E dicion de la Časa “EURASIA” — I>ireetor: Ing. C. JEKOV EČ? — Tiraje minimo: 4.000 ejemplares Gcfdisnje C 4 „ Por afio Inozemstvo Kxi Tior m|n Dolar 1. 50 Kedaecion y Admihistfaeibn NUEVA YORK 3363 U. T. Mayo 38 - 6464 Buenos Aires GOSPODARSTVO LA ECONOMIA GLASILO SLOVENSKIH PRIVREDNIKA U JUŽNO J AMER ICI Organo de la Inmigracion Prodnctora Eslava en Sud America Djreccion del Destinatario: Sr. Don Godina — Ano I Buenos Aires, 30, novembra 1926 Broj — Nurnero 12 LA INMIGRACION EN LA REPUBLICA ARGENTINA Estudio cfonologico del doctor Pedro Pandol (CONCLUSION) La Oficina Internacional de! Trabajo ba reuido datos muv liti- les sobre las formas adecuadas de COmbinar la Legislacion de los pttiSes de emigracion con la de los d6 iiiiiiigtaCitin. Todos admiten tjlie ies Estados qtte rceiben in- Miglacion obran prudentemente ai seleCcionar y regular la co- rriente inmigratoria de actterdo con siis facultades de asimilacičfi y cuidando el bienestar de sus ha- bitantes, a fin de no traerles de improviso lina competeričia exa- gOrada y pata todos perjudieial. El Podor Ejecutivo ha tenido muy preselite, asimismo, los di- versos proyectos de lev sobre in¬ migracion presentados en los ni¬ tim os anos en la Ilonorable Ca- mara de Diputados y los ha con- templado dentro de las modalida- des actuales de la legislacion y de los hechos en reflacion a la ma¬ sa dispuestos a emigrar. En un punto esencial todos los proyectos coinciden en la necesi- dad de seleccionar la inmigracion en forma que responda a las con- neniencias reales de nuestro pais. Las recientes reformas de las le- ves de inmigracion del Ga mula y Estados IJnidos, lian sido fuentes ntiles, pues conviene aproveehar de la experiencia de naises que se lian formado y se desenvuelven en este continente dentro de con- diciones analogas. Cuado se dieto la lev que aun nos rige, la circulacidn de los in- migrantes se hacia sin requisitos ni documentacion. Los hechos so- ciales mas modernos y la hltirna guerra con sus g-raves y comple- ,jas consecueneias ban cambiado la faz del problema. La admision del inmigrante con ona documentacion muv minucio- j sS traba el movimlento, sobre to- j do en paisCs euya organ izacidn politiea esta en lili periodo de re¬ forma. Por otra parte SerJa impru-. dente abrir las puertas sin reeati- dos e irrevoeablemente. El proyecto de lev trata de eoneiliar estos extremos, dando a la admision del inmigrante un ca¬ raeter eondieional por un deter- minado plažo. Si dentro de el no se eomprobara falta o engano en las afirmaciones hechas anteš de ingrešar al pais, este ingreso to¬ rna caraeter de definitivo. En ča¬ šo contrario, vuelven las eosas al momente inicial sin que el reeha- zado pueda quejar.se de lina si- tuacion que su propia mala fe le habra creado. Por todas estas ca- racteristicas de la inmigracion es que el P. E. ba formulado las re¬ formas de la ley en vi gor, y ba encarecido a las Camaras la ur- gencia de la funcion dol progreso respectivo. La inmigracion hasta 1923 La inmigracion europea que eo- mo hemos bosquejado tuvo su in- fluencia decisiva en el progreso del pais desde 1857, marca una escala ascendente y en proporcio - nes halagadoras, con excepcion de epocas en qne debido a feno- menos de caraeter politico y eeo- nomico se estaciona o disminuve temporariamente. Selečo' 5n resuelta por el gobierno Si bien ban llegado al pais en la ultima epoca. v on particular durante el ano 1926. muchos in- migrantos agropecuarios, ban ve- nido tnmbien una gran cantidad que carecen de profesion, asi co- mo otros que las tienen pero que corresponden a especialidades de las cuales hay exceso ya en el pais. Estos generos de elementos, Mapa de Yugoslavia 0.90vl-3O en diez enl.irrs $ 2.50 Album: Zagreb. leyernla en Album: Belgrado, lejeiida Album: Lltoral Croata leym Tarjetas yugoslavas, 40 nes, en co ores, ticas de pi ltorei leccion completa Mapa de Checoeslovaqu El importe respectivo rem frances y yngosl. $ 2.00 en frances y yngosl. $ 2.00 ida en frances y yugosl. $ 2,00 diferentes r^produccio- de telas mas caracleris- 5 vuffoslavos. La co- $ 2 00 ia 0.80 x 1 .30 $ 3.50 itir a: La Administracion SEnOR, NO LE CUESTA NADA Si usted, en sus pedidos a las casas y empresas anunciadoras en nuestro periodico, menciona que ba leido el a vi so en “GOSPODARSTVO”. — A čada comerciante le interesa sa- ber euales , de sus avisos le dan el resultado deseado. Sl NECESITA VD. para cuakpiier trabajo en la. es- tancia, empresa industrial o co- mercial, para taller o cbacra, tie- ne en este periodico el mejor me- dio para ponerse en contacto con el inmigrante vugoslavo. Este ha reeibido el mejor certificado eomo trabajador honesto, serio y competente por parte del eonsul general argentino en Belgrado, senor don Celso D. de Barrios, cuando este, en ocasion de su llegada a esta capital, en una en- trevista con “La, Nacion”, ha Ilamado especia! atencion de que PERSONAL APTO durante todo este ano ningun inmigrante yugoslavo ba dado que hacer algo a la policia. “GOSPODARSTVO”, con su tiraje minimo de 4.000 ejempla¬ res y su distribucion adecuada, forma un vinculo verdadero con la colectividad entera yugoslava, no solarn en te en este pais, sin o en todas las Republicas del con¬ tinente americano, donde existen eolonias yugoslavas, todas ellas constituidas desde hace mas de cuarenta anos. RADNICI na estancijama, na gradnjama i u tvornicama, dajte procitati gornji clanak svojim poslodavcima. Neka znadn, da preko ove novine mogu naci ra- dnih sila. I za Vas ce biti do¬ bro, kad budete bes posla, ako “Gospodarstvo” bude poznato kod poduzeca kao najbolji na¬ slov za vezu s našim svetom, ko- ji trazi rada. NISTA VAS NE STOJI ako kod narucivanja cenovnika, podataka ili robe od kuca, cijib oglas ste citali u “Gospodar¬ stvu”, počnete recima “Obzirom na vas oglas u “Gospdarstvu” izvolite mi poslati itd”. Poduze¬ ca ee moči oceniti vrednost ob¬ java u nasoj novini, te ce nasto- jati, da Vas dobro posluze. NOVINE U DOMOVINI ko jima saljemo u zamenu ‘ ‘ GO-. SPODARSTVO”, a nam same jos ne dolaze zamenjivane, moli¬ mo, da izvole to cim pre uciniti, da im pošiljanja sa svoje Strane ne zaustavimo. Primane brojeve saljemo nai- ztnence sirom kampa našem te- zackom i radnickom svetu. U ko¬ liko samo mesto dopusta, osbito smotre, spominjemo n novini. Uzevsi u obzir veliku nakladu “Gospodarstva” mislimo, da si nijedna no vina ne može zamisli¬ ti bolje reklame za sebe, nego kad žrtvuje po jedan primerak, koji nam se salje u zamenu. Pag. 2 GOSPODARSTVO Ni 12 Jugoslavija od 1. decembra 1918 do 1926 considerados eomo pletoras gra- vitan sobre la clase trabajadora y causan perjuicios a la economia nacional. El P. E. en vista de dichas cir- eunstaneias y de acuerdo con el eriterio dado a conocer en el men- saje sobre reformas de la ley de inmigracion, por intermedio del Ministerio de Relaciones Exterio- res, y anticipandose a la sancion de aquella, ultimamente pašo una circular a los consules argentinos en el extranjero, dandoles ins- trucciones respecto de la visacion de los documentos de inmigrantes y en el sentido que solo lo deben de hacer en los casos en que aquellos rennan las eondiciones que convengan a los intereses del pais. CONCLUSIONES DE LA CON- FERENCIA ECONOMICA NACIONAL En la reunion efectuada el 25 de agosto de 1924, la Conferencia Economica Nacional en lo refe¬ rente a la inmigracion en la Re- publica Argentina, llego a las si- guientes conclusiones: l.