COKOLvJ M aм Јс 's^ova'a tolike naše dobro t ve'*kane' Pa da i mi, za sve hvali Posedujemo, imamo da za-1110 831110 i jedino vežbaonici! Tako govorahu naši stari prednjači, a tako i mi sada govorimo! šta vidimo s druge strane? Šta sada govore ti naši bivši učitelji? Šta oni rade? Otudiše se od vežbaoniće! Vežbaonica je sada poslednja! Za vežbaonicu ne samo da ne mare, nego su, kao e-ventualni „odlučujuči” na sednicama društvenih! i župskih uprava, veoma škr-ti prema onoj, kojoj duguju sve. Tada je sve preče od vežbaonice! Hočemo Ii i mi biti takvi, hoče.n»> li i mi govoriti i raditi tako? Držim da nebismo smeli! Braoo i sestre! Vratimo se vežbaonici, ona nas je održala do sada, pa če nas održati i u buduče! Ivan P. Scdlaček. Bračo i sestre, Nedavno smo radosno i oduševljeno , proslavili 20-godišnjicu narodnog uje-dinjenja i stvaranja Jugoslavije. -U ovoj godini navršavaju se dve decenije od ujedinjenja ranijih pokrajinskih sokolskih saveza u jedirislveno jugoslovensko Sokolstvo slobodne države. J.dan narod, jedna država i jedno Sokolstvo, bio je oduvek sokolski id.al, još u davna predratna vremena, i krajnji cilj sokolskog života i rada. Predratno So,-kolstvo bilo je širakogrudi nosilac ovili najplemenitijih naclona.iiih tež lji i bo-rac za njihovo oslvareuje. Posleratno jugoslovensko Sokols.vo nastavilo je svoj rad u najlepšim tradicijama pred-ratnog Sokolstva, u imajuči iz srpskog, hrvatskog i siovcnačl« g s kolstva sve što je u njima bilo najbolje. Veliko je i značajno delo koje je izvršilo jugoslovensko Sokolstvo za dve poslednje decenije. Posle državnog ujedinjenja, trebalo je pos.iči p )tpuno duhovno narodno jedinstvo. U radu na tome delu, jugoslovensko Sokolstvo na-lazi svoj najviši i najglavi:iji zadatak jer državno jedinstvo d »biva svoju pu-nu vrednost tek sa duhovnim jedin-stvom naroda. Cesto s:no u svome puiu naiazili na raznovrsne i velike prepreke. Trebalo je boriti se ša zabludania prošlosti, razbijati predrasnde i nepo-verenja, širiti ljubav i u. ajamno pove-renje. Razlike koje su postojale iz-medu naših plemena, uslovljene raz-ličitim istorijskim, poliiičlcim, kul urnimi i verskim uticajinia, kojima su bili izloženi pojedini delovi našega nar .da, trebalo je uklanjati i ujcilnačava-.L. I ma koliko da nam je bila topla želja da se to izvede što br7l_‘ i potpunije, l.ili smo od uve;; svesni da se pofpuno stapanje u jedinstveu narod može poslići samo postepeno i sa največom i.trajnošču i strpljivošču. Naš put bio je siv k prav. Duboko verujemo da je i jedino s ravan, jer nas na njega u; ujuju samo ljubav prema celokupn mi jugoslovenskom narodu i interesi državne zajednice, koja pruža veii';e mogučn.;s;i za svestrani napredak svyu de,o a na-šeg naroda. Bili smo uvek svesni da ćemo samo složni i tesno povezani moči da se odupremo s ima opasnos i-imai, i da se održino i isp mi u mrdu-narodnoj utakmici, sadaš;i:ic2 i sutrrš-njice. Nepokolebl-ivo verujemo u konačnu pobedu svojih ideala i uvtrenja. Venu i strpljenje nečemo ni’:ada izgubiti, jer znamo da je duhovno jedinstvo i kod drugih večih naroda prolazilo kroz iste teškoče, pa je ipak ostvareno. Duboko verujemo da se to jedinstvo ničim neče moči tako brzo i temeljno ostvariti, kao kullurno-vaspifnim radom Sokolstva i njegc.vim metedama: n ga-vanjem duha pravdi; i s’o! ode, širin m shvatanja, vers^om tolerancijom i tež-njom za sociialnom pravdom. Naša je sveta dužnost da se borimo za svoje ideale. Naročito u trenutcima kada iz-gleda da sve društvene struje idu pro-tiv jedne ideje, na onima je koji su snažni, svesni, borbeni i idealni, da uporno stoje na braniku te ideje! Uskoro če sve naše sokolske jedi-nice održati svoje godišn-e skupštlne. ■ Tu je prilika da se kritički rasmotri rad u prošloj godini i da se složno donese plan za rad u idučoj godini. To je prilika i mesto gde se sva-kome članu naše organizacije daje mo-gučnost i pravo da izreče svoj sud i kaže svoje mišljenje. Tu s:no svi jed-naki, sa istim pravima. U izboru naših uprava dolazi do izražaja рапц sokol- ska demo’ ralija. Izaberite, se,tre i bračo, u svoje uprave one medu vama koji uživaju vaše najveće poveren^e. Ali vodstvu koje ste iza'rali svojom voljom, pružite punu potporu i pcmoč u radu! Dužnost je sviju nas da brižljivo čuvamo autoritet onih koje smo svojim poverenjem postavili na časne ali te-škei i pune odgovornosti položaje. To je naša dužnost ne prema ličnostima koje se nalaze u sokolskom vočstvu, več prema funkcijama koje oni nose i prema ugledu i interesu celokupnog Sokolstva. Zbog prilika u kojima se danas na-lazimo i radi važnih zadataka koje i-mamo da izvršimo, više no ikada potrebno je očuvati punu disciplinu u našim redovima i neokrnjen autoritet sokolskog vočstva. Samo tako čemo moči sačuvati naš ugled i steči poštovanje i izvan naših redova, pa i kod naših protivnika. Snaga jednoga poVreta i jedne organizacije ne zavisi samo od broja, več od s\esti, discipline, oduševljenja, borbenosti i spremnosti za žrtvu njegovih -pripadnika. Vremena su teš'Va i ozbiljna. U tre-čoj godini sokolske Petrove petoletke očekuje nas veliki rad. Samo konceutra-cijom svili sokolskih snaga, udruženim naporom i savesniiii ispunjenjein duž-nosti, možemo uspešno izvršiti svoj zadatak i doči do pune pobede naših ideala. Želeči u Novoj godini svima sokolskim jedinicama najlepši uspeh u nji-hovom radu za dobro Kralja, Naroda i otadž ine, Uprava Saveza šdje svoj braci i sestrama, n ar alta ja i deci, naj-toplije bratske pozdrave! Zdravo! Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije, U flovensftog Sokolstva Prilike Sokolstva u Slovačkoj „Lidove Noviny” donose dopis iz Zi-line, u Slovačkoj, koji je veoma karakterističen za način, како se u Slovačkoj likvidiraju Sokolska društva. Dopis kaže : „U ponedeljak je sokolana u Žilini bila zvanično predata u ruke Nlinkine garde. Celokupno članstvo Sokola sakupilo se toga dana da prisu-stvuje poslednjoj sodnici, koju vlada, medutim, nije dozvolila. Jedino što je bilo dozvoljeno članstvu, to je da se, u prisustvu pretstavnika Hiinkine garde, rastane sa Sokolanom. Starešina Sokola, Dr. Lazenjski, održao je govor u koje-mu je pozvao sve da ustraju pri sokol-skoj misli, i molio prisutne Slovake i Čehe, članove Sokola, da nastave živeti u majam noj saradnji i braiskoj ljubavi. Utvrdio je, da društvo broji 638 članova, i da su, od proglašenja slovačke autonomije do toga- dana, samo jedan član i 3 članice istupile iz društva. Ta vernost sokolskoj misli neka služi članstvu kao uzor za daljnje držanje. Na koncu je otpevana državna himna i slovačka himna „Hej Slovaci". Čim je to dovršeno, ušao je u salu odred Hiinkine garde, a na zgradi je izvešena autonomistička zastava. Sve je izvedeno u miru, na što su se šaučesnici razišli svojim kučama, sa različitim osečajima u srcu”. Ukrajinsko gibanje i glasovi o stvaranju ukrajinske države Autonomija Potkarpaiske Rusije izaz-vala je, kao što je poznato, vrlo jako gibanje medu Ukrajincima u Po'jskoj, a kao što se čini, i medu Ukrajincima u Sovjetskoj Rusiji. Govori se i 0 tome da hi autonornna Potkarpatska Rusija trebala da posluži kao jezgro za stvaranje buduče Velike Ukrajine, koja bi se sastojala i' ukrajinskih ze-malja današnje čehoslovačke Republike, pa zatim Poljske i Sovjetske Rusije. Na taj način bi trebala da se stvori jedna nova slovenska država, za koju se čak u poslednje -vreme pro-nela vest, da bi na čelo trebao da joj dođe ruski veliki knez, Vladimir. - U svim ti.n vesti na, o stvaranju Velike Ukrajine, ima nesumnjivo još mnogo preuranjenog/ i preuveličancg; u pivom redu zato, što ni Poljska ni Sovjetska Rusija neče na la:.i način pristali da olstupe terilorije koje im pri-padaju. Istina je, doduše', da se iz Berlina sa simpatijom gleda na ukrajinsko gibanje te da su raniji nemač-ki planovi i programi imali u vidu stvaranje jedne ukrajinske države, pod nemački.u protektoratom; da (i planovi i danas nalaze potporu u potrebi demografskih i ekonomskih interesa Ne-mačke na Istoku; ali je isto iako istina da se problem Ukrajine ne može postaviti na isti način, kao problem sudetskih Neinaca; prvo zato što se je u toni slučaju Nemačka zalagala za svoje sunarodnjake, protiv jedne jedine, 1 to mnogo slabije države, dok sa ovde radi o jednom posve različitom narodu čiji problem bi trebalo postaviti proti, tri države, od kojili su dve pri-lično jake. Ako, dakle, stvaranje Velike Ukrajine i aije tako blisko, kao što bi to izgledalo, ukrajinsko pitance je otvore-no a največoj meri, ne samo stvara-njem antonomnc Potkarpatske Rusije, Jiego i imeirorandumom ukrajinskih poslanika u poljskom sajeru, k o j i su za teritorije nastanjene od Ukrajinaca za-tražiii punu autonomiju, sličnu onoj što ju je dobila Potkarpatska Rusija. Prema toni memorandumu, ta autonomija bi trebala da se protegne na osam poljskih pokrajina, što znači na trečinu zemljišta sadašnje poljske države, koje zemljište broji oko 9 milijuna Stanovnika. Ukrajinci tvrde naime, da na toni zemljištu živi 7 jmilijuna Ukrajinaca, dok ih poljska statistika pri/naje samo če-tiri i po milijuna. Po veri se ti U-krajinci razlikuju takoder od Poljaka jer su Poljaci svi katolici, dok velika večina poljskih Ukrajinaca pripada uni-jats’:oj crkvi, sa staroslovenskim bogo-služenjem, za razliku od Ukrajinaca u Sovjetskoj Rusiji, koji pripadaju pra-voslavnoj crkvi. Što se tiče Ukrajinaca u Rusiji, sti-žu vesti da tse- i tamo zapaža gioanje za dobijanjem autonomije, ali da centralna vlast u Moskvi na svaki način nastoji da to gibanje uguši. U Pot-karpatskoj Rusiji koja je dobila autonomiju u čehoslovačkoj državi, nala-zi se sada na viasti ukrajinska struja, ali su s.e do nedavno u toj pokrajini biii premočniji pristalice ruske struje, koji su se osečali jednirn narodom sa Rusima i protiv ili se ukrajinskome separatizmu. Bivši prvi pretsednik vlade autonomne Potkarpaiske Rusije, Brodi, bio je takoder pristalima lus.e siru-je, pa je baš zato (kad je \idio, da če se, po želji Rajha, favorizovati u-krajinska struja!) pokušao da povede pregovore sa Madarirna, za pripojenje ' Potkarpatske Rusije Madarskoj. lime bi svoju zemlju bio izručio na milost i nemi.ost Madarirna, koji bi Ruse ma-darizirali isto tako kao i Ukrajince; ali to najbolje dokazuje, koliki su interesi u sukobu kod pitanja o stvaranju Velike Ukrajine. Ni Gehoslovačka Republika, koja želi svakako da Potkar-patsku Rusiju sačuva sebi, makar i pod vočstvom ukrajinske struje, ne bi mogla laka srca da primi otcepljenje te zemlje; dok bi je Poljska radije videla u rukama Madara, nego da pot-porom Rajha, pos.uži kao ishodište za nove zahteve Ukrajinaca prema njoj. Na taj način se dogodilo, da je čeho-slovačka vlada u Pragu morala ovih dana da sasiuša protest Varšave i Moskve protiv iredentisiičke propagande medu Ukrajincima, koja se vrši na zemljištu čehoslovačke, ma koliko da sama na toj propagandi nema nikakvog na-ročitog interesa. Skupšiina župe Celje Pišu nam iz Celja: Dana 18 decembra o-držana je glavna godišnja skupština Sokolske župe Celje, na kojoj je bilo prisutno i zastupljeno 40 jedinica, od 58 jedinica, što ih broji župa. Dan ranije održan je pouzdani sastanak delegata, na kome su uzeli učeš-ča i pretstavnici još nekih jedinica, koji su medutim na dan skupštine morali otputo-vati. Skupština je protekla u najlepšem-raspo-loženju, tako da je dobila svečani manife-stacioni karakter, jer su -svi predloži bili primljeni jednoglasno i sve odluke donesene u bratskom sporazumu. Skupštini je pret-sedao starešina župe, br. Jože Smertnik, a kao delegat Saveza SKJ, nčestvovao je Dr. Mihajlo Vukobradovič, starešina župe Bjelovar. Brat Vukobradovič je u ime Saveza pozdravio skupštinu, podvlačeči koliko je zadovoljen odazivom jedinica i bratskom atmosferam koja na skupštini vlada. Doneti su vrlo važni zaključci za dalji rad Sokolstva na teritoriji župe, naročito u telo-vežbačkom, prosvetnom i narodno-odbram-benom pravcu. Na' koncu je jednodušno pri-hvačena rezolucija u kojoj se ističe privrženost Sokolstva narodnom jedinstvu te ve-likoj i snažnoj Jugoslaviji, zatim ljubav i oda-nost