KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 20 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Marta 1930. PATENTNI SPIS BR. 6821 Dr. Ing. Wilhelm Hildebrand, Berlin—Liehterfelde. jed iokomorna kočnica na sabijen vazduh, sa dva rasporednika, koji zajednički dejstvuju, od kojih jednim upravlj ;ju samo pritisak iz glavnog voda i pritisak iz pomoćnog sadr-žača, a drugim upravljaju pritisak iz kočničke stubline, neka promenljiva sila i neka približno konstantna sila. Piijava od 30. maja 1928. Važi od 1. oktobra 1929. Ovaj se ponalazak odnosi na takve jed-nokomorne kočnice na sabiveni vazduh, kod kojih su radi najfinijeg ustepenjavanja i pri popuštanju kočnice, predviđena dva rasporednika, koji zajednički dejstvuju, od kojih jednim upravljaju samo pritisak iz glavnog voda i pritisak iz pomoćnog sa-držača, dok drugim upravljaju pritisak iz kočničke stubline, zatim neka promenljiva sila (koja može da bude pritisak iz glavnog voda ili pritisak iz naročitog rezervoara, koji se pritisak menja prema pritisku iz glavnog voda) inaposletku neka sila, koja stalno ostaje približno jednaka, n. pr. pritisak iz neke komore, koja je nekim nepovratnim ventilom ili nečim sličnim zatvorena prema prostorima sa promenljivim pritiskom. Poznate su takve kočnice, kod kojih se kočnička stublina puni iz glavnog voda, a i takve kod kojih se punjenje kočničke stubline vrši iz pomoćnog vazdpšnog sadrža-ča. U poznatom obliku te kočnice nisu podesne za sve radne prilike, jer n. pr. različitost napravi za vuču i guranje stvaraju sasvim različite uslove za rad kočenja. Ovaj pak pronalazak ima tu celj, da takve kočnice obrazuje u tom pravcu, da njihov način dejstva odgovara radnim prilikama, koje iziskuje elastična vučna kvačila i elastični odbijači sa strane i kod drugih vozova. U tu se cei;, prema ovom pronalasku, smešta neka inače poznata prenosa komora za brzo prenošenje kočničkog dejstva kod dugačkog voza, koja pri počinjanju kočenja oduzima iz glavnog voda količinu sabijenog vazduha, koji odgovara hodu upravljačkog klipa. Ta se prenosna komora smešta, prema ovom pronalasku tako, da nju upravljački ventil, na koji utiču samo pritisak iz glavnog voda i pritisak iz rezervoara, pri kočenju spaja se glavnim vodom, a pri popuštanju sa spoljašnjim vazduhom (atmosferom). Pri obrazovanju takve kočnice za rad na teretnim vozo dma, osim toga se ventil, koji je poznat pod nazivom „ventil za najmanji pritisak“, koji posreduje prvo brzo povisi-vanje pritiska u kočničkoj stublini, umeće u kanal, koji vodi od upravljačkog ventila na koji utiču samo pritisak iz voda i pritisak iz rezervoara, do kočničke stubline. Pisak koji određuje povisivanje pritiska u kočničkoj stublini, pašto se zatvori ventil za najmanji pritisak, namešta se prema ovom pronalasku tako, da on leži između sjedinjenja oba kanala, kroz koje ide sabiven vazduh u kočničku stublinu i između kočničke stubline. Na crtežu je predstavljen šematski jedan izvodljiv primer kočnice prema ovom pro-naalsku u popuštenom položaju. Oba rasporednika Sb i St2 su međusob- Din. 15. no spojeni uz glavni sprovod L. Raspored-nik St^, pomoću razvodnika S, koji pokreće klip K upravlja ulaz u komoru U, a pomoću drugog razvodnika S upravlja ulaz u cev e,, koja vodi ka kočničkoj stublini C. Razvodni klip K je sjedne sirane pod priliskom glavnog sprovoda L, a s druge strane pod pritiskom sadržaća B. Glavni sprovod je samo onda preko obilaznog žlje-ba nx u vezi sa sadržačem B, kad se defovi ovog rasporednika nalaze u nacrtanom položaju popuštanja. Komora Ü odmerena je tako, da ona prima onu količinu vazdu-ha, koju isteruje razvodnik klip K, pri svom pomeranju u kočnički položaj. Na koji se način ispražnuje komora Ü, kad se razvodni klip vraća natrag u nacrtan položaj popuštanja, nije predstavljeno na ćrtežu, pošto to nije važno za suštinu ovog pronalaske. Razvodnik Si pri popuštenoj kočnici zatvara završetak kanala e . Kanal et sjedinjuje se sa kanalom e2, kojim upravlja rasporednik