° — La funcion del Estado en el problema inmigratorio no pue- de consistir en una simple accion de policia o seleccion. La reforma de la ley actual debe hacerse de acuerdo con un sistema de prin- eipios que abarque todas sus eta- pas. a) Ni el fomento artificial ni abandono a la espontaneidad; de¬ be organizarse en el exterior nna propaganda seria y metodica que difunda el conocimiento exacto de las eondiciones favorables y desfavorables del pais, v la in¬ migracion que asi se produzca ba de ser orientada por los organos ofieiales, nor nn servieio ordina- rio coordinado tanto en c] [ inte- rior como en el exterior, de infor-' mes v colocaciones. Es necesaria una informacion frecuente y ne- riodica de la capacidad receptiva y sus variaciones, para regularla sesrun la corriente inmigratoria. b) La seleccion severa y hones- tamente practicada, sin trabas ni documentos innecesarios, debe ser la norma fundamental; el inmi- grante debe aportar una verdade- ra canacidad economica y segiin las cifras del mereado do brazos. cuando no tenga traba.io en el pais debe exieirsele un pequ6no Capital de inieiacion. c) Las nociones legales de la lev v los metodos estadisticos de¬ ben acordarse con los internacio- PRETPLATA na “GOSPODARSTVO” iznosi za čelu godinu samo TRI PECE m|n. Da dogjemo po svojim za sada jos skromnim silama, n ovim vremenima krize u susret onima, koji su i nas poduprli kao pretplatnici, to smo odlucili, da cemo svakom pretplatniku, kad trazi rada, objaviti besplatno nales que adopte el “Bureau In¬ ternational du Travail” para per- mitir el estudio comparado y la adopcion de una terminologi.! universal. d) No basta seleccionar, ni orientar a la inmigracion. Una vez admitida en el pais, aparece en su plenitud la funcion del Es¬ tado, el cual no puede desenten- derse de ella a medida que se in- corpora y arraiga. De ahi una ac¬ cion directa de colonizacion de acuerdo a las modalidades de ča¬ da region del pais, que se funde en la conversion paulatina del arrendamiento en propiedad por una buena distribucion que baga posible la explotacion granjera y el trabajo personal de čada par¬ cela y una accion indirecta de fo¬ mento a los organismos privados que se dedican a coadyuvar en esos fines. Por otra parte, una bien diri- gida y perseverante politica eco¬ nomica puede mejorar en canti- dad v calidad la capacidad recep¬ tiva del pais, por la diversifica- cion paulatina de nuestra produc- cion, hoy unitaria y simple, me- diante la adopcion de las indus- trias madres y sus derivados, por la transformacion de sus materias primas y el desenvolvimiento completo de sus nacientes indus- trias qeu creara nuevas y varia- das fuentes de trabajo. 2. ° — Es conveniente la inteli- gencia con los estados de emigra- cion por medio de tratados que respondan. no a la necesaria de- claracion de igualdad de dere- ebos, que ya reconocen explicita- mente nuestras leyes y nuestros babitos, pero si a la necesidad de organizar, financiern y economi- camente, la inmigracion que se di- rija al pais. 3. ° — Los organismos privados ■— particularmente los one se de¬ dican al estudio v solueion de las cuestiones sociales — deben cola- borar con el Gobierno en la fun- cion de adoptar y arraigar al in- migrante. Pueden desempenar un importante papel en la educacion moral y tecnica, extensiva a na- cionales v extranjeros y en la or- ganizacion de las profesiones. Por la naturaleza de nuestra vida eco¬ nomica y su porvenir social, debe recomendarse la agremiacion a los propietarios de tierras para el cabal ejereicio de sus dereebos y deberes en la tarea organizadora de nuestras industrias rurales. dva puta u godini oglas o po traznji rada. Kod narrudbe ogla¬ sa neka svako navede bro.j na¬ se namirnice izdane za primlje- nu pretplatu. Oni, koji nisu pretplaceni, rno- gu objaviti svoje oglase, po tarifi za male oglase; ili neka posal.ju zajedno sa narudzbom oglasa ce- logodisnju pretplatu. Sloveni mozemo biti ponosni: strasni europski rat donio je po- litickrr samostalnost Poljacima, Cehoslovacima i Jugoslovenima. Rusi su se oslobodili vlade fe _ udalne aristokracije, i uz cenu gragjanskog rata stvorili u švo- joj državi stanje, koje ce omo- guciti — nadati se je, — da ce ruska država nuditi harmonican razvitak 150 milijunima ruskih Seljaka, a ne tvoriti polje za ugo- dan život jrdnom milijunu gospo¬ de, na račun svih ostalih. Ovaki nagli preobrat u poli- tickom razvitku europskih naro¬ da pobudio je opci strah, kako ce se ti mali narodi snaci; hoče li se moči odrzati porod velikih sila, hoče li imati dovoljno- sna¬ ge i sposobnsti za samostalan opstanak i razvitak, hoče li biti teret i srn etn ja ili uspesni s ur a (k niči na polju napretka. Ova pitanja izazivao jn meg.ju- narodni položaj i opsti socijalni haos, koji je bio zahvatio veli¬ ke delove Europe i Azije jos prod svrsetkom rata. Posle rata stanje se pogorsavalo, jer kuci dosle množice vojnika nisu mog¬ le da se prilagode uslovima mir- nodobskog, sada mnogo tezeg, života. Osobito mi Jugosloveni otku- pili smo svoje oslobogjen.ie i u- jedinjenje ogromnim žrtvama. Pod vodstvom svog junackog vojskovogje sadasnjeg vlad ara, Aleksandra I. zrtvovao je jugo- slovenski narod sve, sto su živa biča svih vekova mogla žrtvova¬ ti za slobodu, to najdragocenije I dobro zemaljsko. Srbi su napu- stili svo.ju od neprijatolja nrega- zenu domovinu, Hrvati i Sloven¬ ci odmetnuli se u sumu. a iugo- slovenska inteligencija lutala .jo odisejski po svetu, dokazujoči tug.iini, nase sveto pravo na uje- dinjenje. Sinulo nam konacno sunce slo- bodc. Dok smo mi plivali u odu- sevljenju zbog srečno postignir tog, cilja, oko nas nagomilali sc najerniji oblači. Zbog neprizna¬ vanja nove države po Saveznici- ma, Talijani dobili su mandat da okupirhju najveci deo Dalmacije sa otocima i Rekom. Svak je ose- cao, da ne noše nista dobra, i da ce ostaviti nasu zemlju i mo¬ re uz skupe žrtve, koje cemo im morati platiti. Arditi sa D’An- nunzijem na čelu odgovarali su nam vrlo jasno: zahtevali su, da se bez odlaganja anektirajo Italiji zaposednuti krajevi, a samovoljno su zaposeli Reku. Na severu stvorena je Austri- ja, a u .jednom delu Koruske predvigjen je plebiscit. Jedan razlog vise, da se Italija umeša u nase odnose i spreci, da nam ne pripadne Beljak ( mreža žel¬ eznica, koje vezu razne alpske pokrajine s Ljubljanom). Jedna teska briga na legjima naših državnika. Magjari prete celoj Europi, jer se je drznula, okrnjiti “zemlje Sv. Stevaua” i dati slobodu Ju¬ goslovenima, ko jima je po nji- hovom mnenju namenjeno, da budu samo robovi plemenite mad¬ žarske rase. Cepanje “čistih madžarskih zemalja” smatrali su kao najgori megjunarodni zločin i najavljivali, da ce se prvom zgodom postai*ati, da isprave po¬ greške nesposobnog Wilsona. Pa i Rumunija, koja je done¬ la tako malo koristi Saveznici- ma, pokazala je vanredni apetit i bila