolna kvaka 22 tako da ona izdigne toli¬ ko pomeračku kvaku 27 da ona pri nared- nim impulsima na dolivati ni jedan od os- lonca na zupčaniku 12 i na sektoru 18. Kod narednih dana u istom mesecu pokre- ču se samo bubanj za imena dana i bub¬ njevi datuma. Pri prelazu od datuma 9 na datum 10 ispusti šiljak 25 na zupčaniku 8 krak 24 (sl. 7). Tada se kontrolna kvaka spusti pa je drži obim registrarnog zup¬ čanika 19 po kom ona klizi. Zbog toga se pomeračka kvaka 27 drži izvan dejstva. Pošto je centralni zupčanik 6 planetnog kolesja spojen kruto sa bubnjem 4 za da¬ tum to se taj zupčanik 6 svaka 24 sata okreče za 1/10 obrtaja. Kao što je napred pomenuto prenos planetnog kolesja izno¬ si 1 : 3 pa prema torne tegistrarni zupča¬ nik 19 pravi 1/30 obrtaja u svaka 24 sata. Pošto je registarni zupčanik okrenut za 3/30 obrtaja več pri prelazu datuma na 1 februar, to su osloncu 45 potrebna 27 dana da opet dode pod kraj kontrolne kvake 22. Tada kalendar pokazuje 28. februar (sl. 20). Sada kontrolna kvaka 22 uskače u oslonac 45 pod dejstom opruge 53’ (sl. 12). Pri prijemu narednnog impulsa us- koči pomeračka kvaka 27 u oslonac 46 koji pretstavlja mesec mart pa okrene bu¬ banj za mesece za 1/12 obrtaja tako da se u otvoru pojavi ime meseca marta. Za vre¬ me tog okretanja jedan od šiljaka 31 na unutrašnjoj strani zupčanika 12 (sl. 21) izdigne krak 30 koji je spojen kruto sa u- stavom 29, tako da on ispušta sektor 18. Tada se taj sektor pod dejstvom opruge 55 (sl. 6) vrača u prvobitni položaj pret- stavljen na sl. 12. Pošto kontrolna kvaka 22 još zahvata u oslonac 45 to je regis- tiarni zupčanik 19 ukočen protiv okreta¬ nja u suprotnom smislu časovničke ska¬ zaljke (sl. 20). Time se bubanj za jedinice pomakne za tri dana, tako da pred otvor dode umesto brojke 8 brojka 1. Istovre¬ meno se i bubanj desetica pomoču napred opisanog kvačila (sl. 9 do 11) pomakne iz položaja koji pokazuje brojku 2 u polo¬ žaj koji pokazuje brojku 3. Sada nosač datuma pokazuje datum 31 pa se u otvoru pojavi ime mart. Krak 28 nalazi se u po- maknutom položaju (desni položaj prema sl. 18 do 25). Pri v.račanju kraka 28 u pro- tivnom smislu od časovničke skazalje ka- da se završi impuls nestane brojka deseti¬ ca 3 pa se kontrolna kvaka 22 izdigne na napred opisan način i onda ovi delovi za- uzmu položaje pretstavljene na sl. 21. No¬ sač datuma sada pokazuje 1. mart. Za vreme meseca marta pomeraju se bubanj za dane nedelje i bubnjevi datuma na napred opisan način a kontrolna kvaka 22 drži pomeračku kvaku 27 izvan pod- ru.čja oslonaca na zupčaniku 12 za pome- ranje meseci dok se ne pojavi datum 10, tada kontrolna kvaka klizi po obimu regi¬ strarnog zupčanika 19. Pošto je kod 1. marta oslonac 45 postavljen ispod kraja kontrolne kvake 22, a zupčanik 19 je okre- tan za 1/30 obrtaja u 24 sata ostaje oslo¬ nac 45 kod 31. marta opet neposredno is¬ pod kraja kontrolne kvake, koja tada u- pada u taj oslonac tako da se bubanj za mesece može pomerati kako bi pokazao nov mesec. Tada pomeračka kvaka 27 u- padne u oslonac 47 na zupčaniku 12 i is¬ to tako u oslonac 49 na sektoru 18 pa kako oba oslonca im?,iu podjednaku du- binu, tako ta kvaka 27 okreče zupčanik zajedno sa sektorom u smislu časovničke