rei r Naša publicistička akcija imala bi još veće rezultate i ješ bolji uspjeh, kad bi šlo više ostalih listova preštampavaic vijesti iz Julijske Krajino iz našega lista O onome što so dogadja u Julij-skoj Krajini mora biti obavjooten što veći broj ljudi. v _j Upozoravamo zato sve redakcije, koje primaju naš Lst. da im sve ono što jc štampano u listu »Istra« stoji sasvim na raspolaganje. Dozvoljavamo preštam-pavanje i bez navadjanja izbora, a novinari mogu da so služe našim poda cima onako kako smatraju za shodnije i praktičnije. GIASIIO SAVIJA JUCOSIOVENSKIH EMIGRANATA SZ JULIJSKE KRAJINE U BARKOVUU JE ODRŽANA PRVI POT PROPOVJED NA TALIJANSKOM JEZIKU Oduševljeno pismo reda kciji »Popelo di Trieste« OŠTAR SUKOB FAŠIZMA Fašistička vanjska politika doživljava naročito u posljednju godinu dana neuspjeh za neuspjehom. Pakt u četvero nije uspio, ali je urodio Paktom Male antante i jačim okupljanjem pacifističkih snaga istočne Evrope s Rusijom na čelu Njezina balkanska revizionistička politiku svršava jakim antirevizionističkim blokom. Balkanski pakt, koji je nedavno potpisan u Ateni težak je udarac za fašističku Italiju, koja se tješi jedino još time, što taj pakt nisu potpisale Bugarska i Arbanija. Ali i one se danas prama Italiji odnose talco, da taj odnos nije nimalo ugodan za Mussolinija I one če prije ili kasnije pristupili balkanskom bloku. Kako se razvijaju odnosi izmedju Bugarske i Jugoslavije poznato je. Razvoj stvari vrlo je povoljan za Jugoslaviju. A kako se Arbanija napinje Jugoslaviji vidi se naročito po izjavi, koju je ovih dana dao beogradskoj »Pravdu arbanski poslanik u Beogradu. Jugoslavija i Arbanija razvijaju sve življe trgovinski odnose i na toj realnoj osnovi razvijaju se i novi politički odnosi. Još se Rim nije pravo snašao od teškog Utiska po potpisu Balkanskog pakta, a već mu se dogadjaju teške stvari na drugoj sirani. Ono što se ovih dana dogadja izmedju Italije, Austrije i Njemačke daje nam da naslućujemo novi teški udarac za fašističku vanjsku politiku, a možda i konačan slom čitave dosadanje rimske vanjske politike, zasnovane na internacionalnom fašizmu i revizionizmu. Ako se zdravim razumom promatraju stvari mora se opaziti, da na toj strani Evrope Mussolini gubi u svojoj imperijalističjeoj igri Što je zapravo na stvari? Naši čitatelj prate dogodjaje u dnevnoj štampi i ne treba da rekapituliramo sve ono, što se posljednjih dana dogodilo u Austriji i u vezi s Austrijom. Tamo je došlo do gradjanskog rata na inicijativu rimskog fašizma. Mussolini, koji je digao Dollfussa, Starhemberga i Feya, da bi preko njih imao što većeg upliva u Austriji, nahuckao ih ' jtr, da -po -tzzora fašizmu i oni uspostave svoj fašizam i da likvidiraju sve svoje protivnike Austrijska socijalna demokracija bila je Mussoliniju naročito na putu, jer se ona borila godinama ne samo protiv fašizma načelno, nego i protiv fašističkog rimskog upliva u Austriji. Austrijski socijalni demokrati otkrili su famoznu Hirten-beršku aferu, pa je došlo na javu, da Mussolini s posebnim namjerama snabdjeva Austriju i Madžarsku oružjem. I općenito su austrijski socijalni demokrati pokazivali svoje simpatije za Malu antontu i bili su za suradnju Austrije s Malom antantam. *! Mussolini ih za to nije trpio. A osim toga računao je Mussolini i s ovime: ako se u Austriji ojačaju njegove kreature Dollfuss, Fey i Starhembera sa svojim Hcimwohrom, bit če to jaka obrana pred. Anschlussom, to jest pred priključkom Austrije Njemačkoj Toga Anschlussa se Mussolini strašno boji. On ne želi, da Njemačka proguta Austriju i da njezina granica bude na Brenneru, jer bi io značilo, da bi malo iza toga ta velika Njemačka zauzela i Južni Tirol, koji je sada pod Italijom, a možda i Trst i Julijsku Krajinu, jer je to u planu Velike Njemačke. Zato Mussolini svini silama nastoji, da onemo-guči Anschluss. Zato on diže Dollfussa i krvlju natapa Austriju. Svjetska štampa otvoreno piše. da je, oružje, kojim su Heim-tvehri ubili hiljade socijalnih demokrata talijanske provenijencije Svojom Dollfussijadom Mussolini medju-tim nije stvarno postigao ono što je želio. Danas je Austrija slabija nego ikada pred naletom Hitlcra. Fašizam se fašizmom ne izbija, a pogotovo ne njemački fašizam austrijskim fašizmom. Dok je postojala or-Panizovana socijalna demokracija Hitler je bar imao jakog idejnog neprijatelja u Austriji, koji je bio spreman da se bori i koji hi se bio u slučaju potrebe borio protiv Uitlerizma, jer je dokazao svoju borbenost n tek prošlim austrijskim krvavim danima. Danas medjutim stoji nasuprot jakog njemačkog fašizma smješan austrijski fašizam i ne bi bilo čudo, kad bi se Dollfuss jednog dana sa čitavom svojom barakom i burati-nima predao i bez otpora Hitleru za kakvu nialu čast u Hitler ovoj hijerarhiji i izdao Mussolinija Pa već se ovih dana piše, da se vode. pregovori o izmirenju hitlerizma i dollfussizma na bavarskoj granici. Što će se iz Uh pregovora razviti, to ne ćemo sada Proricati. Želimo samo naglasiti, da je porcija Mussolinijeva Italije v. Austriji mno-0° slabija nego ranije, a mogućnost Anschlussa daleko veća. Da bi tu opasnost izbjegao Mussolini želi da ubrza ostvarenje svog starog plana o bloku Italija—Austrija—Madžarska. Mussolinijev zamjenik Suvić bio je prošlih dana n Budimpešti, gdje je razgovarao s Gombn-sotn i Horthyem o tome, da Mussolini želi da uspostavi Austro-Ugarsku monarkilu Pod kraljem Otonom Habsburškim. Te gla- Trst, februara 1934. — Tršćanski »Popelo« donosi u svom broju od 16 februara 1934 ovo pismo pod naslovom »Finalmente!« (Napokon!): »Dragi »Popolo di Trieste«, na najveće zadovoljstvo stotina i stotina stanovnika obalne zone od »Svjetionika Pobjede« do Miramara, večeras (15 februara) u župnoj crkvi u Barkovlju održana je po prvi put propovijed na talijanskom jeziku. Crkva je tom prilikom bila krcata vjernika i to je dovoljan dokaz, koji dokazuje, kako je bila velika želja Barkovljana, da se svrši s nepravednom tradicijom crkvenih obreda slavljenih na narječju od preko granice. Nadamo se, da će ova... novost, koja je ne samo u punom skladu s ljubavlju prema Domovini svih župljana u Barkovlju, nego koja omogućava hiljadama ljudi da se približe Bogu sa svjesnom i živom pobožnošću. Klana, februara 1934. — Pred nekoliko vremena bilo je u našem listu »Istra« govora o tome kako naše vlasti iz Rijeke tjeraju radnike iz grada u provinciju, u naša izmučena i do kraja operušana sela, da nam pojedu još ono maio što imamo. Ali nisu k nama došli samo radnici iz Rijeke, nego i iz južnih krajeva Italije. Osobito u ovo zadnje vrijeme dolaze u hrpama što ne samo radnici, nego medju njima i žene sa djecom, i to većim dijelom bosi i goli. Izgleda kao da bježe izpred poplave ili rata. Na licima ovoga naroda vidi, st a« su to veliki patnici, od glada do kraja iznemogli. Premda su nam krvni i narodni II. Bistrica, februarja 1934. (Agis.) — V kašnem duhu vzgaja Italija mladino, je razvidno iz sledečih vrstic: »II pugnale nostro e d’acciaio teme- perato il tedesco l'ha approvato, Jugoslavia 1’ approverà. Il fucile nostro e del novantuno l’ha approvato già ciascuno. Jugoslavia 1’ approverà. Tako prepevajo vojaki ki so nastanjeni po tukajšnjih kasarnah. S svojih domov niso prinesli teh vrstic, ker dokler niso prišli k nam, niso poznali ne Slovencev, sove talijanska Štampa ne demantuje, pa prema tome znači, da ima nešto na tome istine. Sve to Mussolini smišlja, kako bi osigurao svoj upliv u Srednjoj Evropi, kako bi oslabio Malu Antantu i kako bi onemogućio Anschluss. On misli, da bi otpor prema Anschlussu bio veći, kad bi uz, Austriju bila i Madžarska. Da li je Suvić uspio9 Po svemu može da se zaključi, da nije. Ugledna internacionalna štampa pFe 0 velikim poteškočama, na koje je naišao Suvič u Budimpešti. U prvom redu upada uoči, da je baš ovih dana, kad je on tamo bio Madžarska potpisala trgovinski ugovor s Njemačkom. A Italija misli, da se trojni savez, koji ona zamišlja ima da osloni na privrednu suradnju izmedju nje, Austrije i Madžarske. Madžari vide, da im više koriste privredne veze s Njemačkom i Malom antantam, nego li prazna obećanja Italije. 