zadovoljena i preko svo¬ jih nacijonalnih težnja. Nije bi¬ la zadovoljna sa delovim/a, kojih sve do danas nije mogla pr oba viti, nego je digla buku, da joj je naša država uzela deo Bana¬ ta, i trazili su plebiscit no samo za Banat, nego i u Timoku. Bugarsko carstvo, u službi germanske ekspanzije, bilo je slomljeno, a time pokopane nje¬ gove pretenzije na premoč na Balkanu. Megjutim ostalo je po- kolen.je, odgojeno u nrrznji pro- tiv Srbije, i pod zakletvom, da Makedonija mora biti bugarska. A dok iedni iz makedonske or¬ ganizacije macem u zubima pe- vaju ovu pesmu mrznje i pokol- ja. drugi iz Beca mame nas u balkanska federaciju, pa da grancicom mira dobiju ono, sto nisu mogli postici macem. bnr toubilackim ratovima, i izdaj¬ stvom. Novostvorena Albanija pravi jv kamen smutnje. Kao da je stvorena za sredstvo umesavan- ja velikih sila umesto za intere¬ se domaceg pucanstva. Jer Al¬ banci su u njo j najmanje go¬ spodari. Njima se dopusta, da se megjusobno kolju, plackaju i odrzava.ju haos, da stvaraju ne¬ mire na granicama U izobilju deli im se oruzje svih vrsti i zu- ti napoleoni. to čarobno srestvo, za koie se daje i savest i život u zemlji skipetarskoj. Tako vi su oblači pozdravili nasu mladu slobodu, ovim pote - skocama morali smo sc boriti kao mlada država. Koji su cinitelji dali obeležje unutarnjem stanju u našo j mla- doj državi? Rad oko ujedinjenja imao je svoju tradiciju, ciji poceci su vezani na Sveslovenski 'Kongres odrzan u Pragu godinc 184S. Smernica nacijonalnog progra¬ ma Južnih Slovena postala je ja¬ sna svakome. nakon pobedono - snih balkanskih ratova 1912 go- dine. Kumanovo i srpska zastava, razvijena te godine na Jadranu utvrdili su sadrzaj zajednickog ideala svih Južnih Slovena. Svi smo bili spremni na dogagjaje, svi zadovoljni, da se je 'izvršilo Ni? 12 GOSPODARSTVO P£g. 3 SLOVENCI, POŠILJAJTE NAM NASLOVE NAŠIH ROJAKOV, DA ZAČNEMO Z REDNIM OB¬ JAVLJANJEM SLOVENSKEGA ODDELKA. LIST IZHAJA V TOLIKIH IZVODIH, DA MORE POSTATI NAJBOLJŠA NA¬ SA VEZ V NARODNEM IN GOSPODARSKEM OZIRU. oslobogjene naseg osuda od vol¬ je i osuda cmaea i Madžara. Postignutom slobodom pojavi¬ lo se vazno pitanje: kako uredi¬ ti svoju drzavu? Slovenci, st.anovnici pla¬ ninskih predela, stoljecima pri- tiskivani i potiskivani po Nem- cinia kulturno i politieki, po pri- rog j enim sklonostima planinskog sveta težili su. da se uredi drža¬ va na osnovici širokih plemen¬ skih povlastica. HRVATI imali su jos gore iskustvo sa Madzarima. Pred vekovima zaključeni drzav- nopravni ugovori davali su im na žalost pečat iluzija i teoret¬ skih formula, koje su ih odbija¬ le od polit ickog centra, ako ta j nije n Zagrebu. Samo Srbijanci prosli su, pocam sa us tank o m na Takovu, k-roz stvarnu skolu sa- mostalnog drzavnog života, izg- ragjujuci najpre svoju, a nato nasu veliku domovinu, malo po malo, pocevsi sa nekoliko malo siromašnih okruzja. Ali svi su osecali jedno: trebalo obnoviti slavu i velicinu države Nemair jica, pokopane na Kosovu od fa¬ natičnih Turaka. Postepeno se dogragjivala država u prostoru i u a u tonom ni m pravima, dok nije dobila solidan temelj Ber¬ linskim Kongresom god. 1878. Iskustvo dovelo ih do naziran- ja, da solidna centralna uprava najbolje osigurava državni mir i stvara uvete za mirno unutarn- je kulturno razvijanje, i eko¬ nomsko jacanje. Odvise široke pokrajinske povlastice bile su uz- rok Kosova, jer su oslabile ot- por celokupnog naroda napram lug joj, u jedno j j ako j ruci koir centriranoj najezdnoj snazi. Ja¬ ka centralna uprava potrebna je tim vise radi nepomirljivih su- seda. U ovakovom raspolozenju bilo je treba položiti temelj zajednic- koj domovini. Teska zadaca! Ni¬ sta nije nemoguce, ako pošto ji suglasnost u temeljnoj želji i po¬ trebi. Jer je postojala svest o po¬ trebi, da se odrzi samostalnost zajednicke domovine, trijuh ple¬ mena, stvoren je Ustav, progla¬ šen na Vidovdan, 28. juna god. 1921. Njime odregjene su osnov ne linije organskog razvijanja slobodne Jugoslavije i naseg na¬ roda. Tirne bilo je vec mnogo p-ostignuto. Moglo se je uciniti i vise. Megjutim, nesmije se izgu¬ biti iz očiju ondasnje teske pri¬ like, unutarnje i izvanjske : Stranke tek su se nalazile u formiranju, dakle u zestokoj megjusobnoj borbi. U Skupstinu ušlo se je sa jakim tradicijama plemenskog i pokrajinskog pa- trijotizma, i sa nepoverenjem. Magjari cine dva pokusaja, da dovedu Habsburgovce na presto ■ na albanskoj granici stame bu- ne; cesti upam komita u Ma¬ kedoniji; neredi u (Jrnoj Gori. Moralo se je svladavati sve ove smetnje, a u isto vreme ici na~ pred. — S ponosom mozemo po¬ gledati na prevaleni put rada oko uregjenja državne zg-rade i podizan.ja naroda. Zbog upada ardita na Reku i stalne socijalne krize u Itaiiji naši odnosi s talijanskom via- dom bili su sve kriticniji. Zbog neredovitog stanja i promena vlada sve su talijanske vlade ostajale bez autoriteta, da zavr- se s vladama nase domovine u- govore za konacno razgranicen- je, i za ispraznjenje Dalmacije. Množili su se razni sukobi, a nji¬ ma rasla i opasnost, da se pret- vore u otvoreni rat. Napoleon je doslo do zaključka ugovora u Remu i Rapallu. Kakovo razo¬ čaranje! Istra i Gorica, Trst, Reka i Zadar ostali su u gra- nicama tugjina. Talijani su se megjusobno klali, pretio im ko- munizain. Pa ipak svi su bili do¬ bri patrijote, kad se je radilo o prisvajanju tugjih zemalja. Mi pak se nismo niti slozili da bra¬ nimo zajednicka prava. Kolika razlika u gragjanskoj zrelosti i svesti! Megjutim, zaključeni ugovori imali su bar tu dobru stranu, da su bili stvoreni priv - remeno podnosivi odnosaji, tako da se mozemo nesmetano razvi¬ jati na lcopnu i na moru i spre- mati se na vremena, kada se hu¬ de definitivno odregjivalo gra- nice izegju Latina i Jugoslovena. Zadar je črna zastava, koja ce nas spominjati na duznosti pre¬ ma mrtvima i napram zivom roblju. Položaj posleratne Austrijc svakako niko nije shvatio bolje nego Jugoslavija. Operacija, ko- jom ju je okrnio Versaljski Mir, bila je zanje svakako nesto strasnoga. Izgubila je poljopri- vredne zemlje, i ostala sa ostacima industrije, koja je da- nas vise vlastnistvo Amerikana- ea i Bngleza, nego njezina. Da bi j°j pomogla urediti prilike, unistiti upliv destruktivnog bol¬ jševizma, i da bi osigurala meg- junarodnu stalnost stvoreng po- litickog stanja Austrije,, naša vlada ucinila joj je velike i ugo¬ dne olaksice za dobavljanje na- mirnica i za normalizovanje pre¬ voza. Austrija je nekoliko puta izrazila svoju zahvalnost za hu¬ manitarni postupak nase države. Za nasu drzavu glavna je stvar da se ne menja politieki položaj Srednje Europe. Magjari operirali su raznim vladama i staleskim rezimima, samo da u blaze Saveznike i da postignu izmenu ugovora o- miru, protiv koga nije samo Horthy, nego sve do posljednjeg cobana. Stvorene su vojne lige, fasisticke tajne organizacije, naslonjene na nacijo nalisticka vojna i civilna monarhistična društva u Nema- ckoj, Stvaraju i preko granice sire prevratnicke afere, samo da se diskreditira 'dobar glas nase j države i ostece njezini interesi. Eve to nije uspeio. Ocividno na¬ predovanje, mirno i dostojans¬ tveno držanje nase države po¬ mirljivo je delovalo i na