KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLO VEN AC A UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 75 (2) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. APRILA 1926. PATENTNI SPIS BROJ 3563. Dr, Luigi Casale, hemičar, Rim. Postupak za izradu sintetičnog amonijaka. Prijava od 16. msja 1924. Vazi od 1. marta 1925. Pi'i izradi sintetičnog amonijaka iz njego¬ vih zastojaka pomoču kontaktnog postupka potreban je veliki skup utrogak snage, i to ne samo zbog rada raznih mašinskih postro¬ jenja, več još više zbog izrade početnih ma terija koje se moraju upotrebljavati u najči- stijem stanju, da bi se osiguralo najduže tra janje katalitičkog materijala Troškovi oko izrade vodonika i azota po¬ večava u se več i time, Što se uz to mora računati potpuna izrada kiseonika, koji se u vek istovremeno dobi ja, ako je upotrebljeni vodonik elektrolitičan i ako se azot dobija iz destilacije tečnog vazduha Do sada je kiseonik imao vrlo ograničenu industrisku promenu, tako da je največi deo do bivene količine propadao, dok bi se isti zbog svoje velike reakcione moči mogao vrlo ko- risno upotrebljavati Od početka tehničkog dobijanja sintetičnog amonijaka, trudili su se Ijndi da se ponovo do - bije toplota, koja postaje u nekim delovima produkcionog procesa, čija bi snaga ako se korisno iskoristi, delom sigurno za polovinu smanjila troškove oko izrade amonijaka. Najzad treba primeniti, da se kod elektro- litične izrade vodonika, elektrolizatori moraju napajati destilisanom vodom, čije spravljanje ili kupovina, sa svoje Strane i povečava tro¬ škove. Ova prijava cilja na istovremeno iskorišče- nje sporednih proizvoda i ponovo dobijanje i iskorišenje po mogučstvu največeg dela ener¬ gije, i predmet je iste, opšti postupak za iz¬ radu sintetičnog amonijaka, koji obuhvata je- dan niz izvodjenja, tako da se omoguči iško- riščenje svih sporednih proizvoda, na.jveče po¬ novno dobijanje za vreme procesa proizvede¬ ne energije i izbegnu gore napomenute nez¬ gode- Kod ovog postupka upotrebljava se prilikom elektrolize vode proizvedeni kiseonik sav ili skoro sav , a pretvarauje u gas goriva ili za sledeče potpuno sagorevanje dobijenog gasa, ili za obe svrhe, mešajuči kiseonik i vazduh u zgodnoj proporciji Pri sagorevanju proiz vedena toplota slu i za proizvodnju kretne snage i destilisanje vode za elektrolizatore. Upotrebom kiseonika u gore pomenutim ope racijamadobijase sagoreli gas. koji sadrži mnogo anhridida ugljene kiseline. Sastojci gasa, azot i anhidrid ugljene kiseline Jako se odvajaj u visokim pritiskom i hladjenjem na tempera- turu, ali na preko 30 > C. Tako se, s jedne strane, dobija za proizvodnju amonijaka po¬ trebni azot a s druge Strane može se anhid¬ rid ugljene kiseline skupljati i upotrebiti za obrazovanje amonijaka kao amonijum karbo¬ nat, amonijum bikarbonat ili urin. Izvodjnje postupka opisano je uz primer, na šematičkom načrtu U elektrolizatorima 1 proizvedeni vodonik dolazi u gasometar 2 i odatle se crpe kroz kompresor 3, od više stupnjeva, pod pritiskom od 100—1000 ili više atmosfera. Kiseonik se skuplja u gasometru 4. Venti¬ lator 6 crpe kiseonik iz gasometra 4 a atmo¬ sferski vazduh kroz ventil u cev 5. Tako do- Dln. Vt bivena gasila smeša, čiji se sklop može po volji menjati od čistog kiseonika do čistog vazduha duva se u gasni rezervoar 7 Duvanjem u gorivo dobiveni gas dolazi u rektifikator 8 i po tom se vodi u kotao 9 neke mašine gde se sam izlaže sagorevanju pomoču vazduha ili smeše iz vazduha i ki' seonika Ako se želi može se više ili manje atmos- ferskog vazduha dovoditi sistemu kroz ventil 9 pomenute mašine ako se pokaže kao nužno. Pokazan je samo kotao 9 pomenute maši ne i ako ona ima još jednu podesnu komoru za sagorevanje U kotlu 9 proizvedena para upotrebljava se za napajanje jednog elektro tehničkog gene- ratora sa kondenzatorom po površini Tako dobivena električna snaga upetrebljava se za elektrolizu vode, ili služi kao rezerva za elek trično osvetlenje i za rad električnih mašina Kondenzatorem nakupljena voda jeste čista dest lisana voda i upotrebl.ava se za proiz- vodnju vodonika i azota. iz kotla dolazeči sagoreli gasovi hlade se u aparatu 10 i sisaju ventilatorom 11 u ga- sometar 12 Pasovi se sastoje iz azota i an- hidrida ugljene kiseline. Sklop smeše može se po volji podesnom promenom uslova za pret- varanje u gas i sagorevanjm men ati Iz ga- sometra 12 smeša se crpe kroz višestupni kompresor 13 i sabija na pritisku odl00-1000 ili više atmosfera Kompnimirana smeša do¬ lazi u hladni k 14 i hladi se do temperature koja ne prelazi 30' C Anhidrid ugljene kise¬ line odvaja se kao tečnosti skupija u sud 15, odakle se izduvava ventilom 16 Potom se gas pere vodom u aparatu 17, pri čem se poslednji tragovi anhridida ugije- ne kiseline rastvaraju. Voda, koja mnogo sa- drži ovog anhidrida tera se kroz ventil 18. Cisti sabijeni azot, meša se u odgovarajučem težinskom odnosu sa vodonikom iz kompre- sora 3. Smeša azota i vodonika ide potom u aparate za čiščenje 20 kroz cev 19 aizistog u katalizator 21 pa odlatle u refrigerator 22. Veči deo amonijaka izdvaja se u tečnom ob- liku i skupija u sudu 23, odakle se otače kroz ventil 24. Nevezana smeša može se ponovo upotre- biti. vračajuči je pumpom 25 u krnžni proces i bogateči je ponovo svežom smešom iz cevi 19 Iz suda 15 otičuči anhidrid ugljene kiseli¬ ne može se sipati u sudove (bombe) i služi¬ ti za druge industriske svrhe On možesaan- hidridom izvode aparata 17 služiti za vezi- vanje amonijaka u obliku amonium karbonata, amonium bikarbonata i urina PATENTNI ZAHTEVI: 1) Postrojenje za izradu sintetičnog amoni¬ jaka, naznačeno time, što je elektrizator (l) vode vezan sa gasometrom (2) odakle vodi cev ka kompresoru 3), dok druga rev, u pravcu suprotnom cevi 2 vodi kiseonik u ga- sometar (4) koji onda ventilatorom 6) posle mešanja sa vazduhom dolazi u sud (7 a za¬ tira posle tamošnieg sagorevanja u aparat (10), našta gasovi iz gasometra ( 12 1 kroz kompre sor (l3) dolaze u hlad.lnik (14) aparat (17), rektifikator (20) katalizator (-1) i hladnjak za amonijak 2) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se kiseonik, u danom slučaju iz elektrolize meša sa atmosferskim vazduhom, sagoreva radi proizvodnje azota, našta se po mešanju sa vodonikom vrši jedinjenje. rOEL A d patent dr a/ 35&S, 78 )=tt>