Foštartna plačena u gotovom God. XII. Broj 20. U Zagrebu, 16. svibnia 1940. Pofedini broi Din f.- Uredništvo i uprava ZAGREB, MASARVKOVA 28a Telefon 67-80 Uredništvo ud uprava ta Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine L J U B L J A N A. Erjavčeva 4a Narod koji se odreče ma i jednt stope krvlju i znojem otaca svo¬ jih natopljene zemlje nije dosto- jan da se nazivi je na vodom j JAVNO MNENJE V TRSTU MED SVETOVNO VOJNO Pred poldrugim letom je izdal neki Giuliano Gaeta v Trstu knjižico »Javno mnenje in časnikarstvo v Trstu v letih 1914—1918«, v kateri se je omejil samo na italijansko javno mnenje ali še bolj konkretno samo na mnenje zelo ozkega kroga Italijanov v Trstu. Gaetova knji¬ ga bi verjetno kakor toliko drugih prav tako enostranskih spisov prešla v po¬ zabljenje, če se ne bi spravil nanjo v rimski reviji »II giornalismo« Leo Pi- iosio, ki očitno ne stoji na tako preju¬ diciranem stališču kakor Gaeta in ki mu je resnica ljubša kakor fantazija. Pilo- sio je podvrgel Gaetovo knjigo strožji kritiki, v kateri ji očita pomanjkljivost, ceš da je docela prezrla vpliv vsega ostalega življa avstro-ogrske monarhi¬ je na tržaško »javno mnenje«. Izključe¬ no je, pravi Pilosio, da bi ves kompleks političnih gibanj v avstro-ogrski mo¬ narhiji, ki je tvoril javno mnenje v njej, ostal brez vsakega vpliva na tržaško življenje, kakor bi izhajalo iz Gaetove knjige. Pilosio pogreša v njej zlasti vsa¬ ko omembo slovenskega javnega mne¬ nja v Trstu. S tem je hotel Gaeta pač zanikati obstoj takega slovenskega mnenja. Toda Pilosio pravilno ugotav¬ lja: »To bi bilo zelo čudno, kajti itali¬ janski iredentizem se je moral lotiti rav no problema obrambe Trsta pred slo¬ vansko imigracijsko poplavo«. Prav ta¬ ko pa je po Pilosiu moral tudi nemški element, ki sicer ni bil tako bojevit kot slovanski, že zaradi svoje istovetnosti z vladnim naziranjem in po svoji kul¬ turni in gospodarski moči imeti odmev v tržaškem javnem mnenju. Vse to pa je Gaeta kratko malo prezrel. Ta odkriti nastop Pilosia seveda ni bil po godu tržaškim Italijanom. Zato se je proti njemu oglasil v tržaški re¬ viji »La Porta Orientale« Edio Pre- donzani, s katerim soglaša s posebno pripombo tudi samo uredništvo te re¬ vije. Ta Predonzani pravi, da se Pilosio moti v svojih izvajanjih, kajti po njego¬ vem mnenju ni mogoče v Trstu, ki je pokazal tako veliko asimilacijsko moč. da je napravil iz Oberdanka italijanske¬ ga mučenika in Slataperja (Zlatoperja) italijanskega junaka, govoriti tudi o ka¬ kem slovenskem ali nemškem javnem mnenju. Trst je, po Predonzanije^em mnenju seveda, smatral slovansko manjšino samo za gostujočo kolonijo, ki jo mora čimprej absorbirati ali. ko¬ likor se ne bi dala absorbirati, ob dne¬ vu osvoboditve pregnati. Zato je Gaeta pravilno zamolčal slovensko javno mnenje v Trstu tudi v vojnih letih, ko so se Slovani bratili z italijanskimi ire¬ dentisti v skupnem boju za zrušitev Avstrije, V tem skupnem boju vidi Pre¬ donzani tudi skupnost mnenja: sloven¬ sko javno mnenje se je identificiralo z italijanskim iredentizmom! Zato bi bilo. pravi Predonzani, prav tako neumestno govoriti o javnem mne¬ nju slovenske manjšine v Trstu kakor govoriti o javnem mnenju bosanske vo¬ jaške posadke v Kopru pred svetovno vojno. Predonzani zanika tudi kakršenkoli vpliv raznih političnih gibanj v Avstriji, kakor na primer socialističnega na jav- no mnenje v Trstu Za njega so obsto¬ jali v Trstu pač samo talijanski ireden¬ tisti. vse drugo za njega sploh ni eksi¬ stiralo. Interesanten je argument, s katerim se priključuje uredništvo Predonzanije- vi tn izvajanjem. Sklicuje se namreč na Paola Orana, ki je napisal k Gaetovi knjigi uvod in ki ni tam omenil pomanj¬ kljivosti, katere je sedaj iztaknil Pi'osio. Ker Orano tega ni storil, zato te po¬ manjkljivosti tudi ne more biti, pravi uredništvo. 'roti takim argumentom je težko se- Demografsko gibanje na Primorskem v letošnjem prvem četrtletju Statistični podatki o demografskem gibanju v Julijski Krajini v prvih treh mesecih letošnjega leta so dokaj pouč¬ ni. Iz njih namreč razvidimo, da kljub vsem populacijskim ukrepom število roj¬ stev nikakor ne raste, temveč da dalje stalno pada, da se pa je nasprotno v tem tromesečju število umrlih celo povečalo nasproti lanskemu številu (verjetno v zvezi z izredno ostro zimo in z nesrečo v raškem rudniku). V naslednjem Do¬ damo najprej pregled o prirodnem giba¬ nju za posamezne pokrajine, nato pa pregled o priseljencih in izseljencih. Števila v oklepajih se nanašajo na isto razdobje v preteklem letu. PRIRODNI PRIRASTEK V PRVEM ČETRTLETJU 1940 Pokrajina Goriška: rojenih 997 (1084) umrlih 923 (838) prirastek 74 (246). Pokrajina Puljska: rojenih 1876 (1833) umrlih 1581 (1284) prirastek 295 (549). Pokrajina Reška: rojenih 608 (599) umrlih 439 (460) prirastek 169 (139). Pokrajina Tržaška: rojenih 1547 (1541) umrlih 1689 (1627) —142 (—86). Pokrajina Zadrska: rojenih 229 (233) umrlih 144 (125) prirastek 85 (113). Jul. Krajina in Zad. pokr. rojenih 5257 5295) umrlih 4776 ( 4334) prirastek 481 (961). Prirodni prirastek je bil torej v le¬ tošnjem prvem tromesečju za polovico manjši kakor lanski ob istem času. Po¬ večal se je prirodni prirastek samo v Puljski pokrajini, toda tudi tu samo za 30 duš. V Tržaški pokrajini pa izkazuje tudi letos zmanjšek svojega prebivalstva in sicer takrat kar za 142 duš v treh mesecih. Ta zmanjšani prirodni prirastek pa se ni zenačil po večjem pritoku iz drugih pokrajin, kakor je razvidno iz sledečega pregleda. PRISELJENCI IN IZSELJENCI V PRVEM ČETRTLETJU 1940 Pokrajina Goriška: priseljenci 2065 (1860) odseljene! 2009 (1960) prebitek 56 (—100). Pokrajina Puljska: priseljenci 3149 (2814) odseljenci 2480 (2791) prebitek 669 (23). Pokrajina Reška: priseljenci 1527 (1112) odseljenci 1437 (1416) prebitek 90 (—304). Pokrajina Tržaška: priseljenci 3215 (4138) odseljenci 3248 (3163) prebitek —33 (975). Pokrajina Zadrska: priseljenci 342 (240) odseljenci 285 (190) prebitek 57 (50). Jul. Krajina in Zad. pokr. priseljenci 10.298 (10.164) odseljenci 9459 (9520) prebitek 839 (644). Celotno je sicer razlika med prise¬ ljenci in izseljenci letos za 195 večja od lanske, toda ta razlika ne zadostuje, da bi pokrila padec v prirodnem prirastku (480). V Goriški Puljski, Reški in Za¬ drski pokrajini je bil letos prirastek po priseljevanju večji kakor lani, za to pa se je ta prirastek v Tržaški pokrajini zmanjšal za več kot 1000 (točno za 1008) Če upoštevamo prirodni prirastek in prirastek po priseljevanju in odseljeva¬ nju, dobimo to-le sliko: v Goriški po¬ krajini je v letošnjem prvem tromesečju število prebivalstva celotno narastlo za 130 (lani za 46), v Puljski za 964 (572), v Reški za 259 (lani je padlo za 165) in v Zadrski za 142 (163), v Tržaški pokra¬ jini pa je število prebivalstva celotno padlo za 175 (lani se je povečalo za 889). V vsej Julijski Krajini in Zadrski po¬ krajini znaša letošnji prirastek 1320 (la¬ ni 1605). Velika razlika je med prirastkom v glavnih mestih in ostalim delom nokra- jin. V mesecih januar-februar-marec 1940 je znašalo število rojstev v glavnih mestih (Gorici, Puli, Reki, Trstu in Za¬ dru) 1976, umrlo pa je v istem času 2146 oseb, tako da je prirodni prirastek v glavnih mestih bil negativen, in sicer za 170 duš Priselilo se je v glavna mesta 4424 oseb, izselilo pa se jih je 4264, ta¬ ko da je znašal prebitek priseljencev nad izseljenci 160. Vsa glavna mesta skupaj sploh niso imela prirastka, tem¬ več zmanjšek prebivalstva za 10 duš. V ostalem delu vseh petih pokrajin se je rodilo 3281 otrok, umrlo pa je 2630 oseb, tako da je prirodni prirastek 651 duš. Priselile so se 5874 osebe, izselilo pa se jih je 5195. tako da je bil prebitek 679 oseb Celotni prirastek izven glavnih mest je znašal tedaj 1330. Zaradi popolnosti naj sledi še speci¬ fikacija za posamezna glavna mesta. (Podatki v oklepaju se nanašajo na leto 1939!. PRIRODNI PRIRASTEK V GLAVNIH MESTIH Gorica: rojenih 238 (271) umrlih 306 (251) zmanjšek 68 C20). Pula rojenih 255 (238) umrlih 251 (238) prirastek 4 (—). Reka: rojenih 324 (312) umrlih 242 (233) prirastek 82 (79). Trst rojenih 937 (1019) umrlih 1210 (1197) zmanjšek 273 (—178). Zadar: rojenih 222 (218) umrlih 137 (119) prirastek 85 (99). PRIRASTEK PO PRISELJEVANJU IN IZSELJEVANJU V GLAVNIH MESTIH Gorica: priseljencev 644 (661), izse¬ ljencev 690 (519) zmanjšek 46 (142). Pula: priseljencev 822 (759) izseljen¬ cev 584 (633) prirastek 238 (126) Reka: priseljencev 917 (593) izseljen¬ cev 809 (829) prirastek 108 (—236). Trst: priseljencev 1713 (2770) izse¬ ljencev 1917 (1846) zmanjšek 204 (924). Zadar priseljencev 328 (218) izseljen¬ cev 264 (188) prirastek 64 (30). Trst in Gorica izkazujeta padec v številu prebivalstva po prirodnem giba¬ nju