prema Kralju i Dinastiji i podvlači se da, uprkos datih obečanja, nisu do sada bile reparlrane krivice koje su nanesene pojedi-nim sokolskim radnicima, uzornim rodoiju-bima. U rezoluciji -se spominje i žaljenje, što je jedan takav istaknuti sokolski rad-nik, kao što je brat Hajušek, bio preme-šten iz područja župe Celje, što pretstavfja veliku štetu za sokolsku i nacionalnu inisao. Na koncu se spominje i to, da sokolski rad župe Celje uije naišao ni na kakvu potporu sa Strane viasti u Dravskoj banovini. Izabrana je ponovo stara uprava, sa bratom Jože Smertnikoin' na čelu, i burno pozdravljena, • Gdašiijanje pošte Savszu SKJ i sokolskim listovima Save/ SKJ. upuiio je svima bratskim župama, društvimia i četama, okružnicu, u kojoi kaže: Reorgani-adjom poštarske službe u Beogradu uka/ala se potreba, da se, radi nesmetan.jeg i l ržeg dostavljanja poštanskih poši.jaka Saveznoj Upravi, na svakoj poiiljci dade oznaka: PG-STANSKI FAH I r. 312, dok druga na znaka adrese (ulica i broj) nije potrebna. Na taj način če Savezu namenjene poši.j':e sti ati mnogo bržs i ranije nego li do sada, pa če to ubrzati i poslovanje Save'a, a župe i jcdinice če trže dobijall odgovore. Savezna Uprava mo.i sve brals e je-dinice da ovo sinatraju vrlo važnim i da prema tome postupe. * Uredništvo i administracija „Sokcl-skog glasnika”, jednako kao i nove savezne revije „Soko”, moli takoder sve bratske župe, društva i čete, kao i sve pojedince i saradnike sokolskih listova, da sve svoje pošiljke, koje tim listovima upufuju, adresiraju uvek sa naznakom: Beograd, — Poslanski fah i r. 342, bez poirebe da na-iznače i ime ulice. To je naro;ito važ.mo za, sokolsku štampu, jer je dosadašnjim upučivanjem pošte na Savez S.vJ, iii na adresu li-stova, ali bez naznake poštanskog faha, pošta sti/ala sa znatni n zadocnjenjem, što je za novinarski rad od vrlo velike štete. Novom naznakom poštanskog faha, pošta če stua.i mnogo brže i tako če sokolske novine moči ranije da do-biju poslate itn članke L vesti. Miško Jovanovič i Sokolstvo Sa željom da ovo nekoliko pisarna posluži kao prilog istoriji predratuog srpskog sokolstva u Bosni i Hercegovini, u kojoj je pok. br. Miško Jovanovič, kao starešina "Srpskog sokola” u Tu’jli i nadzornik posavsko-podrinjskog okruga Srpske sokolske župe bosan-sko-hercegovačke, odigrao veliku ulogu, objavljujem ih hronološkim redom, bez ikakve izmene u tekstu:*) 1 Bratskoj Srpskoj Sokolskoj župi Bosansko-Hercegovaškoj u Sarajevo Na vaše br. pitanje od 16 ov. in j. odgovaram, da ču sudjelovati na 11 hrv. svesokolskom Sletu u Zagrebu, dočim na srp. hercegovačkoine u Tre-binjti neču moči sudjelovati, prema tome nemogu ni Župnoj sjednici sudjelovati. U slučaju ako se bude sjednica održavala, mene če zaslupati na isioj voda Župe br. Stevo 2akula. Miško Jovanavić, s. r. II Tuzla 9 Avgusta 1911 Draga bračo! Prilikom održavanja II. herc. srp. so- *) Pisma su pisana čirilicom, a datumi u njima su po staroin kalen-daru. (Pisac). kol. Sleta u Trebinju, pozdravi ) sani ovaj Slet uime nas posavsko-podrinjskih srp. Sokolova, telegrafski ovijem rije-čiina: Sakupljenoj brači pod barjakom srpskog sokloLstva i misli, želimo u pjeha u' pleinenito:n radu,du'umi učestvujeriio u današnjem slavlju, sekundirajuči sa tih (e) Sav^ i brze Drine brači u kršne vrletine: Hercegovci i Bosanci, sokolovi sivi: Zdravo. Posavsko-podrinjski Srpski Sokolovi Zdravo! Miško P. Jovanovič, s. r. III Srpskoj Sokolskoj Župi u Sarajevu Na dopis koji ste uputili Sokolima, da vam se javi (pošaije) spisak onih Sokolova, koji su priložili za „Crveni Krst”, javljam br. Župi, da sam ja, kao nadzornik okruga, u svoje vrjeme,. po-zvao sve Sokole u mojemu okrugu, da medusobno sa'.upe priloge. Ovome su se odazvali Sokoli iz: Tuzle, Brčkog, Zvornika, Bratunca, Doboja, Koprivne, Gračanice i Purašiča, i sakupljeno je u svemu 1606 kruna. Ovu svotu sam poslao srp. centr. Banci u Sarajevu, kao prilog: Srpskih Sokolova i Sokolica posavsko-podrinjskog Okruga. Ovo je držim dovoljno, i nije poe trebno detaljniji (poimenički) spisak. Tuzla 9/ХП 912 Ališko P. Jovanovič, s. r. IV Srpskoj Sokolskoj žypi bosfansko-hercehovačkoj Sarajevo U nedelju dne 27 ov. mj., kao nadzornik Okruga pohodio sam br. Srpski Soko u Srebrnici. U Srebrniču sam prispio ok(o) 3h po podile, sa Sokolima vježbao, te poslije vježbe u prostorijama tamošnje srpske čitaoni-ce sa odborom pregledao društvenu arhivu i knjige, pora/govorio se o sokolskim stvarima, oprtistio se sa Sokolima i otišao da spavam. Nakon što sam legao (oko 7 č.) došao je jedan policaj i po/.vao me da se kod kotarskog predstojnika prijavim. Nišam bteo otiči, nego sam mu tlao moju kartu i ponudio pasoš. Poslije kratkoga vremena, došla je žandarska patrola, digla me i' kreveta i otjerala u Kotarski ured. Kotarski pretstojnik g. Deftedarovič uzeo je moj ispit na zapisnik, zašto sani u Srebrniču došao, zabranio mi je daljne putovanje u svrlui obilaže-nja Sokolav i naredio mi je, da imadem najkasnije za 1 sat iz Srebrenice otpu-tovati za Tuz.lu. Odupirao sani se toj odluci da ne idem noču, jer je bilo vrlo ladno i gusta pomrčina. Na to mi je žandarska patrola pripretila, da imadem od-mah otputovali, ili če me zalvoriti. Na-ravslci da nišam htio da padam žaudar-inima šaka, neg« sam oko 10 h noču iz Srebrenice preko Zvornika u Tuzlu otputovao. Za telesno vaspitanje naših žena! Sestra E. Skalarjeva podnela je na sednici Izvršnog Odbora SKJ, opširan referat o telesnom vaspitanju žena, iz Log a donosimo ovaj zanimljivi za-ključak i predlog: Posmatrajuči tel. vaspiianje ž^na u našoj zemlji, čove'.