ANNALES • Ser. hist. nat. 10 2000 ■ 2 (21)
stručni rad	UDK 929 Šoijan T.
prejeto: 26. TO. 2000
ZNANSTVEN! RAD AKADEMIKA PROF. DR. TONKA ŠOLJANA -HRVATSKOC i SVjETSKOG IHTIOLOGA (1907-1980)
Jakov DU LOČ institut za oceanografiju i ribarstvo, HR-2100Ü Split, P.P. 500
SAŽETAK
U ovom radu je prezentiran životopis i znanstveni rad Prof. dr. Tonka Šoljana, hrvatskog prirodoslovca i znanstvenika, povodom dvadesetgodišnjice njegove smrti. Prof. dr. Šoijan je bio medunarodno priznati znanstvenik, ihtiolog, stručnjak u problematici ribarstva, posebice u Jadranu, profesor generacija biologa, roden 18. travnja 1907. godine u Hvaru. Prof. Šoijan je započeo svoje študije na Filozofskom fakulteto (odsjek Biologija) na Sveučilištu u Zagrebu, a nastavio ga u Beču (192.7-1929) i Crazu (1929-1930) gdje je i stekao titulu doktora znanosti iz Zoologije. U okviru njegovog vrlo bog a tog i produktivnog rada posebice sc istlče monografija "Ribe Jadrana" (Fishes of the Adriatic) koja je več doživjela tiskanje u pet izdan/a. Prof. Šoijan je bio pokretač i voditelj znanstvenog krstarenja "Hvar" i na taj način značaj no doprinjeo razvltku istraživanja mora i ribarstva duž cijelokupne istočne obale Jadrana. Bio je i član mnogobrojnih znanstvenih nacionalnih i medunarodnih udruga u kojima je obnašao značaj ne funkcije. Nažatost, njegov bogat i intenziven život se iznenadno okončao u tragičnom udesu 18. veljače 1980. godine u Sarajevu.
Ključne riječi: prof. dr. Tonko Šoijan, akademik, ihtiolog, znanstveni rad i doprinos
IL LAVORO SCIENTIFICO DELL'ACCADEMICO PROF. DR. TONKO ŠOLJAN, ITTIOLOGO CROATO Di FAMA MONDIALE {1907-1 980)
SINTESl
L 'a uto re presenta la biografía ed il lavoro scientifico del Prof. Dr. Tonko Šoijan, scienziato croato, nel ventesimo ¿¡aniversario de Ha sua morte. Il Prof. Dr. Šoijan, nato a Hvar i! 18 aprile 1907. fu uno scienziato, ittiobgo ed esperto di pesca riconosciuto a ¡¡vello internazionale, soprattutto nel J'Adriático,, nonché professore di numeróse generazioni di biologi. Il Prof. Šoijan intraprese gli studi universitari al College di Scienze Nabirali délia Facoltà di Filosofía, all'Università di Zagabria (1925-1926). Proseguí pot gli studi a Vienna (¡927-1929) e a Craz (1929-1930), dove gli \renne assegnato il Ph.D. in Zoología. Tra i suoi la vori di rilievo spicca ¡a monografía "Ribe Jadrana" (Pešci det!''Adriático), anivata giù alla quinta edizione. H Prof. Šoijan istitui e guidó la Spedizione scienlifica M V. HVAR e contribuí alia ricerca marina nonché al progresso della pesca Sungo la costa adríatica. Fu inoltre membro di un alto numero di associazioni scientific'ne nazionali ed internacional/, aH'interno dede quali ebbe grandi responsabilité. La sua arnmirabile vita si spense trágicamente il 18 febbraio 1980, in un Incidente stradale a Sarajevo.