in po razliki med priseljenci in izse¬ ljenci. Zlasti v Trstu je razlika v bilanci med priseljenci in izseljenci v letošnjem in lanskem prvem tromesečju zelo ve¬ lika (1128!). Verjetno je to posledica novih ukrepov proti urbanizaciji. Celot¬ no je padlo število prebivalstva v Gorici za 114, v Trstu pa za 477 duš. V Puli znaša celotni prirastek samo 242 in na Reki še manj: 190. Razmeroma velik prirastek (149) ima samo Zadar. Čitatelja bo gotovo zanimalo tudi demografsko gibanje v Kanalski dolini, kjer so z novim letom stopili v veljavo ukrepi glede izseljevanja oseb, ki so optirale za nemško državljanstvo. Ka¬ nalska dolina je sedaj sestavni del Vi¬ demske pokrajine. Ta pokrajina je zelo obsežna, tako da je po podatkih za vso pokrajino težko sklepati na gibanje v tako majhnem predelu, kakršen je Ka- nalsKa dolina. Vendar izhaja tudi iz teh števil zlasti, če jih primerjamo s podat¬ ki prejšnjega leta, da se je letos v prvih treh mesecih več oseb izselilo kakor pri¬ selilo. Po statistiki so bili letos v vsej pokrajini 7384 priseljenci (lani 6616) in 7397 izseljencev (lani 6540), tako da je letos bilanca pasivna za 13 duš, medtem ko je bila lani aktivna za 76. Bolj izra¬ zito je to gibanje po uradni statistiki za Bolcansko pokrajino v Južnem Tirolu. Iz te pokrajine se je letos kar 5736 oseb več izselilo kakor tja preselilo, lani pa je število priseljencev prekašalo šte¬ vilo izseljencev za 632. Po poluradnih vesteh, ki so jih objavili koroški listi, vemo, da so dosedaj že štiri skupine Ka¬ nalcev zapustile deželo in prispele na Koroško. Gre za okroglo 1000 oseb, torej približno za četrtino vseh, ki so optirali za nemško državljanstvo. Po veliki ve¬ čini so to samski brez lastnega premo¬ ženja. Vojaki, ki so se izjavili za izseli¬ tev v Nemčijo, pa so morali ubrati pot v novo domovino preko Južnega Tirola. Nadomestila teh izseljencev po prise¬ ljencih iz drugih krajev do sedaj ni opažati. L. Č. 1 TJEDAN MEDJMRODNE POLITIKE Rat se proširuje i unatrag nekoliko dana Evropa ima novu frontu u Belgiji i Nizozemsko j. Njemačke su čete prekoračile nizozem- sku i belgijsku granicu, a kako su obje male države odlučile da se brane mjesto da pristanu na kapitulaciju. došlo je do otvorenoga neprijateljstva i oružanoga obračuna, u kojemu su se Nizozemska i Belgija stavile na stranu saveznika. Opsežna motivacija njemačkoga na- padaja na obje države, koje su bile ne- utralne poznata je iz dnevnih novinskih vijesti. Glavni razlog radi kojih su se Nijemci odlučili na taj čin jest, po nji- hovom tumačenju. okolnost, da su Sa- veznici spremaii napadaj, uz pomoč Ni¬ zozemske i Belgije na Ruhrsko područje. Nizozemskoj i Belgiji spočitava se, da su svijesno tolerirale povredu svoje ne- utralnosti sa Strane saveznika, da su da- pače potajno radile u dogovoru s njima Kako se vidi ponovio se slučaj s Dan- skom i Norveškom, za koje se države s njemačke strane takodjer iznosilo, da su kršile svoju neutralnost na štetu Nje¬ mačke, koja je te zemlje morala okupi¬ rati da u torne pretekne saveznike. Diplomatskim jezikom reklo se, da je Njemačka odlučila oružanom šilom osi- gurati neutralnost prije Danske i Nor¬ veške, a sada Belgije i Nizozemske pro- tiv pokušaj a Engleza i Francuza, da te zemlje uvuku u ratni sukob, razumi je se na svoj oj strani. Talijanski listovi, ko ji stoje sasvim uz Nijemce — izuzevši »Osservatore Ro¬ mano«, koji tumači gledište Vatikana — odobravaju njemačkoj ulazak na Bel- giju i Nizozemsku, jedino su u argumen¬ taciji njemačkoga koraka jasniji. Oni naime otvoreno ističu, da je Njemačka bila prisiljena podčiniti Belgiju i Nizo¬ zemsku. jer se za nju sada radi o borbi na život i smrt, u kojoj joj je dozvolje- no poslužiti se s onim oružjem za koje smatra da če biti smrtonosno za pro- tivnika. Svijet je dogodjajima u Belgiji i Ni¬ zozemskoj doživio ono isto, što je doži- vio na početku svjetskoga rata, kad je takodjer ušli j edio njemački prodor u Francusku preko Belgije — samo još u jačoj mjeri, jer je sada žrtvom postala i Nizozemska. TRST POD UDARCEM ANGLEŠKE BLOKADE Pravi početek vojne na mejah Francije. Belgije in Nizozemske je v mnogočem vplival tudi na Italijo. Zdi se, da se Sre¬ dozemlja zopet polašča razburjanje po kratkem intervalu nekaj dni. Paralelno z nemško intervencijo na mejah Francije je Italija sprožila vprašanje angleške bloka¬ de. ki je po italijanskih račumli naneslo ital. trgovski mornarici veliko škodo, ka¬ tero cenijo na eno miljardo lir. Ob tej pri¬ liki je bilo z italijanske strani podčrtano, da je zaradi blokade največ trpel Trst. Že ob začetku blokade so bile italijanske oblasti zaskrbljene glede usode Trsta, o če¬ mur so pisale tudi inozemske agencije. Preko tržaške luke je namreč šel velik del nemškega prometa v prekomorske države, ki je zaradi blokade moral prenehati. Iz tega je razvidno, da se položaj Trsta ni popravil, temveč še celo poslabšal. veda debatirati. Vendar hočemo ugoto¬ viti dejstvo, da je resnica pač samo ena in da ta resnica pride prej ali slej na ta ali na drugi način zopet na dan. Slo¬ vensko prebivalstvo Trsta je dejstvo in tega dejstva ne more izbrisati nobena še tako zavito sestavljena knjiga. P. P. Kaoi do sada aktuelno je i sada pi¬ tanje: što če Italija? Da li je uslijed do- gadjaja posljednjih dana nastupio čas talijanske intervencije, o kojoj se sva- kim danom sve više govori? I gdje če uslijediti ta intervencija? Sve su to pitanja, koja su još uvijek neizvjesna premda je ta neizvjesnost sve manja. Pisanje talijanske štampe i manifestacije odnosno demonstracije u talijanskim gradovima mogle bi se shva- titi kao navještaj onoga, što bi — čini se _— imalo neminovno uslijediti možda več u najkrače vrijeme Za raspoloženje u talijanskoj javnosti karakteristično je na pr. to, da su i prvi izvještaji o bor¬ bama u Belgiji bili potisnuti u unutraš- nju stranu lista, dok su sve novine do- nijele na prvoj stranici referat, što je podnešen Mussoliniju, u kome se iznose veoma detaljno štete, što ih je savezni- čka pomorska blokada nanijela talijan¬ skoj trgovini i talijanskom parobrodar- stvu. Po mišljenju stranih novinara u Rimu objavljivanje toga referata znači osietljiv korak još večoj zategnutosti u tal' i ansko-engleskim odnosima. Tu zategnutost os ječa se i po protu- engleskim i protufrancuskim demon¬ stracijama. koje su priredjene u razli- čitim gradovima Italije uz krilaticu: »Suez, Gibraltar. Malta, Tunis, Djibuti«. U Rimu se manifestiralo i prigodom proslave fašističkog imperija. 9 o. mj.. nakon kratkoga Mussolinijeva govora, u ko jem je Duce rekao mnoštvu, da se nakon njegovih govora Taliiani moraju priučiti njegovoj šutnji, koju če samo činjenice prekinuti. Da li je taj čas blizu? »Bura pomalo sve jače zahvača Sre- dozemno more, ali da li če ona izazvati naglu tragediju, pitanje je. koje još uvi¬ jek ostaje otvoreno« — javio je ovih dana rimski dopisnik beogradske »Po¬ litike« svome listu. On bilježi kao ka- rakterističnu činjenicu, da i pored svih znakova zategnutosti tamošnja javnost i dalje ostaje mirna. Kao znak te za¬ tegnutosti mogu se uzeti i Mussolinijeve upute vodjama vojske, kojima je stavio u zadatak da usavrše obrambeni sistem na francusko-talijanskoj granici, te okolnost da se u Rimu javno spalio pri¬ godom manifestacija »Osservatore Ro¬ mano«. koji je osudio n.iemačku inva- ziju u Belgiju ' Nizozemsku. NASTAVAR NA 2. STRANI I. STUPAC STRANA i. -!g?g===== = ' " ' Pokušaj ucjcnjivanja Pula — Pred sudom u Puli održan je zanimljiv proces u kom je in contuma- ciam osudjen neki Josip Butkovič, na¬ stanjen sada u Ljubljani, a rodom iz je- dnog sela u Rioveriji. Prošlog lipnja mjeseca umro je u Roveriji stari 88 go- dišnji Jure Butkovič. Svi su ga oplakiva- li, a došao je na sprovod iz Ljubljane 1 optuženi Josip Butkovič. On je nagova- rao tom prilikom nasljednicu preminu- loga udovu Katarin u Butkovič, da ras- proda imanje pa da podje s njime u Ljubljanu, ali je ona to odbila. Kasni- je je Butkovič iz Ljubljane pisao pismo u kom traži od nje, da mu prepiše jednu četvrtinu imetka i 2000 lira u gotovom pa da od ostavine ne če nista traziti. Ona nije ni na to pristala. Konačno je Butkovič iz Ljubljane udovici pisao pi¬ smo u kom traži da mu dade dio ostavi¬ ne, j er da če je inače tužiti da je pokoj¬ nega otrovala, da bi mogla živjeti s le¬ dnim susjedom. Liječnički nalaz doka- zao je da je pokojnik umro naravnom smrču, pa je udovica podigla proti But- koviču tužbu zbog uejenjivanja. Osu¬ djen je na 3 godine zatvora in con- tumaciam, ali su mu uslijed amnestije dvije godine oproštene. Umro koni^eadmlral Lius Labin — U Labinu je umro nekada- šnji austrijski kontreadmiral rodom iz Labina Lino Lius. Lius je bio tip pravog austrijanskog časnika, koji nije mogao razumjeti, da bi