ć iiiora doči do zaključka da je sve to premalo, šta se do sada radilo. Nužno je da na telesnom vaspitanju že ;a saraduju, ne samo organizacije privatne inicijative, koje se bave telesnim vaspitanjem, nego i državne viasti. (iodine 1933 bio je proglašen Zakon o tel. vaspitanju, koji u pogledu tel. vasp. ženske omladine sadrži jedrno to, da se u /odi obavezna nastava tel. vaspitanja za svu mušku i žersku omladinu Kralj. Jugoslavije, u svim školama. To je vrlo malo i još se ne izvodi svuda, tako kako treba. Bez sunmje je žena važan činitelj u odgoju naroda. Deca su prepuštena sasvim njoj, da ih uzgaja, a veči deo omladine sve do 1-1 godina, pa i dalje. Tko hoče vaspitavati druge, treba da je sam vaspitan. Zato treoa da se polaže više.pažnje na teles.io vaspitanje ženske omladine, koja ima, kad doraste, važnu zadaču: da vaspitava buduče generacije. Trebalo bi da se Zakon o tel. vaspitanju protegne i na ženskti omladinu van škola, do navršene 21 godine-Razume se, da bi se moralo tel. vaspitanje vršiti na način, koji je primeran ženskoj naravi. Svrha je ista kao kod muške omladine: Treba i kod žene razvijati na-cionalnu svest, jer je duhovno raspolo-ženje celog naroda (i žene!) jako važno za odbranu' naroda. Saradnja žene u odbrani je potrebna več obzirom na to, što žena mora u modemom ratu sama čuvati -svoju glavu i glavu s.oje dece. . Da bi se Zakon o tel. vaspitanju mogao protegnuti i na žensku o. la-dinu van škola, treba da se odmah počnu pripreme za to; a u prvom redu da se spremaju ženske nastavai-ce za telesno vaspitanje. Obzirom na to, da se u jednog' diš-njem težaju tel. vaspitanje u Beogradu (priredivač Min. fiz. vasp. nar.) ла-laze samo muškarci, predlažem da delegacija Saveza SKJ zamoli g. M ni-stra za fiz. vasp. nar., da se u budaćoj školskoj godini pr ima ju u taj tečaj i žene, koje imaju potre ne kvalifikacije* Predavanja bi bila zajednička za n u ke i ženske, a praktične vežic odvojene. Elza Skalarjeva načelnica Sa.e.:a SKJ Izveštavam br. Župu o ovo.ne, i na-pominjem, da mi je prije nekoliko dana ovdašnji okružni predstojnik, g. Baron rekao, da čc o:i /aoraniti okružne nadzornike, jer po pravilima ne postoje, i ako sam mu ja napornemu) žnpska pravila. Ja mislim da je on i ovo moje protjeranje iz Srebrenice naredio. Ja imadem još nekoja društva u okrugu da obidem, te molim br. Župu, da nii na osnovu naših župskih pravila kod zemaljske vlade izradi da mogu п t'1 svrhu običi Sokole.*) Zdravo! Tuzla 29 januara 913. Miško P. Jovanovič, s. r. V Srpskoj Sokolskoj Župi. u Sarajevu. Izvještavam br. župu, da su izasla-nici br. društava iz Tuzle, Puračiča, Doboja, Dervente, Modriče, CJračanice, Kožuha, Vranjaka i Koprivne, od:žali u Kožuhama u nedeiju 10 ov. mj. sastanak, na kome su se sporazu.ujeli, da održe svoj sokolski slet u Kožuhama na treči dan sv. Duhova o. g-a sa ovim programom: 1. Zajednička slobod. vježba, koju če. konbinovati prednica srp. Sokola Tuzle. *) Pozivajuči se na § 21 župskil' pravila koje je odobrila Zemaljska vla-da, Srpska sokolska župa bosansko-ИсГ' cegovačka uložila je povodom ovoga slučaja pismenu žalbu kod Zemalj-4;;C vlade. (Pisac). Pravilnik za polaganje ispita članova SKJ za skraćeni rok u vojsci Načelništvo Saveza SKJ uputilo je svima bratskim župama, društvima i četama, o-kružnicu, u kojoj kaže da je osnova pri stvaranju Sokolstva bila iskustvom stečena istina, da je „u zdravom telu zdrav duh”, a konačni cilj svako.tr telesnog obrazovanja da je odbrana svoje rodene grude i svoje države. Imajuči to u vidu, predvideno je zakonom da se sokolima vojnicima škrati rok služenja-u kadru za 3 meseca, odnosno 45 dana. Da bi se opravdala ova zakonska olak-šica, nije dovoljna samo okretnost i snaga nego i znanje, koje se traži od svakog Vojnika, kao borca i sokola, da lakše izvrši do-biveni zadatak. Da bi se sokoli, buduči vojnici, isticali znanjem i spremom, koju su do sada' tek u kadru sticali;. i da bi pomenutu zakonski! olakšicu dobijali samo oni koji to zaista zaslužuju, potrebno je da članovi sokola u svojim jedinicama sprovedu izvesne, t. zv. predvojničke vežbe. Da bi SSK.) mogao u punom uverenju da prosiedi molbe brače za skračeni rok, polagate svi oni članovi koji žele da se po-služe tom zakonskom olakšicom, ispit iz predmeta po pravilniku, koji glasi: PRAVILNIK . Za polaganje ispita članova SSKJ. kandidata za poviasticu skračenog kadrovskog roka, kod ‘obaveznog služenja u vojsci Član 1. Da’ bi se postjgla Sto veča svestrana spre-ma sokola-vojnika koji dolaze na otsluže-nje kadrovskog roka, propisuje se ispit za sve članove SSKJ koji' reflektiraju na skra-čenje kadrovskog roka. Član 2. Ispit se polaže pred župskim' povereni-štvom, koje sastavlja načelništvo župe. Is-Pitna komisija se sastoji iz.I člana načelni-štva župe i potrebnog broja članova struč-nog odbora župe. Ispit se održava u vremenu, koje odredi' načelništvo župe. Svaki kandidat za skračeni rok polagače ispit u toku jedne godine pre stupanja u kadar. Član 3. Pravo na polaganje ovoga ispita ima svaki član Saveža SKJ u saglasnosti sa čl. 42 i 49 Zakona o ustrojstvu Vojske i' Mornarice, nadopunjenim naredenjem g. Ministra vojske i mornarice D. br. 689 od 22-1-1934 sod. (Okružnica SSKJ. br. 10 od 12-11-1934). Član 4. Ispit se deli na usmeni, pismeni i praktični. U pismenom delu ispita (tema iz narodne ■štorije ili diktat) kandidat treba da dokaže Pismenost. U praktičnom delu treba da se dokaže iz-vesna telesna sposobnost, te kandidat treba savladati ove vežbe: 1 trčanje na 100 m — 16 sek., 2 10 zgibova u visu (na vratilu, krugo-vima, ljestvama ili,gredi), 3 skok u daljinu — 350 cm, 4 trčanje 1.500 m — 7 minuta, 5 bacanje bombe (model Kragujevac) u cilj na 25 m. (cilj je pravougaonik 3:2 m u sredini vidna meta). Ispit iz specijalnih predmeta (usmeno i praktično). Jedinačna Obuka: Osnovni stavovi bez oružja: „mirno”, „na mestu voljno”, „voljno”. Osnovni stavovi sa oružjem: stav klečeči, stav ležeči, mirno, o desno rame, k nozi, gotovo. Kretanje običnim i trčečim korakom i trkom i prelaz iz jedne brzine u drugu. Okretanje na mestu i u kretanju: — na desno — na levo — poludesno — polulevo i — na levo krug. Punjenje i pražnjene puške. Pozdravljanje sa i bez oružja pojedince. Desetična obuka: pojam desetine, podela i razbroj. Vrsta, razvijeni front, kolona po jedan,* prosti i dvojni redovi. Ravnanje na mestu. Kretanje. Okretanje na mestu i u kretanju. Zahodenje i zbor. Opis glavnih delova puške, prema torne kojom puškom raspolaže društvo — četa. Opšti pojam