duhov> impulsivnih Madžara, koji poste¬ peno pocinju gledati na pravo stanje stvari tako, kako treba, videči, da im naklonost nase države može sam korisititi. Bez nase potpore ne bi mogli dobiti za jam od Lige Naroda. Danas pristupilo se je vec izgradi mno¬ gih konvencija, za uregjenje sa- obracaja zeleznickog, pogranic- nog, trgovackih veza itd. S Rumunijom naši odnosi raz¬ vijali su se normalno, pogoto- vo, odkako su vladajuce kuce po¬ vezane krvnim vezama. Bugarska, bez reda u svojoj kuci, slabo se može brinuti za do¬ bre veze sa susedima. Vojna Li¬ ga i Mak. Organizacija vedre i oblace u zemlji, obaraju vlade, odregjuju im pravac u unutarn- joj i izvanjskoj politici. Dok se ne odstrane od upliva ta pr ov¬ ratnička društva, koja najviše škode Bugarskoj samoj, tesko se moči doci odnosi izmegju obedve zemlje u normalno stanje, I Grcka prezivljuje križu boja izmegju monarhizma i republi- kastva, izmegju autokracije i demokracije. Stalne promene uz- rokom su, da nase relacije s tom drzavom jos ne mogu doci na zeljenu osnovicu suradnje dobrih susjeda. Na srecu pridaje se toj suradnji pravilnu važnost, te se pokušava resavati tekuca pitan¬ ja. Najvaznije je zakljucenje konvencije o slobodnoj zoni u Solunu, preko kojeg ide uvoz i izvoz za veiiki deo nase države. Sudbina Albanije jos je po- krivena maglorn. Tesko je reci, da li imadu njezini drzavnici dovol jno patri jotizma i sposobnosti, da ju vode putem samostalnosti. Nasa država bila je napram njoj uvek verna i lojalna, držeči se svojeg stanovista: Balkan Bal¬ kanskim narodima. Gotovo ne- moguce je, dokazati, da su nam Albanci vračali istom merom. Odnosi nase države sa susedi¬ ma pocivaju na 2 osnovice: na ugovorima o miru sa bivšim ne- prijateljima, i ugovorima prija¬ teljstva -,a ratnim saveznicima Iznad obojih bdije savez Male Antante, koja gledi da se odrzi stanje stvoreno ugovorima, pri- bliziti države Srednje Europe, iz¬ brisati posledice rata, uspostavi- ti sto tesni j e veze, stvoriti meg¬ jusobno poverenje i atmosfera mira te suragjivatVja i sregjivan- ja. Ona ima direktnog uticaja na svetsku politiku, jer je njezini predstavnik stalni elan Lige Na¬ roda. Nase unutarnje prilike bile su uvek u toliko normalne, da je gotovo za celo vreme izvanjska politika Jugoslavije bila u ruka- ma jedne osobe: prof. i parlam¬ entarca dr. M. Nincica, cije su sposobnosti, prestiž i uvazenje dobile najboljeg priznanja time. da je bio izabran nedavno za predsednika Lige Naroda. U isti MUCU UME Vazna objava za Jugo- slovensku naseobinu Izravno-bez prekrcavanja od Splita do Buenos Airesa NAJVEOI I NAJBRZI HA SVETU 9 Tonaza 36.000 — Prima 3.000 putnika — Trajanje vožnje 13 dana Putne isprave od i do Beograda, Ljubljane, Zagreba, Dubrovnika i Splita I Proueitel nase cene pak čete vigjeti da su najugodnije v Jugoslovenska kuhinja. — Osoblje na brodovima govori j ugoslovenski 6 Svojim klijentima, ako žele, doznacimo novac u kojegod mesto u Jugslaviji, bez ikakovih troskova | Cosulich Line- Ca "| u c n a 0 n 9« l 1 '°. 336 Pag. 4 GOSPODARSTVO M> 12 mah jedno priznanje vise, da na¬ ša domovina uživa poverenje sveta i da pozitivno radi na naj- plemenitijim ciljevima covecans- kim. Gore prikazano sadasnje stanje naših megjnnarodnih odnosa je plod nspesnog i savesnog rada naših iskusnih državnika, koji su uspeli, da iz opsteg europskog haosa izvedu nas državni brod na pravilan p ut normalnog sreg- jivanja i prestiža. Izlozeni uspeh na megjunarod- mom polju mora se delomice pri¬ pisati i vidnom, postupnom nor¬ maliziranju prilika u zemlji. Tako je država pre svega pos¬ vetila paznju, da seljackom sta- lezu stvori preduvete za ekonom¬ sko opravljanje, te je rešila agrarne odnose u Bosni, a ne¬ davno u Dalmaciji, po principu, da je zemlja, vlasnistvo onoga, koji je obragjuje, uz otplatu na teret države. Ekonomske prilike vidno se popravljajo. To se vidi po jahan¬ ju dinara, koji spada megju naj- stabilnije europske |monete ■. Ta cinjenica sama pokazuje, da sc nas uvoz smanjuje a izvoz pove¬ čava, i da je finansijska politika države na zdravo j osnoviei. Zeleznicka mreža neprestano raste. Postoji direktna zelezni¬ cka veza izmegju Splita, Zagret ha i Beograda, Beograda i Met- kovica; za 2 poslednje godine Makedonija de dobila 3 pruge, koje su istotoliko vojnicki vaz¬ ne koliko privredno koristne, jer ce povečati cenu zemljista i po¬ moči, da se poveča produkcija, cime ce se povečati gospodarska snaga naroda. Slavonija takogje dobila je 2 nove pruge, a Slove¬ nija jednu. U toku iduce godine položiti ce se dvojni kolosek na glavnoj pruzi Zagreb - Beograd i otpoceti gradnja pancevackog mosta. Ubrzo ce i Crnagora do¬ biti zeleznicku vezu sa Ilercego- vinom. Jadranska pruga ni j e j os oa- regjena, ali ima se vec doskora konacno od rediti, por pritiskom potreba i javnog mišljenja. Za njezinu gradnju nude nam ka¬ pital Stranci, najbolji znak pove- renja u nasu politicku buducnost 'i gospodarsku važnost. Radi se o lome, ima li ici na Boku ili Split. Nacijonalni interesi prisilice nas, da se izgradi u oba pravca. Prvih godina posle rata naša jadranska obala bila je pusta, mrtva, bez života i bez prometa. Nije bilo brodova. Nasi vrli mor- nari gledali su prekrstenih ruku niz pucina, bez posla. I ta kriza je prosla. Imamo' nekoliko po¬ morskih drustava sa redovnom obalnom plovitbom od Skadra do Reke, redovitu vezu sa le- vantskim i africkim zemljama; jedna praga odrzava veze sa ka¬ narskim otocima, a jedna sa Pa¬ cifikom, t. j. sa Čile. Nasa se domovina obnavlja i preragja, razvija svoje snage i bogastvo. Imamo veru u njezinu najruzicniju i slavnu buducnost, jer stoji iza nje nas radisni i stedljivi narod, koji ce pobediti i uzdrzati sve poteskoce, koje ga pritistu, a od kojih ih je vec to¬ liko pobedio. Taj narod i iskusni drzavnici, koji vode drzavu na- seg- troimenog naroda, dokazuju, da nisu bile uzaludne neizmerne žrtve za osi ob o g jen je i ujedi n- jenje. Jos i dandanas se u našem sta- rom kraju zamišlja Amerika kao neka obecana zemlja, u kojoj med i mlijeko teče, u kojoj se može obogatiti preko noči. Ova- kovo mišljenje o Americi jest pusta varka i isprazna sanjarija. Jer kako no veli narodna poslo¬ viva : prosla su stara vremena, kad su sveči po zemlji hodili i srecu dijelili. Pa tako vise nije ni u Americi kao negda. I ako je mozda prije pedeset i vise go¬ dina bilo lakse i bolje za zivje- ti u Americi te pribaviti si ljep- se blagostanje, toga vise nema. Minula su ta zlatna i udobna doba, o kojima se je toliko slst- ko pisalo i govorilo, a nadosla teska i oskudna, gde se svak ziv tuzi i jadikuje. Svjetski rat do- nio je strasnu križu života meg ju ljudske mase, koje svakim danom biva.ju vise nezadovoljne uslijed pomanjkanja rada i pri¬ stojna ljudska života. Ova teska kriza covjecijeg stanja ne osjeca se samo u europskim državama, koje su u krvavom svjetskom ratu žrtvovale i izgubile velike moralne i materijalne sile svoga života, vec se cak osjeca i trpi u prekomorskim krajevima, koji su bili izolirani od svili tih ogro¬ mnih gubitaka i stradanja. Zi- votne prilike svuda su se skroz na skroz promjenile i pogorsale, pa tako i u Americi svakim da¬ nom biva gori i nesnosniji ži¬ vot a napose za novodoseljenike. Iseljenicki domovi primaju do- seljenike sa svili strana svijeta i svakim danom sve vise prido- laze, te je argentinska vlada u nepriiici, kako da zaposli toliki siromašni narod, koji trazi rada i kruha. Engleski, francoski, spanjolski, talijanski i njemacki doseljenici, koji dolaze traziti rada u Ameriku, s teskom mu- kom bivaju zaposleni uza sve svoje brojcano jake banke, bo¬ gata trgovcka poduzeca, i dru¬ ge gospodarske i kulturne usta¬ nove, koje se mnogo zalazu, da njihovi doslejnici budu cim pri¬ je zaposleni i smjesteni u kaka e rad. Dakle kad doseljenici ovih ve¬ likih i jakih narodnosti, cija je industrija i trgovina silno razvi- jena, ne mogu da dobiju kroz dulje vremena rada, te u tora trpe i strada ju od svake muke, a sto istom onda da se kaze o našim mnogim doseljcnicima. ko¬ ji svega toga nemaju i koji su pripusteni sami sebi, da si — ne poznavajuci mjesta ni jezika, sa¬ mi traze rada i hljeba. Gorko i tuzno, jer — tugja zemlja ima Slava junacima, koji su polo¬ žili život na oltar domovine i svojom krvlju sagradili temelje nase buducnosti! Da živi Jugo¬ slavija ,i vršenjem svojih uzvi- senih duznosti ovenčani nas vla¬ dar, Aleksandar I. Karagjogje- vic. svoje, ne poznaje jade tvoje. Ovdasnje vlasti, samo da is- prazne iseljenicke domove, i da tako mogu pripraviti mjesta dru¬ gim doseljenicima, razasilju bi- jedni narod po poljima, da si sam trazi zarade kod poljodjela- ca, kad u gradovima nema. A drugima opet dogjeluju zemlju za vlastito obragjivanje u naju- daljemjim i najnepristupacnijim krajevima republike, gdje jedino je jos preostalo raspolozljive državne zemlje, n. pr. u Misio- nes, gde je sama divlja pustos i mrtva prasuma, da tu krce su¬ mu za obragjivanje zemlje. Takvi krajevi za sve su drugo pristali, samo za ljudsko življen¬ je nijesu, jer u njima nema pit- ke vode, ni drugih potreba za življenje. Preko ljeta su neuzdr- zive sunaene zege, koje sve sa- zegu. Ti krajevi obiluju otrov- mm zuujama, komarcima, i ska¬ ka vcima, koji kad nalegnu u je- uan kraj, sve plodove opustose i uniste. Tesko je sve opisati, kalive neprihke i uevolje ne via- uaju u ovakmi krajevima, i sta sve ne podnese Siromašni radnik, koji u ovakove predjele dopail- ne. Sva plodna zemlja na.lazi se u rukama veleposjednika i jakih kapitaiistickin poduzeca, koja ju upotrebjjavaju za gojenje mar- ve: ovaca, goveda i konja, ili ju uz za sebe unosne nagodbe iznajmljuju doseljenicima z a obragjivanje i to na cetiri ili pet godina najviše. I kad se nav- rsi vrijeme nagodbe, mora na- jamnik zemlje, ako mu konveni- ra, novi ugovor napraviti s go- spodarom, a ako ne, onda mora pokupiti svu svoju sirotinju i traziti u drugog posjednika zem¬ lju, koji ce mu ju uz povoljni¬ je uvjete dati na obragjivanje. Uz to treba dobro znati, da rijetko gde opstoji pristojan stan, na ovim posjedima, koji se iznajmljuju, vec siromašni zem- Ijoradnik mora si sam za to kratko vrijeme sklonuti jednu potlensicu iz blata, da se ima gde uvuci sa svojom obitalji. Treba samo proci i vigjeti na¬ se kolonije u Juznoj Americi, pa se uveriti na svoje oci, kako taj siromašni narod živi i s ko¬ likim silnim poteskocama ima da se bori u tugjoj zemlji, gde mu je sve strano i nepoznato. Od ovih je naših kolonija ma¬ li postotak, kojima je sreča po- sluzila iza dugogodisnjeg krva- vog rada, da su si mogli kupiti jedan posjed i tako si priskrbiti lakse življenje u tugjini. F. HISSLEB G. m. b. H. Representante: O. BUENOS AIRES BREMEN HENZE SAN MARTIN 666 NOVCANE DOZNAKE brzojavno ili postom u sva mesta JUGOSLAVIJE obavljam u DTNARI- MA ili DOLARIMA brzo i uz najumerenije cene. isplacujuci naslovniku na ruke novac u gotovom bez ikakovog odbitka i troska. U ostale zemlje Europe Njemacku, Austriju, Cehoslovacku, Ugarsku, Rumunjsku, Poljsku, Ru- siju i Litavsku, izvrsavam doznake u dolarima. PREVOZNE KARTE ZA I IZ EUROPE, sa brzim kao i putnickim najmodernije uregjenim parobrodima, na kojima imadu svi moji putnici dobru i izdasnu opskrbu, dok je uregjaj priznato najbolji i najeisci. Preuzimam svaku odgovornost za sve dane mi naloge s mojom vec 20 godina ovdje postojecom tvrtkom, koja je od vajkada srediste svili Jugo- slovena. Čuvajte se jeftinili pomula, jer ce i ptit prema njima biti Besplatna uputa o potankostima. IZMENA NOVCANICA. I 1 Sa brasilsko-argentinske granice (Dopis na razmišljanje sanjacima u starom kraju) •Nb 12 GOSPODARSTVO Pag. 5 Kakogod je nazad 20 i 30 go- dina bilo tesko doci do kakvo- ga boljega stanja i življenja, u današnje doba kud i kamo je teze, j er ljudski zahtjevi su pu¬ li o skupi ji, nego. sto su to pri- je bili, te prema torne ne dosta- ju covjecje sile, da to sve smo- gnu i svladaju. A osim u ovim vremenima, gdje se duhovi jos nijesu iza rata posve umirili i snasli, kapitalizam izrabljuje i iskoriscuje malog i neukog cov- jeka na sve moguce načine, go¬ re nego igda prije. To se naj¬ bolje vidi u ovim prekomorskim krajevima, gde su kapitalu raz¬ vezane ruke, da cini sto hoče. Industrijalci, trgovci i veleposje- dnici dizu cijene svojoj robi, a docim radne sile ljudske i pol- joprivredni produkti: pšenica, kukuruz i. lan - iz ko j ih u glav- nom poljoprivrednik ima svoje uzdrzavanje, padaju svakim da- nom vise. Tako na primjer lanske godi- ne mogao je zemljoradnik svoje proizvode prodati po kvintalu: psenicil 15 pezosa, to jest 350 di- nara, kukuruz 8 pezosa, ili 200 dinara; lan 18 pezosa ili 400 di- nara. A ove godine ne može ni u polovicu tih cijena da proda svoga žita, koga ima u velikim količinama te gnije u skaladisti- ma. Poslije ovakoga pada cije¬ na _ Jniekim produktima tezaci se nalaze uprav u ocaj- nom stanju, jcr dok isplate go- spodarima za iznajmljenu zem- 1 ju, koju su u zakup obragjiva- li, zatim porez i druge trosko- ve, ne ostaje im nista za njihov rad, a valja zivjeti. Ovakovo mizerno stanje zemljoradnika potrajace sve dotle, dokle držav¬ ne vlasti same ne pristope k ri- jesavanju agrarnog pitanja, ko¬ je je u americkim državama na mrtvoj točki, te uopce nema iz- gleda, da ce se početi rijesava- ti. T do god bude zemljoradnik na ovakav način obragjivao tu- gju zemlju, a ne svoju vlastitu, uvijek ce ostati rob kapitala i veleposjeda, koji ga izrabljuje na sve moguce načine. U tom pogledu za doseljeni- ke u Brazilu je najgore stalo. Tamo kada prispije jedan rad- nik, koji ne pozna prilika, ni je¬ zika, agenti veleposjeda i drugih radova odvedu ga s velikim obe- canjima na takav jedan posao, gde su nepregledne pust are i prasume, te posije .rade s n ji m sto hoče. Takav jedan bijedni doselje- nik, koji zapne u ruke ovakovih gulikoza i varalica, s teslcom mu- kom i pogibelju života može se osloboditi iz takovog stanja go- rcg od ropstva. Na tim velepo- sjedima rade doseljenici teske dnevne poslove i po nevrememi i po strasnoj suncanoj žogi, od koje covjek da umre. Kroz cijelo to vreme rada do- bivaju od gospodara naj mizni je zivotne potrebe i kad dogje vri- jeme, da naplate svoj krvavi rad, onda im sc kaze, da su sve po¬ trosili i da nemaju vise nista primiti. Eto tako uprav na gro- zan način izrabljuje se i tlači kukavi radnik, koji dolazi u tu- gjinu traziti rada i pomoči. Na