Austrija mogla propa¬ sti. Za n jenu se je slavu borio i u Kini za bokserskog us tanka godine 1900. Na¬ šem narodu nije bio nikada prijatelj, pa je jednom prilikom išao čak samome Pranji Josipu da bi spriječio da se La¬ bin ne bi službeno pisao hrvatskim na¬ zivom. Niz nesreča na Rijeci Rijeka — 64-godišnji seljak Ivan Ro- ič iz sela žabice kod Jablanice vračaj uči se kuči s polja vozio se na svojim selja- čkim kolima. Kako je put bio neravan, to su se kola na jednom zaokretu pre- vrnula u grabu i poklopila Roiča, koji se jedva izvukao ispod njih s prelomlje- nom ključnom kosti. Morao je biti ot- premljen u riječku bolnicu. Rijeka — Marijan šuperina, kome je sada 38 godina, namješten je kao nočo- bdjja na Rijeci. Vozeči se prije nekoliko dana na biciklu u Matul j e pao je tako nesretno da je razbio koljeno, pa je mo- rao biti otpremljen u bolnicu. Rijeka — Radnik Ivan Suran, 31-go- dinu star, iskrcavajuči na kolodvoru je- dan vagon dospio je nesrečom medju odbijače vagona, koji su mu zgnječili desnu ruku. Rijeka — Dok su radnici prije par dana na obali ukrcavali teret na talij an- ski parobrod »Lucia«, koji je imao da drugi dan otputuje u Genovu dogodila se na palubi broda jedna smrtna nesre¬ ča. Iz dizalice je naime ispala jedna ve¬ lika željezna traverza, koja je pala ra¬ vno na 18-godišnjeg mladiča Milutina Srdoča iz Kastva i na mjestu ga ubila. Ujedno je okrznula i Ljubu Horvata, prignječivši mu nogu. Ova nesreča uči- nila je na sve radnike koji su radili na ukrcavanju težak dojam. Rijeka — Franjo Grdenič, 17 godina star, iz Svetoga Petra na Krasnu radio je na riječkom kolodvoru. Neopreznošču dodimuo je rukom električni vod, koji je imao napetost od 3500 volta, pa mu je spalio ruke. Može hvaliti Bogu da je tako jeftino prošao, jer je lako mogao biti na mjestu mrtav. Sada se nalazi u bolnici, gdje če ako ne nastupe kompli¬ kacije biti izlije^ ’ za desetak dana. NASTAVAK SA 1. STRANE Kako če se svi ti dogadjaji o kojima smo govorili odraziti u balkansko-podu- navskom sektoru? U odgovoru na to pitanje valja sva¬ kako voditi računa o svima faktorima koji imaju interesa u jugoistočnom di- jelu Evrope uz Italiju i Njemačku da- kle i Rusija. »Pariš Soir« je objavio ne¬ ke informacije iz Ziiricha prema kojima moskovski politički krugovi pažljivo pra- te evropsku situacij u zbog odjeka koji može imati na Balkan. Neki čak tvrde, veli francuski list, da je Kremlj saopčio Njemačkoj i Italiji, da bi svaki pokušaj avanture na jugoistoku naišao smjesta na otpor sovjeta, koji da ne mogu do- zvoliti da se povrede ruski interesi u tom sektoru. Berlinski dopisnik »Politike« je pak u vezi s potpisom jugoslavensko-ruskoga trgovačkoga ugovora u Moskvi javio, da bi Njemačka pozdravila eventualnu mo- gučnost da balkanske države u svoj oj želji za neutralnošču prodube svoje od¬ nose s Rusijom i da se na nju oslone, u toliko više, što održanje neutralnosti j Italije, koja je tu ulogu dosada vodila; postaje neizvjesnije zbog kritičnoga sta¬ dija njenih odnosa sa zapadnim vele¬ silama. U vidu tih pretpostavki bio bi dakle dosadanji stav neutralnosti Balkana i dalje osiguran sve kad bi recimo Italija imala i druge planove. »ISTRA« BROJ 20. IZ RODNOGA KRAJA ISTRA I NJEZINA INDUSTRIJA Dok je Istra potpadala pod Austriju sva je njezina vrijednost bila u ,tome što je bila okružena morem i što je bila najbliži i jedini izlaz austrijske polovice monarhije u svijet. Austrija je tu nje- zinu osebinu svestrano iskoristila. Dvije njezine najglavnije luke Trst i Pula do- šle su uslijed toga do svog izražaj a. Trst je postajao svakim danom sve večim tr- govačkim gradom, a Pula sve jačom i čvrščom ratnom lukom jednog velikog i močnog carstva. Da je uslijed toga i čitavo istarsko gospodarstvo bilo uredjeno u vezi s tim činjenicama. nije potrebno posebno isfci- cati. Pula je dobila frekventnu želje- zničku vezu, a da o Trstu ni ne govo¬ rimo. Odvojkom od Kanfanara do Ro- vin a i kasnije spojem Poreča s Trstom s vicinalnom željeznicom, Istra je — uvaže li se tadašnje prilike — imala za- ista gustu željezničku mrežu, kao malo koja druga pokrajina. Industrija se u Istri nije razvijala iz jednostavnog razloga, što Austriji kraj drugih njezinih industrijskih pokrajina nije bila potrebna. Austrija je obilovala i ugljenom i željezom i svim mogučim rudama i rudačama, pa ioi se nije is- platilo da još i Istru industrij alizira. Istra je tada imala svoju svrhu: da bude izlazom Austrije na more, da bude »austrijsko primorje«. U novim prilikama, pod Italijom, Is¬ tra je prestala za novu državu biti izla¬ zom na more. jer Italiia ima mora ko¬ liko hoče. Susjedna Jugoslavija ima svoju prostranu i lijepo razvedenu morsku obalu, Austrija i češka skre- nule su prema sjeveru na Bremen i Hamburg, Poljska je imala svoj koma- dič mora u Gdin.ji i Gdanskom, a Ma¬ džarska se je, hočeš ne češ, morala slu¬ žiti Sušakom. kao najbližiim izlazom na more, jer prelazom na Rijeku več je pre- lazila granicu druge države. I tako je pomalo Istra počela mije- njati lice i preuredjivati svoje gospodar¬ stvo. Počela se industrijalizirati, jer su to tražile nove prilike. Rudnoga blaga ima Istra dosta. Več je u 17 vijeku u Krapnu otkrivena žila ugljena, koju je iskorištavala mletačka obitelj Nani. Godine 1837, postao je vla- snikom tog skromnog rudnika barun Iiotschild i tada se rad znatno povečao. 1845 godine bilo je več iskopano 75.000 kvintala ugljena. Godine 1874 iskopano je 500.000 kvintala, a bilo je zaposleno 500 radnika. Tragovi ugljena ne nalaze se u Istri samo u Krapanu nego i drugdje. Tako teče jedna bogata žila ugljena skoro kroz cijelu Istru uzduž. Pocinje u Čiča¬ riji prolazi mimo Roča i skreče na istok do Labina i Krapana. Ta se duga žila sada temeljito iskorištava, jer. je Italija ugljenom siromašna, i sada kopa ugljen u Istri na desetke tisuča kopača. Od ne manj e važnosti je i sumpor- na rudača. Izmedju Motovuna i Buzeta, a naročito u okolici Sovin jaka. ima bo¬ gatih nalazišta materijala za izradbu aluminijeva i željezna sulfata. Ovaj se rudnik nekada smatrao najbogatijim u Austriji i drugim po redu, odmah iza onoga u Komotau u Českoj. Još na _po- četku prošloga stolječa davao je godišnje do 100.000 kvintala najfinijega alauna 1 7000 kvintala izvrsnog vitriola. Kasnije je taj rudnik napušten, pa se zadnjih 80 godina nije u njemu uopče ništa iska- palo. U Istri ima mnogo i mramora. Nala¬ zišta mramora ima u okolici Rovinja, Rabca, Labina, Buzeta, Novaka i Mošče- nica. U okolici Pazina, Buzeta i Labina ima mnogo gline od koje se dade peči odlična opeka, a nedaleko Motovuna ima i bogato nalazište pakline (katrana). Sve to leži još sasvim neiskorišteno. Osim ugljena koji se jedini iskorištava na veliko sva ostala rudna bogatstva Istre za sada još nijesu tako reči uopče iskorištena. Izgleda da č se pomalo sve prirodno bogatstvo Istre početi temeljito iskorištavati, jer Italija, kako smo več istaknuli na torne oskudijeva. Van.jsko če se lice Istre prema torne izmijeniti. Kako če i u koliko,j m j eri to uplivati na dušu pučanstva to je pitanje za sebe. i NASTRADALI DINAMIT ASI Pula — U četvrtak dne 9. svibnja za- čula se je u uvalici Mužile strašna deto¬ nacija. Nekoji mornari koji su u obli- žnjoj tvrdjavici stacionirani potrčali su prema uvalici računajuči d’ se dogodila neka nesreča. I zaista. Kada su dotrčali u uvalicu opaže kako im ide u susret sav okrvavljen neki 28 godišnji mladič, koji je više tapkao nego hodao, jer su mu bile pozlijedjene oči, a niz lice mu je curkom curila krv. To je bio, kako se naknadno ustanovilo neki Josip Moli- nari. Malo dalje nadjena su još dva ranje- nika, koji su se valjali u lokvi krvi. Brže bolje pozv—,o je društvo za spasavanje ko; je za čas došlo ali su se bolničari tek teškom mukom mogli približiti une- srečenima, jer su se oni nalazili medju klisurama. Došavši na lice mjesta našli su unesrečene od kojih ie jedan, neki Bruno Salamon bio več mrtav. Dinamit mu je raznio ruke i rastrgao grudi. Drugi teško ranjeni bio je 21 godišnji Ivan Rakovac. Teško je ozlijedjen na ruka- ma, po licu, očima i drugud po tijelu. Liječnici sumnjaju da če i on ostati na životu. Na preslušavanju ranjenici se ispri- čavaju jedan da je došao brati šparoge, a drugi da je izišao malo na svježi zrak. Tamo da su se namjerili na pokojnog Salomona, koji da je baš bacao dinamit, ali da mu je taj eksplodirao u rukama i ubio ga, a njih teško ranio. Toj naiv- noj obrani vlasti ne vjeruju. LIDIJA MACAN JOS Vodnjan — Lidija Macan, dvogodi- šnja djevojčica, koja je prije više od mjesec dana nestala bez traga pod mi- sterioznim okolnostima još uvijek nije pronadjena. Sva istraga vlasti ostala je bez uspjeha. Medjutim izgleda da tu ne- što nije u redu. Jer da je djevojčica po¬ ginula ili da su je zvijeri rastrgale bio bi svakako nad j en makar i najneznatni- ji trag. Dvogodišnja djevojčica nije mo¬ gla otiči sama daleko od kuče. Istraga karabiniera i puljske kvesture izgleda medjutim da je ipak naišla na neki trag. Ispitivaniem ukučana ustanovljeno je, da se prije par mjeseci majka djevojčice TRAGIČEN KONEC NAŠEGA ROJAKA Naš rojak Gomizelj Stanko, rojen 6 januarja 1908 v Krajni vasi na Krasu je koncem aprila šel prostovoljno v smrt. Našli so ga na gorenjski progi pri št. Vidu nad Ljubljano; pri njem so do¬ bili pismo s tole vsebino: »Grem pro¬ stovoljno v smrt, pozdravljam vse sli¬ kar j e-umetnike!