Parole chiave: prof. dr. Tonko Šoijan, accademico, ittiologo, Isvoro scientifico
ANNALES • Ser. hist. nat. 10 2000 2 (21)
Jakov DUtClCÎ: ZNANSTVÎN1 HAD AKADEMIKA PROF. DR. TONKA ŠOUANA - HRVATSKOC I SVftTSKOC IHTIOLOGA (1907-1980). ili-i26
UVOD
Dana 18. veijače 1980. godine, dakle prije dvadeset godina, tragično je preminuo akademik prof. Dr. Tonko Šoljan, jedan od najistaknutijih istraživača biologije mora i svjetski proznati stručnjak za područje ihtiologije i libaistva. Organizirao je prvu hrvatsko znanstvenu eks-pcdiciju na Jadranu - "Hvar". Obradio je mnoge teme iz teorijske i praktične ihtiologije i utemeljitelj je hrvatske ribarstvene znanosti. Objavio je oko 170 znanstvenih i stručnih radova. Posebno se ističe knjiga ,!Ribe Jadrana", tiskana u Splitu 1948. godine, prevedena i tiskana u VVashingtonu 1963. godine na engleskom jeziku, te 1975. prevedena na talijanski i objavljena u Milanu. Pretisak hrvatskog izdanja ovog kapitalnog djela napravljen je u Zagrebu 1995. godine. Smrt je akademika 5o-Ijana prekinula u radu na još jednom kapitalnom djelu ihtiološke znanosti - "Ribe Sredozemlja i Crnog mora".
ŽiVOTOPIS
Akademik prof. dr. Tonko Šoljan (SI. 1) roden je u Hvaru 18. travnja 1907. godine, a tragično je preminuo u Sarajevu 18. veijače 1980. godine. Osnovnu skolu je pobadao u Zadru i Splitu, a gimnaziju u Zadru, Dubrovniku i Šibentku, gdje je i maturirao 1925. godine. Prirodoslovne znanosti studirao je u Zagrebu, Beču i Crazu, gdje je i doktorirao iz područja zoologije. Radio je u Splitu kao profesor na gimnaziji, i kao ravnatelj Prirodoslovnog muzeja. Potom odlazi u Zagreb gdje vodi katedru za zoolcigiju pri Filozofskom fakultetu, a istodobno je i ravnatelj Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja. Kao načelnik Odjeia za ribarstvo organizira osni-vanje bioloških postaja u Rijeci, Dubrovniku, Opuzenu, Malom Stonu i Bistrim. Godine 1947. imenovan je direktorom Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i več iduče godine organizira ekspediciju "Hvar". Godine 1956. odlazi u Sarajevo za profesora na Priro-doslovnom-matematičkom fakultetu. Jedno vrijeme bio je i direktor Biološkog instituta. 8io je suradnik i član mnogih domačih i medunaroclnih institucija, medu koji-ma su Conseil Général des Pêches pour la Méditerranée FAO-Rim, Society of Systematic Zoology - Washington, Društvo za proučavanje pomorstva - Rijeka, Comission Internationale pour l'Exploration de la Mer Méditerranée - Monaco, Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, JAZU-Zagreb, Akademija nauka BIH - Sarajevo i dr., te urednik nekoliko časopisa. Prof. dr. Šoljan je bio proglašen ekspertom FAO-UN, i u toj funkciji je boravio u Tunisu i Izraelu. Takoder je bio predsjednik Organi-zacijskog odbora Prvog ihtiološkog kongresa održanog u Sarajevu 1973. godine, a na trečem kongresu u Varšavi je bio proglašen Počasnim članom Europskog ihtiološkog. društva. Takoder je bio dobitnik brojnih nagrada za svoj marljivi i samoprijegorni znanstveni rad i opus
("Ordenom rada" za organizaciju i upravljanje ribar-stveno-bioioškom ekspedicijom "Hvar"; "Ordenom Tu-niskog kraljevstva - Nichart iftikhar" za uspješno uno-šenje modernih metoda u tuniskom ribolovu 'una, "Ordenom zasluga sa srebrnim vijencem"; "Nagrada Republike Bosne i Hercegovine" te "Nagrada grada Sarajeva") (Gamulin-Brida, 1980).
