KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (9) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. AVGUSTA 1925. PATENTNI SPIS BROJ 3080. International General Electric Companv Inc., Schenectadv, U. S. A. Električni prekidač. Prijava od 30. avgusta 1921. Važi od 1. septembra 1924. Pravo prvenstva od 30. avgusta 1920. (U. S. A.) Pronalazak se odnosi na električne prekidače a naročito na one, čili se dodiri razdvajaju u kakvoj izolujućoj tečnosti i cilj mu je da jedan električni prekidač za jedinačni sastav i sposobnost razmene, i koji sadrži u sebi jedan usavršen oblik pokretnog mehanizma, te prema tome, osobinama koje će se definitivno opisati u sledečem, prestavlja usa vršenje sličnih prekidača, koji su ranije bili poznati u ovoj veštini. Nove odlike koje su karakteristične za pronalazak, biće definitivno ukazane u priloženim zahtevima, ali odlike samog sastava i rada najbolje će se razumeti s obzirom na sledeči opis u vezi sa priloženim crtežima, u kojima se izlažu zgodna ostvarenja pronalaska, tako da: Figura 1 jeste jedan tri-polni prekidač koji u sebi sadrži pronalazak; 2 i 3 jesu izgled sa strane jednog dela mehanizma u prekidaču u zatvorenom odnosno otvorenom položaju, figura 4 jeste plan jednog dela prekidačevog sastava i figura 5 jeste detaljni izgled jednog dela u sastavu prekidača. U figuri 1 principi pronalaska izloženi su ostvareni u jednom prekidaču sastavljenom od tri jedinke ili tri pola 1, 2 i 3, od kojih svaka jedinka ima relativno pokretno ko-opera-tivne dodire 4 i 5 koji se mogu rastaviti ispod površine uija ili sličnog izolujućeg fluida u kakvom sudu 6 Svaki par od tih saradnih dodira kontrolisan je naročitim mehanizmom a svi ti pojedinačni mehanizmi medjusobno su povezani radi jednovremene radnje i pokreću se sa jednog zajedničkog operacionog mehanizma 7 U obliku koji je izložen mehanizam za svaki pol ili jedinku na prekidaču, zatvoren je u sandučiću 8 radi zaštite od atmosfere Sastav prekidača udešen je tako da olakšava sastavljanje i omogućava upotrebu pojedinih delova i'alje, sastav Je takav da se mogu upotrebiti razne kombinacije delova a i delovi se daju izmeniti tako da se mogu imati prekidači sa velikim poljem prekidajućeg kapaciteta. Kao jednoobrazni sastav, mi ga snabdevamo sa jednim gornjim sastavom ili poklopcem, koji je udešen da se daje lako načiniti kao standardna jedinka i može se čuvati u stovarištu Kao što je najbolje izloženo u fig 5 ovaj se poklopac sastoji od dva šuplja gvozdena nosača 9, za koji je utvrdjen pod pravim uglom jedan drugi par takvih istih nosača od gvoždja 10 Na ovom se nosaču 10 nalazi jedan sandučić 8, načinjen od bočnih i prednjih ploča kao što je pokazano u fig. 1 i 4 Nosači 9 nose poklopne ploče 11, koje su snabdevene sa otvorima 12 u kojima se smeštaju terminalne sašice ili si-sarke 13, kao što je izloženo u fig. 1 Jedna dalja odlika nosača od kanalisanog gvoždja 10, leži u tome što su ti nosači postavljeni na dovoljnom razmaku da omogući da se jedan čovek može provući izmedju njih u sud za zejtin, i tamo da poravnja dodire ili da učini kakve druge opravke, pa i kad je celo-kupan sastav prekidača već gotov- Ovo je ranije bilo nemoguće zbog činjenice da jedan čovek nije mogao da udje u sud za zejtin Din. 20 sera da delimično rasklopi prekidač, bilo uklanjanjem terminalnih šišarki, bilo tako što god slično. Mehanizam za