St2 pa je od mesta sjedinjenja pa do kočničke stubline obeležen oznakom e. Taj se kanal e račva ispred kočničke stubliue C; jednim krakom upravlja poznati ventil M za najmanji pritisak, a drugi krak ima zagušeno mesto ili pisak D. Rasporednik St2 spojen je čevlju 1 uz glavni vod L, osim toga je on u vezi sa sadržačem B, a kroz cav e2 sa čevlju e, dakle sa kočničkom stublinom C. Taj rasporednik ima razvodni klip K2, koji upravlja klipom k. Taj klip k snabdeven je nekom uzdužnom bušotinom, koja se pomoću radialnih poprečnih bušotina završava u prostoru ispod klipa k. Između klipova K i k razdeljena je kućica jednom pregradom. Klipnjača klizi u kakvom zaptivaču ili nekom ekvivalentnom sredstvu za zaptivanje. Prostor ispod klipa k je bušotinom o u vezi sa spoljašnjim vazduhom. Bušotinom u klipu k upravlja ventil V , koji utiče na ventil V2. Ovaj re-guliše vezu između sadržača B i cevi e2, koja vodi u kočničku stublinu, dok prvi ventil V reguliše vezu između cevi e, (kočničke stubline C) i otvora o za spoljašnji vazduh. Ispod klipa k2 nalazi se upravljačka komora A, koja je samo onda, kad se razvodni klip K2 nalazi u položaju, koji odgovara potpuno popuštenoj kočnici, pomoću obilaznog žljeba n u vezi sa glavnim vodom L preko cevi 1. Nacrtana sredstva treba da se shvate samo kao primeri izvodljivosti: umesto klipova mogu se upotrebni membrane, umesto ventili razvodnici. Način dejstva kočnice prema ovom pronalasku je sledeči: Kad se, radi postizanja gotovosti za rad glavni vod L puni sabijenim vazduhom (normalno od 5 atm.) onda sruji sabijen vazduh kroz žljeb n za punjenje u pomoćni vazdušni sadržač B. Upravljačka komoro A puni se kroz žljeo ns. Kočnička stubu.i i C je ispražnjena kroz e, e..>, kroz bušotinu u klipu k i kroz otvor e, pošto pritisak, koji vlada u pomoćnom sadržaču pritiska ventil V, uz njegovo sedište, pa kako ovaj u-pravlja ventilom v to ovaj ostavlja otvorenu bušotinu u klip k. Kad se počne kočiti ispuštanjem sabijenog vazduha iz glavnog voda L pa se prema tome smanjuje pritisak desno od razvodnog klipa K4 u rasporedni-ku St i pritisak iznad klipa Kt u raspored-niku St2, tako se razvodni klip ^ pomera u desno. Pri tome razvodnik S otvara otvor prenosne komore U, koja zbog toga uzima toliko vazduha iz glavnog voda, koliko isteruje razvodni klip Klv Time se postiže brzo opadanje pritiska u glavnom vodu, tako da i kod dugačkih teretnih vozova na kraju voza ne treba dugo vremena dok počne dejstvo kočenja. Pomeranjem razvodnog klipa K: u desno pomera se u desno i razvodnik S , koji otvara završetak kanala e,. Kroz taj kanal struji brzo vazduh iz pomoćnog vazdušnog sadržača B u kočničku stublinu C. Opadanje pritiska u vodu i iznad klipa K2 u rasporedniku St2 čini, da sabijen vazduh, koji se nalazi u upravljačkoj komori A pomera klip k na više: jer je žljeb n2 suviše uzan da bi se pritisak ispod klipa K2 mogao brzo izjednačiti sa pritiskom iznad tog klipa. Podizanje klipa K> vrši se istovremeno sa pomeranjem klipa K, pa to prouzrokuje, da klip k pritegne odozdo uz ventil v , tako da taj ventil zatvara bušotinu u klipu k. Time je prekinuta veza između kočničke stubline C i otvora o za slobodni vazduh. Pošto ventil v zatvori bušotinu u klipu к, odigne se ventil v2 tako, da se kroz taj, sad otvoreni ventil, spoji pomoćni vazdušni sadržač B sa kanalom e , dakle sa kočničkom stublinom C. Dakle u kočničku stublinu struji sabiven vazduh koliko kroz cev e, toliko i kroz cev e2. Čim postigne pritisak kočničke stubline toliku jačinu, da je on u stanju da odigne diferencijalni klip u ventil M za najmanji pritisak, onda taj ventil zatvori cev e, pa sabijen vazduh može da struji u kočničku stublinu još samo kroz zagušnu bušotinu D. Sad nastaje znatno sporije rašte-nje pritiska u kočničkoj stublini. Ako se samo malo smanji pritisak u glavnom vodu, onda opada pritisak u pomoćnom sadržaču B, jer sabijen vazduh prelazi u kočničku stublinu C, zbog smanjenog pritiska u vodu. Sad pritisak u vodu