0 habsburškoj monarhiji izgleda takodjer ne će da čuju u Pešti. Horthy je 1921 protjerao Karla, a Giimbtis je takodjer protiv restauracije. Madžarski legitimiste nisu suviše jaki. U Austriji vode legitimiste. Heim-wehr je za. restauraciju, ali u Madžarskoj su prilike drugačije. Izgleda, dakle, da se Suvić vratio u Rim neobavljena posla. Njegove izjave po odlasku iz Pešte, a i one, koje je dao na prolazu kroz Beč takve su, da ne možemo iz njih da naslućujemo drugo, nego neuspjeh. Mussolinijeva akcija nije ipak prekinuta, jer se javlja, da te se doskora u Rimu sastati Mussolini, Dollfuss i Gómbòs, da o tim stvarima raspravljaju. Misli Mussolini, da će on tim podunavcima bolje imponirati nego Suvić Neka se nada... Ali sve je lo ipak već u znaku neuspjeha 1 fašističke mizerije. A pogotovo je neugodno za fašističku vanjsku politiku ono, što joj se dogodilo u odnosima s Njemačkom. čitava ta podunavska komedija izazvala je Njemačku i Njemačka kida odnose s Ita- ostati trajnom za uvijek j bez ikakvog vraćanja na staro. Fašistički pozdravi. — Un barcolano«. Tršćanski »Popolo« popraćuje to pismo svojim komentarom, koji glasi: »I mi smo radosni, da je napokon historijska stvarnost prevladala, iskorištavamo priliku da se zapitamo ili da zapitamo, što se još čeka, da se oslobode crkve u Sv. Ivanu i Sv. Jakovu.« Kako se iz ovoga vidi. u crkvama na tršćanskoj periferiji nestaie i posljednja slovenska riječ. U Barkovlju je ukinuta slovenska propovijed, »Popolo« urgira, da se ukine i ono malo našeg jezika, što je još ostalo u crkvama u Sv. Ivanu i na Sv. Jakovu. To je sve u skladu s Lateranskim sporazumom, koji je prošlih dana proslavljen, povodom pete godišnjice od potpisivanja... neprijatelji, mi ih žalimo i rado bi im pomogli, ali od kuda, kada ni sami nemamo, nit onoga što nam je najnužnije. Mi po ovome iseljavanju, ili bolje reći bježanju ovog bijednog naroda, opažamo da unutrašnjosti Italije mora biti biti vrlo velika bijeda i glad. Imali smo prilike da razgovaramo sa nekolicinom ovih jadnika, pa su nam kazali da će radije nego li se vratiti natrag od kuda su došli, ići preko u Jugoslaviju, gdje ćo se barem najesti kruha, jer kod njih ga nema, a niti se može do njega doći, jer nenie nigdje nikakvog rada. ki so danes njihovi sodržavljani ali bolje rečeno njihovi sotrpini, še manj pa Jugoslavije. Take in slične stvari prinašajo na dan zagrizeni fašisti, ki jih je pri nas, pa tudi drugod, dovolj. Po nekaterih krajih v Vipavski dolini pa morajo take in slične pesmi prepevati fantje, ki obiskujejo predvojaške tečaje, dalje otroci v šoli. v raznih fašističnih organizacijah itd. Na vse načine skušajo, ne samo med vojaki, ampak tudi med domačini — Slovenci vzbuditi sovraštvo napram Jugoslaviji in vzgojiti mladino v bojnem duhu. Ujom. Prekid prijateljstva izmedju te dvije zemlje gotova je stvar. To se najbolje vidi Po pisanju talijanske i njemačke štampe. Italija je htjela raditi protiv interesa hitlerizma u Austriji i zadržati prijateljstvo Berlina, ali to nije išlo. Te dvije sivari jedna drugu isključuju piše berlinska štampa. Italija je htjela sjediti na dvije stolice, ali joj to nije uspjelo. Kad se ovih dana čitaju njemačke novine, vidi se kako Hitle-rovci ne štede fašističku Italiju Hitlerova štampa je započela borbu, a talijanska je morala teška srca u tu borbu da udje. I sad se razvila ogorčena polemika. Ta je polemika vrlo interesantna i — zabavna, jer nam potvrdjuje mnoge stvari i otkriva mizeriju fašizma. Ono, što smo uvijek tvrdili, da će se talijanski i njemački fašizam sukobiti, obistinjuje se. Ono lažno prijateljstvo bilo je krhko Talijanska štampa, koja je dojtičer veličala Hitlera, predbacuje mu ovih dana, da se digao zaslugom Mussolinija, da mu je Italija u svakom pogledu a pogotovo u vanjskoj politici učinila toliko usluga, a on nije zahvalan. Njemačka štampa medjutim piše. da je Mussolini dizao Hitlera samo da bi slabio Francusku, a ne iz ljubavi prama njemačkom narodu i da je podržavao prijateljstvo s Hitlerom samo zato, da bi. ucjenjivao Francusku. Njemačka štampa otvoreno piše. da je Mussolini dao DoUfussu oružje, i da je kriv za krv u Austriji. I sve je u tom tonu. Jednom riječju, dogodilo se ono, što se moralo dogoditi. Dva fašizma, sjeverni i južni morali su se sukobiti prije ili kasnije i početak toga sukoba je. eto, sada Austrija. Sad su stvari j0š na polemici štampe, ali moglo li to svršiti i ležim posljedicama. Ko zna, mpfda i oružanim sukobom u Austriji, ako bi Italija htjela da intervenira u Austriji svojim trupama, da »čuva austrijsku nezavisnost*, ili pak u ŠTEVILNE ARETACIJE V CEZARJIH PRI KOPRU Trst, februarja 1934. Pred pustom so iz neznanega vzroka aretirali v naših dveh vaseh 25 mož in fantov ter jih odpeljali v zapore v Kopei v Se danes se nič ne ve za njihovo usodo Čežarji in Pobegi so mnogo prestah že za časa državnozborskih volitev 1. 1921. (rob) «PO ITALI JANCU JE JO NAS ZA NAŠ DENAR« Kmet iz Istre ie povedal tole: imam posestvo na slabih tleh. Redim 2 konja, 2 kravi in 10 ovac. Od tega plačujem letno 960 lir državnega davka (4000 Din). K temu so še občinski davki: od velikega voza, s katerim peljem drva v Trst. plačam letno 100 lir od manjšega, ki ga rabim okoli doma, 25 lir. od 4 oseb družine 40 lir. od psa 50 lir. od prašiča 1? 'ir davka ter ob zakolju še čez 40 lir užitnme poleg stroškov za živinozdravnika, ki mora meso pregledati. Popolnoma nemogoče je tako izhajati. Vse leze v dolg in na boben. Če iz tisočaka, ki mi ga neusmiljeno oropajo, potem potrošijo 10 lir. da mojemu otroku podarijo kako malenkost za »Befano« (fašistično božičnico), se pa hvalijo po vsem svetu, kako so blagi m liudomili. in da nas imajo pravico poitalijančiti za naš denar, — (»Pon. Slovenec«), TOLMINSKI INTERNAT FAŠISTIČNA KASARNA Postojna februarja. (Agis). Naši, prej še vzgojni zavodi, so postali danes fašistične kasarne, ki so se oddaljile od vsakega plemenitega vzgoievalnega dela. Tak zavod je tudi konvikt v Tolminu, kjer se »vzgaja« okoli 150 dijakov, med njimi tudi precej Slovencev, katerim je pa najstrožje zabranjeno občevati med seboj slovensko. Ravnateh, ekonom in štirje prefekti, vsi Italijani in fašisti seveda. Vsekakor ie dejstvo. da plačujejo gojenci v konviktu mesečno 200 lir zadoviiivo. ker med našimi tega danes skoro nihče več ne zmore; kdor pa zmore plačevati tolikšno vsoto pa gotovo ne pojde v Tolmin. Olajšanje plačila pa dosežejo v prvi vrsti laški dijaki. Za te pa velja zavod danes ko* nekaka poboljševal-nica. Če nobeno drugo sredstvo ne zaleže, ga pošljejo v Tolmin. Okoli 70 posto laških dijakov ima tu znižano oskrbo. SMRT MATERE DRA KLEMENTA JUGA V Solkanu pri Gorici je umrla v drugi polovici januarja mati znanega primorskega kulturnega delavca dra Klementa Juga. ki se ie 1. 