« Pokojni je prišel v Jugoslavijo v maju 1. 1931. Po poklicu je bil pek in je bil nekaj časa zaposlen pri nekem pek. mojstru v Ljubljani. Težko ga je zadela smrt zaročenke, ki je na- gloma zbolela in umrla kmalu po nje¬ govem prihodu v Jugoslavijo. Zdi se, da tega ni mogel preboleti. O svojem dekle¬ tu je spisal celo povest in se na vse moči trudil, da bi bila obelodanjena v na¬ šem listu, pa tudi pri ljubljanskih dnevnikih je prosil, da bi objavljali nje¬ gove spomine. Pozneje se je, morda radi brezposelnosti, nekako pobohemil. No¬ sil je dolge lase, z zaraščeno brado je dajal videz umetnika, zlasti še, ker je hodil vedno po Ljubljani z umetniškimi in amaterskimi slikami pod pazduho, katere je ponujal v prodajo in si na tak način služil kruh. S svojim mirnir stopom in poštenim vedenjem si je dobil med ljubljanskimi umetniki m amaterji številne znance in prijatelje. Naj bo nesrečnemu rojaku ohranjen blag spomin in pokoj njegovi duši! NIJE PRONADJENA dogovarala s jednom imučnom obite- lji u okolici, koja nema djece, da bi joj malu Lidiju dala pod svoje. S time je bila sporazumna i baka djevojčice, ali se je otac žestoko odupro rekavši da če uvijel: toliko smoči da može i tu djevoj- čicu prehraniti iako ima još drugih 7 si¬ nova u kuči. Navodno su o tom davanju pod svoje posredovale i neke tetke dje¬ vojčice. Medjutim kod onih seljaka, ko¬ ji su djevojčicu htjeli uzeti nje nema. I tako se zameo djetetu svaki trag. Več je mjesec dana, a da istraga nije mogla , ustanoviti gdje se dijete nalazi. Stvar : postaje svakako veoma zanimljiva. SMRT DVEH UGLEDNIH ZDRAVNIKOV. Trst, maja 1940. — Pretekli teden je umrl v Gorici v visoki starosti znani zdravniški strokovnjak dr. Pavia N. Po¬ kojnik je bil po rodu Žid. Pred časom se je zelo izkazoval v italijanskih nacionalnih vrstah in je vedno veljal za velikega pa¬ triota ter je bil tudi zaradi tega obsut z raznimi častmi. Znan je bil tudi kot zelo dober zdravnik. Toda v novejšem času ie moral mnogo preboleti. Odvzeta mu je bi¬ la zdravniška praksa. To ga ie seveda v mnogočem potrlo in razočaralo. Skoro ob istem času je umrl v Trstu daleč okrog znani zdravnik dr. Emanuel rreund, ki je bil tudi židovskega pokolje- nja ; Slovel je v Trstu, kjer se je dobro aknmatiziral, kot izvrsten specialist za kožne in spolne bolezni. Precej je njegova usoda slična usodi dr. Pavije. Tudi on je zaradi židovskega pokoljenja presta! marsikako grenko. Ni dolgo tega, kar so mu odvzeli zdravniško prakso, dasi je bU znan kot vnet zagovornik tržaškega italijanstva. POGINUO RVAČ Oprtalj — Prigodom jednog rvačkog nat ječanj a u Gorici poginuo je Nar¬ cis Dižjot iz Oprtlja. Njega je u borbi ubio Rimljanin Punturi Njegovo je mrtvo tijelo dopremljeno u Oprtalj. Prevare sa že&jeznim ogradama Pula — Svojedobno izašla naredba da če se željezne ograde pokuniti i pre¬ dati državi za ratne potrebe. Do danas medjutim nije utvrdjeno. tko če ograde sabirati i kamo če se predavati. Medju¬ tim su neki špekulanti več započeli sku¬ pi j ati ograde da ih tobože predadu u državne magazine. Sada je vlast izdala objašnjenje u kom upozoruje pučanstvo, da ne nasjeda takvim špekulantima, ko¬ ji če biti strogo kažnjeni. nego neka pri- ceka dok Generalni komesarijat ne dade potanje upute. Te če upute biti objavlje¬ ne u dnevnoj štampi. Istom tada če privatnici podnijeti prijavu koliko i ka- kvih zeljeznih ograda imaju, pa če po njih doči povjerenici vlasti, koji če ih demontirati i odnijeti. Dotle neka nitko ograda ne skida. * LIHVARSKA POSLA Rijeka — Na Rijeci su odgovarali pred sudum zidovi Juhje i Alojz Hersko- vič zbog lihve. Oni su nekom Alojzu Mance posudili novaca uz visoke kama- te, a on im ie za pokriče morao dati mjenicu na mnogo veči iznos nego što su mu ga posutim, iužio ih je i oni su osudjeni svaki na 200 lira globe i dva mjeseca zatvora, no ta im je kazna usli¬ jed amnestije uproštena. * TAJNA PECARA KAKIJE Vodnjan — Mate Vitanovič Martinov iz sela Bodoleri pekao ie raki ju u svom podrumu, a da o torne nije obavijestio vlasti. Ne tko ga ie prijavio i financi su banuli u njegov podrum i pronašli 13 litara rakije, koju je skuhao tajno... Zaplijenjen mu i" kotao. a on je osudjen na tri mjeseca zatvora i na plačanje globe od 3700 lira i da plati troškove procesa. * VIŠE KOLIJEVKl NEGO SKRINJA Klana — U mjesecu travnju rodili su se u Klani: Maristella i Gianfranco Prin. cipi, dvojci talijanskog doseljenika, Olga Laginja. Niko Beatrica. Iskra Ruža. Gr- žinčič Pavao i Simčič Karmela. Umrli su: Principi Gianfranco Iskra Ruža, Gr- žinčič Ivan. Vjenčam su: Antun Medve- dič i Stanislava Laginja. U travnju je prema torne bilo rodjeno četvero' djece više nego što je ljudi umrlo. Isto ie tako bilo i u ožujku. * OTVOREN KONVIKT ZA SIKOČAL RUDARA Pazin — Dok ne bude izgradjen no¬ vi konvikt za djecu ooginulih rudara ajeca če biti smještena u bivšem djac- kom konviktu. Konvikt če nositi Ime »18. novembra« na uspomenu dana ka¬ da su svojedobno bile proglašene sank¬ cije skoro svih svjetskih država protiv Italije, prigodom njenog ulaska u rat s Abesinijom. Otvorenje konvikta za siro- čad raških rudara usliiedit če dne 24. svibnja a biti če primlieno oko 150 djece. * NASTRADAO BICIKLISTA Pazin — r7-godišnji l icinije Grzetič i. Pazina sudjelovao ie na biciklističkim tikanra Pazin-Pula. Nedaleko Marčane dogodila mu se nesreča i on se strovalio s bicikla. Ozlijedio je T vu ruku, lice i kol ip "'\ * KAŽNJEN TRGOVAC Premantura — Ivan Mišo, trgovac iz Premanture skupliao je od poiedinih obitelji, koje nijesu htjele kupiti kavu, njihove cedulje i na taj način je saku- pio cedulja za 3,5 kila kave, s kojom je kasnije prema svom nahodienju raspo- lagao. Buduči da je to kažnjivo. to je kažnjen zatvaranjem dučana kroz tri dana. * DVOJCI Tinjan — Kazimir Krizmanič Josipov dobio je dvojke. Puljski prefekt mu ie radi toga poslao 700 lira nagrade. MALE VESTI IZ ARGENTINE — Buenos Aires. — Pred mesecem um je umrl Leopold Kralj, star komaj 42 let, doma iz Merč pri Sežani. Po¬ kojnik je dospel v Argentino, kakor ve¬ čina naših rojakov, 1929 leta. * Neizprosna smrt je v Villi Devoto zahtevala življenje našega rojaka Antona Nanuta doma iz štandreža pri Gorici, starega 46 let. Preminul je po kratki m težki bolezni v četrtek 28 marca ob peti uri zjutraj. ♦ V nedeljo, dne 4 februarja je umri tragične smrti naš vipavski rojak An¬ ton Bandelj. Pokojni je bil rojen pred 35 leti v vasi Jakovce št. 7 (Vrabče) nad Vipavo. * Dne 3 februarja smo položili k več¬ nemu počitku Matevža Konobel, starega šele 33 let, doma iz Hruševja pri Po¬ stojni. Tajnost, zakaj si je nesrečni mla¬ denič vzel življenje, je šla z njim v prerani grob. Zavžil je precejšnjo koli¬ čino močnega strupa. * St ra bar. e, Pa. USA. — Tu je zadnje dni umrl Jos Novak, star 74 let in rojen v Koritnici pri Št- Petru na Krasu BRUJ 20. »IS T R A STRANA 3. ŠTO SE ČITA I PIŠE l) DANAŠNJOJ ITALIJI? Talijanska književnost izvan Italije - Književno, filozofsko i politieko staranje — Politieka literatura o Jugoslaviji O savremenoj talijansko.i književnosti Izašao je u »Novo' Evropi« (broj 2. i 3.) zaniniliiv informativan prikaz, što ga je napisao Bogdan Radiča, čija sme politička razmatranja u vezi sa stanovištem Italije prema današnjem sukobu u Evropi tako- djer prenijeli iz spomenutoga časopisa. Radiča piše, da je najintenzivnija djelat- nost na području književriog, filozofskoga i političkoga stvaranja u Italiji i sada još uviiek vezana za ime staroga. neumornoga kulturnoga radnika Benedetta Crocea, čiji je konzekventni stav prema fašizmu još od prvoga časa opčenito poznat. Lijepa književnost u moderno; Italiji nije, veli da¬ lje Radiča, zabilježila nikakav naročiti književni dogadjaj. Za nas su. kaže zatim Radiča, od važ¬ nosti dvije publikacije mladoga književno- ga historičara Raffaele Ciampinija, koji je izdao nepoznate spise iz ostavštine Nikole Tommasea. Totnmaseova ostavština nalazi se u firentinskoj Narodnoj biblioteci; u njoj postoji g*-adia još tivijek neobjavlje¬ na, naročite važna za poznavanje dalma¬ tinske povijesti i kulture, te dalmatinskih odnosa s Padovom i Venecijom iz Tomma- seova vremena. Cianipinj je objavio nepo- znati intimni dnevnik TOmmaseov (Diario intimo. 