o čuvanju i čiščenju puške i municije. Važnost i zadatak nastave za gadanje. Obuka u nišanjenju. Obuka u okidanju. Sjedinjena obuka u nišanjenju i okidanju. Obuka o pomeranju nišanske tačke. Škoi-ska gadanja. Iznalaženje otstojanja. Izvo-denje nagradnih gadanja. Poznavanje pribora za gadanje i meta. Orijentacija u prirodi. Stražarska služba, patrolna služba, izvidanje. Sprerna i priprava za maršovanje: obuča, odeča, piče, jelo, sunčanica. Red i disciplina na maršu. Opis i upotreba maske za zaštitu od bojnih otrova u koliko sa istim jedinica raspolaže. Član 5. Za položeni ispit župska načelništva izda-če kandidatu Uverenje po utvrdenom obras-cu, koje če kandidat priložiti molbi za skra-čenje vojnOg roka, koju upučuje Ministar-stvu vojske i mornarice putem svojeg društva, čete, preko župe Savezu. Bez uverenja o položenom ispitu neče SSKJ nijednu molbu proslediti. NOTE ZA PROSTE VEŽBE Note za proste vežbe za sve kategorije za godinu 1939, i klavirske i za duvačku mu-ziku dobiju se kod Jugoslovenske sokolske Matice u Ljubljani, sem za duvačku muziku za proste vežbe članova, koje se dobiju kod sokolske župe Sušak-Rijeka. Cena klavirskim notama kod Matice je 20.— din. po komadu. Smrt Karla Čapeka Baš na dan katoličkog Božiča preminilo je u Pragu, posle kratke bolesti, največi i najpoznatiji živuči književnik češki, Karel Čapek, čija su dela cenjena, ne samo kod svih slovenskih, nego i največih kulturnih naroda sveta. Roden g. 1890, u češkoj provinciji, kao sin lekara, Čapek se več od mladih godina posvetio publicistki i literaturi. Ma da je položio doktorat iz filozofije, živeo je iskijučivo od pera i sav se pre-dao stvaranju visokih umetničkih dela, propagiranju uzvišenih humanističkih i-deala, te izgrađivanju savremene češke misli i književnosti. U početka je pisao s';upa sa svojim bratom, Josipom Capekom, ali je br/o počeo samostalno da radi i več svojim prvim pripovet-kama i romanima „Falrlka apsol-itn> ga”, i „Krakatit”, stekao lepo ime. Mečlutim pravo značenje Čapekovo izbilo je na javu tek njegovom veli’com trilogijom romana: „Hordubal”, ,,Meteor” i „Običan život’’, kao i svet-skim uspehom njegove drame „R. U. R.” LJ tim romanina se naročito ispo-Ijila Čapekova filozofska oštrou:nnost, a teza im je relativnost svih pojava u životu, pa i same najstvarnije zbilje. Bogata uobraHija Čapekova naročito je došla do i/ražaja u romanu „Rat sa daždevnjacima”. Međutim, 'sva ta filozofija kod Čapeka nema nipošto samo apstraktni cilj, več je . u prvom redu posvečena srači i napretl u čovečanstva, po edi praivl; i is:in2 i stvaranju bo-Ijeg čoveka. Sudoina čovečanstva glavni je motiv svih Čapekovih dela, pa tako i drame „R. U. R.”, u kojoj je, beža-njem u utopiju, poka/.ao šta za čove-čanstvo znači neprestana mehanizacija i racionalizacija života i kako največi pronalasci i jr.atei ijalno blagostanje mora ju da dovedu do jalovosti i do u-ginuča, ako sve to ne bude prožeto toplinom osečaja i ljubavi. Ta visoka humanost i Ijubav za čoveka stradal-nika, očituje sej u njegovom poslednjem romanu, „Prva parta”, koji ma storski pri a uje život čeških rudara. Nežna se, da li je Čapek bo’.ji u svojim romaniaia, ili u svojim dramama, koje su prevedene na sve jaiice i koje su se davale na svim pozornicama sveta. On je inajstor u prikazivanju ž!vog govora ljudi, pa tome, kao i neobičnoj fantaziji i veštini u s .varanju scenske kompozicije, ima da zahvali za uspeh „Stvari Makiu’ju'os”, „lz života kuka-ca”, „Bela bolesii’’ i „Мајкг”, od ko-jih ove dve pos.ednje smiono zadiru u najvitalnije socijalne i medunarodne probleme današftjice. Čapek je napisao i čitav niz vrlo zanimljivih puiopisa te nekoliko filozofskih i esejističkih dela, od kojih su najpoznatiji „Razgovori sa Masarykom”. je opremljen i ilustrovan sa 40 odličnih slika. Prvi deo kalendara Pouka i zabava", o-buhvata u svojim člancima osvrt na dvade-setgodišnjicu stvaranja Jugoslavije, i bo-gatstvo njegove sadržine ogleda se najbolje u njegovim naslovima: 20 godina (1918 do 1928); — Poučan pogled u prošlost; — Graditelji Jugoslavije; — O Karadordu; — Borci za jugoslovensku misao; — O na-rodnom jedinstvu; — Knez Aleksandar Ka-radordevič; — Mučenici jugoslovenske misli; — Pozdrav u noči; — Petar I Veliki Osloboditelj— Dvajset let; - Junači; — Se-čanje na dobrovoljački život; — Oslobode-nje Medumurja; — Viteški Kralj Aleksandar Ujedinitelj; — U hramu srca našega; — Saveznici; — Zvestoba za zvestobo. Drugi deo donosi odabrane članke, koji prikazuju ovogodišnji X svesokolski slet u Pragu, kao i prošlost i sadašnjost bratskih slovenskih zemalja. Naglašena je i obnovljena je uspomena na Prvi decembar 1918 godine, kada je proglašeno naše državno ujedinjenje. Članci su sledeči: Naša dvade-setgodišnjica (jedan osvrt na veliko delo); — Dug zahvalnosti; — Poljska republika u prošlosti; — Poljska republika u sadašnjo-sti; — Pod Vavelom; - Česi i Slovaci u prošlosti; — Pčeie Slavljanske; — Češki narodni preporod; — Češkoslovačka republika 1918—1938; — Kalihgrad; — Sokolstvo i slovenstvo; — Reči Dr. Miroslava T.vrša; — Svetopolkova oporuka; — Duša narodna; — X svesokolski sveslovenski slet; — Molitva češkog naroda; — Reč-dve o Sokolstvu; — Sokolstvo i ljudi; — Sokoli smo; — Sokolsko zadrugarstvo u službi sela. Veliki poštivalac Prezidenta Oslobo-ditelja i njegov verni saradnik, Čapek je bio ponosan što je mogao plemenite Masarykove misli da ostavi u a-manet današnjim i tudučim generacijama. 