kontrolu dodira takodje je sastavljen kao jedinka i udešen je da se može utvrditi za nosače 10 Drugi sastavni delovi prekidača sastavljeni su od terminalnih šišarki (izolatora) kakvog pogodnog tipa i dodira, koji mogu biti mnogih različitih tipova, zavisile od dužnosti ko)u će prekidač imati da vrši. Sudovi za ulje 6 sadrže u sebi i jedan drugi dopun ki deo prekidačevog sastava i mogu biti različite dubine i mogu se čuvati u stovarištu. Kada se želi da se sastavi prekidač za neko naročito mesto koji će imati jedan izve-stan prekidajući kapacitet, poklopac je izabran i utvrdjen na sud za ulje, koji pak sud mora imati Potrebnu dubinu a koji se sudovi daju ukloniti ili zameniti po želji, pomoću pogodnih sredstava za uklanjanje tih rezervoara i koja nisu izložena Pogodne terminalne šišar ke 13 utvrde se tada u otvore 12 pa se zatim utvrdi i pogodan mehanizam 7 za nosače 10 Svaki od tih sastavnih delova, koji ulaze u složeni sklop prekidača načinjeni su, kao što je ranije navedeno, prema standard jedi-načnih delova i drže se sastavljeni u stovarištu. Sa sastavnim delovima kao što je opisano, jasno je da se mogu dobiti prekidači, čineći različite kombinacije jedinačnih delova, sa vrlo velikim poljem prekidajućeg kapaciteta. Tip pokretajućeg mehanizma, koji je upo-trebljen pri ovom pronalasku može biti ili tipa solendoida, kao što je to izloženo u fig. 1, ili pak može biti ručnoe ili automatskog operisanja, kao što je izloženo u fig 2 i 3. U svakom slućaju zbog konstrukcije poklopca saradni delovi mehanizma moraju se udesiti da se protežu iznad ivice suda 6 za ulje Fo' kretajući je mehanizam utvrdjen za jednu podržavajući! bazu 14, koja je udešena da se može utvrd ti za nosače 10, a sastavljena je od jedne pokretne ručice 15, koja je radila koće i izolovanja načinjena od drveta uglavljenog u žleb 16. Kraj ručice 15 nosi reciprokalnu polugu 17, za koju su utvrdjeni pokretni dodiri 5 za prekidač Radi vodjenja poluge 17, mi snabdevamo svaki pokretač sa izolujućim vo-djicama u obliku rukavca 18, pokazanom u fig. 1 i 4, kroz kojiprolazi poluga 17, taj se rukavac nosi izme-dju nosača 10- Radi pokretanja ručice 15 i još bolje, da bi se učinilo da se kraj ručice kreće u pravoj liniji, mi dodajemo jedan mehanizam za paralelno kretanje, koji se mehanizam sastoji od poluga za paralelisanje 19 i 20, spojenim jednim svojim krajem za polugu 15, a drugom za polugu 21. Spojen za polugu 19 jeste uobičajena vodna poluga 22, isložena u fig. 1, ali koja je izostavljena 2 i 3 radi ja- snoće i gde se pokazuje jedino tačka oko koje se okreće vodna poluga 22. Mehanizam za paralelno kretanje okreće se oko čivije 23 kao svoje osovine i nosi sobom polugu 24 koja najbolje daje izjedna sa polugom 21. Poluga 24 udešena je da se može spojiti za polugu 25, kao što je najbolje pokazano u fig li koja poluga služi da prenese kretanje pokretajućeg mehanizma 7 na mehanizam ostalih jedinaka na prekidaču i da ih pokreće jedno-vremeno Radi pokretanja mehanizma daje mu se jedno operaciono koleno, sastavljeno od delova 26 i 27, o i kojih kolena 26, utvrdjeno je na osovini 28, i prvenstveno, ali m'je baš nužno, može da bude i izjedna sa ručicama 29 i 30. Pokretna snaga za prekidač snabdeva se preko ma koje ručice 29 ili 30, kako se želi- Da bi se ograničio položaj kolena 26 — 27, u njegovom podredjenom položaju, mi ga snabdevamo sa jednim