1939; koja je knjiga doživiela u roku od godme dana dva izdanja. Ovaj intimni dnevnik btkriva nam saavim ne- poznatog Tomasea. Pisao je svoi dnevnik u Firenzi, Parizu u Veneciji, Padovi, na Kr¬ fu, i u Turinu, u raznim izgnanstvima, bi- lježeči sve ono, što je doživliavao u svo- joj intimnosti, u svojim odnosima s liudi- ma i ženama, s književnim svijetom Dal¬ macije. Italije, Francuske i nove Grčke. Druga je Tommaseova knjiga, koju je Campini objavio »Cronichetta del Sessan tasei« (1939), u kojoj su iznesene Tomma- seove uspomene iz godine 1868, njegovi pogledi na ljude iz talijanskoga ujedinje- nja, kao i njegove impresije o Kvaterniku. Kukulieviču kao i o mnogim drugim lično- stima iz Hrvatske onih godina. s koiima je dolazio u doticaj bilo u Parizu, bilo u Italiji. Sasvim novi podaci dani su ovdie o Kvaterniku, kao i o ostalim hrvatskirn političarima onoga deba. za koie u ostaloni Tommaseo nije imao simpatija. Več iz 'ovoga što je do sada izneseno vidi se da je opravdan interes za djela talijanske književnosti, a to naročito vri- jedi za političku 'iteraturu. koja se kod nas premalo prati, te se slabo pozna iu i ona djela, koia se odnose direktno na nas. Zbog toga je i ovaj prikaz Bogdana Ra¬ diče u toliko interesantniji. Politička literatura u Italiji danas je — veli dalje pisac — jednostrana, odnosno fašistička ositn filozofsko-političkoga diela Benedetta Crocea. prema kojemu se ie- dinorn od Strane režima pravi izuzeiak. Interesantna je piščeva konstatacija, da je Mazzini i u su\remenoj Italiji najinte- resantniji predmet talijanske historiografi- je. O njemu ie objavio Ferruccio Ouinta- valle opsežnu knjigu pod naslovom »La Politica Internazionale nel »Pensiero« e nella »Azione di Giuseppe Mazzini« (1939;. u kojoj je iznesena Mazzinijeva misao obzi¬ rom na ulogu italije na medjunar. području Tu su izločene Maziniieve veze sa svim na- rodima Evrope, tako se iznose i odnosi Mazzinija sa Srbijom. pa se kaže da je Mazzini vjerovao da se Austrija može srušiti talijansko-srpskom saradnjom. Februara 1864 boravio je u Londonu srpski pisac i rodo¬ ljub Vladimir Jovanovič (otac Slobodana Jovanoviča), koji je htio da zainteresira Gladstona za srpsku i balkansku stvar, pa je Mazzini posredovao preko britanskoga poslanika Gibsona, da Jovanovič bude primljen od Gladstona: tada se Jovanovič sporazumio sa Mazzinijem, da se i u Srbiji osnuje društvo slično Mladoj Italiji, koju je bio osnovan Mazzini gotovo po svim zemljama. Ali stvar tada još nije uspiela, jer je »Omladma« nikla tek 1866. ili 1867, nego je Mazzini, u oči rata od god. 1866, nastojao ;da — posredstvom istog Jovano¬ viča — digne ustanak u Bosni da bi se ujedinila sa Srbijom. Ni tu Mazzini nije uspio, iako nije napuštao svoiu zamisao. Poznati izdavač Laterza izdao je Maz¬ zinijeva »»Slavenska pisma« (Giuseppe Mazzini: »Lettere Slave«, Bari 1939) u re¬ dakciji i s predgovorom F. Canfora, gdje su objavljeni članci i pisma Mazzinija koji govore o Slav enima sve što je Mazzini pisao o Slavenima riaiazi se u toj knjiži, S opsežnim i iscrprdm predgovorom izda- vača o Mazziniju i o njegovim odnosima prema Južnim Slavenima i prema balkan- kanskim narodima. Djelo je redigirano u duhu Mazzinijevih ideja: ali se ističe. da je nova politika Italije naspram Jugosla¬ vije ponovo probudila u Italiji zanimanje za Mazzinija, prvog pobornika talijansko- slavenskog prijateljstva. Kad je več o ovome riječ, — kaže za¬ tim Radiča — treba da istaknemo i neko¬ liko brošura i knjiga koie su. od popravka ipgoslavenskih odnosa s Italijom, objav¬ ljene u Italiji. Prelazimo preko poznate knjige Virginia Gayde o Talijanima i Ju- goslavenima koia niie više aktuelna, a ko¬ ša — protivno od Mazzinija — baš u oči ‘alijansko-jugoslavenskoga izmirenja go¬ vori o nemogučnosti sporazuma. Spomenut cemo interesantnim knjigu iz medjunarod- ne historije, Maria Roscana: »La Serbia e I’ intervento in guerra deli’ Italia« (1939), u kojoj se na dugačko iznosi razvoj odno¬ sa izrnedju Kraljevine Srbije i zatim Jugo¬ slavije, i Italije za vrijeme rata, odnosno prilikom ulaska Italije u rat i kasnije. O Jugoslaviji se uopče u posljednje vrijeme mnogo piše u Itaiiji. Pored spome- nute knjige Virginia Gayde (»La Jugosla- via contro Italia«) i pored njegove brošu¬ re »Italia e Francia«, u kojoj se takodjer govori o Jugoslaviji treba zabilježiti knji- žicu Uga Cuesta: »Jugoslavia d’oggi« (Mi¬ lano 1939) koja je uspjela kao zbir karak¬ terističnih i živih utisaka iz Jugoslavije, te iz koje talijanski čitatelj može da dobije ejelovit utisak onoga, što Jugoslavija zna- či za Stranca, koji nam je prvi susjed, kao što ie Talijan nezavisno od momentanoga političkoga raspoloženja i od politike, ko¬ ju vode vlade. Zanimljivo je Radičino poglavlje, u ko- jem govori o talijanskoj književnosti, koja se objavljuje izvan Italije: Pored talijanske književnosti u Italiji, postoji i literatura na talijanskom jeziku koja se objavljuje van italije, zato što su tijezine publikacije u Italiji zabranjene. Glavno izdavačko poduzeče te vrste jest danas »Nuove Edizioni di Capolago«. čije se knjige i publikacije štampaju u Luganu i u Ženevi. U ovim izdanjima. od glavnijih knjiga koje su zadnjih godina objavljene, treba spomenuti naročito četvrti dio tetra¬ logije romana Guglielma Ferrera »Libera- zione«; zatim Carla Sforze: »Zidari savre- mene Evrope«, i Lea Ferrera: »Meditazioni sullTtalia«. Ignazio Silone (autor »Fonta- mare«) objavio je. u toj kolekciji, svoj ro¬ man »Pane e Vino« (»Kruh i vino«), koji je svakako najjači roman talijanske knji¬ ževnosti poslije Verge. U ištom izdanju štampana je i knjiga pjesama »Lea Ferre¬ ra: »La Catena degli Anni«, koja daje pot- punu sliku lirskog talenta pisca »Angelice«, remekdjela talijan. izbjegličke književnosti. »Nuove Edizioni di Capolago« pod vodstvom gdie Gine Lombroso. objavile su ove go¬ dine i Radičinu knjigu pod naslovom »Col- loqui con Guglielmo Ferrero — Seguiti dalle grandi pagine« (1939); to su razgo¬ vori Bogdana Radiče sa Ferrerom, koji iz¬ nose postanak i razvoj Ferrerove misli, kao i razvoj njegova života, a uz to izbor iz najboljih Ferrerovih spisa. Talijanska književnost u emigraciji bilieži i pojavu iedne važne knjige: Armando Zanetti: »II Nemico«, koja raspravlja o problemu od¬ nosa pojedijica prema državi. Zbog potpune slike prenosimo konačnn i zaključno poglavlje Radičina prikaza, u kojemu je pisac sintetizirao svoj pregled suvreniene talijanske književnosti, zapravo duh talijanske kulture. »Duh talijanske kulture — veli Radiča — danas je u znaku prevlasti fašističkog političkog sistema, koja obiluje političkom. pravnom, socijalnom, i lijepom književnoš- ču. Ali nju narod ne osječa u dubini, jer nema prave spone ni veze izrnedju te lite¬ rature na površini i raspoloženja koje vla¬ da u dubini. Najpiodniji pisac ove litera¬ ture na površini je sam Mussolini. Mediu- tim, zabranjena djela čitaju se i u Italiji više nego što se misli, pa ie Silone — na- kon svog napuštanja komunizma — postao danas -jedan od najomililienijih pisaca one Italije koja čita krišom. Sam Croce doživ¬ ljava mnoga izdanja svojih političko-filo- zofskih djela, koiima kritizira totalitarne doktrine, mada direktno ne govori o faši¬ zmu Sve su to dokazi da ima i jedna Ita¬ lija koja traži svoiu kulturu izvan površi¬ ne, u dubini. Pisac površine danas je sva¬ kako Giovanni Papini, koji naiadekvatnije izražava osječaje 1 raspoloženja Italije ko¬ ia se vidi - on ie njezin prorok i njezin tu- mač. Njegova slava — posliie smrti D'An- nunzia i Pirandella — danas je naiveča. Bontempelli ostaie po strani zbog svoga političkog držanja. Marinetti se ne uzima odviše ozbiljno. Ardengo Sofici ne daie ništa. osim svojih invektiva protiv Francu¬ ske. Smisao talijanske kulture ostaje u njenoj misli: i tu, u samoj Italiji, Benedetto Croce ostaje uvijek prvak i prorok. Van Italije, Guglielmo Ferrero, Carlo Sforza, Gaetano Salvemini, Francesco Nitti, sva¬ kako su vrhovi talijanske političke misli, mezine historijografije i njezine kulture. Njihova djela, skupa sa djelima Crocea, ostaju za sutrašnju Italiju ono što su dje¬ la Mazzinija i Giobertjia predstavljala za nevu Italiju 1848. Tu če buduče generacije crpsti smisao talijanske historije i talijan¬ ske viečne drame, koja se odigrava u du¬ bini talijanske svijčsti.