KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 38 (4). INDUSTRiSKE SVOJINE IZDAN 1 SEPTEMBRA 1936. PATENTNI SPIS BR. 12571 Schmittutz Carl, Bad Kissingen i Dr Gieseking, Ernst, Leipzig, Nemačka. Postupak za impregnisanje drveta ili bojenje pomoću osmoze na neposečenom kao i na posečenom drveću. Prijava od 4 aprila 1935. Važi od 1 novembra 1935. Postoje postupci za impregnisanje živog (neposečenog) drveća, koje se još nalazi na svome korenu. Pri tome se drvetu pomoću podesnih naprava pod više ili manje jakim pritiskom dovode cilju odgovarajuće tečnosti. U ovom cilju se drvo žaseca testerom, buši ili na proizvoljan drugi način oštećuje, da bi se lužina za impregnisanje mogla pod pritiskom uneti u presek stabla. Kod postupka po pronalasku se uz isko-rišćenje osmotičkog pritiska i difuzije, neposečenom drvetu bez načinjanja bušenjem ili bez mehaničkog pritiska impregnišuće sredstvo dovodi, uz pripomoć prirodnog potiska na više, soku. U ovom cilju se drvetu, koje se još nalazi na korenu, u blizini dna ili u izvesnim razmacima skida kora, u datom slučaju se skida i lika i na oljuštenim mesti-ma se drvo snabdeva u vodi rastvorljivim impregnišućim sredstvima čvrstog ili kašastog sastava i poslednja se pomoću podesne zaštitne bandaže zaštićuju protiv spiranja ili mehaničkog oštećenja. Ova sredstva za impregnisanje prodiru, usled težnje za izravnavanjem koncentrisanosti, radijalno u unutrašnjost stabla, da bi zatim pomoću penjućeg se soka u drvetu dospela u vrh drveta, pri čemu se impregnišuća sredstva u prirodnim putanjama za kretanje soka ponovo osmoti-kom i difizijom radijalno rasprostiru i tako toliko prodiru u celo stablo, koliko se u ovome nalazi vlage. Živo stablo ugine po izves-nom vremenu i zatim može biti oboreno kao gotovo za upotrebu impregnisano drvo' Praktično se na primer približno jedan metar nad zemljom od prilike 0,4 do 0,6 m. široko po obimu stabla uklanja kora i od- mah po uklanjanju kore i eventualno i ispod nje nalazeće se like ovaj razgolićeni deo drveta premazuje se, odnosno oblaže se kašastom masom impregnišućih soli koje se rastvaraju u vodi. Ova obloga iz mikocidnih soli može prema veličini drveta i potrebnoj količini impregnisanja biti izabrana u proizvoljnoj debljini, t. j. može se naneti više ili manje impregnišućeg sredstva prema prečniku stabla i upravo toliko koliko je potrebno z* impregnisanje drveta. Debljina nanešene obloge varira između jednog i sedam milimetara. Ako impregnisanje treba da se ubrza, to se kora može skinuti još i na drugim mesti-ma drveta iznad prvog mesta skidanja kore i da se ova oblože oblogama za impregnisanje. Impregnišuće obloge se radi zaštite okružuju čvrstom bandažom koja je nepro-pustljiva za vodu tako, da mešavine soli ne budu pristupne. Bandaža ima različite ciljeve; na primer treba pri kišovitom vremenu da se spreči prerano odilaženje soli i dalje treba da divljač ne može da impregnišuće sredstvo pojede ili obliže. Očevidna korist se još sastoji u tome da na primer stabla impregnisana po ovom postupku, odnosno drvena građa, nikad nisu izložena tako zvanom trulenju usled stajanja i takođe mogu mirno biti ostavljena duže vremena da leže u šumi u svojoj kori, a da pri tome ne budu obuzeta trulenjem. Takođe tako tretirano i na korenu osušeno drvo ostaje pošteđeno od tako zvanih naprslina usled sušenja, zato što se suši u kori. Din. 15 — Kao sredstva za impregnisanje mogu biti upotrebljene sve poznate mikocidne me-šavine soli. Ove mekocidne mešavine, da bi se izvele dobro prianjajućim i gustim, mogu biti snabdevene još kakvim dodatkom infu-zorne zemlje, tutkala i glicerina. Isti fizički proces osmoze i difuzije može biti primljen i na već oborena drva. U svakom slučaju treba drva da se oslobode kore još u svežem stanju sokova, da se oslobode like i da se, slično kao kakvom uljanom bojom, premažu u vodi zamešanim mikocidnim mešavinama soli. Da bi se sad naneseni impregnišući sloj održao u neposrednom vlažnom kontaktu sa vlažnom unutrašnjošću drveta i da bi se u kratkom vremenu izvela potrebna dubina impregnisanja, to stabla drveta bivaju svojim površinama omotača postavljena dužinom jedno uz drugo i bivaju žbijeno naslagana jedno iznad drugoga. Ova prethodno u datom slučaju kakvom podesnom za zaštitu od tla snabdevenom oblogom trouglasta naslaga drveta u obliku krova biva sa svih strana snab-devena zaklonom u vidu šatora i podesno biva prekrivena po načinu krova preklapnim iz podesnog materijal« izvedenim obiogama, obezbeđujući tako sigurnost protiv vetra i što je moguće veću