skazaljke. U ovom se slučaju sektor 18 po¬ makne samo dotle da se registrarni zup¬ čanik 19 pomoču planetnog kolesja okre¬ ne za 1/30 obrtaja. Sektor se zadržava u torn položaju pomoču ustave 29 a delovi zauzimaju položaj pretstavljen na sl. 22. Sada nosač datuma pokazuje 1. april. Za vreme meseca aprila pomeraju se bubanj za dane nedelje i bubnjevi datuma, kao što je napred opisano. Kada se u ot¬ voru pojavi datum 30, podesi se oslonac 45 opet neposredno pod kraj kontrolne kvake 22 tako da ova uskoči u taj oslonac. Pri prijemu narednog impulsa upadne kvaka 27 u oslonac 46 pa pomera zupča¬ nik 12 za mesece tako da se u otvoru ku- čice pojavi mesec maj. Šiljak 54 na zup¬ čaniku 12 izdigne ustavu 29 pomoču kra- ka 30, tako da ona ne zahvata u sektor 18. Tada se sektor 18 vrati u svoj prvobitni položaj pa posredstvom planetnog koles¬ ja zupčanik 6 zajedno sa bubnjem 4 da¬ tuma izvrši jednu desetinu obrtaja tako da se u otvoru pojavi datum 31. Pri vra¬ čanju kraka 28 pomakne se bubanj za de¬ setice iz položaja 3 u položaj u kom se pojavljuje prazno polje a istovremeno se izdigne kontrolna kvaka 22. Sada nosač datuma pokazuje 1. maj. U trenutku pomeranja od meseca de¬ cembra na mesec januar, t. j. na novu go- dinu, okrenuo se je zupčanik 12 za me¬ sece toliko u smislu suprotnom od časov- ničke skazaljke, prema sl. 12, da zupčanik 55’ dodiruje šiljak 56 koji je pričvrščen na stalnom zidu pa ga okrene u smislu časov- ničke skazaljke za 1/4 obrtaja. Time se okreče zupčanik 57 koji leži na istoj oso- vini na kojoj i zupčanik 55 pa je s ovim čvrsto spojen; zupčanik 57 pokreče zup¬ čanik 16 koji je kruto spojen sa bubnjem 15 za jedinice iz niza bubnjeva koji poka- zuju broj godine, tako da taj bubanj iz¬ vrši 1/10 obrtaja. Sada se pojavljuje novi broj godine. Na istoj osovini spojen je sa zupčani- cima 55’ i 57 krivi kotur 59 takvog oblika da 1/4 njegovog obima ima veči polupreč- nik od ostalog dela, tako da je obrazova- na kriva površina 60 (sl. 16). Donji deo obima leži približno u istoj ravni sa dnom oslonca 48. Pri četiri pomeranja godina kriva površina 60 ne prekriva oslonac 48. Ceo niz točkova 55’, 58 i 59 zadržava u podešenom položaju uskočna opruga 61 koja je pričvrščena na pomeračkom zup- čaniku 12 i koja se oslanja uz dva zupca zupčanika 55'. Za vreme neke prestupne godine kri¬ va površina 60 prekriva jedan deo oslon¬ ca 48 (pokretački oslonac za mesec feb¬ ruar) tako da kada bubanj za mesece do- de u položaj za februar, onda ta kriva po¬ vršina sprečava pomeračku kvaku 27 da dopre do dna oslonca 48 pa ona upada u oslonac 50 na sektoru 18 (sl. 24) umesto u oslonac 51, kao kod običnih godina. Ta¬ da se zupčanik 19 okrene za 2/30 obrtaja umesto za 3/30 pa če mehanizam za pome- ranje meseci biti tek onda Slobodan pošto se u otvoru pojavi datum 29 (sl. 25). Kada nastane pomeranje na mesec mart, onda sektor 18 pri svom vračanju u prvobitni položaj treba da prede za 1/3 kreču put pa zbog toga taj sektor pomera zupčanik 6 pomoču planetnog kolesja samo za 2/3 njegovog kretanja u običnoj godini. Zbog toga se datum pomera za dva dana ume¬ sto za tri. Zatim se ponavlja isti tok kao za vreme obične godine. Pomeranje desetica i stotina broja godine vrši se