« OLITSCKE BILJESKE „Ni Italija ni Njsmačka ne namjeravaja mijenjati svoje odnose s Jugoslavijom“ Talijanski list »II Rcsto del Carlino* donio je jedrni bilješku , sa koju je poznalo da je obično piše ugledna i dobro informi¬ rana ličnost fašistički'■ stranke, u kojoj se medju ostalim kaže: »Ni Italija ni Njemačka ne mmjeravaju mijenjati svoje odnose s Jugosiavi.jom, i Beograd nema nikakovog interesa da se upušta u avanturu s jednim novim politi- čkim potesora, čije bi posljedice bilo lalco predvidjeti. Politika Osi jednostavna je i is¬ krena. Zašto bi ta politika imala biti napla- cena od jugoslavenske strane okretanjem ledja? To nije moguče. U interesu je naših istočnih susjeda — nastavlja talijanski list — da se održi mir na Jadranu i u slučaju kad bi se rat prenio na Sredosemno more i na jugoistok Znamo dobro, da se London i Pariz služe starom taktikom: da bi gurnuli drugoga u borbu mjesto sebe. Jedna je stvar sigurno u interesu malih država: ostavil' Francusku i Englesku da se izvuku vlasti- tim snagama kako se mogu«. Na koncu veli talijanski list, da bi bilo vrlo opasno, kada bi druge zemlje primile garancije demo kratskih država, jer bi se time kompromi¬ tirale. To bi značilo napuštanje neutralnosti Bukurešt i Atena primili su, istina, te ga¬ rancije, no to je bilo prije sadašnjeg rata. JEMOJMO DOZVOLITI DA NAM SE VRATE OKUPATOR!" »Seljački dom«, glavne tiovine HSS, priopčuju članak pod naslovom »NemoJ- mo dozvoliti da nam se opet vračaj u okupatori«, koji je napisao Ive Pelajid. seljak iz Vodica, kod Šibenika. U član¬ ku se medju ostalim kaže: »Povodom glasina, da se neka hrvat- ska gospoda zauzimlju za jednog stra- nog protektora, mi stariji hrvatski se- ljaci sječamo se stranih gospodara, kod kojlh smo bili ponižavani na svakom koraku te se nečemo vračati natrag u ropstvo pod niči j e tutorstvo. Ni radi današnjeg slabog ekonomskog stanja ni radi mjesnog stranačkog ne¬ zadovoljstva ne srni jemo nastupati pro¬ tiv programa HSS nego naprotiv mora¬ mo biti uza nj, uz našega pretsjednika i uz narodni sporazum, koji je nada sve potrebit A potrebit je više nego do sa¬ da, pogotovo kad moramo budno staj ati na našim granicama protiv svakog na- padača. Nemojmo dozvoliti, da nam se opet vračaj u okupatork. Taj je članak bio opčenito zapažen, te su ga mnogi listovi prenijeli, neki i do- slovce. »Obzor« je donio poseban ko¬ mentar, u kojemu kaže, da je članak seljaka Ive Pelajiča u »Seljačkom domu« vidljiv dokaz, da hrvatsko seljaštvo u dalmatinskoj Hrvatskoj ispravno shvača suštinu sadašnjih dogadjaja u svijetu i kod kuče. To je važan prilog za poli¬ tičku svijest naših širokih narodnih slo- jeva. Važnost članka otskače zato, jer je pisac, kao i njegovi uži zemljaci, na- kon prevrata bio svjedokom svega ono¬ ga, što je proživjela sjeverna Dalmacija. »Nema dvojbe — veli dalje »Obzor«, — da široki narodni slojevi diljem Hr¬ vatske suosječaju potpuno s tim Selja¬ kom iz dalmatinske Hrvatske, jer je na¬ rodna duša nerazoriv kolektiv i instink¬ tivno reagira na sve ono, što je u vezi sa narodnim opstankom«. TALIJANI I N1JEMCI 0 STRATEŠKOM POLOŽAJU MALTE U vezi s napetim položajem na Sre- dozemnom moru a i s obzirom na mo- gučnost skore Jalijanske intervencije u sadanjem ratnom sukobu u talij anskim i njemačkim listovima govori se u po¬ sljednje vrijeme mnogo o otoku Malti. Taj se interes svodi na stratešku važ¬ nost glasovite engleske pomorske baze iužno od Sicilije, i na njenu ulogu u eventualnem konfliktu izrnedju Italije i Saveznika. Važno je istaknuti, da i Ni- jemci i Tali.iani jednoglasno tvrde, da Malta nema više one važnosti, koju je nekada imala. Njemački admiral Gadow objavio je prošlih dana povodom boravka talijan¬ skoga ministra Pavolinija u Berlinu članak u listu »Deutsche Allgemeine Zeitung«, u kojemu odgovara na pisa¬ nje Savezničke štampe, koja ističe da je položaj Italije s obzirom na njen geografski smještaj kao i s obzirom na činjenicu da se duž njenih obala nalaze brojni gradovi, koji bi bili izloženi opas- nosti uništenja. Njemački admiral isti¬ če da su to zastarjele ideje nakon isku- stva u Galipolju u prošlom svjetskom ratu i sadanjega iskustva u Norveškoj. jer da se obrana obala nalazi uvijef u prednosti pred ratnim ladjama, koje bi eventualno htjele napasti na pr Speziu, Livorno, Taranto, Napulj, Messi- nu itd. Po mišljenju njemačkoga po- morskoga stručnjaka Talij ani bi mogli odbiti sa svojom podmorničkom snagom (130 podmornica) sa svojom avijacijom sve neprijateljske napadaje i uspješne zaštiti talij ansku obalu. što se specijalno Malte tiče admi¬ ral Gadov/ veli, da su Englezi još u vri¬ jeme abesinskoga rata na brzinu is- praznili Maltu, čime da su pokazali da vode računa o torne, da je nemoguče držati otok koji se nalazi dvadesetak minuta leta od sicilskih aerodroma. Ta¬ lijanski listovi sa svoje strane iznose, da je Velika Britanija zato u posljednje vrijeme i koncentrirala svoju ratnu flotu u Aleksandriji, a ne na Malti. * ŠVICARSKI LIST TUMAČ1 TALIJANSKO DRŽANJE »Journal de Geneve« donosi na uvod- nom mjestu članak o stanovištu Rima prema naj no vi j im dogadjaj ima u Evro¬ pi i veli medju ostalim: što se tiče Sv. Oca Pape, »Pio XII. nije papa, koji bi se zadovoljio, da vlada nad crkvom: osječa, da mu je na- mi.jenjena misija koja se tiče vremenitih stvari. Moleči javno Boga, da sačuva Italiji mir, vrš: politički akt u najbo- ljem smislu riječi«. nema sumnje, da Sv. Otac vrši snažan u tj ec a: na talijansko javno mnijenje * NJEMAČKA PREMA JAČANJLi RUSKOG PRIVREDNOG UTJECAJA NA BALKANl' U subotu je, kako su zabilježili svi naši a i mnogi strani listovi. u Moskvi potpisan ugovor o trgovini j plovidbi izrnedju Ju¬ goslavije : sovjetske Rusije. Potpisan je takodjer i protokol, koji se odrfosi na uspdstavu trgovačkili predstavništava so¬ vjetske Rusije u Jugoslaviji i privremenog trgovačkog izaslanstva u Sovjetskoj Ru¬ siji. Takodjer je potpisan i sporazum o izmjeni robe i o načinu plačanja tečajem goditie 1940. Rusija če iz Jugoslavije uvo¬ ziti bakar, olovo, cink mast i druge ar¬ tikle, a izvozit če poljodjelske sprave, Stro¬ jeve, petrolej, pamuk itd Potpisivanju trgovačkog sporazuma u Moskvi dali su veliki publicitet i strani li¬ stovi. koji su s interesom pratili i tok sa¬ mih pregovora. Interesantno je napomenuti da su talijanski listovi marljivo bilježili čitavu lazu pregovora ne upuštajuči se medjutim u komentare. Njemački listovi pokazali su od sviju stranih novina interes, pa se po njihovim komentariina kao i po držanju mjerodavnih krugova dade zaklju¬ čiti — kako je to istaknuo dopisnik beo- gradske »Politike« iz Berlina — da Nje¬ mačka danas ne samo što priznaje jačanje privrednog utjecaja sovjetske Rusije na Balkanu, nego ga čak i odobrava. Opčenito u evropskom novinstvu pre¬ vladava sada uvjerenje. da če nakon us- postave trgovačkih odnosa doči do uspo- stave diplomatskih dotično političkih od¬ nosa. t. j. formalnoga priznanja. * ADMIRAL CAVAGNARI O PRIPRAVNOSTI TALIJANSKE FLOTE Talijanski senat je bez diskusije prihvatio proračun ministarstva morna¬ rice. Ovom prilikom je državni pod¬ tajnik za ratnu mornaricu admiral Ca- vagnari održao govor, u kojemu je na- glasio, da je več koncem kolovoza pro- šle godine obzirom na razne dogadjaj e talijanska flota bila u ratnoj pripravno¬ sti. U posljednje vrijeme ušli su u sa- stav talijanske ratne flote prva dva velika linijska broda, kao i posljednja dva broda od četiri renovirana linijska broda koji se nalaze u gradnji. Osim toga gradi se 12 novih krstaša, koji če biti brzo dogotovljeni da se zatim pri- stupi gradnji čitave serije novih razara- ča. Prisutnost 35 modernih talijanskih krstaša na Serdozemnom moru promi- jenila je dosadašnji odnos pomorskih snaga. Svoj govor admiral Cavagnari završio je konstatacijom, da se talijanska ratna flota nalazi u budnoj pripravnosti i da če u sadašnjim teškim momentima, ma- kar što se dogodilo, ona izvršiti svoje zadatke. * ITALIJA GRADI ŽELEZNICO OD TRSTA DO JUGOSLOVANSKE MEJE Mnogi listi so prinesli kratko vest iz Rima, da Italija namerava zgraditi no¬ vo železniško progo, ki naj bi spajala Trst z jugoslovansko mejo. Proga bo šla od Trsta preko Herpelj-Kozine na Šap- jane. Po tej vesti so že pričeli s prvimi deli za transiranje omenjene železniške proge. Podaljšajte dovoljenja za zaposlitev Ponovno opozarjamo naše rojake, ki imajo dovoljenja za zaposlitev, da jih podaljšajo pri pristojnih oblasteh (poli¬ cijski upravi ali sreskem načelstvu) v teku meseca maja, kot Se to v pravil¬ niku določeno. Ker so stopile v veljavo zelo stroge odredbe elede tujih držav¬ ljanov, naprošamo vse emigrante, da v redu in pravočasno podaljšajo dovolje¬ nja za zaposlitev, da ne bi zaradi tega imeli kakih težav. Prav tako opozarja¬ mo da držijo v redu dovoljenja za bi¬ vanje. STRANA 4. ISTRA« BROJ 20, KULTURNA KRONIKA NAŠI NA JUBILEJNI UMETNOSTNI RAZSTAVI V LJUBLJANI V aprilu je bila ob priliki štirideset¬ letnice prve slovenske umetnostne raz¬ stave (1. 