KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 28 (2) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. JULA 1929. PATENTNI SPIS BR. 6108. Hermann Bollmann, direktor fabrike i Dr. Bruno Rewald, kemičar, Hamburg, Nemačka. Postupak za proizvodjenje pomoćnih sredstava za štavljenje koža. Prijava od 10. marta 1928. Važi od 1. avgusta 1928. Traženo pravo prvenstva od 16. jula 1927. (Nemacka). Kod štavljenja koža igra veliku ulogu namašćenje prethodno obrađjivanih golih delova, da se ovi načine meki i popustljivi. Koža, koja je pre toga obradjivana materijama za štavljenje, ne prima neposredno nikakvu mast; ova poslednja ne prodire tako lako u pore, već maže samo površinu. Da bi se postiglo nameravano dejstvo moraju se u mast, kao dodatak, pridodati pogodna razdelna sredstva; za ovu cilj upotrebljavalo se do sada u glavnom žumance od kokošijih jaja, a u nekojim slučajevima i tursko crveno ulje, koje se nije pokazalo kao zgodno, jer je prouzrokovalo naknadno izlaženje mrlja. Žumanjke od jajeta upotrebljava se još sa stipsom za štavljenje glase-kože, i pri tome se pridodaje još t. zv. hrana, koja sadrži pšenično brašno. Sada se je našlo, da se u tome cilju sa najboljim uspehom mogu upotrebljavati na mesto žumanjca od jajeta, fosfatidi, koji se nalaze u mnogim biljnim i životinjskim materijama, a u dovoljnoj količini na pr. u soja-bobama. Mnogo puta su dovoljni i zaostaci, koji se dobiju ako se fosfatidi čiste za ljudsku hranu, da bi izgubili materije, koje kvare ukus i miris. Ovi zaostaci sadrže delimično produkte razlaganja fosfatida, kod kojih su važna isto organska fosforna jedinjenja sa jakim emulgirajućim dejstvom. Pomoćno sredstvo proizvodi se na pr. tako, da se lecitini raznih svojstava, živo- tinjskog ili biljnog porekla mešaju sa jednim masnim uljem i u tome obliku upotrebljavaju se za mašćenje koža. Na isti način može se proizvoditi i smeša lecitina sa ribljim uljem, koja se emulgira sa vodom i onda upotrebljava kao ova emulzija. Pošto je sam lecitin za sebe masna materija, dovoljno je nekad, da se proizvede smeša bez pridodavanja daljih masti upotrebljava neposredno za mašćenje kože. Da bi se postiglo bolje razdeljivanje, može se fosfatidima biljnog ili životinjskog porekla, koji su rastvoreni u ulju, pridodati nešto alkalija, pre' nego se smeša emulgira sa vodom. Isto se može postići vrlo fina i trajna emulzija time, da se smeši fosfatida sa masnim uljem, ili sulfuriranim masnim uljem, pridodaje nešto sapuna. Kod proizvadjanja raznih emulgirajućih sredstava i sredstava za mašćenje, mogu se. korisno upotrebiti zaostaci, koji se dobiju,, ako se^ na pr. obradjuje odvodnjeni soja-mulj sa sirćet-nim eterom, da bi se dobio biljni lecitin. Većina fosfatida se pri tome ne rastvara. Ono što je nerastvoreno, odvaja, se i pre-radjuje za ljudsku upotrebu. U rastvoru zaostaju znatne množine fosfatida i njihovi produkti cepanja, koji se sirćetnim eterom pomoću destilacije oslobadjaju. Ovaj zaostatak emulgira se sa vodom, u danom slučaju snabdeva se neznatnim pridodatkom alkalija ili amonijaka, pa Dim, 10.