KRALJEVINA JUGOSLAVIJA TPRAVA /A ZAŠTITU Klasa 26 (1) INDUSTR1SKE SVOJINE Izdan 1 Maria 1932. PATENTNI SPIS BR. 8710 Dr. Ing. Allner Woldemar Franz, Berlin, Nemačka, Postupak za proizvađanje plina iz goriva kao smeđega ugljena, lignita, treseta, škriljevca i t. d. Prijava od 10 novembra 1930. Pronalazak se odnosi na postupak za proizvodnju normama primjerenog gradskog plina iz goriva, kao smeđega ugljena, lignita, treseta, škriljevca i td. ili iz od ovih načinjenih briketa. Svi su se dosedanji pokusi za proizvađanje rasvjetnog plina iz smeđeg ugljena i td. izjalovili, jer proizvedeni plin nije odgovarao normama za gradski plin. Proizvedeni koks bio je slabe kakvoće ostavlja, lošu drozgu, a kod vađenja iz komore prouzrokovao je piskanjem vernica znatne smetnje. Među inim seje pokušavalo upliniti smeđi ugljen i td. upuhavanjem zraka u generator plina, čim se je proizvodio generativni plin, a ovaj rastvarao sa njegovom sadržinom katrana ponovnim uvađanjem u zonu za proizvodnju plina. Ovako proizva-đani plin bio je radi njegove visoke sadr-žine dušika samo generativni plin, pa stoga nepodesan za uporabu kao gradski plin. Istovremeno uvođenjem pare nije se kakvoća plina dala znatno povratiti. Kušalo se je nadalje, da se smeđi ugljen i td. u pećima za destilaciju raznih konstrukcija destilira i pri tom proizvedeni koks uvađanjem vodene pare uplini. Kod toga nastali plin radi njegove visoke sadržine na ugljičnoj kiselini i na teškim ugljikovo-dičnim tvarima, te time uvjetovanom visokom specifičnom težinom i velikom potrebom zraka nije odgovarao normama za gradski plin. Ni postupci, kao t. zv. dvoplinski ili uglje- Važi od 1 maja 1931. novodeni plinski postupak i postupak za proizvađanje karburirancg vodenog plina, nijesu bili u stanju, da dadu iz smeđeg u-gljena i td. gradski plin. Iz sličnih razloga proizvodnja u horizontalnim, nagnutim i vertikalnim pećima, kako su običajne u plinskoj industriji, nije dovela do cilja. Prema nazočnom je pronalasku moguće proizvoditi iz smeđeg ugljena uporabivi gradski plin i koks u velikim komadima, ako se destilacija i odlučenje plina provodi u do ruba sa ugljenom napunjenoj, kontinuirano ili polukontinuiano pogonjenoj vertikalnoj retorti ili komori i ako se koks prije iznašanja primjerno rashladi. Loženje retorte ili komore biva pri tom izvana na u svakom slučaju potrebnu temperaturu. Vertikalna retorta ili komora, koja je napunjena smeđim ugljenom i td., imade u svom gornjem dijelu ustavu za punjenje u-gljena, a u donjem dijelu uređaj za hlađenje koksa. Koks ili pepeo hlade se u donjem dijelu retorte, tako da se kod iznašanja ne zbiva eksplozivno zapaljenje. Ovo se hlađenje postizava vodenim plaštem, koji osjetljivu toplinu koksa pretvara u vrelu vodu ili u paru. Osim toga se može radi dobivanja visokovrijednog vodenog plina i radi hlađenja koksa upuhati vodena para u donji dio retorte ili komore. Moguće je, paru prije njezinog uvođenja u zonu za hlađenje koksa, visoko pregrijali. Retorta ili komora imade za odvod proizvedenih plinova razne otpuste za plin. Din 15. Ako se imade obradili stanovita vrst ugljena, onda se može plin odsisavati i kroz jedan ili više plinskih otpusta, koji su namješteni u stanovitim visinama komore. Različite vrsti ugljena mogu naravno iziskivati plinske otpuste u raznim visinama. Ugljen putuje kontuirano kroz komoru od gore prema dole, pa se na tom putu suši i destilira. Destilacioni produkti, vodena pare, katran i plin, koji su se stvorili primarno kod