1924 smrtno ponesrečil na severni triglavski steni. Naše najiskrenejše sožalje! RICCARDO GIGANTE — SENATOR! V Italiji je bilo pred dnevi imenovanih 14 novih senatorjev, med katerimi so tudi Forges Davanzati, urednik »Tribune«, znan po svojih zagrizenih protislovanskih člankih in gr. uff. Riccardo Gigante, rešH'i po-destat. (Agis.) slučaju, da Hitlerove trupe provale u Austriju. Od Hitlerizma i njegove invazije imaju da čuvaju Austriju i Francuska i Engleska i Mala antanta, jer je pitanje te nezavinosti pitanje mirovnih ugovora Ali najvjerojatnije je, da bi prije ičije intervencije u Austriji tamo došla sa svojim četama Italija. Novine javljaju, da Italija koncentriše svoje trupe u nekim velikim garnizonama sjeverne Italije... A značajno je i to, da je Italija raspustila Hitlerovske organizacije u svojim gradovima, da je pohapsila neke hitlerovce u Trsti, gdje je otkriveno skladište bombi za akciju u Austriji. Ništa nije jasnije: internacionalni fašizam doživljava krizu u svojem kompleksu, a fašistička Italija, koja je na internacionalnom fašizmu zasnivala svoju internacionalnu politiku doživljava slem te politike. Dok je polje njezine akcije v Evropi bilo šire, nije u Austriji dolazilo do sukoba, sad joj ostaje jedino još Austrija i tamo upire sve snage da se održi, pa logično mora da se sudari s Hitlerom Za nas je specijalno važno sve to što se s Italijom u Evropi dogadja. Taj udarac znači početak svršetka talijanskog fašizma. To če se sve odrazili na čitavu poziciju Italije u medjunarodnom pogledu. 1o će biti hladni mlaz za njezinu prepotenciju, /\ u unutarnjem položaju fašizma sve će ’ se to takodjer odraziti. U posljednje dvije go-dine fašistička je štampa hranila mase Italije idejom o ekspanziji fašizma u svijetu. Njemački hitlerizam, to je bio odraz ve-lihe Mussolinijeve ideologije... Da U će i unaprijed fašistička štampa tako pisati? Sukob fašizma zbog Austrije moramo pratiti i sa specijalnim obzirom na Julijsku Krajinu, koja je na udaru njemačkog naleta. — (im.) U BIJEDNU ĆIĆARIJU DOLAZE HLADNI TALIJANI IZ STARE ITALIJE KAO PROSJACI Pojava, koja najbolje svjedoči o velikoj mizeriji Italije Graničar KAKO PREPEVAJO ITALIJANSKI VOJAKI VZGOJA V SOVRAŠTVU S T R A« tncuj ?. NJIHOVA I NAŠA PROPAGANDA Sudbinu Julijske Krajine mi emigranti ne možemo riješavati direktno. Jer pitanje naših krajeva pod Italijom je n sklopu os-tahh evropskih pitanja i jedino riješenjem ostalih pitanja riješavat će se i to naše pi-tanje. To je u prvom redu problem izmedju Uah]e i Jugoslavije; u drugom redu je pitanje naše manjine samo jedan dio općeg manjinskog problema,, a u krajnjoj liniji to pitanje igra ulogu i u općoj evropskoj politici,' iako nije uzelo direktno. Jer jedan pokušaj revizionizma, pa bio taj revizionizam onakav kao što ga predlažu Madžari, Nijemci i Talijani, povukao bi za sobom i pitanje o reviziji Rapalskog ugovora. A i sve ove današnje oštro diferencirane ideologije u Evropi, i borba na bazi tih ideologija, ćak na mjestima i krvava, i te kako utječu na riješenje našega pitanja. Jer po-bjeđa demokracije i humanih shvatanja pomakla bi napred i problem postupka pojedi-nih' država sa manjinama, a pobjeda raznih fašističkih ideologija onemogućila bi za dugi niz godina svaku medjunarodnu diskusiju o tim pitanjima. Prije ili kasnije, pobjedili jedni ili drugi, ipak će i ta pitanja doći na tapet. Jer četrdeset milijuna evropskih manjina ne može tako bez traga nestati, a ni fašističke doktrine o božanskoj suverenosti država neće ipak većina poslijeratne Evrope prihvatili. 'A čim, se sva ta zataškavana pitanja počnu riješavati. uzet će se u pretres najprije ono pitanje koje će stajati prvo u redu, pa bilo to prvenstvo stvarno ili samo vješto izneseno u prvi red. U svima riješenjima, a naročito onima političke prirode, glavnu riječ ima javno mnijenje. Mnoge stvari, pa i nepravedne, za kaje je bilo javno mnijenje, uspjele su. Kada sve to znademo, onda dolazimo do zaključka da bi trebalo sve sile uprijeti i informirati to evropsko javno mnijenje o nama. To bi morali da učimo od Talijana. Jer oni su tako vješto znali da Evropi prikažu svoje pravo na naše krajeve i na Dalmaciju, da je to bio najvažniji razlog što su u svojim nastojanjima skoro potpuno uspjeli. Baš u danima mirovnih konferencija, kada se riješavala sudbina naših krajeva, Talijani su uspjeli da angažiraju, uz mno-gobrojnu štampu, i dva najuhcajnija evrop-siva lista, engleski »Times* i francuski »Tempst, koji Uh dana stoje no strani Italije protiv nama. A Talijani nisu bili u pravu, pa ipak su vodili takovu propagandu, i s tom propagandom su uspjeli. Zadnjih dana smo opet vidjeli tipičan slučaj njihove propagande za Dalmaciju. Talijanski list »II Resto del Carlino* je donio vijest da je na sveučilištu u Krakovu, u Poljskoj, održano predavanje o talijanstvu Dalmacije, uz asistenciju i u prisustvu akademskih vlasti. Čak da je i sveučilišni profesor Dobrowski održao jedno predavanje o tom predmetu. Poljsko posla? stvo je tu vijest demantiralo, i objasnilo, da je jedino I alijanka Nella Nuci, lektor na krakovskom sveučilištu, održala predavanje o »talijanskoj umjetnosti u Dalmaciji*. Da li je to predavanje održano onako kao što javlja talijanski list, ili je to bilo samo predavanje »o talijanskoj umjetnosti u Dalmaciji*, kao što kaže poljsko poslanstvo, to ne mijenja stvar. Jer vijest je proširena, pa sam taj fakat što se na sveučilištu jedne slavenske države propagira, pod vidom nauke, neko talijanstvo Dalmacije, samo to je već uspješna propaganda. Sjetimo se samo onog pasusa iz Poinca-reovih memoara, gdje kaže, kako Clemenceau nije znao da Rijeka ne bi imala pripasti Talijanima po Londonskom ugovoru pa da i tu vidimo jednu naročitu vrst propagande, sakrivanje činjenice, koja igra veliku ulogu u propagiranju neosnovanih i imaginiranih prava. Jer cijeli je. svijet bio tada informiran i o najmanjem otočiću ko-jega bi Talijani po tom paktu dobili, ali pitanje Rijeke su vješto prešućivali. Ako usporedimo naše činjenice i talijanske; naše dokumente i njihove, tada vidimo jednu golemu razliku. Kod njih neka ima-gmirana prava, bazirana na konstruiranoj istonji, na umjetnosti ili geografiji a na našoj strani brojke, žive količine i datumi. Kada bi oni imali statističke dokaze kao mi; kada bi oni u Dalmaciji imali Bazovi- „PÌCCOLO" ŠTEJE PO NAŠIH KRAJIH ITALIJANE SLOVANSKI KARAKTER IDRLIE IM POSTOJNE , i kada bi oni mogli da iznesu činjenice koje mi možemo da iznesemo o Julijsko] Krajini tada bi sigurno oni to danas znali u potrebiti i pitanje Dalmacije bi sigurno bilo najvažnije evropsko pitanje. Jer' kada dižu ovoliku buku za ono 4.900 Talijana razasutih po cijelom našem Primorju koji imaju 12 škola i zabavišta, 23 društva i čitaonice, svoje svećenike itd., kako h bi oni znali zainteresovati Evropu kada bi imali jednu zemlju sa talijanskom većinom pod tudjom vlašću, kao što mi imademo Julil-sku Krajinu. Medjutim Evropa danas zna više o »ta-hjanslvu* Dalmacije ( o »patnji* Talijana 1 Krajin™ 0^a^ama’ ne0° zna 0 Julijskoj Ta njihova propaganda za Dalmaciju nas emigrante mora da posebno interesuje. Jer to je u prvom redu ta njihova propaganda, taktican potez uperen proti nama. " Oni su ipak svijesni da prava na Dalmaciju nemaju ah dok svijet bude slušao ta njihova uvjeravanja, i „ko ta njihova na- uT]Vi\ !U U Tala Veiea usPieha, samim tim će bih parahzovana i naša akcija A to po svemu sudeći njima je glavni cilj. Jer dok se još po Evropi poteže jedna starija, Ljubljana, 20 februarja. Pred časom je prinesel tržaški »Piccolo« čianek z naslovom »Razmišljanja o štetju iz l, 1931.« in s podnaslovom »Štiri obmejna mesteca«. Čiankar obravnava etnografsko stanje naših obmejnih mest, kolikor se da iz statistik ljudskega štetja v \. 1931. razbrati. Omejimo se le na del članka, ki obravnava Idrijo in Postojno, ker je iz tega dovolj jasno razviden način pisanja tudi ostalega dela. Vsa teža »Piccolovega« dokazovanja je na tem, da skuša iz številk pokazati, kako so iz nekdaj še pred dvajsetimi leti kot pravi, popolnoma slovenskih mest, nastala danes skoro čisto italijanska mesta, kjer ž|ve že_ dvojezični »Italijani« (italiani bilingui). Zato, da je bil potreben le kratek prehod in številke iz 1. 