KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 20 (2) 1NDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 Aprila 1932. PATENTNI SPIS BR. 8776 The Westinghous Brake & Saxby Signal Co. Ltd., London, Engleska. Kočnica sa fluidom pod pritiskom. Prijava od 24 novembra 1930. Važi od 1 juna 1931. Traženo pravo prvenstva od 25 novembra 1929 (Engleska). Ovaj se pronalazak odnosi na kočnice, sa fluidom pod pritiskom, one vrste, koja se sastoji iz trostrukog ili razvodnog ventila, koji može rukovoditi dovodom fluida pod pritiskom ka kočionom cilindru kočnice kao i ispuštanjem toga fluida iz istog. Pronalazak se naročito odnosi na poboljšani oblik postupne ispusne ventilske naprave, koja je udešena da se može lako prime-niti na svaki oblik trostrukog ili razvodnog ventila bez ikakve potrebne promene u konstrukciji ili načinu rada toga razvodnog ventila. Glavni je cilj pronalasku, da pruži jednu vrstu postupnog (graduisanog) ispušnog ventila, kod koga krajnje ispuštanje fluida pod pritiskom iz cilindra kočnice pri kraju samog ispuštanja biva nesigurno i brzo, dok se pak za vreme postupnog ispuštanja pritisak u cilindru kočnice određuje prema stepenu vaspostavljanja pritiska u cevi kočnice. Poboljšana postupna ispusna ventil-ska naprava sastoji se iz ventilskog mehanizma, koji zavisi od izvesnih izjednačenih pritisaka, na pr. od pritiska u kontrolnom odeljenju, koje je u vezi sa pomoćnim rezervoarom i sa cilindrom kočnice u cilju regulisanja ispuštanja iz cilindra kočnice fluida pod pritiskom za vreme postupnog ispuštanja. Razni pritisci u odeljenjima dejslvuju na opne ili druge pokretne zapi-rače u cilju stavljanja u rad kontrolne naprave. Takvi postupno ispuštajući ventili. mada su vrlo efikasni u pogledu postupnosti ispuštanja, dosada su izazivali izvesno zakašnjenje definitivnog ispuštanja fluida iz cilindra kočnice. Glavni cilj je pronalasku, da otkloni tu nezgodu, a da zadrži sve dobre strane postupnosti ispuštanja fluida iz cilindra kočnice a u zavisnosti od povraćanja pritiska u cevi kočnice smanjenog za vreme prethodne primene kočnica. Prema glavnoj odluci pronalaska, učinjeno je da krajnje ispuštanje fluida pritiskom iz cilindra kočnice biva nezavisno od postupnog ispuštanja. Kod jednog oblika pronalaska ovo krajnje ispuštanje fluida pod pritiskom iz cilindra kočnice nastaje usled daljeg kretanja postupne ispusne naprave ka napravi potrebnoj za regulisanje postupnosti ispuštanja. Prema daljoj odlici pronalaska, veza između pomoćnog suda i razvodnog organa udešena je tako, da se može kontrolisati pomoću nepovratnog ventila, koji može dopustiti slobodan tok fluida iz pomoćnog suda ka cilindru kočnice preko razvodnog organa, dok istovremeno sprečava tok fluida u suprotnom pravcu. Ponovno punjenje tog suda sa fluidom kroz razvodni organ vrši se odvojenim putem, koji stoji pod kontrolom postupnog ispušnog organa. Dalje odlike pronalaska odnose se na način držanja razdelnog organa i postupnog ispušnog organa i na način njihovog uzajamnog rasporeda. Din. 70. Pronalazak je kao primer pokazan na priloženim nacrtima u kojima je sl. 1 še-matički izgled jedne konstrukcije postupnog ispušnog organa, po pronalasku, koji