1900. v Mestnem domu v Lju¬ bljani! prirejena umetnostna razstava, na kateri so bila razstavljena tudi dela naših slikarjev in kiparjev. Kalin Boris je razstavil dva kipa »Portret slikarja Pengova« in »Spomin«. Kalin Zdenko je bil zastopan s tremi deli, »Portret gospodične«, »Akt« in s portretom »špelca«. Jakac Božidar je razstavil sliko v olju »Moj oče«, pastel »Stepanja vas« in ujedanko »Jeseniške jeklarne«. Piščanec Elda je razstavila sliko v olju »Motiv iz Kranja«. Sedej Maksim j g bil zastopan s sli¬ ko v olju »Dve ženi pri mizi«. Smerdu Frančišek je razstavil tri tri kipe, in sicer »Žena s ogledalom« — delo v kamnu, skico v žgani glini »Akt« in »Dekliški akt v lesu«. SLOVENSKA UMETNOST V PRIMORJU Pri. Akademski založbi v Ljubljani je za¬ čela izhajati enciklopedična zbirka »P ogle din, ki bo prinašala manjše monografije v čedni obliki in po nizki ceni (12 din. zve¬ zek). Kot dvojni zvezek 2-3 je izšla » Umet¬ nost v Primorju«, ki jo je napisal znam umetnostni zgodovinar France Stele. Knji žica je bogato ilustrirana. Vsebino knjigo je sam avtor zgostil v ta-le stavek: »Narod¬ na meja med Italijani in Slovenci je več ali manj tudi meja dveh umetnostnih izrazov «. Nadaljnji dvojni zvezek 4-5 prinaša mo¬ nografijo našega rojaka Franceta Mesesne¬ la o slovenskem slikarju »Jožefu Petkov šku«. * SLOVACKI GLAS O »KAPLANU MAR¬ TINU ČEDERMACU« SLOVAK-Press (Bratislava), poluslu žbena slovačka agencija, donosi: »Pje snik Koloman Geraldini, koji je nedavno preveo prvu antologij u suvremene slo¬ venske poezije pod naslovom »Piesne zpod Triglava«, izdao je sada u nakladi Društva prijatelja klasičnih knjiga pri- jevod romana Pavla Sedmaka »Kaplan Martin Čedrmac«. Ovo je prvi slovenski roman na slovačkom jeziku. Time su se Slovaci odužili za interes slovenske lite¬ rature za slovačku, jer na slovenskom jeziku več su do sada objavljeni radovi Kukučina i roman Urbana »Živy bič«. Sedmakov roman odigrava se medju Slo- vencima u Istri, koji se nalaze pod tali- janskom nadvladam. Geraldinijev pre¬ vod predstavlja obogačenje slovačke, re¬ lativno siromašne prevodilačke litera¬ ture. Pripominjemo da je slovački prijevod »Kaplana Martina čedrmaca« izašao u nakladi od 6.000 primjeraka. * NOVA ZBIRKA FRANCETA BEVKA Založba Jugoslovenske knjigarne v Ljubljani je napovedala novo zbirko del našega rojaka, pisatelja Franceta Bevka Tako se bo trem knjigam Bevkovih Izbranih del pridružila četrta, ki obsega zbirko črtic in novel, ki jih je napisal od leta 1914 do 1926, torej v prvih šti- rinajestih letih njegovega pisateljevanja. Zbirka bo nosila naslov »Mlada njiva« in jo je avtor razdelil na pet delov. Prvi del vsebuje Črtice iz svetovne vojske 1914—1918. V drugem delu so zbrane razne kratke stvari, ki so izhajale v »Dom in svetu«. V tretjem delu so sbrani Socialni motivi, četrti del vsebuje 3roteske, v petem delu pa sta dve večj: noveli, ki nazorno pokažeta Bevkov razvoj od majhnih motivov do velikih tekstov. Zbirka je napovedana za me¬ sec avgust. *** * DANILO ŠVARA: KLEOPATRA V soboto je bila v ljubljanski operi pre¬ miera izvirne slovenske opere »Kleopatra« ki jo ie napisal naš rojak dr. Danilo Šva¬ ra. Ni treba še posebe omeniti, da je nova slovenska opera vzbudila mnogo zanima¬ nja, saj je nova opera in to izvirna, prav poseben dogodek na slovenskem odru. Kljub bogati glasbeni kulturi ki je na za¬ vidljivi stopnji, niso se pri Slovencih po¬ rajale izvirne opere in ie zaradi tega novo delo Švare vzbudilo občo pozornost vse slovenske publike. Nakjučie hoče da baš na sam večer premiere (11. maja 1940 1.) poteče deset let. od kar ie bilo postav¬ ljeno na oder Bravničarjevo »Pohujšanje v dolini šentflorjanski«. V tej dobi je slo¬ venska produkcija obsegala samo tri Osterčeve enodejanke in R. Savinovega »Matijo Gubca«. Kritika ie sprejela novo delo našega rojaka pohvalno in rnu predvideva lep uspeh. Tudi pesimisti so bili prijetno raz¬ očarani. ko so videli da je delo vredno slovenskega odra. IZ AMERIKE Od naše povjerenice za Ameriku g. Mary Vidošič primili smo 2 dolara za novog pretplatnika g. John Frankovica, Astoria Bar & Grili, 28-09 Astoria Blvd., Astoria, L. I. N. Y. Pretplata je plačena do 1. IV. 1941. Našoj povjerenici se i ovim putem najsrdačnije zahvaljujemo. Stiplovšek Fran je bil zastopan z dvema slikama v olju »Zimska, krajina« in »Jesenska krajina«. Obe deli sta zbu¬ jali splošno pozornost. šantel Avgusta je razstavila dva akvarela, »Motiv iz škofje Loke« in »Motiv iz Višnje gore«. že pokojna šantel Henrika , edina med našimi na tej razstavi, ki je raz¬ stavila tudi na I. razstavi 1. 1900, je bila zastopana s sliko v olju »Dama v rume¬ ni bluzi«. šaša šantel je razstavil dve deli v olju, in sicer »Portret slikarja Mirka Šubica« in »Višnja gora«. Uršič France je razstavil sliko v olju »Raca«. Vidmar Drago je razstavil dve deli v olju, in sicer »Seno« in »žetev«. Vidmar Nande je bil zastopan z dve mi deli v olju: »žanjice« in »Domov«. VtJESTI IZ DOMOVINE „S0ČA“ ZAKLJUČILA PREDAVATELJSKO 3EZ0N0 ** SLOVENKA » Slovenka« je bila, kakor je čitateljem znano, prvi slovenski ženski list. Izhajal je v Trstu v letih 1897 — 1902. izdajal ga je konsorcij »Edinosti«, a prva urednica mu je bila pred kratkim umrla Marica Nadlišek- Bartolova. Od četrtega letnika dalje ga je urejevala Ivanka Anžič-Klemenčič. V zadnjem snopiču glasila Slavističnega društva v Ljubljani »Slovenski jezik«, ki iz¬ haja že tretje leto, je objavila po svoji vzor ni monografiji o A. Aškercu znana profe¬ sorica Marja B or šnik-Š k e rlakova 14 strani obsegajočo razpravo o »Slovenki«. Po pod¬ naslovu ki se glasi »I. Pod uredništvom Ma¬ rice Nadlišek Bartolove« smemo sklepati, da bo sledilo še nadaljevanje. Že ta prvi del pa vsebuje toliko zanimivega gradiva, da ga priporočamo v čilanje in študiranje vsem onim, ki jim je naša kulturna zgodovina na Primorskem pri srcu. Saj ni sko ro pomembnejšega pisatelja tiste dobe ki ne bi bil v posredni ali neposredni zvezi z »Slovenko«. Kot ženski list morda ni imela » Slovenka« velikega zunanjega efekta, zato pa je bil tem večji tisti na zunaj manj vid¬ ni, zato pa neprimerno globlji efekt pri či- tateljicah — »saj je bilo treba našo ženo privajati k branju domačega tiska in jo učiti slovenščine«. In prav v tem pogledu je bila >Slovenka«, odnosno njena uradnica Marica Nadliškova najboljša učiteljica. * SEDEMDESETLETNICA DRA IVANA ŠKETA Te dni je praznoval sedemdesetletnico svojega življenja dr. Ivan Šket, odvetnik v Ceiju. Jubilant ni naš rojak po rojstvu (rodil se je v Cerovcu (Šmarje pri Jelšah), toda življenska pot ga je zanesla na Go¬ riško. kjer je odprl odvetniško pisarno. Kot odličen pravnik si je pridobil obsežno prakso. Nikdar ni tajil svojega narodnega prepričanja in nobene nacionalne akcije ni bilo brez njega. — Jubilantu želimo še mnogo let! * FRANC VENTURINI: 10 MOŠKIH ZBOROV Naš znani zborovodja in skladatelj Fran Venturini je izdal zbirko desetih moških zborov, in sicer: Uedinjena do¬ movina, Zvezde žarijo pokojno, Deklica ti si jokala, Vsejal sem nageljne in rože, Pojdem na prejo, Lovska, še mno¬ go let, Voščilo, Oče naš in nagrobnico Usmili se, o Bog. Vse pesmi so ljubke, melodiozne, harmonizacija nič umetni- čena, ki ne presega nikjer meje. Iz teh pesmi je razvidno, da skladatelj prav dobro pozna sposobnosti naših pevskih zborov. To so pesmi, ki so prišle iz srca in bodo šle pevcem in poslušalcem do srca. Oblika je čedna, tisk jasen. Zbirko je izdal skladatelj, v samozaložbi in stane 20.— din. Mislim, da ne bo pev¬ skega zbora brez te lične zbirke. * PRVA SAMOSTOJNA RAZSTAVA ELDE PIŠČANČEVE Na binkoštno nedeljo 12 t. m. je bila v »Galeriji Obersnel« v Ljubljani otvor- jena razstava slikarice prof. Elde Piščan- čeve. Razstava obsega 40 del v olju in akvarelu ter nekaj monotipij. Slikarica je naša rojakinja in je študirala slikar¬ stvo na akademiji v Firencah, pozneje se je pa izpopolnjevala v Parizu. Po končanih študijah je kot profesorica risa¬ nja službovala v Ljubljani, sedaj pa poučuje risanje na gimnaziji v Kranju. Skoraj na vsaki skupni razstavi smo srečali do sedaj njena dela, vendar je to prva njena samostajna razstava, ki bo odprta do 23 maja. Vstop je prost. Ljubljana — Soča Matica v Lju¬ bljani je priredila v dvorani pri Levu 4. t. m. lep družaben večer in zaklju¬ čila svojo predavateljsko sezono 1939— 1940. Načelnik predavateljskega odseka dr. Ražem Joahim je pozdravil Sočane in njih prijatelje, ki so napolnili dvo¬ rano do zadnjega kotička. Novinar dr. Branko Vrčon je predaval aktuelno vprašanje »Morala zaledja — glavni za¬ veznik malih narodov«. Poslušalci so hvaležni predavatelju za resna izvajanja in točna navodila o sedanjem evropskem položaju. Podpretsednik Soče Ivo Sancin se In memoriam Severinu Kamen- ščehu U 27. godini života, vršeči svoju dužnost poginuo je Severin Kamenšček, rodom iz Ročinja. Za sve