tisuce našega siromasnog i neu- kog naroda dalo se zavarati, a i dadanas se zavarava bajoslovnim iluzijama raznih zidovskih i ka- pitalistickih agenata te ostavlja svoja dobra, svoj imetak i brli u tugjinu, da si trazi bolji, a mo¬ žno li udobniji život, nego sto ga je uzivao na svojoj rodnoj grudi. Megjutim dolazi u čemer¬ no stanje, iz kojeg sc lasno ne može vise istrgnuti ni osloboditi. U buduce neka nitko vise ne uzme pod gotov groš sve, sto se priča i govori o Americi kao o nekom zlatnom rudniku, do ko¬ jeg je najteže doci, pa kad se je jednom doslo, onda se nagrabi i ide cdkud se je i doslo. Tko ne zeli, da sa svojom obi- telji ne doživi strasno razočara¬ nje, taj neka se ne da prevali¬ ti ni na koji način, pa da osta- vi svoje dobro, svoju domovinu, koje ne ce moči zaboraviti, pa mu n tugjini ne znam kako bilo dobro. Ovo neka hude na znanje i ravnanje svim onim u domovini, koji kane ili žele napustiti svo¬ jo domovinu i svoje dobro! JOS IMA VREMENA, AKO ŽELITE POSLATI U STARI KRAJ PRITECITE U POMOČ NASTRADALIMA U DALMACIJI U zadnje doba sve nase novi- ne iz domovine bile su ispunje¬ ne tuznim vijestima strašnih i potresnih dogagjaja, koji su za' desili nasu zemlju. Istom sto je Siromašni narod malo odahnuo od rata, eto opet novog jada: poplave i grada. Mnogi plodni krajevi sa svom svojom zetvom ležali su pod mutnom vodom ne¬ prestanih kisa i proloma oblaka, te su bili jednim zaiosnim pozo- ristem nepreglednog mora nabu- jalih potoka i rijeka. I tek se je zavrsila ova grozna tragedija, na^tupiie su nagle i dugotrajne zege po krsevitim krajevima Hercegovine, Dalma¬ cije- i po otoeima. Spalile i saz- gale su sve tako, da je jedva sto ostalo. Maslinu i vinograde, u koje se je narod najviše uzdao i od kojih u Dalmaciji ima glav¬ no življenje, pobio i potukao je led do temelja tako, da je sva Dalmacija ostala pusta, a siro" masni narod u tim krajevima nasao se na putu bez icega. Lisen svoga dobra zdvojno va- pi za pomoč na sve Strane, i ako mu se cim prije ne izagje- u su- sret, bilo na koji način, ne ce mu drugo preostati, vec da uzme torbu i da ide prositi po svije- tu ili da se seli u tugjinu i da tamo trazi rada i življenja. A kuda i u svijet, kad ga ni u svi- jetu nikakovo dobro ne čeka? Da se ova divna Dalmacija sa- cuva od posvemasnjeg rasula i fatalne katastrofe, koja mu ne- minovno prijeti gore nego ikada prije, od mizne je potrebe, da mu se cim prije pruzi ruka po¬ močnica, jer tko odmah daje dvostruko daje. Po svim krajevima nase do¬ movine odmah se je sve dalo na žilavi rad e da bi se sto bolje i U BOŽIC DIB u obliku gotovih dolara, ispla- tivih naslovniku u njegovoj kuci NASE JUGOSLOVENSKO ODELENJE odprema sada za Božic onamo doznake tako jefti- no, da si pristedite veliki trosak za brzojav, a ipak idu tako brzo da ce doci za vremena vašima u ruke. Ove božične doznake treba predati našim nre- dima svakako prije 11. ovoga meseca. — Trosak za bozicnu poslijku ne iznosi niti jednu treeinu toga, sto inaee stoji brzojavna doznaka u stari kraj. Po podrobnije podatke obratite se na nase Jugoslovenskc Odelenje, — u prvoj podzemnoj ga¬ leriji prozori 19 do 22, otvoreni svakim racinim ela¬ nom od 10 do 15 sati, subotom od 10 do 12. sati. "'FIRST NATIONAL BANK ./BOSTON Podružnica BUENOS AIRES: Florida 99 TALLER MECAN1CO C1ENTIFICO j M. Palermo & Cia. j Salta 367— Un. Telef. 37, Riv. 6146—BUENOS AIRES Construcciones y reparaeiones de instrumentos para Ingenieria, Cirugia, Quimica, Fisica, Fi- siologia, Optica, Meteorologia, Aviacion, Nautica Aparatos FOTOGRAFICOS y de NIVELACION (para division de campos, ferroearriles, caminos, ote.), de la Fabrica Suiza KERN, proveedo- ra del INSTITUTO MILITAR GEOGRAFICO AUGOSLAVO Gragjevno Produzece-Osnovano 1912 A. GOBICH Sitio de Montevideo 660 — L ANUS (F. C. S.) Proračuni načrti i gradnja kuca za obitelji, cha- lea, dvorana, skaladista, mostova zeljeznica itcl. Specijalista za zelezni beton (cemento armado). Izvršilo vec opetovano kuce do devet spratova. Male obiteljske kuce grade se na umerene mese¬ čne obroke. Zaposluje nase inzenjere i druge strukovne sile, te iskljuclvo nase radnike. Kad radi dobro naša tvrtka, zaradi dobro i nas radnik - iseljenik. Zeljene informacije i podatke mozete dobiti us- meno ili pismeno na gornjem naslovu. -o—,.? Pag. 6 GOSPODARSTVO Ne 12 JKegalo« Para las fiestas de N A V I D A D MEDlAS de seda p. sefiora un par .. $ 3.80 Yz doeena . » 21.60 PANtTELOS para Hombre de hilo, y 2 doeena .. $ 7.— 1 ” .. » 12 .— Ne 1063, la doeena » 6.— ASW, ” ” » 5.50 00 ” ” » 2 ,— Con cualquier letra: la doeena . » 7. — MAQUINAS de Coser y Bordar, marca suiza “HELVETIA ” desde $ 120 a $ 158 Časa “EUfiASIA“ N. York 3363—Buenos Aires brze priteklo u pomoč nastrada- lima, da ne bi poginuli od gla¬ di i zime, koja im prijeti. Sama država je pruzila sa svo¬ je Strane, sto je mogla, ali zali Bože, sve to nije bilo dosta, jer su izdaei kud i kamo veci, koji se iziskuju, a sam narod, opet siroma,san i nije u stanju, da iz- dasnjim sredstvima potponiogne. I u ovoj zgodi najbolje su se iskazali naši rodoljubi iz Sjever- ne Amerike. Izrekom; na djelu i u nuzdi se poznaju prijatelji i rodoljubi, odmah stvorise i povedose zivahnu akeiju, kako bi se sto obilni je pomoglo nastra- daloj Dalmaciji. Sva naša dru¬ štva i sve nase vlasti, državne i crkvene na čelu svog naroda kao jedan pregnuse svim marom oko prikupljanja milodara za nastra- dalu bracu u Dalmaciji, i saku- pise vec znatne svote. I vas, braco zemljaci iz južne Amerike ista ljubav i sveta duz nost zove, da se i Vi, odazovete u ovim sudbonosnim vremenima svoga plemena i da se pokažete, da ste pravi sinovi jedne majke, domovine, koja sada sa svili strana pomoč moli i prosi. I do vaših vrata dopire tuzni glas ne- vine i nejake djecice, koja se njeznim rucicama vjesaju svojim roditeljima oko vrata i saputa- ju kroz plač: kruha, kruha, — a ucviljeni roditelji ranjena srca tjesec svoju nejacad, odgovara- ju: sine - dušo - nema.. Divni primjer nase velikodu¬ šne brace iz Sjev Amerike nek i nas sve pokrene na taj covjekol- jubivi i pozrtvovni korak, te da se i mi sirom Južne Amerike okupimo na slozan i jedinstven rad oko sto brze i izdasnije pri¬ pomoči, uasoj braci u Dalmaciji. Istina, da su i ovgje u Juznoj Americi nastale ocajne i teske prilike i da nase iseljenistvo ta- kogjer osjeca materijalnu križu i da ima i tu bijede i stradan¬ ja. Sve to je istina, ali opet sve to iscezava pred onim, sto je za- desilo nasu Dalmaciju, Ovdje u Americi ne zeli se komad bijelog kruha i može ga se laglje dobiti; a onamo se ze¬ li i komad kukuruznog, i nema ga se gde zasluziti! j Svi složno i zdusno na posao. j braco, jer kamen do kamena pa¬ lača, a zrno do zrna pogača, i neka se megju našim eesiitim l- seljenistvom u Juznoj Americi ponrenu i stvore odbori od ug¬ lednih i iskrenih naših rodolju¬ ba, koji ce stupiti na celo naseg iseljemstva i priskočiti u pomoč majci domovini, koja se u. ne- volji nalazi. Na o vaj uzviseni i pozrtvovni rad zove nas vruca ljubav spram nase rodbine, plemena i zavieja, cija tolika sirotcad cvili i va- pajuci suze runi. 1 Nadamo se, da ce i ovaj put pridonijeti nas iseljenik jednu samoprijegornu