je (organ) udešen da se može kombinovati sa usvojenim oblikom brzo-dejstvujućeg razvodnog organa. SI. 2 je isti izgled jedne izmenjene konstrukcije. SI. 3 je izgled koji pokazuje dalje izmenjenu konstrukciju postupog ispušnog organa, koji je prime-njen na usvojeni brzo-dejstvujući razvodni organ. SI. 4 je isti izgled, koji pokazuje postupni ispusni organ primenjen na razvodni organ kočionog sistema, koji radi sa vazduhom i automatski. SI. 3 je izgled isti kao i za gornje slike i pokazuje drugu dalju izmenu kod oblika postupnog ispušnog organa kao i druge odlike pronalaska. Uzećemo konstrukciju po si. 1. Iz nje se vidi, da se postupni ispusni ventil sastoji iz kontrolnog rezervoara 1, koji ima dve nožice 2 sa otvorima za utvrđivanje rezervoara za okvir vozila. Rezervoar 1 ima na jednom kraju razvodni organ 3, a na suprotnom omot sa mehanizmom postupnog ispušnog organa. Omot 4 podeljen je horizontalnim opnama 5, 6, 7 u tri odeljenja. Gornje odeljenje 8 je stalno u vezi sa cilindrom 9 kočnice preko cevi 10 i kanala 11, koji je načinjen u omotu 4 i u zidu kontrolnog suda 1. Srednje odeljenje 12 sadrži razvodnih 13 sa gornjim i donjim šupljinama 14, 15, i isti kooperiše sa vertikalnim sedištem 16 koje ima otvore. Srednje odeljenje 12 je stalno u vezi sa pomoćnim sudom 17 i u vezi preko nepovratnog ventila 18, koji ima laku oprugu 19, sa cevi 20, koja prolazi kroz telo suda 1 i vodi ka odeljenju 21 razvodnika trostrukog razvodnog organa 3. Donje odeljenje 22 je stalno u vezi preko kanala 23 sa sudom 1, a dno odeljenja 22 je obrazovano od opne 7, koja je mehanički vezana za opnu 6 odmah iznad plitke cilindrične kutije 24, čije je dno u-tvrđeno za opnu 7. Vrh kutije 24 utvrđen je za opnu 6, koja odvaja odeljenje 12 od odeljenja 22. Kutija 24 podeljena je iznutra u gornje i donje odeljenje 25 i 26 pomoću jedne u-nutarnje opne 27. Gornje odeljenje 25 je u otvorenoj vezi sa srednjim odeljenjem 12 preko otvora 28, dok je donje odeljenje 26 u vezi sa atmosferom preko otvora 29. Razvodnih 13 postavljen je između gornje opne 5 i unutarnje opne 27 u kutiji 24, i jasno je, da se taj razvodnih može vertikalno pomerati pomoću gornje i unutarnje opne 5 i 27 u granicama određenim putanjom unutarnje opne 27 u kutiji 24. Ova kutija može se srednjom i donjom opnom 6 i 7 vertikalno pomerati kao celina i time prenositi svoje kretanje na razvodnih 13. Sedište razvodnika 16 ima četiri otvora koji su predviđeni jedan iznad drugog. Gornji otvor 30 u neposrednoj je vezi sa atmosferom. Otvor 31 do ovog prvog otvora u vezi je preko kanala 32 u omotu 4 i u zidu suda 1 sa ispušnim otvorom 33 naprave 3. Treći otvor 34 u vezi je sa sudom 1 preko kanala 23, a četvrti, donji o-tvor 35 u vezi je sa cevi 20. Srednje odeljenje 12 u omotu 4 postupne i ispusne naprave može biti u vezi sa kanalom 23, koji vodi ka kontrolnom sufu 1, preko nepovratnog ventila 36. Rad gore opisanog aparata je sledeči: Pri punjenju aparata sa fluidom pod pritiskom iz cevi 37 kočnice fluid teče kroz obične žljebove 38 ka odeljenju 21 i odatle kroz cev 20 ka otvoru 35 sedišta 16 razvodnika 13. Srednje odeljenje 12 i pomoćni sud 17 su na taj način napunjeni fluidom pod