— se onda može upotrebiti za mašćenje kože. Razne smeše mogu se sastojati celi-shodno iz sulfuriranog masnog ulja, koje je pomešano samo sa jednim fosfatidom ili se ovome pridodaje još jedno masno ili mineralno ulje. Kod fabrikacije glase-kože nije se moglo do sada nadomestiti žumance od jajeta radi svoje stalnosti sa stipsom. Ov-de se može nadomestiti žumance od jajeta biljnim ili životinjskim fosfatidima, ako se hrani istovremeno pridodaju aromatične ili alifatične sulfokiseline, jer se onda postiže velika stalnost stipse. Osim toga je korisno, da se materiji za štavljenje u tome cilju pridodaju neznatne množine na pr. 5 do 10 posto neke belančevi-vine. Kao naročito zgodno za ovo pokazala se belančevina dobivena iz soja-boba. U ovome slučaju nije potreban pridoda-tak jedne sulfokiseline. Pronlaazak će biti u sledečem objašnjen pomoću nekoliko primeričnih oblika izvodjenja: Primer 1). Napred razdrobljene soja-bobe ekstrahiraju se sa smešom, koja se sastoji iz benzola i alkohola. Ovo rastvor-no sredstvo, koje se iza toga isparava, prima kako ulje, tako i fosfatide. Ovi se talože uvodjenjem vodene pare u ulje, iza čega se odvajaju. Većina ponesenog ulja odstranjuje se pomoću centrifugiranja, a od zaostale vode oslobadja se sušenjem. Na ovaj način dobija se masna masa, koja se sastoji iz 70 delova fosfatida i 30 delova soja-ulja, koja se da još dalje mešati sa masnim uljima na pr. sa soja-uljem i sa odgovarajućim pridodatkom istoga, da se tako podesiti, da se može lako i ravno-merno razdeljivati i upotrebljavati kod štavljenja. Primer 2). 5—10 posto biljnog lecitina, koji se dobije iz soja-boba, meša se sa 90—995 posto ribljeg ulja, koje se u danom slučaju neutralizuje pre toga sa amonijakom. Lecitin se dade ravnomer-no razdeliti u ribljem ulju, a na ovaj način dobivena smeša može se mešati sa vodom u svakom proizvoljnom srazmeru, da bi se postigla trajna emulzija iz koje se docnije ne izlučuje više ulje. Da se spreči izlučivanje krečnih sapuna, upotrebljava se celishodno za proizvodnju .emulzije voda, slobodna od kreča na pr. kondenzovana voda. Primer 3. 10 kg. biljnog lecitina rastvori se kod obične temperature ili pri zagrevanju na 60—70" C u 50—60 kg. vode i sa ovim rastvorom se riba koža, koja je pre toga bila stavljena na pr. sa hromom. Smeša koja se sastoji iz biljnog leciti- na i vode, može se razrediti i u većim količinama vode, iza čega se ovako pri-dobiveni produkt upotrebljava za mašćenje kože u rotirajućim buradima. Lecitin prodire pore kože i daje koži poželjno svojstvo mekoće i podajnosti. Primer 4. 2 kg. svih fosfatida dobivenih iz soja-boba luženjem pomoću smeše benzola i alkohola meša se sa 6 kg. ulja iz rogovine i zagreva se na vodi na 40 do 50° C, dok ne nastupi potpuni rastvor. Iz ovoga pravi se jednakomerna emulzija sa toplom vodom, kojoj se u danom slučaju pridodaje nešto amonijaka i natrijeve lužine. Ova emulzija sipa se u rotirajuće bure, u kome se nalazi 800—1000 kg. hladne ili tople vode i 250 kg kože, koja je stavljena hromom. Pošto se bure obrće za vreme od 3/4 sata prima koža u sebe potpuno mast. Primer 5.) 100 kg. zaostatka dobivenog pri ekstrahiranju ulja iz soja-boba odvod-njava se i postupa sa 300 1 sirćetnog ete-ra.. Pri tome se izlučuje pretežni deo fosfatida, koji se dalje preradjuje za ljudsku upotrebu. Uz ulje ostaje rastvorena znatna množina fosfatida i njihovih produkata cepanja, koji nisu sposobni za ljudsku upotrebu. Sirćetni eter se izdesti-lira, iza čega zaostaje uljevita masa sa 20—30 posto sadržine lecitina. Mešanjem sa vodom, a u danom slučaju pridodava-njem neznatnih množina amonijaka ili alkalija, dobija se trajna emulzija, koja služi za mašćenje kože. Primer 6.) 