destilacije s niskom temperaturom u gornjem dijelu komore, teku istom strujom sa ugljenom, koji se pretvara u koks, prema dole, pri tom se rastvaraju i dovode u reakciju medsobom i sa usijanim koksom. U zoni sušenja i destilacije proizvađana vodena para pretvara se pri tom u vodeni plin. Ugljični dioksid, koji se tvori na po četku destilacije, pretvara se istodobno, djelomice skupa sa vodenom parom, na u-sijanom koksu u metan. Plinovite ugljiko-vodične tvari iz zone koksanja i druge teške ugljikovodične tvari iz plina i katrana, rastvaraju se, u koliko je to poželjno, te nastaje normama primjereni gradski plin, koji se po odstranjenju onečišćenja može odmah izravno upuštati u cijevovodnu mrežu. Iz vodene pare, koja se može uvoditi u donji dio komore, kako je više gore opisano, nastaje vodeni plin visoke vrijednosti, koji kod svoga gibanja prema gore stupa u reakciju sa ostalim destilacionim produktima i sa ostatkom vodene pare, pri čem se karburira, pa zajedno sa ostalim plinovima daje gradski plin visoke vrijednosti. Prema tom postupku dovode se katran i plin u komori tako u reakciju, da pri tom ne trebaju ostaviti komore, dok željene pretvorbe nijesu dovršene. Prema pronalasku proizvodi se plin visoke vrijednosti i destilacioni produkti raz-lučuju se jednim te istim radnim hodom, pri čem se željeni sastav plina, a naročito njihova ložna vrijednost, postizava regulacijom brzine prelaženja ugljena, temperature peći i načina odsisavanja plina iz stanovite visine komore. Produkli, koji se ukoksuju, stupaju in statu nascendi u reakciju sa ostalim destilacionim produktima kao vodenom parom, uključnim oksidom, vođonikom i više ili manje destiliranim koksom. Usled visoke temperature nalaze se ovi produkti dijelom in statu nascendi, a dijelom u visokoaktivnom stanju. Pronašlo se je, da se u ovom dijelu retorte odvijava veliki broj reakcija, koje se dadu različitim vrstima ugljena promjenom radnih u-vjeta (brzine prolaženja, temperature, mjesta odsisavanja, uvođenjem pare) tako pri lagoditi, da več prema pretičku vodene pare ili vodonika, može da prevlada reakcija ugljičnog dioksida ili metana. Postupak dakle omogućuje kontrolu sastava pro-izvađanog plina točno unaprijed određenim načinom uz iskoriščenje aktivnog i neslabilnog stanja upitnih produkata. Uporabom netom opisanoga postupka o-mogućeno je nadalje, da se uz plin proizvede znatne količine tekućih ugljičnih vodika iz smeđega ugljena tako, da usljeđ regulacije brzine prolaženja ugljena kod veće brzine nastaju benzinski ugljični vodici. Tako dobiveni benzoi gubi sasvim svojstva normalnog benzina iz smeđeg ugljena te imade savršeno svojstva normalnog laganog ulja iz koksene peći. Dodatno uvođenje katrana na prikladnom mjestu u komoru skupa sa gorivom, koje se ukoksava, daje povišeni dobitak tekućih ugljikovodika. Za proizvodnju koksa u većim groma-dama može biti svrsishodno, da se u zonu za predsušenje i destilaciju potrebna toplina uvodi kao para ili vrlo pregrejani ispirni plin, pri čem može naravno biti predviđeno i vanjsko loženje. Postupak je primerično prikazan na še-maiskom nacrtu, koji prikazuje vertikalni presjek kroz vertikalnu peć. Naravno da može više takovih retorti ili komora biti spojena u jedan blok ptći. Smeđi ugljen i td. uvodi se kroz ustavu B na gornjem hodniku A kuće za retorte u sirovom ili sušenom stanju ili kao briketi i ulazi u retortu kroz za plin nepropustnu ustavu C. U gornjem dijelu D retorte zbiva se sušenja i destilacija, pri čem se može