1931., ki pa niso bile sestavljene na narodnostni podlagi, naj bi to potrjevale. Ni pa nič posebnega, če si ie čiankar te številke po svoje prikrojil in jih obračal tako, da bi zadobile lice. kot mu ga je sam hotel dati. Za člankarja je edino žalostno dejstvo, da si mora iskati rešitve v številkah in se boji pogledati v obraz dejanskemu položaju. Priznati mu je treba težko stališče, posebno še, ] Dalmacija Nacionalnost ostalih heroja »Piccolo« ne dira. Grabar je medjutim jedini Istranin, iz Poreštine. i ko bi se danas u Istri usudio ieći da Grabar nije bio Talijan! »Piccolo« čak citira neke izjave, koje ie u istrazi Grabar tobože rekao i koje svie-doce, da je on Talijan. On se u istrazi us-protivio, da se o Italiji govori kao o ne-prijatelju. On je rekao, da je »Italija na-čija, koja se bori za slobodu ugnjetavanih'. 1 zato »Piccolo« govori o Grabaru kao o Fabjanu Medjutim poznato je svakomu, ko je živio u doba rata. da se onda u slavenskim krugovima Italija doista poštovala i govorilo se o njoj kao o prijateljici. Pa čak bila je i poslije rata, Talijani dočekani su od naših prestavmka najsrdačnije, kad su ušli u Julijsku Krajinu... HrwZITt0 nam je; ,đa ie Grabar ^tarski Hrvat Tp mu uostalom kazuje i ime. Mi medjut-m ipak pozivamo sve one, koji znadu nešto o njemu, da nam to jave i mi će-tno,.?,ve Podatke objaviti u listu, da temeljito dokažemo, kako je »Piccolo. lagao. DROBIŽ Franc Šinigoj iz Dornberga. star 25 let je bio obsojen na 157.10 lir denarne kazni in povračilo stroškov, ker je držal doma neobdavčeno žganje. Na 50 lir denarne kazni in povračilo stroškov je bila kaznovana Marija Sedej, stara 64 let iz Laniž pri Otaležu. ker ni plačala carine za K' kg vtihotapljene kave. Wem letu znižala število osobja za 6000. (Agis,) U zagrebačkim židovskim krugovima u posljednje vrijeme govori se mnogo o pro-mien‘ prezimena na židovski oblik. U židovskom naiodnom društvu nedavno je jedan zagrebački odvjetnik održao predavanje o hebrejskim imenima te je ple-dirao za to da se imena mijemaju, u k> liko ih tko želi izmijeniti, samo u stara hebrejska a ne da ih pojedinci eventualno slaviziraju. Inače neka Židovi ne uzimaju imena hrvatskih ili srpskih porodica. Pravi Zidoyi moraju imah čisto hebrejska imena. Tim povodom govoreno je i o proceduri kod promjene imena u smisla Zakona o ličnim imenima. Da bi se izbjegli veliki troškovi i duge administrativne procedure, predlaže se da židovske bogoštovne općine ili slične ustanove podnesu nadležnim vlastima kolektivnu predstavku za promjene Imena svojih članova. Tako je u Jugoslaviji. Ovdje Židovi imaju pokret za hebrejizaciiu svojih prezimena i otvoreno se vod; agitacija, da se njihova prezimena »ne slaviziraju« . y Julijskoj Krajini Italija pak bezobzirno ita lijanizira slavenska prezimena zakonom. Dvije zemlje, dva shvaćanja, dva morala POKUSNE MOBILIZACIJE MLADIH FAŠISTA. Fašistička Italiia sprema omladinu za svaku eventualnost. Pazin, februara 1934 — Prošle ne bi,a ie '«dentea-Isrie iĆm ^ ld h fasista iz čitave srednje i u I ih„r„‘-kX?-mPbilizaciia obavljena e red i enf nU1ir 1 •. vižif aš i s tičk i organi p0 nl ]z R’ma žele da vide u ovakvim la^nVr k£iko »! u s,uea'u Potrebe uspje-Ha ’™b,!1Zacija.- Naročito se sada u doba dogodjuja u Austriji u fašističkim redovi-™a .°!’aza .čudno kretanje i neka užurbanost, koja je vrlo značajna. ™AkNCI- KOJI SU UBILI ANDJELA KRIZMANA RIJEŠENI OD RIJEČKOG SUDA. Rijeka, februara 1934. Ovih dana lo Pred riječkim sudom vodjen proces protiv dva talijanska financa. koji su ubili Andleia Krizmana, holi Je krlumčario malu ko- ičinu robe iz slobodne zone, Financl su riješeni svake krivnje i oslobodjeni a sud ie išao čak tako daleko, da je drngòve ubiil-nog Krizmana osudio na zatvor i globu.?. OBRAČUN DEU EMIG......MÈI ORGANIZACIJ V DRUGEM POSLOVNEM TROMESEČJU 1933-34 SEJA EMIGRANTSKEGA DIREKTORIJA ¥ LJUBLJANI Zvezni emigrantski direktorij se je po svojem zadnjem zagrebškem zasedanju sestal to pot, po treli mesecih, v Ljubljani, tem drugem največjem emigrantskem centru, da premeri pot organizirane emigracije v drugem poslovnem tromesečju, da ugotovi stališče emigracije in njene odnose do sedanjih zunanje-političnih momentov z ozirom na problem Julijske Krajine. SPOMIN NA NOVE ŽRTVE NASILJA IN PROTEST EMIGRACIJE Predvsem se je zvezni direktorij spomnil zadnjih dveh naših žrtev Juriševiča in Stifaniča, padlih pod sistemom novega objestnega ali sistematičnega terorja policijskih organov fašističnega režima. Zvezni Predsednik je podrobno obvestil direktorij o stališču zveznega vodstva napram tem krvavim nasiljem. Dotaknil se je pri tem Še nekaterih drugih nasilnih dejanj fašističnih oblasti proti našim bratom v Julijski Krajini, radi katerih bi bil potreben javen demonstrativen protest ne samo emigrantske, ampak splošne javnosti. Zvezno vodstvo čaka na dalji razvoj teh poslednjih nasilij, da bo po potrebi dalo navodila emigrantskim organizacijam glede protestiranja. Zvezni direktorij je sprejel na znanje razloge, ki so vodili zvezno vodstvo v njegovem dosedanjem zadržanju napram zadnjim nasiljem, je odobril vse mere in stališče, ki jih je v tem oziru zavzelo zvezno vodstvo. Posamezne emigrantske organizacije se lahko obrnejo na zvezno vodstvo Po potrebna pojasnila, v kolikor so jim potrebna pri njihovem delovanju v javnosti. JUBILEJ G. JOSIPA KRMPOTIĆA Ker praznuje ravno te dni poznani narodni borec in revolucijonar še iz predvojnih časov sedanji posebno na socia’nem Polju agilni emigrantski javni delavec Josip Krmpotič, sedamdesetletnico svojega življenja, mu je zvezni direktorij poslal sledečo brzojavko: »Zvezni emigrantski direktorij zbran na svoji seji pozdravlja navdušeno svojega nestora, kateremu najiskrenejše častita k jubileju ter mu pošilja vreže želje za zdravlje in dolgo življenje na korist in čast Istre in emigracije«. POLITIČNA SITUACIJA IN EMIGRACIJA Izčrpno poročilo predsednika o delu in stališčih zveznega vodstva v posameznih Političnih situacijah tekom zadnjega tromesečja je trajalo nad tri ure, ter je seznanilo direktorij podrobno z vsem delom zveznega vodstva ter vsemi političnimi momenti zadnjih mesecov, važnimi za probleme Julijske Krajine. S posebnim odobravanjem je vzel zvezni direktorij na znanje stalne, skoraj dnevne korake, ki jih Ppdjvzema zvezni predsednik, da bi se rešilo1 na ugodne način vprašanje emigrantske brezposlenosti. Pooblastil ga je zato direktorij da nadaljuje svoje delovanje v dosedanji smeri. Posebno pozornost članov direktorija je privleklo nase poročilo, od kako nevarnih skritih sovražnikov so obdana posamezna emigrantska društva Nasprotnik se ne zadovoljuje, da je uničil vsako svobodno, organizacijsko delovanje in življenje našega naroda v Julijski Krajini, ampak streže po življenju in hoče uničiti tudi emigrantske organizacije. Društva so bila potom posebne okrožnice opozorjena m se ponovno opozarjajo, da pazljivo čuvajo, da bi naši nasprotniki ne mogli škoditi emigrantskim interesom. BOLGARSKA IN JULIJSKA KRAJINA Zvezni predsednik je razvil pred člani direktorija zanimivo sliko svojega potovanja v bratsko bolgarsko prestolico Sofijo. Zvezni direktorij je na podlagi predsednikovega poročila vzel v praktično presojanje vse možnosti seznanjanja bolgarske javnosti z našimi problemi, z vprašanjem Julijske Krajine ter identičnost Interesov Znatnih delov bolgarske emigrantske javnosti z našimi interesi. Zvezni direktorij zato pozdravlja jugoslovensko-bolgarsko zbliževanje, ter poživlja vso našo emigrantsko javnost, zlasti