1 u poslednjim teškim danima za Češ’o-siovač u Republiku, čapek je (ma da nije po i;ički čovek!) uzeo živog u-češča, bodreči svojim plamenim člancima narod i upučujuči mu reči utehe, nove nad(e i lepših izgleda za buduč-nost. Radio je sve do poslednjeg časa, a njegovu „MolUvu za istinu” i „Mo-iitvu ovog večera” čitao je\, u teškim danima, čitav narod, kao reč koja je govorila iz srca svakog češkog čoveka. Dobar deo Čapekovih dela preveden je i na naš jezik, a njegove drame davale su se na svim našim pozornicama. Čapek je medu Jugoslovenima itnao dobrih prijatelja i sa najveoom simpatijo.n je pratio kulturni i nacionalni život našeg naroda. Is našiti jedinica IZ SOKOLSKOG DRUŠTVA OTOČAC Sokolsko društvo Otočac pokazalo je po-slednju godinu dana osobitu aktivnost. U programu Sokolske Petrove petoletke spada i podizanje sokolskog doma, što je za* kratko vreme i uspelo, te je u navoj i lepoj sali proslavljen ovogodišnji 1 decembar. O-dabranim programom: pre podne na sve-čanoj sednici, a u veče na svečanoj akademiji, proslavljen je ovaj svečani dan. Br. starešina pukovnik A. Nikolič otvorio ie svečanu sednicu, pozdravivši prisutne pret-stavaike vojske, i ostalih državnih i privatnih ustanova. Naročito je pozdravio članove seoskih četa i decu, •— našu uzdanicu- i nadu budučnosti. Nikada u Otočcu nije bilo toliko članova i prijatelja sokolstva, kao ove godine. Uprava, ohrabrena ovim moralnim i materijalnim uspehom i dalje če nastaviti rad, kpristan i plodonosan za slavu i veli-činu mile nam Otadžbine. Ispračaj starešine Sokolskog društva, pot-pukovnika br. Aleksandra Nikoliča. Sokolsko društvo je mnogo izgubilo premeštajein dosadašnjeg starešine br. Nikoliča. Da bi se odalo u malom priznanje za rad na sokol-skom polju u Srezu Otočačkom, a naročito na radu oko podizanja Sokolskog doma, Uprava društva i članstvo prirgdili su vrlo lep ispračaj br. Nikoliču i sestri — supruzi br. Nikoliča. Sokolsko društvo Gospič ceneči rad br. Nikoliča uputilo je i svoju so-kolsku fanfaru. U veče, u oči odlaska pri-redena je zajednička večera celokupnog članstva uz sudelovanje sokolske fanfare iz Gospiča. Posle večere prodiižena je igranka. Sutra dan u dva velika autobusa sa sokol-skom fanfarom ispratili su br. Nikoliča do Vrhovina. Kroz Vrhovine je prošla povorka na čelu sa sokolskom fanfarom i državnom zastavom. Masa sveta je pozdravila br. Nikoliča oduševljeno. Na večeri, kao i pri odlasku u Vrhovine Zatim dolaze kratke pripovetke od naših odličnih pripovedača, šaljivog i ozbiljnog karaktera, kao i članci: „Ob jugoslovensko-nemški meji; — Branislav ftušič; — Vatro-slav Jagič; — Trije sokoli; — Dura Paun-kovič; — Jugoslovenske Sokolstvo u godi-ni 1938, — i čitav niz sokolskih pesama. U „Sokolskoj Njivi” nalaze se priloži od najboljih jugoslovenskih pisaca i sokolskih publicista. To su: Petar Preradovič; Mi-roljub Bogič; Savič Jovo; August Šenoa; E. L. Gangl; Ivan Krizmanič, A. Aškerc, Mladen Belčič, Dr. Laza Popovič; Maks Kovačič; Dura Brzakovič; Jovan Sundečič; Jovo Zubovič; Karel Čapek; St. O. Stankovič; Kosta Boljanovič; Jovan Udicki; Mirko Tomič; Marko Sablič; KreŠimir Kovačič; Branislav Nušič; Radoje Domanovič; Miljan Jakobov; V. Vežič i Vladimir Deduš, koji je ujedno i urednik ovoga kalendara. Sva ova imena su i suviše poznata sokol skoj čitalačkoj publici, pa daju dovoljno jemstva, da je kalendar dobro ureden. Zato ga toplo preporučaino svim bratskim jedi-nicama, kao i prijateljima Sokolstva i članstvu, da ga što pre nabave. Cena mu je samih 8 dinara, a iznosi 10 štampanih tabaka (160 strana). Novac se šalje Porsvetnom odboru Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, čekovni broj 58.105. Upozoravamo da se u kalendaru nalazi i poslednji statistički izveštaj o stanju sokolskih pripadnika u Savezu. Jeste H poslali pretplatu sa sofiolsfie listove? 2. Češka slobodna vježba za Sokolice; vježbače Sokolice iz Tuzle, Puračiča i Dervente. 3. Srpska vježba s palicom; vježbače Sokoli iz: Tuzle, Puračiča, Gračanice, Doboja, Dervente i Modrice. 4. Stavovi borenja, vježbače Sokoli iz: Kožuha, Vranjaka i Koprivne. 5. Vježbe na vratilu, vježbače Sokoli iz Tuzle. Natjecanja biče za Sokole, u bacanju kocke, kopija i skoku, a za narod u bacanju kodce i trčanju. Tuzla 11 Marta 913. Miško P. Jovan jvlć, s. r. VI Srpskoj Sokolskoj Župi u Sarajevo Na poziv br. 2upe od 19 ov. mj. na godišnju Skupštinu, kao nadzornik sokolskog Okruga posavsko-podrinj-skog, smatram za dužnost, da javim br. ^uPi, odnosno Skupštini, sljedeče: lio Đurđeva dana 913., dok nisu bih‘ proglašene i ninrie nijere i nad srpskirn Sokolstvoia Bosne i 11 ere., Sokoli posavsko-podrinjskog Okruga, ra-dili su, i vježbali, istom snago.nl i na- Pretkom, l.cao' i u gfodini 1912. IJoslije iznimnih mjera, nekoji So-kpli, kao u Zvorniku, Bjeljini, Bičkom, lt ‘li i Puračiču, pod teškim okolnosti-•lna, počeli su ponovo rad, dok svi ostali vecim djelom ni do danas nisu još ot-Počeli. Na moj po iv pisniiintt i putem jav-^osti-, do danas mi ni jedan Soko u nio.ue okrugu, ne |)osla i/.vještaja o svome radu. Zao mi je i savjest nie gri/.e, da u ovoj godini, ne rnogoh ni jedan put običi Sokole u ovome Okrugu. Priključujem se predlogu br. Sokola u Tuzli, da Župa nastoji nači jemioga agitatora, pravoga propovjednika sokolske Ideje, koji bi obilazio pojedina mje-sta, unosio života u postoječim Sokolima, — pokretao i osnivao nove Sokole. Molim br. Župu, da :ne raz iješi dalje dužnosti kao nadzornika Okruga — želim srpskome Sokolstvu istrajna rada i napretka, — kličem sokolskim pozdravom : Tuzla 26 februara 1914. Miško P. JovanjviC, s. r. * Godinu dana docnije, 3 februara 1915, kao što je poznalo, auslrijske vla-sti su obesile pisca ovili pisarna, kao učesnika u atentatu na Franca Ferdi-(nanda i kao jednog od voda jugoslo-venskog revolucionaniog gijanja u Bosni i Hercegovini. HajradJtff Curie „Sokolska Njiva“, kalendar za sokolsko selo, za 1939 g. I ove godine, kao i prošle, Prosvetni odbor Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije izdao je sokolski kalendar, za svoje jedini-ce i članstvo, a zatim i za ostalo gradan-stvo, koje je naklonjeno Sokolstvu. Kalendar nosi naslov „Sokolska Njiva", a ukusno održani su mnogi pozdravni govori — kojih je bilo 23 — Zapaženi su govori: b.b. Pau-kovica, Brakusa, Dimoviča, Milana Sosečiča seljaka iz Hrvatskog Konavlja, Jove Deliča sveštenika iz Vrhovine itd. Pri polasku voza uz zvuke sokolskog marša, kroz suze i plač ispračen je br. Nikolič. Zdravo! M. B. SOKOLSKI TEČAJ U GOSPIĆU Sokolska 2upa Sušak-Rijeka otvorila je u Gospiču, u Sokolskom domu Kralja Aleksandra I, desetodnevni tečaj za vode sokolskih