pritiskom koji sad teče kroz nepovratni ventil 36 ka sudu 1 i ka odeljenju 22 i gornjem odeljenju 25 kutije 24. Opne su dimenzirane tako, da se one u tim prilikama nalaze u svojim najgornjim položajima; isto tako je i razvodnih 13 u svom najvišem položaju, u kome njegova donja šupljina 15 vaspostavlja vezu između otvora 30 za atmosferu i ispušnog o-tvora 31. Otvori 34 i 35 su otvoreni. Pomoćni sud 17, sud 1, odeljenje 21, srednje odeljenje 12 i odeljenje 22 postupne ispusne naprave time su napunjene fluidom do normalnog pritiska koji vlada u cevi kočnice, a u odeljenju 8 vlada atmosferski pritisak. Ako se smanji pritisak u cevi kočnice, da bi se koristile kočnice onda naprava 3 zatvara izlazni otvor 33 i šalje fluid iz pomoćnog suda 17 u cilindar 9. Čim počne pritisak da se povećava u tom cilindru, i usled smanjenja pritiska u sudu 17 (usled oticanja fluida u cilindar kočnice), onda se razvodnih 13 kreće nadole, usled dejstva opni 5 i 27 do granice, koja odgovara pokretu unutarnje opne 27 u kutiji 24. Veza između otvora 31, 30 u sedištu 16 je time prekinula i razvodnih 13 zatvara otvor 34, tako da ге sud 1 isključuje. Ako se želi postupno otpuštanje kočnica, onda se pritisak u cevi kočnice vraća do izvesne mere pomoću ventila vozovođe. Pošto se na taj način fluid pod pritiskom dovede sudu 17 kroz otvor 35 i srednje odeljenje 12 postupno ispusne naprave, to povišeni pritisak u odeljenju 12 sad dejstvuje na srednju opnu 6 i uz pripom ać pritiska u cilindru kočnice, koji dejslvuje na opnu 5, čini da se te opne kreću nadole vukući sobom kutiju 24 i razvodnik 13. Jasno je, da ovo spuštanje ide na suprot pritisku u sudu 1, koji dejstvuje na donju siranu opne 6- Kretanje nadole razvodnika 13 čini da se otvor 31 stavlja u vezu sa atmosferskim otvorom 30 preko gornje šupljine 14, tako da fluid pod pritiskom izlazi iz cilindra 9 kroz otvor 33 i 31. Istovremeno razvodnik zatvara otvor 35, tako da je dovod fluida srednjem odeljenju 12 i pomoćnom sudu 17 prekinut. Ispuštanje fluida iz cilindra 9 kočnice smanjiće, naravno, pritisak u odeljenju 8, iako da će razvodnik 13 opet težiti da se kreće nagore i time će prekinuti ispuštanje fluida iz cilindra 9 i otvoriti otvor 35, usled čega će fluid dalje teći ka pomoćnom rezervoaru 17. Ispuštanje fluida iz cilindra 9 kočnice i dovod fluida pomoćnom sudu 17 biva na toj način naizmenično relativno malim kretanjem nagore i nadole razvodnika 13, tako da se pritisak u cilindru 9 tačno podešava veličini pritiska fluida u cevi kočnice. Postupnim povećanjem pritiska u cevi kočnice cilindar 9 se postupno otvara i pritisak pada tom cilindru do izvesnog određenog pritiska na рг. 0,5 atm., pri čem pritisak u sudu 17 dejstvuje na opnu 5, koja pokreće razvodnik 13 u njegov naj-gornji položaj. Dalje kretanje izaziva po-meranje nagore opne 27 u kutiji 24. Razvodnik 13 sada će vaspostaviti vezu između otvora 31 i otvora 30 kroz donju šupljinu 15 razvodniku 13, usled čega definitivno fluid izlazi iz cilindra 9 za koje su vreme otvori 35, 34 otvoreni, tako da su delovi naprave opet u svom prvobitnom ili radnom položaju. Jasno je, da dopunsko (naknadno) podizanje razvodnika 13, omogućeno putanjom