ZNANSTVENA PROBLEMATIKA U KADOVIMA DR. ŠOLJANA
Istražujuči bibliografiju dr. Šoljaria, moguče je uočiti dominantno znanstveno područje kojim se bavio i ko-jem je pisao: to je svakako područje ribarstva s težištem na ibtiologiji i na tehnici ribolova. Često je pribjegavao literarnom radu, prenoseči na prihvatljiv način, u obliku pripovijesti, najmladim naraštajima teme iz prirode (pri-povijetke za djecu - "Zelenjak - pripovijest o mom ljuskavom drugu", "Ko za inat", "Jutros", "Pjesma ranog prolječa". Dr, Šoljan je povremeno pisao i o poznatim osobama, kao npr. ribarskom stručnjaku Skomerži, tli o prirodoslovcima Girometti i B a biču. Broj objavljenih radova iznosi 170. Hrvatski jezik dominantan je jezik Šoljanove bibliografije, i 152 rada su napisana na hrvatskem jeziku. Časopisi u kojima je Šoljan pisao bili su: "Ribarski list" - 18 radova, "Ribarski kalendar" - II radova, "Priroda" - 9 radova, i "Ribarstvo" - 4 rada. Nadalje objavljivao je i u časopisima medu kojima su; "Hrvatska privrecJa", "Gospodarski list", "Jadranska straža", "jadranska pošta", "OmlarJina", "Nova Hrvatska", "Ribar", "Ihtiologija", "Hrvatski narod", "Morsko ribarstvo", "Novo doba", "Privreda" i "Privrednička riječ". Cijelim svojim djelovanjem Šoljan se posebno zalagao za promoviranje hrvatskog jezika u prirodnim zna-nostima. Poznati su njegovi kratki natpisi više puta ponavljani i tiskani, kao npr. "Za našu ribu-naša trnena!"
Prvo razdoblje rada dr. Šoljana odnosi se na razdoblje od 1927. do 1938. godine i obilježava ga vrlo velika aktivnost: tada je Šoljan napisao više od 100 stručnih, znanstvenih i popularnih članaka, te izradio doktorat. Drugo razdoblje obuhvača slijedečih 20-ak godina, tj. od 1939. do 1956. godine. U njemu ukupno ima 47 objavljenih radova i predstavlja doba vrhunskog autorova stvaranja. T reče razdoblje obuhvača razdoblje od 1958. godine do kraja života, u kojem je objavio ukupno 15 radova (ima naznaka da postoje još neki autorovj radovi u Sarajevu).
Ihtiologija
Ihtiologija se može smatrati Šoljanovom znanstve-nom odrednicom. Samo poneki rad obraduje neke druge biološke teme, kao npr. o pticama (ornitologija). U svojim radovirna Šoljan iznosi rezultate svojih istraživanja na problematici ponašanja,, načina života, te
324
ANNAIES Ser. hist. nat. 10 2000 - 2 (21)
Jakov DUI.UČ: 7MNSTWKI SAD AHACTMIKA PROP OR, TONKA ŠOLIAN.». ■ HKVATSKOC I SVIETSKOG IIITICHOCA (JW.)S60|. 323-328
SI. I /Fig. i: Prof. dr. Tanko Sotjan
ishrane riba. No, svakako tu moramo spomenuti njegovo kapitalno djelo monografiju "Ribe Jadrana", pivu knjigu o ribama u Jadranskom moru zajedno s ključem za od red i vanje (437 stranica, 300 slika i crteža, ob-radeno je 380 vrsta i još 5 dodatnih za koje se pret-postavljalo da žive u Jadranu), na kojoj je radio više od 10 godina. Ova djelo je u to vrijeme bila, a i danas je, jedinstvena knjiga o Jadranu i sličnom se nisu mogle podičiti druge, znatno bogatile i naprednije zemlje Od vrlo je