one koji su poznavali Severina ta vijest je naročilo tešlca. Jer je zaista te¬ tko zamisliti, da ovako idealnog. mladog i odvažnog mladiča, koji je živio za Istru, za svoje krajeve — nema više medju nama. Uvijelc nasmijan i vedar on je gledao u bu- dučnost sa nepokolebljivom vjerom. I ni onih 5 godina provedenih u zatvoriina nisu mogli pokolebali tu vjeru. To ga je još više učvrstilo, do vjere u borbu, rad i samoodri- canje Malo ih je medju nama mladjima koji bi s toliko vjere gledali u budučnost svoga naroda Ta njegova vjera izražena u sva¬ kom njegovom pismu, u svakoj riječi, u sva kom činu, zanesla je i druge. Sada ga nema više medju nama. Iz na¬ ših redova nestalo je čovjeka, koji je svojo m odvažnošču bio prid medju nama. Takve mi trebamo. Smjele možda i do bezumlja, ali i sami zaneseni veličinom te smjelosti. Njegova posljednja želja živ je primjer njegove vjere, vjere u veliku pravednu stvar u čije ispunjenje nije sumnjao. Neka Ti je laka zemlja! S. * OBČNI ZBOR »TABORA« PRELOŽEN V zadnji številki »Istre« smo prinesli notico, da bo imelo Delavsko podporno in prosvetno društvo »Tabor« v Ljubljani svoj občni zbor dne 26 maja. Sedaj dru¬ štvo naknadno obvešča, da je občni zbor preložen za dva tedna zaradi tehničnih zaprek, ki so se pojavile v zadnjem tre- notku. Občni zbor se bo zaradi tega vršil dne 9. junija. Prostor bo naknadno javljen. je zahvalil ponovno vsem letošnjim pre¬ davateljem in pevskim zborom a naj- lepšo zahvalo je izrekel dr. Branku Vrčonu za njegovo res izčrpno preda¬ vanje. Konstatiral je neomejeno ljube¬ zen jugoslovanske emigracije do naše rodne grude. Spretni pevci Sloge so pod izbornim vodstvom svojega pevskega strokovnjaka Premelča prepevali naše najbolj domorodne pesmi. Dr. I. C. Oblak je reasumiral v šaljivo zabavni obliki vsa letošnja predavanja in pohvalil njih neumornega aranžerja Jožeta Sfili¬ goja. Društvo Soča gleda s ponosom na svoje preteklo delo in že zamišlja nove načrte o svojem razvoju v polet¬ nem delovanju — Soški Još ovaj mjesec valja proriuljiti dozvole uposlenja Ponovno upozorujemo našo zemljake, koji Imaju dozvole uposlenja da ih pro- dulje kod mjerodavnih oblasti (kod uprave policije ili sreskog načelstva) još u toku mjesec a maja kako je to pro- pisano, da ne bi — s obzirom na po- oštrene propise o stranim državljanima — imali kakvih neprilika. Ujedno upo¬ zorujemo da ie potrebno držati u redu dozvole boravka. IZ UPRAVE Velan Franjo — Beograd — Primili smo Din 48.— i podmirili Vašu pretplatu do 1. I. 1940. OSOBNE VIJEST! Naš zemljak Josip Rojnič iz Medulina u Istri, učitelj u Mariji Gorici, vjenčao se na Duhove s Milicom Tutič. kčerkom op- činskog blagajnika u Savškom Marofu. — Čestitamo! »RELAZIONI INTERNAZIONALI« O NOVIM IMPERIJALNIM I SUPER- NACIONALNIM KONCEPCIJAMA Komentirajuči izjavu Churchilla, da Velika Britanija bez obzira na dalinji tok ra ta može uvijek držati pod svojom kontrolom Sredozemno more i upozora- vajuči pri torne na tvrdnju londonskog »Economista«, da Velika Britanija mora ozbiljno računati s talijanskom inter- vencijom u sadašnjem ratu. »Relazioni Internazionali« ističu slijedeče: »Na ove izjave i tvrdnje potrebno je da se jasno odgovori. Talijansku politi¬ ku ne vodi nikakova sentimentalnost, nego pravilno shvačeni interesi koji su u saglasnosti s internacionalnim polo¬ žajem Italije. To su baš oni interesi, ko- jima se Velika Britanija i Francuska uporno suprotstavljaju. Pariz i London — veli dalje talijanskl časopis, — pitaj u da li tko ugrožava Italiju? Odgovaramo da to još nije niko pokušavao, a kada bi pokušao odmah bi osjetio talijanski udarac. Postoji medju- tim opasnost i to u shvačanju, jer prvi cilj saveznika je u torne, da evropski ži¬ vot ostane nepromijenjen, dok su cilje- vi fasisticke revolucije drukčiji, i to u stvari pretstavlja problem talij anskog zivotnog prostora, koji je ujedno pro¬ blem evropske pravde, t. j. novog ure- djenja materijalnih vrednota Evrope. I z sadanjega konflikta Evrope mora izači uredjenje po novim . P.P c ®Pcijama, k o j e če prema- siti koncepcij u nacionalno¬ sti na kojoj su se osnivali svi ratovi l revolucije u prošlom vijeku. Nalazimo se u vremenima opče obnove, u kojima če se afirmirati imperijalne i super- nacionalne zajednice. Pri torne tahjansk 1 narod neče ostati zasužnjen r do ? emn °m moru. Zato se talijan¬ ski narod sprema na naistrašnije napo¬ re a gospodar njegove sudbine je Mus- NASI POKOJNIKI ^ LOJZE LEBAN Kranj, maja 1940. Dne 5 t. m. smo v Stražišču pri Kranju položili v pre¬ rani grob 29 letnega Lojzeta Lebana, doma iz Poljubina na Tolminskem. Radi težkega življenja, kakršnega živi večina naših ljudi, si je še pred par leti nakopal bolezen, vsled katere se je moral pretekli teden podvreči ope¬ raciji. Operacija je sicer dobro uspela, vendar je pa bila za njega, ki je bil šibkejše narave, pretežka. Pokojnik je bil zaveden Jugoslovan, vzoren član in delavec našega društva, in je kot tak lahko vzor vsakemu našemu emigrantu Koliko spoštovanja in ljubezni je vžival med našimi ljudmi, je pokazal pogreb, katerega so se udeležili, lahko rečemo, skoro vsi organizirani emigranti, kakor tudi veliko število drugih, člani društva »Sloge, so zbrali za venec, ki so mu ga poleg vencev žalujoče soproge in pri¬ jateljev, polcžili na grob kjer so mu tovariši v slovo zapeli žalostmko. Od svojcev iz domačega kraia se pogreba ni mogel udeležiti nihče, ker jim pač ni bilo dovoljeno. Naj mu bo lahka zemlja svobodne domovine ! Žalujočim naše iskreno so¬ žalje. * f EMIL MILANEZ V ljubljanski bolnici je 21. aprila t. i. preminul naš rojak Emil Milanez, slu¬ šatelj strojnega oddelka ljubljanske tehnične fakultete Pokojni je bil rojen v Gorenjem polju 2 IX 1917. po vojni pa se je vsa družina preselila v Za¬ dobrovo pri Celju kjer 1lm 1e že pred leti umri oče. Pljuča, srce m ledvice so' mu zadnja časa bolehala tako je po hudemu trpljenju po nekaj mesecih bolniške postelje pod'egel. Zapustil ie nepreskrbljeno mater, pet bratov in sestro. Njegovi tovariši so mu priredili lep pogreb in so preskrbeli, da je bil z avtofurgonom prepeljan k svojim na Zadobrovo pri Celju »Sedejeva družina«, pri kateri ie bil včlanjen v mladinskem odseku, mu je poklonila prekrasen ve¬ nec, njeni člani na so ga spremljal' na zadnji pot;. Naj počiva v m'ru. težko prizadeti družini naše iskreno sožalje! + IVAN PRELOG Pretekli teden je v Trstu umrl oo vsem mestu in daieč izven znani trgovec Ivan Prelog v visoki starosti SO let. Reči moramo, da z niim odhaja iz Trsta ena najmarkantnejših naših osebnosti. Ivan Prelog se je s svojo veiiko požrtvovnostjo in izredno vstrajnostio visoko povzdignil. Z nenavadno pridnostjo je iz skromnih sredstev ustvaril ne samo sebi veliko trgo¬ vino. temveč je tudi drugim pripomogel da so si ustanovili svoie trgovine ne samo mnogim sorodnikom ampak celo svojini trg. pomočnikom Lahko rečeno, da je on pokrenil okoli dvajset trgovin! Vendar pa Ivan Prelog ni bi! človek samo za trgo¬ vino, temveč je ime! tudi pravo zlato sr¬ ce. Kjerkoli ie mogel, je radevolje poma¬ gal. Kaj kmalu se ie posveti! tudi javnemu življenju in tu se ie pokazal kot zelo po¬ žrtvovalen rodoljub. Naj navedemo nekaj' njegovih funkcij: Bii je med ustanovitelj Prvega delavskega podpornega društva. Bralnega društva. Trgovsko-obrtne zadru¬ ge. Trgovskega izobraževalnega društva. Tržaške posojilnice in hranilnice itd. Naše institucije sc morajo v mnogih primerih nje¬ mu zahvaliti, da so dobile trdne temelje. Za vsakega ie ime! odprto srce in rado¬ darno roko ter dober nasvet. Z eno bese¬ do rečeno bil je pravi mož na pravem mestu. Vendar njegovi uspehi ga niso na¬ pravili nedostopnega, ostal je vedno tak kot je bi' : skromen in preprost. Za¬ radi svoieea neupogljivega značaja in ro- doljublja ie moral marsikaj pretrpeti. Bil je tudi več let zaprt, vendar pa ob naj¬ hujši uri svojega življenja ni klonil. Kako skromen .ie bil pokojnik priča to. da ni bila nikjer objavljena njegova smrt, toda kljub temu se je žalostna vest hitro razširila po mestu in na njegovem pogre¬ bu se ie ob blagega pokojnika poslovila velika množica sorodnikov znancev in ti¬ stih, ki jim ie pokojni'- bil dobrotnik. Naj' mu bo lahka tržaška zemlja, ostalim naše iskreno sožalje! Odgovorni urednik: ERNEST RADETIČ. Krajiška ul. 12. - Vlasnik i izdavač: Savez iugosl ~ 7- »Istra« izlazi svakog tjedna u četvrtak. —Broj čekovnog tačuna 36.789.. - Pretplata za ciieli. VdT™ as* n udruzen!a -. Masarykova ul. ^a. H. - Broi t t dolara na godinu. - Oglasi se računalu po cjeniku. - Tisak: Jugoslovenska Vampa d. d Zagreb Ma^rvVnv^ ,1°™"/ 24 7 Za inozemstvo dvostruko. Iliča br. 131. - Rukoplsi se n| vračaj* “ t,skaru °dgovara: R"dc “'Sa. II. — Broj telefona 67-80 za Ameriko odgovara: Rudolf Polanovič,