pa emigrantske organizacije, da delajo v jugoslovanski jav-hosti na zbližanju z Bolgari ter da podpirajo jugoslovensko-bolgarske lige v naši uržavi, aii pa da pomagajo k njihovim ustanovitvam, pjer jih ni Kot je pred vojno haš narod v Julijski Krajini prednjačil v higoslovenski miselnosti, take naj emigra-c'ia, kateri edini je od celega našega na-roda mogoče izražati svoje politično mišljenje, zastopa idejo čim ožjega sodelovanja ’n sožitja z brati Bolgari na korist širili iu-Rosiovenskih interesov ter s tem tudi mtc-r®sov Julijske Krajine. PROSTOVOLJCI IZ JULIJ- SKE KRAJINE V BORBI ZA JUGOSLAVIJO Zvezni direktorij ponovno apelira na vsa emigrantska društva, da postanejo center zbiranja vseli listih, slik in poročil o nasilstvih in preganjanjih v Julijski Krajini iz preteklih let in sedanjega časa. Posebno pa bo morala emigracija čimprej iznesti pred^ javnost vse napore in žrtve, ki jih je položil naš narod v grajenje jugoslovenske države; zabeležiti in točno popisati moramo vse žrtve prostovoljcev iz Julijske Krajine, na solunski fronti, v Dobrudži, v Piv-kovem oddelku na italijanski fronti, na koroški, ruski in drugih frontah, kjer so padali naši ljudje za novo skupno domovino Jugoslavijo. Italijanska irrendenta je znala na vse mogoče načine reklamirati in poveličevati svoje dosti manjše prostovoljne žrtve za Italijo. Naprošajo se prostovoljci, da se oglasijo pri emigrantskem organiza-torno-propagandnem odseku v Ljubljani s podrobnimi podatki o svojem prostovoljskem delovanju za Jugoslavijo. VPRAŠANJE ENOTNOSTI NAŠE ORGANIZACIJE Zvezni direktorij je podrobno proučeval vedno bolj nujno vprašanje enotnih emigrantskih organizacij. Vzel je na znanje poročilo zveznega vodstva in organi-zatornega odseka ter je po daljši debati še nekoliko izpopolnil njune načrte. Potreba bo tiskati večjo mnežino enotnih legitimacij, za kar je pa potreba imeti na razpolago večje denarne vire Pomanjkanje denarnih sredstev je bilo dosedaj glavna ovira, da se izkaznice dosedaj niso mogle dati še tiskati. Pozivajo se vsa emigrantska društva, katera so ostala brez legitimacij, da še nekoliko počakajo na nove enotne legitimacije. STATISTIKA BREZPOSLE-NIH IN KONTROLA Poročila posameznih zveznih' emigrantskih odsekov so pokazala naraščanje dela tn pa tudi uspelia v skoraj vseh odsekih. Pročelniku socialnega odseka, gospodu Lužniku, ki je prvi pričel s poročanjem, je zvezni direktorij izrazil svoje častitke k njegovi čili sedamdesetletnici. Socialni odsek je potom marljivega dela med posameznimi emigrantskimi organizacijami zbral dragocen material o brezposelnosti in o načinu in količini razdelitve podpore med brezposelnimi emigranti v posameznih emigrantskih centrih. Na podlagi statističnega materiala poslanega od posameznih emigrantskih društev socijabemu odseku bo mogoče voditi točno evidenco o delomržnih emigrantih, ki samo lovijo podpore v posameznih emigrantskih društvih. Dalje bo mogoče razdeliti nabrane svote v sorazmerju s številom in potrebami brez-poslenih emigrantov v posameznih emigrantskih centrih. POMOČ BANSKlk UPRAV Posebno pohvalna je bila inicijativa socialnega odseka, ki se je obrnil na vse banske uprave v državi spomenicami, da bi podprle v svojih socialnih akcijah tudi emigrante naseljene v njihovih banovinah. Banski svet dravske banovine je na svojem zasedanju dne 9 II. 'uslišal utemeljeno prošnjo socialnega odseka ter odobril svoto 100.000 dinarjev za pomaganje emigrantov v dravski banovini. Za razmere in življenje emigracije v dravski banovini je zanimivo poročilo banskega svetnika g. Tavčarja Ivana, zato ga prinašamo v celoti po stenografičnem zapisniku: Tavčar Ivan: Gospod ban! Preko te spomenice primorskih emigrantov ne moremo iti tako molče in se zadovoljiti z izjavo, da je v ta namen določen znesek 200.000 Din. Upoštevati pa je še, da teh 200.000 Din ni določenih izključno za primorske emigrante, ampak tudi za podpore za naše priseljence iz Vestfalije, Francije itd., k! prihajajo v vedno večji meri nazaj v našo državo. Mnenja sem, da bo teh 200.000 Din komaj zadostovalo za te doseljence iz tujih držav in da potem ni pravzaprav nobenega denarja za naše begunce iz zasedenega ozemlja. Gospodje, saj n! treba, da bi Vam tukaj povdarjal bedo in stisko ljudi hi težke razmere pod katerimi so bili prisiljeni zapustiti svoje domove in pribežati v Jugoslavijo. Jaz sem imel priliko priti z njimi v stik in moram reči, da mora človeka zaboleti v srce. ko vid. te ljudi brez vsake pomoči in razumevanja s strani naših lindi tavati po cestah, brez strehe in brez primernih sredstev za preživljanje. Gospodje, v splošni konferenci in splošnem trudu in prizadevanju tudi nagih ljudi za zaslužek, vsakdo nekam postrd-ni gleda tiste ki pribe že iz zasedenega ozemlja, češ da domai1 činom odjedajo košček kruha in mnogokrat se go.vori o tujih dr- žavljanih. To se govori ne samo o ljudeh, ki prihajajo iz takozvanoga Primorja, ampak tudi o onih, ki so pribežali iz bivše Kranjske, iz središča slovenske zemlje. Danes smo na tem, da smatramo za tujce Slovence iz Vipavske doline, Idrije, Postojne itd. Gospodje, treba je enkrat napraviti konec naziranju, da bi gledal: kot tujce one, ki so vsled teže političnih razmer, katero vsi obžalujemo slučajno prišli pod tujo državo. Gledati moramo na nje kot na svoje brate in sestre. ,Zato misiim, gospodje, da se moramo vsaj skromno oddolžiti krvi naše krvi, bratom naših bratov in da, upoštevajoč skromna sredstva našega proračuna, dotiramo vsaj še 100.000 Din v ta namen. (Ploskanje). Ban dr. Drago Marušič: Želi še kdo besede? (Nihče). Smatram, da ni nobenega dvoma, da je treba še pojačiti naša sredstva za podpore izseljencev. Iz Vašega odobravanja vidim, da ste soglasni s predlogom g. Tavčarja«. Zvezni direktorij je z veseljem sprejel poročilo socialnega odseka, ki je pokazalo, da je končno tudi ta za socialno stanje emigracije najvažnejši odsek pričel z maljivim in uspešnim delovanjem. Odobreni so zato tudi vsi nadaljni širokopotezni načrti odseka. REFERAT FINANCIJSKEGA ODSEKA Poročilo zveznoga podpredsednika dr. Iva Ražema ki je nadomestovai zadržanega pročelnika financijskega odseka dr. Kajina. je pa seveda pokazalo vse nepremostljive težave sedanje gospodarske krize, ki so skoraj popolnoma zavrle vsako incija-tivnost in delovanje financijskega odseka, da bi izpolnil svoje glavne naloge podpiranja raznih socialnih in financijskih akcij emigracije. Odsek bo seveda kljub vsem težavam še naprej iskal izhoda in načinov za močnejše finančno podlago gospodarsko šibkejših slojev emigracije. STATISTIKA EMIGRACIJE Vedno izčrpno poročilo statističnega odseka je pokazalo da ta odsek nadaljuje sistematično. z Uporno vztrajnostjo težko in dolgotrajno dela zbiranja statističnega materiala o emigraciji v celi državi. Ker dosedaj niso še vse emigrantske organizacije predložile potreben statističen materijal o organizirani emigraciji, se podaljšuje rok do konca junija, tako da bo mogoče tudi zamudnim organizacijam v tem roku izvršiti statistiko svojega članstva. V teku je večja akcija, da se zbere v kratkem času statistični material o emigrantih, ki so pribežali preko meje od poostritve fašističnega terorja od 1929 leta naprej. KOLEDAR IN ALMANAH »ISTRE« IN PROPAGANDNE BROŠURE Pročelnik publicističnega odseka, ki je istočasno član konsorcija lista »Istra«, je razložil načrte konsorcija o izdaji, žepnega koledarčka, kot je letošnja »Soča«, ter še obširnega emigrantskega almanaha v obliki družinskega koledarja po nizki ceni, ki hi bila dostopna vsaki, še tako revni emigrantski družini. Za razne propagandne brošure o Julijski Krajini je že pripravljen rokopis za srbski del