veiikog značaja ključ za detet minaciju vrsta, te pored latinskih naziva riba još su izneseni hrvatski, engleski, njemački, francuski, španjolski i albanski. Monografija je doživjeia pet izdanja (na hrvatskem 1948. u Splitu, na engleskom 1963. u VVashingtonu. na hrvatskem - nadopunjeno izdanje, 1965. godine, na talijan-skom 1975. u Veroni, reprint na hrvatskem 1995. u Zagrebu). U Sarajeva je 1968 godine objavljena vrlo važna monografija pod naslovom "Roditeljske adaptacije u ostvarivanju niege legla kod riba" {150 stranica]. Slijedeče njegovo kapitalno djelo je inažalost nedo-vršeno) "Ribe Sredozemlja i Crnog mora", koje cc vjero-vatno jednog dana dotekati svijetlost dana (predano je
na dovršavanje grupi autora). Ono što je vrijedno, za razliku od drugih autora o to vrijeme ali I kasnijih, jest autorovo objavljivanje radova u vrlo vrijednim (svjetski citiranim) stran im časopisima tog vremena i io pri je svega njemačkim ("Zeltschr. f. Morphof. unci Okologle derTiere" i "Zeitschr. f. wiss. Zool.'!) (Kačič, 1999).
Tehnika ribolova
Tehnika ribolova druga je velika tema koju je Šoljan istraifivao I koja je bila njegova dugogodiSnja preoku-pacija. Toni problematikom počeo se baviti dosta rano, gotovo na samom početku stvaranja, pa ie vec 1929. godine napisao nekoliko radova: "Lov salpe Box sal pa L. u okolici Zadra", "Lov lokarde u Hrvatskom primorju iScomber scomber L.)", "Lov tunje ponioču svijetla (Orchynus tbynnus I...)" i "Lov raka kosmaca na otoku Zlarinu {.Eriphia Spini f tons Hbst.)"- O značaju i naprednosti Hrvata kao pomorskog i ribarskog naroda u torn vremenu izuzetno lijepo i argumentirano autor iznosi povijesne Cinjenice u knjiži "Hrvati kao pionir! suvre-menog fibarstva na jadranskom I Sredozemnom moru".
ANNALES Ser. hist. nat. 10 • 2000 2 (21)
Jakov OULÙC: ZNANSTVENI RAO AKAOFMIKA PROf OR. TONKA ŠOI.IAMA - MKVATSKOO i SVJfTSKOG IHTIOLOGA (t9C7-i980), 323-326
Prirojena Šoljanova znanja o tehnici ribolova osobito je došla do izražaja u ekspediciji "Hvar" i pri organizaciji ribolova tunida u teritorijalnim vodama Tunisa.
Ribarstvo
Intenzivno se baveči ihtiologijom i tehnikom ribolova, povremeno čak i stalistikorn kao temeljnim od-rednicam ribarslva, Šolian je došao do toga da je opce i bitne probleme ribarstva jako dobro uočavao. Ta oso-bina mu je omoguCavala pravilno usmjeravanje razvoja ribarslva. ShvaCao je da bez temeljitog poznavanja života u moru, zasnova nog na sustavnom istraživanju, nije moguce vladati morem niti pravilno usmjeravati buduCnost ljudi koji na moru žive i o njemu ovise. Stoga je i veliki broj radova posvetio raspravama o potrebitosti znanstvenog istraživanja ribarstva. iz ovog opusa mogu se izdvojiti neki naslovi: "Biološko-oceanografski institut i naše pomorsko ribarstvo", "Oceanografski institut u službi privrede", "Biološki problemi ribarstva na Jadranu", "Uloga naših znanstvenih ustanova u morskom ri-barstvu" i "Ichthyologica! Investigations in Jugoslavia".