30 delova fosfatida dobivenih iz soja-boba mešaju se sa 5 delova jedne aromatične sulfokiseline na pr. sa sulfuriranim butilnaftalinom i rastvara se u 100 delova vode. Tako dobivena materija, koja je potpuno stalna prema stipsi, može se sa uspehom primeniti kao zamena za žumance od jajeta pri proizvodnji hrane za glase-kožu naročito sa pridodatkom 5—10 posto belančevine, dobivene iz soja-boba. Primer 7.) 30 delova uljastog soja-le-citina sa sadržinom od 30 posto lecitina meša se sa 3 dela biljne belančevine, 67 delova vode i 3 dela 5 postotne natrijeve lužine. Od ove smeše razredjuje se 30 delova u 300 delova vode, čemu se onda pridodaje 50 delova stipse, 15 delova kuhinjske soli i 50 delova pšeničnog brašna. Ova smeša upotrebljava se kao hrana kod fabrikacije glase-kože. Primer 8.) Načini se jedna smeša od 1 dela fosfatida, 0,3 dela kalijevog sapuna, 2 dela ulja od rogovine i 0,75 delova ribljeg ulja, koja se pri zagrevanju dobro meša; ova smeša emulgira se sa vodom, pa joj se onda pridodaje još toliko vode, dok se ne dobije željena razredjenost. Za izvodjenje postupka mogu se upo-trebiti sva jedinjenja fosfora masnog karaktera, koja su označena kao lecitini ili fosfatidi. Patetni zahtevi: 1) Postupak za proizvodjenje pomoćnog sredstva ja štavljenje kože, naznačen time, što se lecetin biljnog ili životinj-uljem na pr. ribljim uljem ili masnim uljem i da se u danom slučaju pridodava-njem vode rastvara odnosno emulgira. 2) Postupak po zahtevu 1 naznačen time, što se smeši pridodaje alkalij ili sapun. 3) Postupak po zahtevu 1 i 2 naznačen time, što se u smešu pridodaje mineralno ulje. 4) Postupak po zahtevu 1 do 3 naznačen time, što se kao lecetini upotrebljavaju zaostaci i produkti cepanja fosfa-tida, koji se dobiju, pošto se iz njih odvoje sastojci, sposobni za ljudsku upotrebu. 5) Postupak pa zahtevu 1—4 naročito za upotrebu kao pomoćno sredstvo kod fabrikacije glase-kože, naznačen time, što se razvodnjena emulzija biljnih ili životinjskih fosfatida ili njihovih zaostataka i produkata cepanja meša sa alifatič-nim ili aromatičnim sulfokiselinama ili još i sa belančevinastim materijama. -BflSBti S i i: uvsiriBS oq jfBqut80^ (8 • j is.: -hi-: li ol'. • uit .Silu ontK i -Bii 8 ob 1 ir/ohiii.v oq (4 * \ oi,8Qq8 (i:»iob;.| 40/ .ud otinoTiui I- t u/eblBs t>q iiBqul80 ; ud* !ioqn bs t;i;. :J ( b./<:'.< I«-- 'ij -is ili jišniii ! ; : lun > bii i:-!. .*.m-. V- ■ -bIbJbobs divoiliin ili j|fii%l8o! fl^Lnbo/ -šitiiliL. u-, bh >tn Jii!itiqs-t UJBiluf,oiq i u A ,sbov oiiiloi boi 9iBbobhq fibuo 98 Loj, sq BI BASifeŠ 9|Woi> 90; 38 -oqii iiuot,! B:4qijn.-oq ij.ii »iiio/si u.*. -B)l- ^onBBiu B'ud/.oi Binoinibsi bvb ilid ux} ili iuilb-ii ojid sn i/tiriNu ii-. »1,0:4 .ibiifilBOl :i; diijis iiiisbiH -dornoq 9j)tf9ibovsimq e> itBquko‘i (t nsafiiisfjn jsšoi bhisir/Bta BI BVlab* 'tfe %pii -iuilovb. ili yonilid hii •/s'J m- otš (9iiii4 jiiin; ,,m ili ni- ilu miildi-i .iq firi moiiu -jivabobinj uLbšuIh moiiiili u ub i his'lIu ’oi:-, iii.,.* o -d-o/ inoin -it ntj-.aavii I uvstiiB* oq /lBqub.oq (i. -Bb ili iilB,ilB oisboWiq i; >m * »■- «fJU»