branikom 31, koji se daje podešavati i koji se nalazi na kolenovom deiu 26, u saradnji sa jednim delom 32. utvrdje-nom za bazu )4 U tipu mehanizma sa sole noidom kao što je izloženo u fig 1, pokre-tajući koleno 26 —27, spojeno je za jedan posredni deo 33, kuji se okreće oko čivije 23, i koji je sastavljen jednom polugom 34 za mehenizam za paralelno kretanje U ručnom ili automatskom tipu mehanizma, nezavisno od mehanizma ručice, nalazi se jedan oroz izmedju operacionog kolena 26—27, i mehanizma za paralelno kretanje. U tom tipu mehanizma pokretajuće koleno 26—27, spojeno je za jedan posredni deo 35, koji se pokreće oko jedne čivije 23, i za koji je spojen mehanizam za paralelno kretanje preko skla-pajuće sveze ili kolena 36—37 Radi održavanja kolena 31—37, u položaju prenosa naprezanja mi ga snabdevano sa sredstvima za kočenje, i koja se sastoje od lakta 38—39, utvrdjenom na posebnom delu 35. Jedan deo lakta 38, spojen je sa operacionim delom kolena 37 i snabdeven je sa jednim ispustom 40 U saradnji sa orozom 41, koji služi da održava lakat u ukošenom položaju Laktov deo 39, spojen je za posredni deo 35, preko jednog klina 42, koli se daje podešavati i koji je zašrafljen kroz jedan deo na članu 35 Klin 42 daje tako sredstvo da se poluga 39 može podizati ili spuštati u odnosu na posredni član 35, čime se menja pritisak na tački gde su zakačeni ispust 40 i oroz 41. U ranijim tipovima mehanizma, u kojima je oroz 40, bio upotrebljavan radi kočenja laktova, bila je uobičajena praktika da se struže žljeb na orozu, sve dotle dok tačka zakačinjanja ne bi bila ispravna i oroz ne bi ispravno radio. Ovo je često bilo vrlo pipav posao. U obliku lakta sa orozom, koji je izložen, ja sam po- kazao srestva za iako i brzo doterivanje tačke zakačinjanja na orozu 41 i ispustu 40, spajajući kraj laktovog dela 39 sa posrednikom 37 preko člana 42 koji se daje podešavati. Itađi okidanja prekidača ja ga snabdevam sa jednim okidačem 43, koji se zakačinje za rep oroza 41 i izvlači ga iz položaja zakačinjanja Ovaj je okidač 43 udešen da može da se stavi u pokret ili pomoću naoružanja 44 jednog elektro-odgovarajućeg postrojenja ili mehanički, preko jedne poluge 45, koja kon-troliše polugu 46, spojena za jedno produženje na osovini 28, usled čega. kada se rukom pokreće ova osovina, pokretače se i poluga 46 izvlačeći i okidač 43 u položaj okidanja-Položaj prekidačevog mehanizma prilikom oslo bodjenja od oroza 41 izložen je u figuri 3. Može se opaziti da se lakat za kočenje 38—39, i kretanje mehanizma za paralelno kretanje, radi sprovodjenja otvaranja Radno koleno 26—27, sa đejstvulućim članom 35 nezavisni su od ostalih delova mehanizma Da se prekidač zatvori osovina 28, okreće se da se odnese koleno 2!i—27, i član i 5. nezavisno od ostalog mehanizma, u takav položaj, da se oroz 41, zakači za ispust 40, na laktu za ko čenje, kada obrnuto kretanje osovina 28, služi za prenos kretanja na koleno 36—37, i da se zatvori prekidač. Da služi kao zataškavajuće sredstvo i da ograniči kretanje mehanizma prekidačevog samo na položaj otvaranja spoja, mi ga snab-devamo sa jednim lenjim cilindrom 47, ispunjenim uljem i koji se daje zakačiti za jedan član 48, na jednoj ručici 15. Ovaj lenji cilinder i koleno 36—37, takodje služi kao zasebna sredstva za upravljanje dužinom putanje mehanizma jer, kao što je poznato, dužina putanje prekidačevog