Vrlo je teško u svega nekoliko riječi zaključiti i dati najvažnije odrednice znanstvenog rada akademika prof. dr. Tonka Šoljana. Životu i radu je pristupao odgovorno i ozbiljno, a u svoje radove unosio je ležernost, a jezik mu je bio jednostavan i prihvatljiv. Svaki rad, bilo stručni ili znanstveni, ima svoju odredenu vrijednost, cilj i poruku. Cledajuči cijelokupnu njegovu napisanu gradu, može se utvrditi da je njegov rad nemjerljiv i od velikog značaja za jadransku, europsku, pa čak mo-žemo reci, i svjetsku ihtiologiju i ribarstvenu znanost.
BIBLIOGRAFIJA ODABRANIH RADOVA PROF. DR. T. ŠOLJANA (izvadak iz Sučevič, 1981)
(1927): Grna seva kolandrica (Melanocorypha calandra ßoie). Priroda, 2-3, 55-56.
(1927):	Dvije naše ribe kao prijatelji (trlja i fratar). Priroda, 17(7/8), 158-160.
(1928):	Riba našeg mora, koja izlazi na kopno, Blcnnius galerita LINN Priroda, 18(6), 121-125.
(1928): Svjetski rat i ribe Jadrana (I). Priroda, 18(10), 7.42-243.
(1930): Brutpflege durch Nestbau bei Crenilabrus quin-quemaculatus RISSO. Zeitschrift f. Morphol. und Ökologie der Tiere, Abt A: Zeitschrift für Wissenschaftliche Biologie, 20(1), 132-135.
(1930): Die Fortpflanzung und das Wachstum von Crenilabrus ocellatus FORSK., einem Lippfisch des Mittelmeeres. Zeitschr. f. wiss. ZooL, 137(1), 150-174, (1930): Nestbau eines adriatischen Lippfisches (Crenilabrus ocellatus FORSK.). Zeitschr. f. Morphol. und Ökologie der Tiere, 17(1-2), 145-153.
(1930): Pitanje koče u Morlačkom kanalu. Privreda, 5(7-8), 193-203.
(1930):	Četiri slike iz razvoja lampe za svjcCarenje u našem pomorskom ribarstvu. Ribarski list, 9-12, 102-106.
(1931):	Neobična krupna srdela, Clupea a uri ta GTF1R. Ribarski list, 6, 1-4.
(1931):	Riba invalid (Sargus rondeietti Cuv.). Ribarski list, 7-10, str. 106.
(1932):	Blennius galerita L., poisson amphibien des zones supralittorale et littorale exposees de l'Adriatique. Acta Adriat., 1(2), 14 pp.
(1932): /O. KARIOVAC/ Untersuchungen iiber die Enâhrung dor adriatischen Scorpaena - Arten. Acta Adriat., 1(1). 22 pp.
(1932):	Lastavičje gnijezdo na palminu listu. Priroda, 2, 54-58.
(1933):	/T. VUKOVIČ/ Ihtiologičeskie issledevanija v Jugoslaviji, 1-14.
(1933): Skrb riba za potomstvo i njena sistematika. Zbornik radova, 191-210.
(1933): Girometta: Život našeg Jadrana (recenzija). Novo doba, 241, 11-12.
(1933):	Vode i ribe u Jugoslaviji. Novo doba, 70, str. 3.
(1934):	Priča jedne Ijuske o životu. Ribarski kaiendar jadranske straž.e, 5, 39-42.
(1935):	Biološki problemi ribarstva na jaôïanu. Privreda, 10(10), 3-8.
(1936):	Ladva-jedan naš ribarski čamac na umoru, jadranska straža, str. 187.
(1936): Malo statistike o našem morskom ribarstvu u 1935. Privreda, 5, str. 77.
(1936):	Neretvanski kana! i njegova važnost za ribarstvo. Jadranski dnevnik, 3, 151-183.
(1937):	Razvoj tehnike morskog ribolova pod svijetlom. jadranski dnevnik, 99, str. 5.