nadmašuje pritisak u sadržaču B, pa stavlja rasporednik St na poznati način u zatvoren položaj. Sredstvo, koje zato služi, tako zvani ventil za ustepenjavanje, uopšte je poznato, pa zato nije predstavljeno na crtežu. Pritisak u kočničkoj stublini raste prema količini sabivenog vazduha, koja naknadno ulazi ц lu stublinu; on dejstvuje na gornju stranu klipa k u protivnom smislu od pritiska koji vlada u komori Л, a u istom pravcu kao pritisak glavnog voda, koji dejstvuje iznad klipa K2; zbog .toga se pomaknu klipovi k—K2 na niže; čim naiđe ventil v2 na svoje ležište, prestaje da struji sabiven vaz-duh iz pomoćnag vazdušnog sadržača B u kočničku stiblinu C. Dakle sad ne može više da raste pritisak iznad klipa k. Taj klip ne može dalje da se spušta, pa ventil v2 ostaje zatvoren. Dejstvo kočenja, koje odgovara smanjivanja pritiska u glavnom vodu, ostaje u važnosti. Ako bi zbog šupljine u kočničkom klipu sabiven vazduh izlazio iz kočničke stubline, onda time opada pritiska, koji dejstvuje na klip k u rasporedniku St2. Pritisak, koji vlada u prostoru A pomera klip K2, a time i klip k na više. Opet se otvara ventil v2 pa opet izlazi toliko sabijenog vazduha iz pomoćnog vazdušnog sadržača B u kočničku stublinu C, dok se ovde ne postigne pritisak za kočenje, koji odgovara smanjenom pritisku u glavnom vodu. Dalje postepeno ispuštanje sabivenog vazduha iz glavnog voda prouzrokuje postepeno pojačavanje pritiska u kočničkoj stublini C. Kad se posle nekog kočenja namerava postepeno smanjivanje dejstva kočenja pa se u tu celj samo malo povisi pritisak u glavnom vodu, onda razvodni klip prelazi u položaj popuštanja, naslikan u crtežu. Po-visivanje pritiska u glavnom vodu prouzrokuje pomeranje na više klipova k—K2 u rasporedniku St2. Klip k se odiže od ventila Vj pa vazduh iz kočničke stubline C izlazi kroz D, e, e2 kroz klip k i kroz otvor o u spoljašnji vazduh. Opadanje prili-ska u kočničkoj stublini, koji pritiska klip k, prouzrokuje, da pritisak koji vlada u prostoru A pomakne na više klipove K2—k. Čim se ventil v, nalazi opet na bušotini klipa k, ne može više da izlazi vazduh iz kočničke stubline. Klipovi K2—k ostaju nepomični, pa je prekinuto popuštanje kočnice. Ponovno povisivanje pritiska u glavnom vodu prouzrokuje ponovno izlaženja sabijenog vazduha iz kočničke stubline, dok povisivanjem pritiske u vodu na normalnu vrednost ne nastane potpuno pražnjenje kočničke stubline a time i potpuno popuštanje kocnice. Patentni zahtevi: 1. Kočnica na sabijen vazduh sa dva ra-sporednika (St, i St2), koji zajednički dej-stvuju i od kojih jednim (St!) upravljaju samo pritisak iz glavnog voda i pritisak iz pomoćnog vazdušnog sadržača, a drugim (St2) upravljaju pritisak iz kočničke stubline, neka promenijiva sila i neka približno konstantna sila, naznačena time, što raspo-rednik (St ), kojim upravljaju samo pritisak iz sadržača, spaja komoru (Ü), koja uzima pri početku kočenja količinu vazduha, koja isteruje razvodni klip (KJ, sa glavnim vodom (L). 2. Kočnica na sabijen vazduh prema zah-tevu 1, naznačena time, što je (ventil M za najmanji pritisak), koji posreduje prvo brzo povisivanje pritiska u kočničkoj stublini. u-metnut u kanal (e), koji vodi od raspored-nika (St,), kojim upravljaju samo pritisak iz glavnog voda i pritisak iz pomoćnog sadržača, do kočničke stubline. 3. Kočnica na sabijen vazduh prema zah-tevu 1, naznačena time, što je pritisak (D) koji određuje povisivanje pritiska u kočničkoj stublini, smešten izmađu ujedinjenja kanala (e, i e2), koji dolaze od oba raspored-nika (St, i St2), i između kočničke stubline. . ! . . . . ■ ‘j, . - . . ; i-. ‘ ‘ ..-j . ■ ■ • : : ' !'Ж!,Л/is ilhq дјегл »b .•* ■ . I) ' o ■ '5ПГ ' ■ • ( Л 9: vi - r- : Äq iitost f ; -vfö зг ! O .9rfi вл jJi q||j| O 9i , O .-1 ■ ,!! ■ I! '■] U j;i ;. :'.i f/.’-.-A' / pffifAic Hi-i ' fcq »Iris®! .• sv ?[■ ) з[гг. }[( ’.ws onqqsteoq ■' ' a : j' : v iT : ’ . ■' :: r ; . . . ■ . - O -‘'if-hiy a tHj ,y »i'.i ' ' Ad patent broj 68Z1. Fig. f ■