mehanizma ili razmak odvajanja dodira odnosi se na kapacitet prekidača za prekidanje Koleno 36 -37 udešeno je da može povećati dužinu putanje mehanizma, povećavajući dužinu jednog ili obadva dela u kolenu prvenstveno jedan od tih krakova, 36, za ovu celj menja se upotrebljavajući jednu grupu krakova koji se daj ■ za-meniti. Što je veći krak 36, u toliko veća postaje i dužina puta koji ima da predje kraj ručice 15. Dužina putanje takodje se može regulisati podešavanjem visine lenjog cilindra 47. Za tu celj mi dodajemo jedan produžetak 49, koji je namešten tako da se može lako skinuti i to na glavnim nosačima 50. Kada je u svom položaju, ovaj produžetak 49 skraćuje dužinu putanje a kada se ukloni, onda se i dužina putanje uveća. Očevidno je, dakle, da se kombinaciom variacija u sklopu lenjog cilindra i dužine poluge 36, dobije sredstvo ko-lim se dužina putanje prekidačevog mehanizma može menjati i izmedju širokih granica. Još jedna nova odlika prekidača, koji je naš pronalazak, izložena je u fig. 5 U ovoj se figuri izlaže kako donji deo jednog od terminalnih članova 51 nosi utvrdjene dodire 4, koji su u obliku izloženom sastavljeni od jednog para lisastih dopirnih prstiju 52 za koje su utvrdjeni dodirni prsti 53 U saradnji sa utvrdjenim dodirnim prstima 52 jesu pokretni članovi 5, koji su klinastog oblika i koji se nalaze na jednom delu reciprokalne poluge 17-Kada se ovi pokretni članovi 5, kn-nu u, ili iz dodira sa nepokretnim dodirima, često se dešava da zbog malih promena u podešavanju, klinasti članovi prilikom ulaska u položaj za potpun dodir, udare u jedan od dodirnih prstiju 53 Savijajući ih, prouzrdkujući time znatne štete i vrlo slab dodir izbacujući u isto vreme i mehanizam iz upotrebe Ja sam efektivno otklonio te teškoće davajući sredstva za sprovodjenje pokretnih dodira do u pravi spoj sa nepokretnim dodirima, zaštićujući u isto vreme i uvodne prste 53. Za tu celj ja upotrebljavam ekscendere 54, koji se mogu okretati i utvrdjeni su za ramena 55 na produženjima 56, koja su utvrdjena na terminalnim članovima 51. Ovi su ekscenderi tako namešteni u odnosu na krajeve uvodnih prstiju 53 i slobodno se mogu okretati oko svojih osovina na ramenima 57, da u slučaju da se klinasti pokretni dodir 2 iskrene nešto malo iz ravnanja, udariće o prste na ekscende.ima i biće uveden u svoju pravu putanju ne kva-reći uvodne prste 53. PATENTNI ZAHTEVI : 1) Električni prekidač naznačen time, što se sastoji iz kombinacije negativno pokrenutih, zajedno dejstvujućih kontakta i jednog mehanizma za regulisanje pomenntih kontakta, koji obuhvataju jedan radni član, jedan pokretni član i vezu izmedju pomenutih članova, koji se mogu spuštati da bi primorali kretni član da se kreće u položaj zatvaranja kruga struje ali nezavisno od rednog člana, kao i orudja za održavanje iste veze u krutom stanju i radna orudja za regulisanje stepene sputavanja kod pomenutih orudja 2) Električni prekidač po zahtevu 1, naznačen time što se kontakti sastoje iz jedne radne laktaste poluge, jedne krstne lastaste poluge, koja se podiže i spušta, i kretnog člana vezanog za obe poluge i koji se okreće oko utvrdjenog rukavca, iz sredstava za zatvaranje, koja nose i pomenuti član — kretač u cilju da održava laktastu polugu u položaju pritiskivanja i sredstava na istom članu-kre-taču /a regulisanje položaja zatvaranja. 