na isti način, kao pomeranje desetica datuma pretpodtavljajuči da su bubnjevi koji pokazuju broj godine iz¬ vedeni kao deseterougaonici. Jasno je da postoji medusobno dej¬ stvo izmedu pomeranja zupčanika za da¬ tume i registarnog zupčanika 19 koji sa- činjava spoljašnje kolo u planetnom koles¬ ju. Zupčanici za pomeranje datuma i regi- starni zupčanik su ukočeni protiv okre- tanja u suprotnom smislu, tako da pome¬ ranje sektora 18 u jednom smislu izaziva pomeranje registarnog zupčanika, a po¬ meranje tog sektora u drugom smislu iza¬ ziva pomeranje zupčanika za datum. Kada treba da se izvrši pomeranje na neki mesec sa 31 danom od nekog mese¬ ca sa man jim brojem dana, onda se izvodi dvostruko pomeranje bubnjeva za datum najpre za vreme pokretanja kraka 28 po¬ moču planetnog kolesja, tada se bubanj za jedinice sa 8 ili 9 ili 0 pomera na 1 zatim za vreme vračanja kraka 28 pomera se bu¬ banj desetica za jedan stepen, naime sa 3 na 0, medutim bubanj jedinica ostaje na 1, Kod svih drugih dana pokreču se bub¬ njevi za datum samo pri vračanju kraka 28. Konstrukcija ove naprave zasniva se na pretpostavci da kod nosača datuma u- vek ispred i iza nekog meseca sa manje od 31 dan dolazi jedan mesec sa 31 danom t. j. da dva kratka meseca nikada ne slede jedan za drugim. Takav je slučaj kod Gre- gotijanskog i Julijanskog kalendara. Magnet za okretanje osovine 2 nije nikakav važan element ovog pronalaska pa se može zameniti kakvim bilo drugim električnim ili mehaničkim elementom ko¬ ji daje osovini impuls okretanja za 1/7 o- brtaja protiv dejstva neke povratne op- ruge. Patentni zahtevi: 1) Mehanički kalendar u kom meha¬ nizmi koji su pod uticajem spoljašnjih im- pulsa periodično pomeraju nosače za ime¬ na dana nedelje, brojke datuma, imena meseci i brojevi godina a razne brojeve dana u mesecu uzima u obzir diferencial¬ ni mehanizam koji radi zajedno sa meha¬ nizmom za pomeranje datuma i sa meha¬ nizmom za pomeranje meseci, naznačen time, što se diferencijalni mehanizam (6, 17, 19) na početku svakog meseca koji ima manje od 31 dan podešava u položaj koji odgovara broju dana tog meseca da bi se u tom položaju ukočio a na kraju meseca oslobodio pa se nosač (4) datuma može pomeriti za toliko dana za koliko je taj mesec krači od 31 dana. 2) Kalendar prema zahtevu 1, nazna¬ čen time, što planetni zupčanik (17) pla- netnog kolesja (6, 17, 19) pokreče meha- nizam za pomeranje meseci i za vreme tog pokretanja ukočen je centralni zupča¬ nik (6) koji je spojen sa nosačem (4) da¬ tuma a time se spoljašnji zupčanik (19) pokreče protiv dejstva oprugi za toliko stepeni koliko odgovara broju dana koji treba da se dodaju na kraju meseca. 3) Kalendar prema zahtevu 2, nazna¬ čen time, što je planetni zupčanik (17) postavljen na nekom pomeračkom sekto- ru (18) iii sličnom koji leži koaksijalno sa nosačem (4) datuma pa se pomoču meha¬ nizma (27) za pomeranje meseci može o- kretati protiv dejstva oprugi. 