države, besedilo bro-šure za hrvaške dežele bo pripravil publicistični odsek sam. a velike sokolske dneve v Zagrebu ter vsesokolski zlet v Varšavi se hoče uporabiti za sestavo in razširjenje poljske ter bolgarske brošure. AKCIJE PROPAGANDNEGA ODSEKA Radi važne funkcije, ki jo mora vršiti organizatorno-propagandni odsek med emigrantskimi društvi ter pred jugoslovensko javnostjo je tudi v drugem tromesečju ta odsek moral izvrševati celo vrsto akcij. — Tako je organizatorni odsek izvršil vsa pripravljalna dela ter načrt za uvedbo enotne emigrantske legitimacije, je bil na raznih kraiih v stikih z raznimi skupinami emigrantov za ustanovitev novih emigrantskih društev, je v kolikor so mu dopuščala sredstva skrbel za poživljanjc šibkejših organizacij. je izdala! razne okrožnice in navodila društvom, zlasti pa emigraciji v Sloveniji. glede zadržanja napram domačim organizacijam in domačemu prebivalstvu, ter organiziral emigrantski tiskovni teden za naš tisk, ter zainteresiral ljubljansko radio postajo za probleme Julijske Krajine, ter je končno zbiral razen materjaj važpn za naš narod v Julijski. Krajini ter za emigracijo samo. Ako bi sredstva dopuščala bi zamo-gel s precejšnjim kadrom predavateljev s katerimi razpolaga, držati cikluse predavanj v šibkejših emigrantskih organizacijah na deželi ter med domačimi društvi. SOKOLSKI ZLET U ZAGREBU IN NAŠA PROPAGANDA Podpredsednik dr. Ražem je poročal o pripravah Sokola 111. v Zagrebu da bi se priredila tudi v Zagrebu o priliki sokolskega zleta propagandna akademija za Julijsko Krajino, kot se je izvršila s sijajenim uspehom o priliki ljubljanskega zleta. Skupno z organizatornim odsekom se hoče pripraviti čim pestrejšo ir. učinkovitejšo akademijo našega trpljenja in naših nad v Julijski Krajini. VPRAŠANJE NAŠIH KOLONISTOV Zvezni predsednik je še končno namesto zadržanega pročelnika kolnizacijskega odseka poročal o zastoju v kolonizacijski akciji v južni Srbiji, ker ne razpolagajo kompetentne oblasti v Beogradu z dovoijnimi krediti za izdajo brezplačnih vozovnic za prevoz inventarja kolonistov ter tudi ne s potrebnimi krediti za izgraditev primernih stanovanj. Zato se omejuje priliv novih na-seljeniških družin na najnižjo mero ter se nadaljuje le akcija za notranjo izbolšanie že obstoječih naselbin. Po možnosti, ako se bodo mogle dobiti potrebne brezplačne vozovnice, se bo podala komisija par članov emigrantskih organizacij iz Slovenije, da bo natančno pregledala dosedanje obstoječe naselbine v Južni Srbiji, napravila na podlagi svojih proučevanj na licu mesta posebne referate, katere bo iznesla pred članstvo emigrantskih organizacij. Na tak način bodo na najboljši način zatrte razne napačne vesti o kolonizaciji emigrantskega življa v Južni Srbiji. FAŠISTIČNE VOLITVE NOV TEROR Proti fašističnim volitvam, ki se bodo vršile koncem meseca marca v Julijski Krajini za korporativno fašistično državo, dviga organizirana emigracija v imenu našega bezpravnega naroda v Julijski Krajini odločen protest, ker se te volitve, kot one v letu 1929, samo korikatura pravih volitev. Fašistični sindikati niso prinesli delovnim množicam našega naroda v Julijski Krajini, našemu kmetu in delavcu, nobenega izboljšanja njegovega življenskega položaja, ampak so mu prinesli le breme sindikalnih davkov za vzdrževanja birokracije sindikalnih uradov, dalje zapostavljanje pri delu ter izgubo vseh političnih pravic našega naroda. Volitve za korporativno zbornico bodo le lažnjiv, potvorjen izraz volje našega ljudstva, ker jih bodo vršile le fašistične organizacije brez vsake možnosti kontrole od strani nefašistične javnosti. Za emigracijo so_ korporativne volitve le običajen akt fašastičnega terorja nad voljo našega naroda ter zato emigracija ne priznava nikakvega izida teh volitev. * Vittorio Locchi i njegova poema o talijanskoj Gorici Trst, februara 1934. — Vittorio Locchi bio je mladi talijanski pjesnik, koji je poginuo u svjetskom ratu na moru. On je na-p.sao poemu »La Sagra dj Santa Gorizia«, u kojoj govori na pjesnički način o tali-janstvu Gorice i o njezinom osiobodjenju. On je tu poemu napisao u doba, kad su talijanske trupe jurišale na Goricu i ta se poema uzimlje kao najljepši pjesnički produkt o talijanstvu naših krajeva. Na jednom mjestu u svojoj poemi govori Locchi ovim jezikom: »Urlavano i Croati i Bosniaci e gii Ungari dimentichi di essere schiavi ingiurie e lazzi con risa oscene contro il nostro dolore tacito e vigilante. Ma ti coure ci disse reggi Italiano, non temere: corri dall’Isonzo al Brenta. dall’Isonzo all’Adige: corri coll’arme. colla fede, col tuo valore, corri a chiudere le porte d’Italia; chi non dispera non perde!« Ovih dana su tršćanski fašistički listovi donijeli po stoti put članke o Vittoriu Loc-ehiu i njegovoj »Sagri« i opet su se Talijani sjećali, kako su Hrvati urlali na talijanskoj front’ i kako su Bošnjaci bili grozni u svojim crvenim fesovima. »To je bilo pod Austrijom — misle me-đjutim u svojim plašljivim dušama Talijani — a kako će tek biti bijesni ako se sretnemo na fronti sutra, kad ti Hrvati i Bošnjaci imaju svoju državu...« .. * teko fašistička štampa postizava svojim c.ancima sasvim drugačije rezultate, nego sto zamišlja. DVA PREDAVANJA V KARLOVCU Socijalno delovanje emigrantskega društva »Istra—Trst—Gorica« v Karlovcu. Naše društvo, ki postoji komaj dva meseca pokazuje že lepe uspehe. Pred kratkim je bil osnovan v okrilju društva »Socijalni odsek«, ki si je nadel nalogo skrbeti za socijalno stran našega društva. V to svrho je bil sestavljen poseben pravilnik, ki točno odreja kako se ima vršiti pomoč našim emigrantom. Jako pohvalno je, da se je vsak član obvezal, da bo brezposlene emigrante, ki prihajajo v Karlovac, sprejel en dan za hrano in stanovanje, odnosno da mu bo hrano in stanovanje plačal v gostilni našega rojaka g. Uršiča s katerim je naš socijalni odsek v to svrho sklenil pogodbo. Poleg socijalnega dela prireja naše društvo tudi predavanja, da bi tako člane, kakor tudi ostale naše someščane seznanili z našimi problemi. Tako smo v nedeljo 25. februarja priredili v lepi dvorani Gradske vijećnice dva zanimiva predavanja, ki sta bila zelo dobro obiskana, posebno od strani članov, ki so bili skoro vsi prisotni. Predavala sta Ante Ritoša in Stevo Terpin iz Zagreba. DRUŠTVO „ISTRA" U ZAGREBU DAROVI ZA DRUŠTVO »ISTRA«. Senator gosp. Dr. Dinko Trinajstič darovao je društvu »Istra« u Zagrebu iznos od dinar 200 mjesto vijenca na grob pok. Dr. Stangeru. — Gosp. Dr. Ražem predao nam je iznos od dinara 250.—, koje je sakupila go-spodja Stipanović medju gospodjama u Splitu za fond pok. Dra. Matka Laginje. — Plemenitim se darovateljima društvo najtoplije zahvaljuje. DOPISNICIMA IZVAN ZAGREBA. Na društvo »Istra« u Zagrebu obraćaju se mnogi emigranti iz pokrajine koji mole zft, informacije i intervencije. Društvo ide svima drage volje na ruku, ali nečlanovi moraju za odgovor priložiti marku, ako žele da im se dadu tražene upute. U interesu je svima emigrantima, koji žive u kraju, gdje nema emigrantskog društva, osobito onima, koji su u Savskoj banovini, da se učlane u naše društvo, kako bi sa pravom mogli tražiti svaku uputu i razna uvjerenja, koje vlasti traže od emigranata. Upisnina za društvo »Istra« u Zagrebu iz naša 10 dinara, a članarina 5 dinara mje sečno. Iskaznica 5 dinara. PJEVAČKI ZBOR »ISTRE.