3) Električni prekidač, po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što kretna laktasta poluga, koja se može spuštati, kreće prekidač u položaj 2 atvaranja kruga struje i to nezavisno od člana kretača, i time što je zatvarajuča lak-tasta poluga vezana izmedju te kretne poluge i čiana-kretača, kao i zatvaraču, koji sadejstvu-je sa laktastom polugom, u clilju da drži istu u položaju odvajanja, budući da je jedan član pomenute poluge vezan tako, da se može podešavati, sa članom kretačem. da bi menjao dejstvo pomenutog zatvarača- 4) Električni prekidač, naznačen time, što je isti kombinovan iz relativno pokretnih kontakta jednog mehanizma za regulisanje tih kontakta, koji se sastoji iz radne laktaste poluge, kretne, spuštajuće se poluge, koja omogućava da se prekidač otvori nezavisno od radne poluge, iz člana kretača, koji je vezan za obe pomenute poluge, iz kočione poluge, Čiji je jedan član vezan za kretnu laktastu polugu i snabdeven ispupčenjem, iz zatvarača na članu-kretaču a koji zailazi u ispupčenje da bi čvrsto držao pomenutu kočionu polugu; i iz sredstva za spajanje drugih članova te kočione poluge za član kretač- 5) Električni prekidač po zahtevu 1, 2 i 4, naznačen time, što je kočiona laktasta poluga vezana tako da se može okretati, izme-dju kretne laktaste poluge i člana kretača i time što isti ima sredstva za dizanje i spuštanje te obrtne veze na pomenutoj poluzi, koja pak veza sa članom kretačem reguliše tačku zailaženja izmedju zatvarača i laktaste poluge. 6) Električni prekidač- naznačen time, što ima jedan sud udešen za prijem izolacione tečnosti; relativno Pokretne kontakte, koji se u tečnosti Pomenutog suda mogu odvajati; jednostavni omotač uz koji je sud Priključen i mehanizam za regulisanje Pomenutih kontakta, koji su udešeni da leže u omotaču, budući da je isti mehanizam tako raspore-djen da svi delovi istog leže iznad nivoa suda^ za ulje. 7) . Električni prekidač, po zahtevu 6, naznačen time, što omotač istog ima par podpornih članova, na kojima stoji sud i drugi par podpornih članova utvrdjenih za prve članove i to pod pravim uglom, kao i mehanizam za regulisanje pomenutih kontakta koji su nošeni od drugog para članova- 8) . Električni prekidač, po zahtevu 1 do 4, naznačen time što sadrži kretni član i sredstva za podešavaiuće regulisanje daljine hoda tog kretnog člana ^1)- Elektr čni prekidač po zahtevu 1 do 4 i 8, naznačen time, što jednu laktastu polugu koja je udešena da varira u dužini u cilju da reguliše daljinu kretanja pomenutog člana u radnom pravcu, i podešavajuću kočnicu za regulisanje daljine kretanja pomenute poluge u drugom pravcu. I) Električni prekidač po zahtevu 1 do 4, naznačen time, što ima dva odvojena orudja za regulisanje (ograničavanje) daldne kretanja kretnog člana, pri čem se hod mehanizma za regulisanje kontakta može menjati, II) . Električni prekidrč, po zahtevu 1 do 10. naznačen time, što ima utvrdjene kontakte, pored kretnih sadejstvujućih kontakta orudja vezana za obe nekretne kontakte da bi vodila pokretne kontakte u položaj zah-vatanja kao i sredstva za zaštitu pomenutih vodnih orudja od kvara koji mogu proizvesti pokretom kontakta. 12). Električni prekidač, po zahtevu 11, naznačen time, što ima obrtno utvrdjenih članova udešenih da štite vodne članove i pomažu pri upravljanju kretanja tim kretnim članovima za zailaženje u nekretne kontakte. Fig-. 1. /?