unutarnje opne 27 u kutiji 24, služi za potpuno otvaranje cilindra 9, čim pritisak u njemu padne do jedne određene niske vrednosti, bez obzira na pritisak u odeljenju 22 tako, da je i u slučaju kad se to poslednje odeljenje slučajno prepuni, uvek osigurano potpuno otvaranje cilindra 9, na kraju postupnog ispuštanja. Uz to predviđanje nepovratnog ventila 18 između pomoćnog suda 17 i odeljenja 21 naprave 3 omogućava poslednjoj da dejstvuje normalno za vreme upotrebe kočnice bez ikakve promene u njenoj konstrukciji. Kontrolni sud i neprava za postupno ispuštanje ne moraju se postaviti, kao gore, ali u slučajevima gde je trostruka ventil- ska neprava odvojeno raspoređena dovoljno je samo predvideti cevi, koje vode ka napravi za postupno ispuštanje od pomoćnog suda, zatim ka ispušnom otvoru u trostrukoj napravi, i cev koja vodi od cilindra kočnice. U si. 2 pokazan je izmenjeni oblik konstrukcije. U ovom slučaju je razvodnik 13 snabdeven otvorima 39, 40, koji se mogu poklapati sa otvorima 31, 34 u sedištu 16, kao i otvorom 41 i šupljinom 42, koja se može poklapati sa otvorom 30 u sedištu 16; predviđen je i pomoćni razvodnik 43, koji ima šupljinu 44, i on je udešen da sa po-mera u odnosu na razvodnik 13 i to kretanjem unutarnje opne 27 u kutiji 24. Rad ovog oblika naprave je sledeći: U položaju ispuštanja aparata sve se opne nalaze u svojim najgornjim položajima (vidi sliku) tako, da se otvor 40 u razvodniku 13 poklapa sa otvorom 34 u sedištu 16 i otvor 35 se otvara razvodnikom 13. Srednje odeljenje 12 i kontrolni sud 1 su time u vezi sa odeljenjem 21. Kad se fluid pod pritiskom dovodi cilindru 9 iz pomoćnog suda 17 kroz napravu 3, usled smanjenja pritiska u cevi kočnice, onda pritisak u odeljenju 8 dejstvuju suprotno pritisku iz pomoćnog suda 17 u o-deljenju 12, te se usled toga opne 5 i 27 kreću nadole sve dotle dokle dopušta kretanje opne u kutiji 24. Pomoćni razvodnik 43 je time pomeren nadole u odnosu na razvodnik 13, i razvodnik 43 pokriva otvor 40, usled čega se isključuje kontrolni sud 1. Postupno ispuštanje fluida pod pritiskom iz cilindra kočnice 9 biva na isti način, kao što je opisano za si. 1. Razvodnici 13, 43 kao celina kreću se prema sedištu 16 usled dejstva opni 5, 6 i 7. Čim se ispusti fluid pod pritiskom iz cilindra kočnice, opna 27 podiže se u kutiji 24, čime se vas-postavlja veza između srednjeg odeljenja 12 suda 1 za vreme krajnjeg stupnja ispuštanja fluida iz cilindra 9. Sad ćemo preći na konstrukciju iz si. 3, iz koje se vidi da su naprava 3 i naprava 4 raspoređene tako, da stoje utvrđene na suprotnim stranama konsole 45, koja ima potrebne unutarnje kanale za vaspostavlja-nje potrebnih veza između naprava 3 i 4. Na kraju tela naprave 3 nalazi se otvor 46 pri kraju odeljenja 21, zatim otvor 47, koji vodi ka otvoru 48 i otvor 49 koji je u vezi sa brzodejstvujućom trostrukom napravom 50. Otvori 4o, 47 i 49 su usvojenog tipa kod trostruke razvodničke naprave. Po o-vom pronalasku valja samo predvideti naknadni kanal 59, koji ide sa kraja trostruke naprave do otvora 33. U konstrukcijama iz sl. 1 i 2 naprava 4 ima omot podeljen pomoću opni u izvestan broj odeljenja. Gornje odeljenje 8 u vezi je sa