četa. Tečaj vodi župski prednjak brat Milan Orel, uz 'pomoč nekih funkcionera Sokolskog društva Gospič. Osim telovežbe, održače im se predavanja i iz higijene, sokolske organizacije, ideologije i istorije. O-vakvi tečajevi su vrlo korisni za sokolski rad na selu, koji u Lici sve više uzima maha. Sokolsko društvo Gospič priredilo je i ove godine dečju Nikoljdansku zabavu, na kojoj su deci podeljeni darovi, a pre toga je Lutkarsko pozorište Sokolskog društva dalo jednu lepu i poučnu predstavu. Na koncu se razvila zabava i ples, uz sviranje društvene glazbe. LEP RAD DRUŠTVA U ALEKSANDROVU Pišu nam iz Aleksandrova: Naše sokolsko ^društvo, koje pripada župi Sušak-Rijeka, pokazuje aktivnost, koja može da se meri sa radom najboljih jedinica u našoj župi. To se naročito videlo prilikom proslave ovogodišnjeg Prvog decembra, kada je, o-sim svečane sednice, društvo uspelo da or-ganizuje neobično zanimljivu akademiju, kao i vrlo zabavnu čajanku, koja je okupila ne samo članove Sokola, nego i velik broj stanovništva, u najlepšem raspoloženju i na-cionalnom oduševljenju. Ovogodišnja proslava Prvog decembra u Aleksandrovu znači dogadaj za naše mesto, o kome če se dugo govoriti. AKTIVNOST ČETE U SV. JURIJU Pišu nam iz Sv. Jurija ob Ščavnici: Naša sokolska četa je u poslednje vreme priredila čitav niz svečanosti, kojima je pokazala svoju aktivnost i ljubav članstva za sokolski rad. Praznik Prvog decembra bio je praznik Sokolstva i čitavog nacionalnog stanovništva, koje je u večem broju nego ikada poi-sustvovalo svečanoj sednici. Danas 8 decembra, društvo je priredilo Nikolinju zabavu, kod čega je -bilo obdareno preko 70 sokolske dece. U nedelju, 18 decembra, prirede-na je svečana akademija, kojom je proslavljena 20-godišnjica narodnog i državnog ujedinjenja. Oduševljenje je bilo veliko, a naročito su uspele vežbe muške dece, kao i vežbe Ženske dece sa lukovima, te vežbe sa puškama. Program je završen pevanjem himne „Hej Sloveni”. SOKOLSKI FILM U PRIŠTINI Na dan 17 decembra prošle godine su brat prof. Mirko Jovanovič i brat Pajton-džijevič, prednjak skopske župe, posetili Prištinu, gde su održali dve kino pretstave za sokolsku decu i naraštaj, kao i za učenike i učenice osnovnih i srednjih škola. Ovu priredbu je organizovao društveni prosve-tar u Prištini, brat prof. Bora Jovanovič. Tom prilikom su brat Pajtondžijevič i brat Mirko prikazali u dva puta pred 942 gledaoca šest sokolskih i zabavnih filmova. Istovremeno je brat Mirko održao svakom prilikom i po jedno predavanje o sokolstvu. NOV NF.MAČKI LIST U JUGOSLAVIJI Koncem decembra je u Zagrebu izišao prvi broj lista „Deutsche N achrichten", organa nemačke manjine u zapadnim kraje-vinia Jugoslavije, koji če izlaziti jedanput nedeljno, pod odgovornim uredništvom Hansa Moschitza, dok je kao vlasnik označen Karl Hermann. U uvodnom članku veli list: „Mi smo organ ujedinjene i iznutra učvrščene nemačke grupe u Jugoslaviji i govorimo u ime sunarodnika u zapadnom delu zemlje. Najviša vrednost pod čiji znak se stavljamo, jest organsko jedinstvo nemač-kog naroda, koje je volja božja i koje je sraslo skupa krvlju, jezikom, kulturom, za-jedničkom sudbinom i slobodnim ubedc-njem'". U drugom članku, pod naslovom „Božič 1938”, kaže se, izmedu ostalog: „Godina 1938 je godina rodenja velikog ncmačkog Rajha. Zato je razumljivo što ovaj dogadaj dira u dubinu duše svakoga Nemca, u kojoj god zemlji boravio. Svi če oni u ovim božičnim danima obratiti svoje misli nemačkom materinskem narodu, koji Is stranog gimnastičtiog sveta SPOROVI OKO OLIMPIJADE Prema poslednjim vestima došlo je do prilično krupnih razmimoilaženja u pogledu telovežbačkog programa za Olimpijadu u Finskoj, tako da se može vrlo lako dogoditi da, zbog tih razmimoilaženja, telovež-bačka takmičenja budu dovedena u pitanje, ili da dadu vrlo mršave rezultate. Kao što je poznato, Medunarodni telovežbački savez je, prilikom Svesokolskog sleta u Pragu, prošle godine, bio utvrdio osnove za telovežbački program buduče olimpijade i to se smatralo definitivnim. Izmedu ostalog bilo je odlučeno da u program udu i telo-vežbačka takmičenja žena. Dogodilo se, medutim, da je posle tega, kao mesto buduče Olimpijade, bila odredena Finska, ume-sto Japana, kao što se ranije mislilo; pa su novi domačini stali najednom da menjaju program, koji je bio utvrden u Pragu. Kao prva promena javljeno je, da u programu neče biti takmičenja žena, „iz načelnih razloga”. Zna se, medutim, da su na polju ženske telovežbe Finci vrlo slabi i da su to učinili samo iz tih, a nikako iz „načelnih razloga". U ženskom telovežbačkom svetu nastalo je zbod toga veliko ogorčenje, pa zato iz celoga sveta stižu protesti, koji tra-že da u program udu i ženska takmičenja. To, medutim, nije jedino razmimoilaženje, več se ono prostire i na takmičenja muških. Ma da je u Pragu bio detaljno utvrđen program takmičenja, na koji su pristali i ta-dašnji domačini, Japanci, jednako kao i Finci, ovi poslednji su sada uputili pret-sedništvu za pripremanie olimpijskih igara, novi načrt programa, koji se prilično razlikuje od prvog i koji stavlja sve meduna-rodne gimnastičare pred posve novu situ-aciju. Pretsedništvo se uprotivilo tomu, ali je ipak pokušalo da bar delimično izide Fin-cima u susret, čime oni nisu nipošto zadovoljni. Zato traže da bude sazvana sednica saveza u Berlinu, čemu se ostala udruženja u največoj meri protive, boječi se da neče biti u pravo vreme gofovi sa pripremama, ako se program u veliko izmeni. Sada se radi o torne, da li če se ipak ostati kod ra-nijeg programa, ili če doči do nekog korn-promisnog rešenja. Mnogi se protive tako-der, da se sednica održi u Berlinu i radije bi išli u Bazel, a svi skupa traže da se pitanje što pre reši, ako neče da se potpuno kompromituje uspeh telovežbačkih takmičenja na budučoj Olimpijadi. TELOVEŽBA U ČEŠKIM ŠKOLAMA Nedavno je sekcija profesora telesnog va-spitanja, koja broji oko šesto članova i članica iz čitave českoslovačke Republike, odr-žala godišnju skupštinu u Pragu, na kojoj je donela važne zaključke. Raspravljalo