zrtvu i priteči u pomoč svojoj nastradaloj braci u Dalmaciji. Na posao, braea i rodoljubi jz Južne Amerike, dok je vre¬ mena ! DOPISI KONSULIMA MILIJONA, SELJAKU BUBANJ Jedva je izisao prosli broj “Gospodarstva” s ciankom, gde se je zagovaralo stanoviste, da imadu visoki cinovnici sa veli¬ kim plačama i velike duznosti ako hoče da se pošteno oduze onim siromasima, koji placaju poreže, primili smo od “pro- stog” iseljenika pismo, eiji sadr- zaj daje puno pravo našem sta- novistu. Pismo dokazuje, kako pod ocajnim gospodarskim prili¬ kama trpi i iseljenik ovgje i nje¬ gov zavicaj onamo. Objavljamo najznacajnije stavke pisma. “...Drago i milo mi se vidi od Vas vase zanimanje za moje zdravlje. Istina u mom zanatu malo toga. je dosta, pa da trpe oci. Ali sto je za početi, radit. se mora. Moram da uzdrzim, jer sam tu 3 godine, a bio sam 14 meseci bez posla, pa se sjetim onog vremena, kako mi je bilo ocajno. A osim toga obitelj kod kuce, pa i njima mora da bude, jer u Primorju nema zarade. Ta- mo samo novac i novac, od vo¬ de do stapica drva, sve na kraj- caru. Od kruce mi pišu: “uza- sno slabo, pomoč i pomoč”, od svijuh strana Gorskog Kotara, da ni za vremena rata nije bilo gorje. Svaki dan gorje, pa je narod vec izgubio nadu i volju, i pišu, da je iskljuceno a da ne bi pomrli od nevodje, i gladi, da nije moguce nikako zivjeti vise, da su na rubu u vjecitu propast.' Moja kuca i zemlja, sto je imam u Gorškom Kotaru, jest u ocajnom stanju. Mislite si ma¬ lo, gospodine, kako se vodi ta- mo stanje i gospodarstvo. Ja po- laskom u Ameriku predao sam svoju kucu i nesto zemlje sta- naru samo za platiti porez od kuce i daeine, ko j e dog ju na po¬ jedini broj od kuce. Popravak od kuce ja sam duzan od tud a slati, sto sam i poslao pred go- dinu dana, naime pokriti kucu i nove prozore uciniti. Pred 6 me- spci piše mi stanar, da je osta- vio kucu, i da je zatvorena, da on ne može platiti toliko pore- za, koliko se sada povisilo, sva¬ ki dan novi poreži i poreziei. A k torne jos jedno breme: Prr je rata kod nas država je po¬ pravljala puteve i ceste, a danas se mora po kucnim brojevima davati težake i jos materijal drva i zeljeza za popravak ceste. Pa moj stanar da ne može ici svaki dan na tu drzavnu robotu i kupiti daske i slično. Tako i na moju kucu plati se težak i kupuje materijal, a na debelo se računa rekuc, la ko plati Ameri- kanac. Tako u kucu niko nece ici boječi se troska za stanari¬ ni!, porez, robotu, poljara, mez- nara, pandura, učitelja, popa, ervke itd. Tako ima mnogo praz¬ nih kuca, jer ljudi se šele trbir hom za kru hom. Cini mi se, da ministraski i gospodski auto- mobili radi poplava trebaju ce¬ sta, da se dolaze odmeriti na svoj strasni pocinak, kad su toliko mučili u parlamentu na barzu- nastim stolicama za narodno do¬ bro. A sirotinja u našem kota¬ ru malo fazola i polente u zep u rubac, pa ajde onaj drugi an¬ glist mjesee dana na dan rabo- tat kraj svoga znoja, badava. Ako ne, evo bubanj sviri za po¬ reže, a gospoda se vozi sa, advo- katima, pisarima, i ovrhovodi- teljima: tko da vise? Piše mi jedna sestra: u ratu izgubila muza, a da je prosla vec godina dana, da nije dobila nijednog dinara potpore, a do¬ ma dvoje male djece, a ona si¬ rota bez ikakove pomoči, ni onih 15 dinara mjesecno, ni za to ne¬ ma novaca od države. Tako isto i invalidima. Zena mi piše, da je Primorska Banka dosla u ban¬ krot ; iniala nesto ulozeno za sva¬ ku šilu, i to je propalo. Ko ban- ci duzan, za to ce svirat bu¬ banj. Rodbina sve piše za po¬ moč i pomoč. A konsuli prima- ju milijune, za strasan mučni rad, da pobiru takse od iselje¬ nika. Savctujte mi, sto neka ucinini: ili da platim od tuda svake go¬ dine 200 peča poreza od spome- nute kuce, to bi iznosilo za 10 godina sa kamtima preko 2000 peča, ili da pustim tamo to si¬ romaštvo da razderu kao Vuko¬ vi i progutaju za porez gospo¬ da. Za sada prodati jest nemo- guce, jer mi pišu da celo selo nema ni 100 dinara. Današnja vrednost te nekretnine jeste 5 do 600 peča Rado bih znao sto bi bilo bolje, ili da placivam od tud kucne troskpve ili da onaj novac mečem tu u banku. Kuca, kad unutra niko ne stoji, bude uvjek manje vredna, jer propa¬ da. Ili mislite, da e e se mogu¬ ce promjeniti i poboljšati kod nas? Jedan mi je starjesina pos¬ lao ovano račun, sto je za me¬ ne platio porez i robotu drzav¬ nu, i kaze svakih 100 dinara 8 dana 10 dinara kazile, to bi iz¬ nosilo na godinu od 1000 dinara nekoliko 5.500 dinara samo kaz- ne. Pred par meseci sam mu po¬ slao 200 peča, kaze da nije do¬ sta za jednu godinu. A ne nosi Te Alpino “PLANINSKI CAJ“ iz najboljih planinskih zdavilnih rastlina Za čiščenje krvi, protiv vrucice; spočetka laksan- tno. Omot $ 1.— Farmacia “Nueva York ” Av. San Martin 4000 esq. N. York— Buenos Aires “ASTRA 1 Izvestavam cijenjc no op- cinst.vo, da sam otvorio je¬ dno od najmodernijh trgo¬ vina kuopoprodaje i to u do¬ le naznacenoj ulici, pod imenom “ASTRA”, gdje kupujem i prodajem: bri- ljantske, biserne i srebrne nakite, srebrne, porculan- ske i kristalne servise, um- jetnicke slike, fine kance- larijske i sobne namjesta- je, muske i zenske haljine od svile, i stofa, za zaba¬ ve i ulicu, svilene, stofane i krznjene kapute, kožuhe, sesire itd. Sve te stvari su od najboljeg materijala a po neverovatnoj jeftinoj cijeni. Sve mozete si na¬ baviti u kuci “ASTRA” ili preko nje. Dogjite pogledati moje zalihe, da se osobno osvje- docite. Ne zaboravite, da su ekonomija, usteda i dobra obuka od velikog znacenja za svakog, a osobito za ise¬ ljenika. Jovan OSTOJIČ TOSKOVIC Suipacha 805, Buenos Aires, U. T. 44, Juncal 5295 •Nb 12 GOSPODARSTVO Pag. 7 |Dr. Angel Consulich | Medico del Hospital Rawson j Ha trasladado su consultoriol a Rodriguez Pena 274 U. T. 38, Mayo 1711 Consultas de 3 a 6 ni jedan dinar ni kača ni zem¬ lja. Molio bi Vas, da mi javite sto da Tadim. Za sada mi oprostite, da toliko pisem, ali vjerujte, da mi je malo lakse, kada se barom komu malo prituzim”. Gornje pismo jasno odgovara na pitanje, da li je potrebito ili ne, da iseljenistvo nadzire, kako vrše svoje duznosti držav¬ ni cinovnici kraljevski plača¬ ni od poreza, koji se u domovini pribiru od naroda u takovom ocajnom gospodarskom stanju, kako je gore opisano. d - RIO NEGRO. — Dosao mi je u ruke jedan broj “Gospodar¬ stva” koji je u meni odmah po- budio bolju nadu, kad obecajete, da necete voditi stranke. Ako bn- de torne tako, to čete napredo¬ vati. I moja je misao, da sp no¬ vina bavi gospodarstvom, kako joj je i ime stavljeno, a da ne ide u stranke, sto bi joj glavom za- krenulo. A treba, da se svi ra- dnici i drugi pretpla,tirno, da bn- de novina imala dugi život. A ne kao sto je islo pok. Radeljaku u Rosariju, koji zbog toga nije mo- gao napredovati. Kao i “Ja¬ dran” u Buenos Airesu, koji na¬ jviše napadaj jednog i drugog i mrznju sij megju narod. “Gospodarstvo” nek uci teza- stvo i vodi ga k putu istine i prava, mir i slogu stavi megju sve Slovenc, pa on se zvao Rus. Srbim Hrvat, Bugar, Poljak ili Ceh. Pa bilo megju nama strani- eara Radicevaca, Pasicevaca, bol- jsevika itd., ali u skupu svi ima¬ mo biti braca i stvoriti savez Slovena. Tad ce slovenski narod poči napred, a ne kad ide Srbin proti