« Pjevački zbor našega društva vježba već dva i pol mjeseca. Dosada je pjevački otsjek vodio provizorni odbor od tri lica. U srijedu su pjevači imali sastanak, na kome je izabran posebni odbor pjevačkog otsje-ka. U taj odbor izabrani su: pročelmk Jure Prelac, odbornici Cargo Ljubo, Benčič Božo, Sirotić Nadan, Marjanovič Marjan Udovič Rude i Gržetič Milan. Pjevački zbor je jedna važna manifestacija našeg društvenog dielovania j afirmacija u javnosti za opravdanost naših težnja. Dužnost je dakle svih pjevača, da pristupe ovom zboru. Naročito apeliramo na stare pjevače, koji su prijašnjih godina pjevali, da svojim sudjelovanjem dadu pot-streka i mladjima. Ko se još nije prijavio u zbor može to uvijek učiniti. Vježbe se drže svake srijede i subote od 8 do 10 sati navečer u učiteljskoj školi u Medulićevoj ulici 33. Novi pjevači neka se jave pročel niku ili tajniku za vrijeme održavanja vježbe. Pozivljemo takodjer i sve upisane pjevače, da redovito dolaze na vježbe, kako bi se čim prije došlo do rezultata, koji imademo u vidu. PREDAVANJE OMLADINSKE SEKCIJE ,, DRUŠTVA »ISTRA«. Omladinska sekcija održaće u nedelju*! marta redoviti članski sastanak u 10 sati prije podne. Predavače br. Ante Ritoša o temi: »Fašizam kao socijalni pokret«. Pozivaju se članovi da u što većem broju prisutvuju ovom sastanku. DRUŠTVENI SASTANAK UDRUŽENJA I. T. G U BEOGRADU. U nedjelju 4. marta održati će u društvenim prostorijama Beograd. Kralja Petra 22., širi društveni «astanak u vezi sa idućom glavnom skupštinom, koja će se održati 11. marta t. g. Na programu biti će i jedno predavanje. Upozoravaju se svi članovi da neizostavno dodju na sastanak, a prethodno ujedno i da ne zaborave na svoju člansku dužnost i nek urede pitanje članarine prije glavne skupštine. — Odbor. ________ DOLAZAK SLOVENA NA MEDITERAN U SVIJETLOSTI HISTORIJE I LINGVISTIKE Pod tim naslovom nalazi se u januar skom i februarskom broju »Jadranske Straže« rasprava Dr P. Skoka, sveučilišnog profesora u Zagrebu. — Ta rasprava, bazirana na naučno utvrđenim činjenicama pobija u mnogome tezu Talijana da je Istra u kasnijim vremenima naseljena. — Na osnovu naziva mjesta i na osnovu historič-kih dokumenata profesor Skok uvjerljivo dokazuje i izvađa da su Slaveni u Istri došli 611 godine, u isto vrijeme kada i u Dalmaciju. Osim toga je interesantan i dokaz kako ie od Zadra do Pule bio samo slovenski jézik, a ne kao od Bojane do Zadra, gdje je vladala romansko-slovenska dvojezičnost. Konstatacija te rasprave je slijedeća: Sloveni su se održali svugdje na obalama gdje su imali istojezične zaleđe, i gdje su imali seoska naselja. Iz toga možemo zaključiti donekle i uspjeh sadašnje talijani-zaciie u Julskoj Krajini, premda sada djeluju i drugi faktori, osim onih koje navada prof. Skok za prošlost Slovena na Mediteranu. 0 etičnem in socijainem razvoju Jugoslovanov pod Italijo PREDAVANJE DRA FRANCETA LOKARJA V »TABORU«. Ljubljana, februarja 1934. V četrtek, dne 22. februarja t. 1 ob 8 zvečer je v veliki predavalnici na realki v Vegovi ulici predaval dr. France Lokar »O etičnem in socialnem razvoju Jugoslovanov pod Italijo«. Dvorana je bila lepo zasedena. Poslušalci so v zbranosti sledili izvajanjem predavatelja in se z njim zlili v eno v trdni veri, da mora skoro tudi našim za sužnjenim bratom iz ljubezni do lastnega rodu vstati svoboda. Samo narodi, ki čutijo v sebi življensko silo, si štejejo v prvo dolžnost se za svojo ohranitev žrtvovati. Vsak tak narod je živ narod in hrepeni po samostojnem delu in življenju. V posamezniku narašča duševna sila, ker je spojen z življenjem naroda in čuti to mogočno notranjo vez v slehernem trenutku svojega življenja. Na-, rod živi v njem in on v narodu; navdušen je in vesel v svojem delu, ker se v duhu vsak trenutek pogovarja z njimi, ki se trudijo in hrepenijo k cilju, ki je tudi njegov cilj. Tak človek je zgradil v sebi smoter narodnega dela in mu postane domovina idealna in realna nujnost njegovega notranjega razvoja. Rodi se v narodu in živi v narodu: ne udaja se mlačnosti in egoizmu. Komur je narod ognjišče in svetišče v življenju, temu je vsako protinarodno delo in rovarenje nevaren zločin izvršen nad samim seboj, ker je s tem oropal samega sebe življenske samostojnosti. Vsak narod ima lastno doumevanje življenja in je tesno združen z zgodovino svojih prednikov, iz katere jemlje navodila in moč, da se zanjo tudi bori in žrtvuje. Narod je živ in samostojen organizem, ki vsebuje vse življenske pogoje prostega razvoja in zgodovinske neodvisnosti. Domovina živi le v naših dušah, se z njimi razvija in hrepeni; če si jo enkrat zatrl v lastnem srcu, si z njo pokončal tudi smisel lastnega življenja. Ce tako razumemo etični in zgodovinski pojem države, si lahko zastavimo vprašanje: Ali se vsega tega zavedajo naši ljudje v *rdem življenju onkraj meje? Ali je sploh možno kakšno samostojno delo in mišljenje naših ljudi pod fašizmom? Kakšni so uspehi italijanske vzgoje v naši mladini? Naši ljudje se globoko zavedajo, da ni pravega, resničnega življenja izven narodnega življenja. Njim ni narod ali država le oportunističen pojem gospodarske udobnosti, marveč jim je narodno življenje in vzgoja prava duševna potreba. V takih ljudeh se ne da zatreii tega samozavestnega in samostojnega narodnega pojmovanja z nobeno teorijo, z nobenimi idejami. Narod, ki si je po stoletnih borbah in žrtvah dokopal do narodne samozavesti, bo prej izgubil življenje, kot pa zatajil vse, kar je tujega in mrzlega in ni z njim zraščeno v narodno življenje. Fašizem je udušil samostojni kulturni razvoj v njihovih dušah, ker jim je vzel narodne šole in kulturne ustanove, a zaman trudi, da bi uničeno nadomestil z lastnimi idejam, z lastnim pojmovanjem življenja. Vse to so za naše ljudi le mrtve besede, ki ne morejo obroditi sadu. Narod se je potuhnil sam vase in snuje v svoji notranjosti, mrzel je do vsega, kar okrog njega godi. Fašizem je našim ljudem tuj in mrzel, v njem vidijo le konec svoje idejne in narodne samostojnosti. Od tu izhaja sodba našega človeka: »Fašizem nam j vzel vse, mi se nimamo nad čem navduševati«. Uspeh italijanske vzgoje je le ta, da vzbuja in jači v naši mladini nemi, a trdi odpor proti vsaki vsiljivi obliki tujega življenja. Velika nezaupnost vlada v naših ljudeh. Žilavo je naše ljudstvo, vendar se le težavo upira sistematičnemu in trajnemu procesu raznarodovanja in gospodarskeg uničevanja. S kakšnimi žrtvami je združen ta trdi in nemi odpor proti narodnemu in gospodarskemu uničenju, nam pokaže njihovo življenje in gospodarsko stanje. Med tem ko se naš človek z nezmanjšano silo upira v svoji notranjosti, obupuje nad svojim gospodarstvom in gleda s strahom v bodočnost. Predavatelj je na koncu pozval navzoče in nenavzoče na požrtvovalno in vztrajno delo za brate, ki trpe in čakajo odrešenja. — Za lepo predavanje so ga poslušalci nagradili z navdušenim odobravanjem. NASI U SUBOTICI Glavna skupština društva »Istra, Trst i Gorica« Subotica, februara 1934. Dne 21. januara održana je redovna Glavna Skupština našeg društva. Prisutan je bio rekordan broj, preko dvije trećine svih članova. Nakon pozdrava predsjednika u kojem je opširno opisao rad našeg društva u prošloj godini i naglasio potrebu za složnim radom, pročitan je tajnički i blagajnički izvještaj te izvještaj nadzornog odbora. Posije duge i žive debate skupština je dala razriješnicu staroj Upravi, pa se prešlo na biranje nove Uprave, u koju su jednoglasno izabrana slijedeća gospoda: Pretsjednik dr. Lovro Škaljer. advokat; potpretsjednik Rubeša Albert, viši čin. di-rek. drž. želj.; tajnik Ukmar Julije, čin. okr. ureda; blagajnik Žmak Matko, priv. činovnik; Članovi uprave Skala Ivan, car. činovnik; Maurić Ivan, voj. činovnik; Grbac Antun, cipelar; U nadzorni odbor ušli su: Žigante Kazimir, adv. pripravnik; Vivoda Josip, priv. činovnik; Mohorič Ivan bravar. Skupština je završena u najljepšem raspoloženju i slozi a članovi su pošli s nje uvjereni, da ćemo odlučnom i ustrajnom borbom