se o koordinaciji i spajanju telesnog vaspitanja, školskog i društvenog, pa^je izglasan predlog, koji če se predati merodavnim faktori-ma. Zaključeno je da se preduzmu mere za pojačanje discipline kod učenika srednjih škola i upučen je predlog da se vreme za telesno vaspitanje u srednjim školama povisi na pet časova nedeljno, te da treči čas telesnog vaspitanja, koji treba da bude posvečen narodno-odbranbenom vaspitanju, bude zaveden več od lebruara. Konačno je istaknut zahtev za jednakopravnost časova telesnog vaspitanja sa časovima iz drugih predmeta. DUHOVNO RASTROJSTVO OMLADINE I GIMNASTIKA „Lidove Noviny” objavljuju članak o po-voljnom uticaju telovežbe na pojavu nervoznosti kod današnje školske mladeži, koja se u poslednje vreme sve više javlja. Članak uzima u obzir naročito prilike u Čehoslo-vačkoj, gde su poslednji dogadaji vrlo negativno delovali na duhovni stav omladine. Kao najuspešniji lek protiv tog ra-strojstva, članak preporuča da se pozornost daštva odvrati od vnevnih dogadaja time, što če se.ta pozornost obratiti takmi-čenjima na polju telovežbe. Telovežba je najbolji regulator duhovne prenapetosti, ona uleva vedrinu u dušu i jača telesnu ot-pornost, pa zato nema boljeg načina da se pobija duhovno rastrojstvo daka, nego li je to, da se u školama posveti što veča pažnja telesnom vaspitanju. prvi put u istoriji doživljuje Božič u znaku državnog i duhovnog jedinstva. Ovo veselje je u toliko dublje, što njega oseča i definitivno ujedinjena nemačka grupa u našoj po-stojhinskoj državi List objavljuje dopise iz Ljubljane, Maribora, Celja i Ptuja, te izveštava o životu nemačkih organizacija u Zagrebu, Sokolska štedionica u Zagrebu U krilu Sokolske župe Zagreb i u okviru Sokolske Petrove petoletnice, a svrhom da medu članstvom promiče štednju i ojača ekonomske prilike svojih članova, osnovana je Sokolska štedionica, zadruga so.j., sa se-dištem u Zagrebu. Sokolska štedionica za-počet če svojim radom 1 januara 1939, i to za sada u prostorijama župe, Preradovičeva ul. 4/11. Zadrugarom može postati svaki pojedini samostalni pripadnik sokolskih jedinica, svaka sokolska jedinica, te ostala pravna lica. U tu svrhu treba da se potpiše izjava-pristupnica, kojom se najavljuje pri-stup u smislu Pravila, koja stoje na uvid u kancelariji Sokolske župe Zagreb, kao i kod svih uprava sokolskih društvava_ i četa. Ta su pravila na temelju zaključka Okruž-nog suda, unesena u trgovački registar za društvene tvrtke, dok su u zadružni registar unešeni ovi članovi Upravnog odbora Sokolske štedionice: Benzon Petar, načelnik upravnog odeljenja Kr. banske uprave u Zagrebu, Gajič Dimitrije, vlasnik ljevaonice željeza u Zagrebu, Gajski Dr. Dragutin, advokat u Novoj Gradiški, Heumer Viktor, direktor u p. u Zagrebu, Kodžič Stevo; umi-rovljenik u Zagrebu, Mahulja Dr. Srečko, advokat u Zagrebu (s. u Požegi), Mrvoš Petar, major u p. u Zagrebu, Stari Ivan, drž. čin. u Zagrebu, Veselič Vladoje, čin. stočne blagajne u Zagrebu, Visnovec dr. Borivoj činov. Jugoslavenskog 'Lloyda a. d. u Zagrebu i VVe/ss Oskar, priv. čin. u Sisku. Nadzorni odbor Sokolske Štedionice sa-činjavaju ovi članovi: Gaieša Dr. Nikola, Gavrančič Dr. Oton, Kompanec ing. Gabriel, Podanič Dr. Rudolf, Rukavina Rudolf. Članovi Izbranog suda: Džamonja Srečko, Gold Vladimir, Holer Dr. Dragan, Rodanič Mate i Rišlavi Jbsip. Sve su funkcije počasne i bezplatne. Upis u članstvo sokolske štedionice nastavlja se dnevno u prostorijama Sokolske iupe Zagreb, za vreme uredovnih sati. Prijave, odnosno pristupnice izvan Zagreba boravečih članova šalju se na Sokolsku žu-pu Zagreb, za Sokolsku štedionicu. Svaki zadružni udeo iznaša Din. 25. — Kod pri-stupa treba da se uplati barem jedna petina upisanog ukupnog iznosa zadružnih udela, dok ostatak treba da bude isplačen najkasnije pet meseci nakon primitka u članstvo zadruge. Sa prvom uplatom upla-čuje se i Din. 10, u ime upisnine. Uprava Štedionice poziva sve dosele upisane zadru-gare, da bezuslovno do konca godine upla-te barem prvi obrok i upisninu. U tu svrhu dobit če uplatnice Pošt. štedionice sa ozna-kom „Sok. šted.”. Štcdnja u sokolskoj štedionici vršit če se na dva načina: na uložne knjižice počevši od Din. 10.— na više, te putem nedeljne štednje sa najmanjom nedeljnom uplatom od Din. 2.—- na štedno kolo koje če trajati tri godine. Zajmovi davat če se zadruga-rima, ali tekar 6 meseci nakon njihovog primitka u Zadrugu, dok če štediše ne-deljnih uplata moči da dobiju predujmove prema posebnom pravilniku. Prva sokolska jedinica, koja je pristupila Štedionici, kao-zadrugar, je Sokolsko društvo Zagreb 2( sa 40 zadružnih udela, a prvi ulagač je Sokolska župa Zagreb, koja je uložila iznos od Din. 90.000.—. Do daljega ukani ačivat če se ulošci sa 4°/o, a primi li vanredna glavna skupština Štedionice predlog o ukamačenju zadružnih udela, ukamatit če se i oni jednako kao i ulošci. Vanredna glavna skupština Sokolske štedionice u Zagrebu sazvat če se za nedelju 22 januara 1939. • TAKMIČENJA IZMEDU ENGLEZA I BELGIJANACA Engleski telovežbački Savez je pozvao Savez belgijskih gimnastičara na takmičenje u London, koje bi trebalo da se održi u martu ove godine. Belgijanci su poziv pri -hvatili. ШшцжШ POGREZIVA VRATILA su najsavršemji način vrafila Svi stari sistemi su nepraktični i bivaju uklonjeni. Usavršene sprave dobavlja specijalna TV0RNICA GIMMASTIČKIH SPRAVA J. ORAŽEN RIBNICA NA DOLENJSKEM OLIVETTI Elegantna, izdržljlva, jaka, dobra I j ef ti n a pisaća mašina, izrađena od najboljeg savremenog materijala kao kancelarijski I školski pribor Možete dobiti u novo-otvorenoj KNJIŽARI - PAPIRNICI „FENIKS" GOJKO R. ĆEBO BEOGRAD — PAŠIĆEVA Btr- 24 ZATRAŽITE VELIKI ilustrovani KATALOG Prva jugoslovenska industrija SPORTSKIH POTREPSTINA M. DRUCKER ZAGREB - ILIČA 39 - Uredilje redakcioni odbor (Prctsednik Dr. Vlad. Belnjčič) — Odgovorni urednik Štamparija Drag. Gregorič, Kneginje Olge 21 — Beograd. Izdaje Savez Sokola Kr. Jugoslavije (arh. M. Smiljanič, Alekse Nenadoviča 6) dr. Tihomir Protič, Beograd Prestolonaslednikov trg. 34