(1937): Kvantitativno izučavnaje faune morskog dna. Priroda, 27(3), 72-80.
(1937):	Ribari i prijatelji ribarstva! Zaštitimo riblju mlad i istrijebimo dinamitaše/ Jadranski ribar, 12, str. 2.
(1938);	Zubatac živi u šibenskim vodama več 2000 go-dina. Ribarstvo, 3-6, 82-84.
(1938): Mrežana vrša "Ryssja" i mogučnost njene prirojene na Jadranu. Jadranski ribar, 5, 2-4. (1938): Sa Jadrana. Dopisi: 1. Val studeni i ugibanje ribe na Jadranu. Propaganda za narodna imena riba i akcija protiv un i Stenja ribe dinamitom. Ribarstvo, 1-2, 38-44.
(1938):	Borba stare i nove tehnike u našem ribolovu. Novosti, 96, str. 8.
(1939):	Prof. Umberto Girometta kao prirodoslovac. Hrvatski planinar, 6, 170-178.
(1940):	Neprijatelji riba. Sportsko ribarski vjesnik, 2, 46.
(1942): Hrvati kao pioniri suvremenog ribarstva na Jadranskem I Sredozemnom moru. Gospodarska knjižica Ministarstva seljačkog gospodarstva u Zagrebu, sv. 7, 1 -18.
326
ANNALES Ser. hist. rat. 10 • 2000 • 2 (21)
lokov DUIČIČ; ZNANSTVEN! RAD AKADEMIKA PRO!'- Oft. TONKA ŠOljANA - MRVAT5KOC I SVjtTSKOC IHTIOIOGA<!*>7.1980í, 323-32«
(1942): Novo razdoblje razvoja morskog ribarstva. Nova Hrvatska, 17«, str. 11.
(19421: Postaje za znanstveno proučavanje ribarstva, Nova Hrvatska, 179, str. 11.
(1947): Pitanje pregleda najvažnijin riba našeg morskog ribarstva. Ribarski ka lend ar, 1.
(1947):	Važnost škoijaka i njihov uzgoj. Ribarski ka-lendar, 1.
(1948):	Ribe=Pisces. Fauna i flora Jadrana. Knjiga 1. Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, Str. (4) + 4 37 sa 1350 slika i tablicama, 30 cm. Prvi dio: Slikovni ključ za odredi-vanje jadranskih riba. Drugi dio: Pregled jadranskih riba razvrslanih po Carusovu sustavu sa komenta.rom. (1948): U potrebi ja vajmo naše narodne nazive za ribe. Ribarski kalendar, 210-213.
(1948): Ekspedidja. instituta, za oceanografiju i ribarstvo. Pomorst.vo, 4, str. 171.
(1953): Ribarstveno-bioiogijska ekspedidja m/b r,Hvar"
Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Kongres
biologa Jugoslavije, Zagreb, 343-344.
(1953): Ivan Skomerža-pionir modernog ribarstva na
Jadranu i Mediteranu. S lobod na dalmacija, 2676, str. 3.
(1953): Da ¡i je štetan ribolov kočama u teritorijalnim
vodama? Morsko ribarstvo, 9-10, 133-1 39.
(1955): The Institute of Oceanography and Fisheries,
Split. Bulletin scientifique, 2(2), 33-36.
(1958): Potražite u moru ribije gnijezdo i ribo koja izlazi
na suho. Biološki list, 6, str. 10.
(1963): Fishes of the Adriatic. {2 dopunjeno prevedeno izdanje). Published by the Department of the National Science Foundation, Washington, 458 pp., with 1360 ill.
(1964):	Nuovi concetti, definizione e sistemática delía cure per la prole nei pesci. Archivio de oceanografía e limnología, 3, 419-429.
(1965):	Ribe ladrana. T reče preradeno i dopunjeno izdanje. Zavod za izdavanje udžbenika S.R. Srbije, Beograd, 451 str.