4) Kalendar prema zahtevu 3, kod kog se nosači sastoje od izvesnog broja cilin¬ dričnih bubnjeva koji su postavljeni na za- jedničkoj osovini (2) kojajse okreče tamo i ovamo i svoje kretanja dobijaju od te osovine, naznačen time, što se diferenci- jalni mehanizam sastoji od planetnog ko¬ lesja (6, 17, 19) čiji je centralni zupčanik (6) postavljen na toj osovini (2) pa je spo¬ jen sa bubnjem (4) za jedinice datuma dok se spoljašnji zupčanik (registarni zupčanik 19) takode može slobodno okretati na o- sovini (2) pa je za pomeranje meseci snab- deven osloncem (45) za kontrolnu kvaku (22) koja je postavljena izmedu pomerač- kog zupčanika (12) bubnja (11) za mese¬ ce i kvake (27) koja pokreče taj pomera- ki zupčanik (12) pri čemu kontrolnu kvaku (22 pokreče pomoču poluge (24) čaura (21) koja je postavljena uporedno sa o- sovinom (2) a Slobodan kraj te poluge (24) leži u putanji kretanja šiljka (25, 26) na zupčaniku (8) za pomeranje bubnja (7) za desetice datuma pri torne imaju planetni zupčanici (6, 19, 17) prenos 1:1:3 tako da registarni zupčanik (19) pravi jedan obrtaj na tri obrtaja bubnja (4) za jedinice datuma. 5) Kalendar prema zahtevu 4, u kom se zupčanik (8) za pomeranje bubnja (4) jedinica pokreču pomoču zajedničke po- kretačke kvake, naznačen, naznačen time, :što ta kvaka (35) ima krak (42) koji zah¬ vala na obimu poineračkog zupčanika (5) a koji pri pomeranju datuma od 0 na 1 iz- diže šil jak (40) na zupčaniku (5) pri čemu je oslonac (41) za datum 1 na zupčaniku (5) viši od oslonca (43) na zupčaniku (8) za pomeranje desetica tako da kad se porne- ra datum od 30 na 31 može kvaka (35) klizati preko oslonca (43) zupčanika (8) za pomeranje desetica. 6) Kalendar prema zahtevu 5, nazna¬ čen time, što obim zupčanika (5) za jedi¬ nice izmedu oslonaca (41, 44) za datume 1 i 2 leži dublje (ima manji radius) nego os¬ lonac (43) zupčanika (8) za desetice tako da kada se prelazi od datuma 31 na 1. na- rednog meseca onda se pomera bubanj (7) za desetice ali ne bubanj (4) za jedinice datuma. 7) Kalendar prema zahtevu 4, nazna¬ čen kvačilom (36, 37, 38) na bubnju (4) za jedinice datuma koje pri svakom obr- taju bubnja (4) za jedinice okreče bubanj (7) za desetice za 1/10 obrtaja a osim to¬ ga bubanj (7) za desetice ima osmougao- ni obim pa neka opruga (39) dovršava to pomeranje od Strane kvačila tako da se bubanj (7) za desetice okreče za 1/8 obrta¬ ja umesto za 1/10 obrtaja. 8) Kalendar prema zahtevu 4, nazna¬ čen time, što je na zupčaniku (12) koji je spojen sa bubnjem (11) za mesece nameš- ten dvostruki zupčanik (55’, 57) koji dej- stvuje zajedno sa zupčanikom (16) koji je spojen sa bubnjem (15) koji pokazuje jedinice broja godine i što neki odbojac (šiljak 56), pričvrščen na stalnom zidu, pri svakom potpunom obrtaju nosača (11) meseci, pomakne nosač godine za jednu je- dinicu. 9) Kalendar prema zahtevu 1, nazna¬ čen time, što je sa zupčanikom (55’, 57) čvrsto spojen krivi kotur (59) čija kriva (60) za vreme 1/4 obrtaja prekriva oslonac (48) za februar na zupčaniku (12) a time kvaka (27) za vreme prestupnih godina zahvata u oslonac (50) na pomeračkom sektoru (18) umesto u oslonac (51) za nor¬ malne godine tako da se registarni zup¬ čanik (19) pomakne za 2/30 obrtaja umes¬ to za 3/30 obrtaja pa se tako pomeranje sa februara na mart oslobada tek pošto se pojavi datum 29. ny ¥0 d c> t vi v# * jan. maH: ? 1C 9 „ » " V. ' / 9 _t 1' >* Q_ r 4 " I M 1 ■ Ad patbr.12904 : s. f ; ':v -fipp, v s-’ . .; ■■■ „* . 1 . '• ■ •li-.-vr- ■.% A