zaptivenost za vazduh kao i zaptivenost za vodu. Ovo ima za cilj, da se tretirano drvo ne osuši pre vremena, već da za vreme trajanja impregnisanja, koje može da traje i više meseci, zadrži početno stanje vlage drveta (svežinu sokova). Ako treba da se impregnišu drvena stabla različite dužine, to se moraju u svakoj grupi postavljati jednake dužine stabala. Takođe mogu rasličite dužine stabala da se po grupama jedne iznad drugih slažu. Pri tome pojedine grupe treba da se tako rasporede, da se kratka stabla nalaze gore, tako, da se dobija ravnomernost u stupnjima na zadnjem kraju naslage, koja treba da se tako pokrije, da voda od kiše može slobodno da otiče i da se pod prekrivačem ne obrazuju nikakvi veći vazdušni prostori. Čeone strane pojedinih drva i naslage drveta treba takođe da se Zatvore zaptiveno za vazduh pomoću prekrivač >, da vetar koji duva u podužnom pravcu ne bi osušio čeone strane, i da se ne bi provlačio između pojedinih stabala i sušio površine stabala. Sušenje obloženih stabala može dalje da se pomogne pomoću naročitog zaptivanja pojedinih presečnih površina. Postupak može takođe biti primenjen i za strugano i sečeno drvo, pri čemu se takođe izvodi zbijeno slaganje drveta uz pokrivanje odnosno oblaganje, kao što je prethodno opisano, protiv uticaja vetra i vode od kiše. Kod impregnisanja kratkih komada drveta nije potrebno da se ovi komadi naročito oslobađaju od kore, već je povoljno, d» se na čeonim stranama pojedinih komada drveta izvede premaz impregnišućim sredstvom. Naslaga ovih komada treba da se odgovarajući cilju tako preduzme, de se čeone površine čeonih komada drveta nalaze što je moguće više jedna uz drugu, pri čemu redovi koji se nalaze sasvim jedan pored drugog i jedan iza drugog, kao i broj slojeva jedan iznad drugog mogu biti proizvoljni. Najniži sloj komada drveta ne srne biti neposredno postavljen na zemlju, već mora, radi izbegavanja prethodne difuzije impregnišućeg sredstva u zemlju, biti snabde-ven odgovarajućom podlogom. Oblaganje naslage drveta protiv vetra i kiše izvodi se prema napred opisanom. Opisane mere za ovaj postupak znače znatan napredak kako u pogledu postignute dubine prodiranja, tako i u odnosu na visoku koncetrisanost impregnišućeg sredstva. Na priloženom nacrtu sl. 1 pokazuje naslagu balvana jednake dužine. SI. 2 pokazuje način svestranog oblaganja ove naslage. SI. 3 pokazuje naslagu balvana po grupama, pri različitim dužinama stabala. SI. 4 pokazuje oblaganje ove naslage koja se na zadnjem kraju završava stupanjski. SI. 5 pokazuje naslagu još neobloženih kratkih komada drveta. Patentni zahtevi: 1.) Postupak za impregnisanje drveta ili za bojenje na živom (neposečenom) drve-tu, naznačen time, što se oko živog drveta (stabla) u blizini dna ili u odstojanjima po uklanjanju kore postavljaju u vodi rastvor-Ijiva impregnišuća sredstva čvrstog ili kašastog sastava, koja usled prirodnog potiska soka na više i pomoću osmotičnog pritiska i difuzije prožimaju stablo drveta, i što oko stabla postavljena impregnišuća sredstva bivaju pomoću zaštitnih banđaža zaštićena protiv ispiranja i mehaničke povrede. 2) Postupak za impregnisanje drveta ili bojenje na posečenim stablima, naznačen time, što posečena i po celoj svojoj dužini oslobođena od kore i Hke, isečena i isteste-risana sočna stabla bivaju sa svih strana obložena u vodi rastvorljivim, u y>du kaše ili čvrstim impregnišućim materijama i bivaju svestrano zaštićena protiv vetra kao i protiv kiše pomoću zaštitnog prekrivača, koji okružuje naslagu drveta koja je postavljena na kakvu podlogu. 3.) Postupak za impregnisanje drveta ili bojenje na posečenim stablima, po zahte-vu 2, naznačen time što prvenstveno iste dužine drvena stabla, koja svojim omotanim površinama leže jedno uz drugo, bivaju naslagana u trougao u obliku krova, ili pri različitim dužinama stabala se podesno dele u grupe koje se nalaze jedna iznad druge, tako, da naslagana stabla bivaju u vidu šatora i svestrano po načinu krova prekrivena jednom ili više obloga iz podesnog materijala. 4.) Postupak za impregnisanje drveta ili bojenje na posečenim stablima po zahtevu 2 i 3, naznačen time, što kratki komadi stabla koji postaju sečenjem stabla, bivaju na svojim čeonim površinama snabdeveni impre* gnišućom masom i zatim bivaju u redovima zbijeno jedno pored drugoga i jedno za drugim naslagani i prekriveni, pri čemu čeone površine komada drveta leže jedna na drugoj ili jedna uz drugu. ' ; ; " ■ ' . ; : ' ' ' - . : • -•• : m t{ * : - . ■ "• ■ .'.v !'• ' « . ‘ '.......■ . ■ • •• ' :