Bugaru. Hrvat proti Srbu, Poljak proti Rusu, na korist na¬ ših neprijatelja, “susjeda”, koji mrznju siju megju nama, u svo- ju'korist a na stetu nas svib. d - VENADO TlIERTO — Do¬ bijo sam u ruke “Gospodarstvo" te Vam pisem u pozdrav ovo ne¬ koliko reci mojeg siromasnog go¬ vora, kažem siromasnog pošto ni¬ šam imao prilike, da bolje nau¬ čim. Ali ipak sve vreme, sto mi ostaje posle moje male službe, mo¬ ja je strast, da citam, i preponi- cujem i svojim drugovima, da ci- taju, da potrese svoj cas u cita- nju, a ne na kojekakve igre i ispi- jajuci čase. TJjednoj knjiži nasao sam ne¬ koliko po mome mnenju vrlo isk¬ renih reci, koje mi se svigjale osobito u ovoj zemlji, gdje vidim da toliko raznih narodnosti mirno živi jedan uz drugoga, radi i gle¬ da da napreduje. Citao sam. ka¬ ko je govorito jedan turski , ka¬ di ja jos za vremena Cmojevica. kada je branio Skadar od Zeca- na i Crnogoraca.: Ej, ej, kakva je sudbina kod | naroda. Ja cak sa istocnih stra- j na doveden sam ovamo, da se | borim. Zasto? I s kime? Sa eo- vekom kao ja od krvi i mesa, a ! za drugog coveka velicinu! Je li pravde! Moje ljudstvo spopa- la pomarna. Čari, krajelvi, beži i knezevi vragu su se crnome pro¬ dali, svet kolju kao zivotinju. a ne mare za biea Svetinju. Oni vode gubilistu ljude, da postignu sto njima srca zude. Bože, sto ne ošineš bičem kavgagjije, da ra- tova na svijetu nema? Štoko lju¬ di, glavari Vas mute. — Ne slu- sajte, grlite brata coveka, kojc vjere bio pa s njime vodu piti iz istoga Bogom danog suda. Braco ljudi, s juga i zpada, i sjevera i sa svijeh strana, duše- vnu liranu jedimo zajedno, da odahne covjecanstvo bjedno! Op. ured. — Drage volje da¬ jemo mesta gornjem dopisu na- seg druga s kampa. Zar ne na- stavljaju opisanu besmiselnu borim i za vreme mira kod nas profesijonalni politicari? Zavag- jaju narod zato, da se dokopaju drzavnog novca, pa da izmišlja¬ jo “legalne” načine, kako bi taj plod krvavog znoja radnog na¬ roda mogli izjesti. A narod, da ne otvori oci, gone n politicku mrznju, da se svagja i propada, umesto da ih protera i osudi. d -MORO. — Po drugo j godi- ni da se nalazim n ovoj zemlji, daleko da grada, na jednoj es- tanciji Sam sani od svoga naro¬ da. Nemara nikoga prijatelja, da bi se u našem lirvatskom jeziku par rijoči razgovorim nesro sam megiu ovim tugjim narodom kao izgubi jena ovca. Zato sam se pra¬ vo veselio, sto citam ovo malo vremena vase lijepe brvatske no- viue “Gospodarstvo”. Sn.iim se razveselim, kako sa najvecim prijateljem. DRUŠTVA d-ENSENADA. — Društvo “TSELJENTCKA ZORA” borilo se je sa svimn silama za pomoči nas narod moralno i materijalno sto ie najteza zadaca u ovakc kritičnim cavovima za nas isclje- ni svet. Borilo se je naročilo i nastoialo da se cim pre sasrradi .Tmroslovenski Dom u Puerto Da Plata za k o ir aradinn je sakupi- lo bilo sto članarine i dobrovol- inili priloga .ti 258.80 coni a vosa ko.ia svota je bila, ulozena na banco De La Nacion n Ensenadi nlozna knjižica br. 8073. Navedena svota je sada zaie- dno prenesena sa pre sakunlie- nom svotom i sada. ste jp sakn- pilo društvo “Kosovo na knii- zion ” Jimoslavensko' 1 ' Doma br. 7814 na Banco De La Nacion u Ensenadi sto uknnno iznaša $ 1.500. CHiljadn uets+o nezosa Mo- neda Nacional de.cll.l Nadamo se da ce i nama «mn- ti snne.° n našem m.ilom Jngo- slavenskom Homu. za koieo- mo¬ ramo od usti in otkinuti zalogah Svi nak i najmanii narodi imaiu svoje domove, samo smo mi u to¬ rne jos najzadnji. — Član. j Colonia “LA LLAVE“ • F c. p. j | VLASNISTVO ZAVODA j 1 Banco Mm del Rio de la Plata j j Ispinni M Rio de la Plala j I Od 10.000 ha več 5.500 ha naseljenih | I PO * 250,- HEKTAR, I | U lotima od 10 ha DALJE, | j Li 10 godisnph obroka j | sa 6 % za jos neuplacene Naseobina broji vec sada preko 3.000 stano- , | vnika. — Samo 7 legva udaljena od grada San Rafael (F. C. P.) I o Najbolja zemlja, zbog irigacije nezavisna od kise. | Mozete početi sa 10 ha, sa manjim obrokom ne- I go inace platite za sami najam. ™ Po daljne podatke obratite se pismeno ili osobno na naslov Administracion de la Colonia “LA LLAVE” I Calle RECONQUISTA 199 | Buenos Aires DOBRA PROBAVA JE PRED UVET ZDRAVLJA Ako hočete prednsre titi ili pozdraviti bolesti na ze- ludcu ili erevima, uz ivajte BUGARSKI MLEČNI KVASAC “T /\ "pTrnu rm&xa mkis taAm nsMr uX> Bocica od 60 g. — $ 2.50 m[n na: IXKH»VIC LABORATORIOS PERMENTO TERAPEUTICOS Calle Teodoro Garcia 3476 — Buenos Aires *fl<: vt “GOSPODARSTVO” OD UPRAVE STARIH BROJEVA imam > vrlo malo u zalihi. Zato salje- mo novimi od onoga broja dal¬ je, kad stigne pretplata, racir najuci pretplatu od doticnog bro¬ ja unapred. Stare brojeve -— u koliko ih jos imamo — saljemo samo, ako pretplatnik izrieito zeli. NOVI NASLOVI — Bicemo zahvalni za naslove vaših prija¬ telja i poznatih, ako nam ih ja¬ vite, da im se posalje novina na upogled. PRETPPLATNICIMA saljemo izdanje tiskano^ na boljem pa- piru POSEBNOG KOBRADORA za naplacivanje pretplate u gradu nemarno. Iznos tako je nizak, da bi bili troskovi za tramvaj i gu- bitak vremena veei nego vredi iznos pretplate. Pretplatu izvo¬ lite dozuacivati pTeporueenim pismom ili ]iost girom. n A K 1 % o BUGARSKI MLEČNI KVA¬ SAC “Lafit” - IT želji, da se mogu naši citaoci osvedociti o izvršnim vlasnostima proizvoda, podnzece interesentima salje na zahtev uzorak kvasca za pokus. TVORNICA OGLEDALA koja oglasa u nasoj novini, izragjuje najfinije vrsti ogledala, sve do veličine od 4 na 4 metara ili 3 na 6 metara. Preporueamo tv or niču osobito našim kucama po Čile, Boliviji, Paraguayu i Uruguavu. . GOSPODARSTVO m iž Težaku, KojiTrazi Zemlju nudi najsigurnije jamstvo za hiogitenost Uspeha IifP seobina cd 15.000 h a —* Sa stalnim pravdni Ua iri- gaciju, — i od kojili vec je prodano lli iznajmije- no 50 %, naime SAN PEDRO DEL ATUEL, Estacion CARMEN SA (E. C. O.), Prov. de Meii- doza, cijih 7.500 iia, naseljenih i obragjivanih predstavlja danas vrednost od $ 3.030.000 ČAKRE KOJEGAGOD OBSEGA DAJEMO U NAJAM BESP LATNO ZA PET GODINA, s pravom na odkup pod najugodnijim uvetima za odplacivanje. Ozbiljnim interesen tima besplatan put, ako zete pogledati naseobinu, bez obaveze za kupovimt ako ne bi se mogli odluciti za naselenje, Podrobnije podatk e mozete dobiti kod tvrtke PEDRO CHRISTOPHERSEN Calle 25 de Mayo 267, Buenos Aires Podu/.ec,e bavi se na seljivanjem vec preko 35 godina s AUSTRIJSKA LEKARNA “Nueva-York” Av. San Martin 4000, esq. Nueva York BUENOS AIRES — U. Telef. 42, Devoto Vlastnik Dr. G. SCHWARZ, farmaceutik kerniear, diplomiran na sveucilistima u Becu i Buenos Airesu Direktni uvoz-lflastita poslovnica za -nakup u Becu- Lekovi za poboljsanje probave — Plucna i antiasmaticka pica — Perfumi — Esencije za likere — Upute za vegetalno lecenje — Lekovita tinktura za kosu Domača lekarna “BOTIOUIN VIENA” za prvu promoc na čakri i u kampamentu, dok dogje lecnik, — S tacnim uputama za uporabu ANALIZE — RECEPTI — SPECIFIKA Diskretnost zajamčena Dopisivanje hrvatski, slovenacki, nemacki, i madžarski. Pošiljke u provinciju postom, zeleznicom ili sa- “Expreso Villalonga”. Farinacia MUEVA-lORk’ Av. San Martin 4000 — Buenos Aires Talleres Gr&flcos de David Gurfinkel. MONTEVIDEO 421 Buenoi Alree