pobjediti. KARNEVALSKA PRIREDBA. Naše društvo Istra, Trst, Gorica u Subotici kao svake i ove godine na dan 13. U. 1934 god. održalo je svoju Karnevalsku zabavu u svim prostorijama ovdašnjeg trgovačkog »Lloyda«. Zabava je moralno i materijalno đo-broa uspjela, čemu je najviše doprineo predsjednik zabavnog odbora, gosp. Antun čehić, šef ovdašnje berze rada. Na zabavi je svirao orkestar vojne muzike, zabava je počela tačno u 9 sati na večer s »Narodnim kolom«, koje je poveo naš predsjednik g. Rubeša. Oko pola noći lijepo je deklamovala mala Istranka, Zorica Marinović, učenica n. razreda gradj. škole, »Pjesmu o Istri«. Mnogima su od uzbudjenja i sjećanja na izgubljenu domovinu suze navrle na oči. Naša Uprava u ime svih članova srdačno se zahvaljuje svima, koji su doprinijeli moralno ili materijalno za uspjeh ove naše zabave. (žm) NASA PROPAGANDA U VOJVODINI Što mogu da učine pojedinci i ta mo, gdje nema naše organizacije Zagreb, februara 1934 I tamo gdje nema naše organizacije može da se učini nešto za propagandu na šeg pitanja. Treba zato, da pojedinci imaju volje i da se potrude da nešto učine. Nadje li se neki naš intelektualac, koji ima malo inicijative može da za našu stvar zainteresuje druge organizacije i ustanove da preko njih provodi našu propagandu. Treba zato poznavati naš problem, a osim toga treba to sve taktički izvesti. Treba uložit! sav svoj ugled i sve svoje prijateljske i društvene veze u to i uspjeh ne će izostati. Već smo jednom pisali o radu našeg mladog zemljaka prof. Tugomila Ujčiča u Senti. Tamo nema organizacije emigranata jer je broj emigranata u tom gradu neznatan. Ali kao čovjek akcije prof. Ujčič ne miruje, on ipak čini za našu stvar ono što smatra potrebnim i mogućim. U posljednje vrijeme u Senti se o Istri često čulo. Eto, što je učinjeno. Rapalski dan 1933 komemoriran je na sokolskom sijelu. Prof. Ujčič održao je pre- davanje o Jugoslovenlma pod Italijom. Kad se je svečano proslavljalo oslobođenje Sente, uveče, na zabavi davana je lijepa simbolička gimnastička igra »Oslobođenje Istre« koju su djeca izvodila u mornarskom odijelu. Iste večeri pred mnogobrojnim svijetom prikazana je slika »Slovensko kolo« od Vojislava Iliča, u kojoj se pojavila Istranka u crnini. Prvog decembra, na svečanoj sokolskoj sjednici, prof. Ujčič je čitao svoju pjesmu »Istarske obale ćute ...« U januaru ove godine na svetosavskoj gimnaziskoj zabavi držao je prof. Ujčić predavanje o našem biskupu Jurju Dobrih. Program te proslave je interesantan, naročito zbog te koincidencije: Sv. Sava i naš Dobrila. Sad u februaru, na sokolskom sjelu, koje je bilo posvećeno Štrosmajeru, pjevala su djeca osnovne škole onu našu pjesmu, Brajšinu kompoziciju: »Krasna zemljo, Istro mila«. Pjesmu je spremio g. Paiić Dušan, učitelj, inače Vojvođanin, sa mnogo ljubavi i razumijevanja za našu stvar. OSNIVANJE DRUŠTVA „ISTRA” U DUBROVNIKU ISTARSKA STEDOVNA ZADRUGA U ZAGREBU priredjuje u subotu 3. o. mj. u prostorijama Pučkog Doma na Selskoj cesti (stajalište autobusa), u 9 sati na večer veliku pučku zabavu sa slijedećim rasporedim: 1.) Pozdrav gostilu do pretsjedniku Ai-druge. 2.) Istarska narodna himna »Predobri Bože« od A. Kaića. Izvadja mandolini-stički zbor. 3.) Deklamacija: »Istarska tužaljka«. deklamira učenik Br. Kliman. 4.) Istarska narodna pjesma (duet). 5.) Deklamacija: Dialoe — deklamiraju učenik i učenica Kliman. 6.) Istarska narodna pjesma (solo) uz pratnju roženlca (futura). 7.) Istarski narodni ples »Balun« (plešu 4 para uz pratnju roženlca (tutura). — Dalje ples i zabava Ulaz je besplatan, a dobrovoljni prinosi obzirom na svrhu zabave primaju se sa zahvalnošću. Odbor se je pobrinuo za obilat i jeftin buffet, za naše istarske »frittale« i vmo teran, kao i za ostalu ugodnu zabavu. Molimo braću Istrane, da izvole posjetiti našu zabavu na kojoj će se svaki moći ugodno zabavljati »po domaće«. Odbor. JUGOSLAVENSKA MATICA U OSIJEKU ZA NAŠE EMIGRANTE. Novine javljaju, da Jugoslavenska Matica u Osijeku traži 3—4 sobe uz malu stanarinu, da bi u te sobe mogla da smjesti one emigrante iz Julijske Krajine koji prolaze kroz Osijek i traže posla, a ne mogu ga nači, pa nemaju gdje da se sklonu To je još jedna lijepa incijativa g. Sirovatke požrtvovnog pretsjednika vrijedne osječke Jugomatice. ------- EMIGRANTI IZ JULIJSKE KRAJINE U SPLITU ZA NOVU ORGANIZACIJU. U spitskom dnevniku »Novo Doh3« Mzi-ša6 je prošlih dana opširan poziv svim emigrantima iz Julijske Krajine u Splitu i okolici, da se organizuju. U tom pozivu govori se o velikom značenju naše emigrantske organizacije i o značenju našega lista za naš pokret. IZLET DRUŠTVA »TABOR« Društvo »Tabor« v Ljubljani bo priredilo popoldanski izlet v Dev. M. v Polju v nedeljo 4. t. m. ob priliki nastopa društvenega mladinskega odra na tamošnjem šolskem odru. Odhod bo ob 1. pop. izpred šole v Mostah. Prijatelji društva, pridite. PREDAVANJE V DRUŠTVU »TABOR« Na družabnem večeru društva »Tabor« v veliki dvorani hotela »Miklič« v soboto, dne 3. t. m. ob pol 9. bo predaval priznani predavatelj in publicist g. Vladislav Fabjančič «O dobrovoljcih v borbi za Jugoslavijo«. Prijatelji društva, prav iskreno vabljeni. »ANTOLOGIJA ČAKAVSKE LIRIKE« koju smo najavili sprema se i ima da izidie iz štampe oko 15 marta. Upozoravamo na to pretplatnike i one, koji se žele pretplatiti. SADA. OKO PRVOGA U MJESECU lakše ie nego inače odbiti malu svotu za pretplatu »Istre«. Učinite to i vi. ako niste podmirili stare račune ili ako niste još ništa poslali za ovu novu godinu. Ako nempžete čitavu pretplatu, pošaljite polovicu. Četvrtinu ili — ono što možete. Olakšajte nat» velike brige oko izdavanja lista. OBRAČUN KALENDARA »SOČA« očekujemo još uvijek od nekoiih društava. Molimo ta društva da se odazovu našoj molbi, da bismo mogli da zaključimo definitivno naše račune lanjskog kalendara. U FOND „SSTRE” Dne 17 februara održan je u Dubrovniku prvi sastanak tamošnjih emigranata iz Tulijske Krajine. Tal le sastanak sazvan na inicijativu g. Zvonimira Lovrenčiča, koji ie u Dubrovniku pokrenuo pitanje osnivanja naše organizacije Na sastanku je odlučeno, da sp učini molba na bansku upravu za odobrenje pravila društva »Istre«. Sve su formalnosti urediene i kad banska uprava na Cetinju riješi styar. bit će sazvana glavna skupština. Već sada se oko g. Lovrenčiča. koli akciju Vodi. okupio lijepi broj emigranata. Oni će biti o osnutku društva na vrijeme obavješteni. a drugi, koji se interesuiu za naše pitanje, a nisu do sada znali da se društvo osniva, neka se jave g. A. Zvonimiru Lovrenčiču (Bata Radiona d. d Dubrovnik), kamo se šalju i svi dopisi za novo društvo Pozdravljamo ovu akciju i sa zadovoljstvom gledamo, kako se naša organizacija u posliednje vrijeme sama od sebe širi. jer "jfetnigrantski duh dobiva maha. a pitanje 'hiliiske Krajine sve se više shvaća. JàSàbSfii Ova rubrika nastavlja se i ove aodine pod devizom: *Da bi *lslra* izlazilo svakoj) tjedna re-Diljeiinio ova nova imena plemenitih darovatelja ; Rajmund Dcfar, Slav. Brod . Dr. Ivo Milič, Subotica, mjesto čestitke svom starom načelniku i kumu g. A Klariiu-Juričiču iz Buzeta .... Krešimir Derenčin, ljekarnik. Koprivnica ................ Prosv. i potporno društvo »Trst-Goriča Reka«, Skoplje za prodane blokove .... Zobee, Zagreb • . t . . Kirner. Zagreb .... V prošlom broju objavljeno . D 10.— D 50.— D 30.— D 50 — D 5,- D 5 — D 30.667.35 D 30.817.35 Fran Brnčić advokat. Samostanska 6— T.sak: Stečajnlna Jugoslovanske Staranj i d i. 28 i8l°'- br- 8, eu- i odgovara Rudolf polanović. Zagreb. Ilica bro) 131. stampo d. tt., lagieb M^sarykova 28a. _ Za Urednik: Ive Mlbovllovlć, Jakičeva ul. 36. — Ca nredniilvo odgovara: Dr. tiskaru