(1968): Roditeljske adaptacije u ostvarivanju niege legla kod riba. Specifične roditeljske adaptacije kojima se ostvaruju uslovi za nadživljavanje potomstva u leglu kod riba, Bilten Biološkog društva BiH, 56, 1-156.
(1970):	/T. VUKOViČ/ Razvoj i savremeni problemi ihtioloških istraživanja u Jugoslaviji. Ichthyologta, 316.
(1971):	/T. VUKOVICV líber die Saisondynamik der marinen Grundfischpopulationen im Malostonski Kanai und seinem bucht Neum-Kiek (ostliche Adria). Thallasia jugoslavica, 1, 393-400.
(1973): /B. ¡VANOVIČ/ Cilharusi Hnguatula (Linnaeus, 1758) (Citharidae, Pisces), novopronadena vrsta u slat-kim vodama Jugoslavije. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu pri rade i Prirodnjačkog muzeja, Titograd, 6, S-8.
(1975): I pesci deli Adriático. (4, znatno dopunjeno izdanje "Ribe Jadrana"), Milano, 552 pp. (1977): Ribarstveno-bioioška ekspedicija m/b :'Hvar' u otvorenom Jadranu (1948-1949). Izvješca-Reports, 1-2, D 22.
(1977): Aktivnosti i zasluge profesora Cire Gamulina. Hvar u prirodnim ¿nanostima, Zbornik simpozija. Zagreb JAZU, Razred za prirodne znanosti, 291-298. (1995): Ribe Jadrana. Pisces mari Adriatici. Dom i svijet, Zagreb (5. izdanje, pretisak iz 1948. godine), 437 str.
327
ANNALES • Ser. hist. nat. • 10 ■ 2000 ■ 2 <21)
Jahov DUtClCr ZNANSTVENI RAD AKADEMIKA PROf [JR. TONKA ŠOUANA - MRVATSKOG I SVIETSKOG IHTOIOGA {! 90/-1¡IftO}, .t2.i-.i2il
SCIENTIFIC WORK OF THE ACADEMICIAN PROF. DR. TONKO ŠOLJAN -CROATIAN AND WORLD ICHTHYOLOGIST (1907-1980)
Jakov OULČIČ
Institute of Oceanography and Fisheries, HR-21000 Split, P.O. BOX 500 SUMMARY
The author presents the biography and scientific work of Prof. Dr. Tonko Šoljan, the Croatian natural scientist, at the 20tf) anniversary of his death. Prof. Dr. Šoljan was an internationally renowned scientist, ichthyologist and expert in fishery matters, especially in the Adriatic. Born on April Id, 1907 in Hvar, he tutored whole generations of biologists. Prof. Šoljan began his university studies in the Department of Natural Sciences (Biology) at the University of Zagreb {1925-1926), and continued them in Vienna (1927-1929) as well as C raz (1929-1930) where he received his PhD (in zoology). One of his most significant works is the monograph "Ribe Jadrana" (Fishes of the Adriatic), which has been reprinted no less thitn five times. Prof. Šoljan initiated and led the scientific Expedition M.V. HVAR and contributed to the marine research and advancement of fisheries on the Adriatic coast. He was also a member of numerous scientific national and international associations, in which he carried out a number of responsibilities. Unfortunately, his admirable life ended suddenly on February IS, 1980 in a road accident in Sarajevo.
Key words: Prof. Or. Tonko Soijan, academician, ichthyologist, scientific, work
LITERATURA
Gamulin-Brida, H. (1980): Akademik Tonko Šoljan. In memoriam. Priroda, 53, 287-288.
Kaiie, I. (1999): Professor Tonko SoSjan, Ph.D. (19071980). Initiating and leading of HVAR expedition. Acta Adriat, 40 (suppi.), 5-11.
Sucevid, P. (1981): Bibiiografsja Instituta za oceano-grafiju i ribarstvo, 1930-1980. Acta Adriat, 1-2, 55-187.
32 fi