uvesti vodena para ili koje drugo ložno sredstvo, kao što je gore opisano, kroz cijev ju svrhu nutarnjega loženja. Uvod.nje se može zbivati i u protivnom smjeru kroz H. Nutarnje loženje nije bezuvjetno potrebno, ali se mogu kod njene uporabe iskoristiti iz-garni plinovi same peći, pregrijani, mješavine plinova ili vodena para. Držeća se masa putuje skupa sa destilacionim pro duktima prema dole, a u srednjem dijelu E retorte zbiva se pretvorba u plin. Visoko ugrijana ili pregrijana vodena para može se kroz cijev M uvesti u ovu zonu. Pn-grijanje pare može se osobito probitačno zbiti u donjem dijelu retorte u stupu za koks ili pepeo. Pri tom je moguće hladiti koks dovoljno u s-mioj retorti, tako da se kod njegovog iznašanja ukloni mogućnost, da se sam zapali. Za tu se svrhu uvodi vodena para kroz cijev O. Ona struji kroz koks i može da izađe kroz cijev N, da se u slučaju potrebe u zavinutoj ložnoj cijevi R, koja je shodno smještena u ognjištu retorte, još više pregrije. Daljnja ustava može slično kao kod C bili smještena u zoni za hlađenje i u nad ovom ležećoj zoni za uplinjenje, da ove dvije zone rastavi. Može se ali radili i tako, da vodena para ulazi direktno iz zone za hlađenje u zonu za uplinjenje. Koks i pepeo iznašaju se kroz ustavu G u uglje-nicu P. U zoni ukoksenja proizvedeni plinovi i pare slupaju u redukcionoj zoni u reakciju sa usijanim koksom, pa se skupa sa kroz reakciju proizvađanim vodenim plinom odsisavaju kroz cijevne vodove K ili L. Osim na nacrtu prikazanih plinskih dovoda i odvoda može ih bili i više, da se reakcija prilagodi primjereno svojstvima različitog prerađivanog ugljena. Bitno je, da u retortu, ne uđe ništa zraka i da se polaže osobita važnost na njenu nepropustnost. Patentni zahtjevi: i. Postupak za proizvađanje plina iz goriva, kao smeđeg ugljena, lignita, treseta, škriljevca i td., naznačen tim, da ugljen u vertikalnoj retorti ili komori, koja je izvana upravljivo ugrijana na visoku temperaturu, putuje tako prema dole, da se na njegovom putu osuši, destilira i odvoji od plina, pri čem se zbiva hlađenje proizvedenog koksa i pri čem destilacioni produkti putuju u istom smislu sa ugljenom, koji se ukoksava, dole, te medsobom i sa usijanim koksom stupaju u reakciju, tim, da se brzina putovanja ugljena, temperatura komore, te mjesto i način odsisavanja plina na određeni način udešavaju jedno prema drugomu. 2. Postupak prema zahtjevu 1, naznačen tim, da se u donji dio komore uvodi vodena para radi hlađenja koksa i proizva-đanja vodenog plina, koji može da stupi u reakciju sa ostalim destilacionim produktima. 3. Postupak prema zahtjevu 1 i 2, naznačen, tim, da se putna brzina produkata u komorama udesi tako, da se uz proizvađanje plinove kod veće brzine stvaraju sasvim ili djelomično benzin i njegovi derivati, dočim kod manje brzine nastaje benzol i njegovi derivati. 4. Postupak prema zahtjevu 1, 2 i 3, naznačen tim, da se u gornji dio komore uvađa dodatni katran. 5. Aparat za izvađanje postupka prema gornjim zahtjevima, naznačen po kontinuirano, pogonjenoj vertikalnoj retorti ili komori, koja je iz vana ložena na željenu visoku temperaturu, a u svom donjem dijelu imade zonu za hlađenje koksa i uređaj za kontinuirano iznašanje koksa, dočim su prema gore porazmješteni razni otpusti za proizvađani plin. 6. Aparat za izvađanje postupka prema gornjim zahtjevima, naznačen tim, da su za stanovitu vrst goriva predviđeni u stanovitoj visini retorte ili komore jedan ili više otpusta za plin. . ' • .