kanalom 11, koji je dalje u vezi sa kanalom 51, koji je načinjen u unutrašnjosti konsole 45, dok je kanal 51 u vezi sa otvorima 47 i 49 a preko cevne spojke 10 sa cilindrom koč-nice 9. Donje odeljenje 26 kutije 24 je u otvorenoj vezi sa atmosferom preko kanala 52 i otvora 53, a odeljenje 22 ispod opne 6 u vezi je preko kanala 54 sa kontrolnim sudom 1, koji je raspoređen ispod naprave 4. Kretanje opne 27 u kutiji 24 ograničeno je aksialnim dimenzijama kutije, dok je kretanje naviše kutije 24 u omotu naprave 4 ograničeno zapiračima 55. Kretanje nadole kutije 24 ograničeno je dodirom donjeg dela kutije, koji ispada kroz opnu 7 sa vrhom 56 kontrolnog suda 1. Razvodnih 13 snabdeven je sa gornjim i donjim šupljinama 14, 15 i otvorom 57. Kanal 20, koji vodi od otvora 35 u sedištu 16 u vezi je preko kanala 58 u konsoli45 sa otvorom 46, koji vodi ka odeljenju 21, a kanal 32 koji vodi od otvora 31 u sedištu 16 u vezi je sa kanalom 59 preko kanala 60 u konsoli 45. Rad aparata je sledeči: Za vreme hoda vozila i dok se sistem kočnice puni, delovi naprave 4 zauzimaju položaje po si. 3. Fluid pod pritiskom dolazi iz odeljenja 12 u pomoćni sud 17 i kroz otvor 57 u razvodniku 13, otvor 34 i kanal 22 i odatle kroz kanal 54 u kontrolni sud 1. Cilindar 9 pod ovim okolnostima je u vezi sa atmosferom preko cevi 10, otvora 47, otvora 48, 33, kanala 59, 60 i 32, otvora 31 i šupljine 15 i dalje ka otvoru 30. Čim se smanji pritisak u cevi kočnice, u cilju upotrebe iste, fluid pod pritiskom se dovodi iz odeljenja 21 naprave 3 kroz otvor 48 ka cilindru 9 i to preko otvora 47 i cevi 10. Ventil 18 se otvara i time u-pušta fluid pod pritiskom iz pomoćnog suda 17 u odeljenje 21. U cilindru 9 postignuti pritisak prenosi se i na odeljenje 8 kroz kanal 51, 11 i čim pritisak u odeljenju 8 poraste, opne 5 i 27 kreću se nadole sve dotle, dok šipka 61 ne dođe do dna kutije 24. Kako je opna 5 nešto malo veća u prečniku od opne 27, to će se i kretanje nadole gore pomenutih opni vršiti pri relativno niskom pritisku. Ovo spuštanje šipke 61 praćeno je odgovarajućim spuštanjem razvodnika 13 us-led čega se šupljina 15 ne poklapa više sa otvorima 30, 31 tako da je prekinuta atmosferska veza otvora 33. Otvor 34, koji vodi odeljenju 22 otvoren je razvodnikom 13, dok se otvor 57 u razvodniku pak po- klapa sa otvorom 35, tako da postoji veza između odeljenja 21 i 12 za vreme u-potrebe kočnica. Delovi postupne ispusne naprave ostaju u gore opisanom položaju i postupno otpuštanje kočnice vrši se povraćanjem pritiska u cevi kočnice ka normalnoj vrednosti. Ovim se izaziva povratak trostruke naprave u položaju ispuštanja (si. 3), u kome se vaspostavlja veza između cilindra 9 i otvora 33, kao što je gcre opisano. Fluid pod pritiskom se onda dovodi iz odeljenja 21 kroz otvor 46, kanale 58 i 20, otvor 35 i 57 odeljenju 12. Iz odeljenja 12 fluid teče ka pomoćnom sudu 17, usled čega se vaspostavlja pritisak u sudu do povećanog pritiska u cevi kočnice. Povišeni pritisak u odeljenju 12, koji dejstvuje na veću opnu 6 i manju opnu 5 izaziva spuštanje opne 6, koja sobom povlači kutiju 24 i razvodnih 13. Ovo kretanje proističe usled udruženih pritisaka u odeljenju 8 i 12, koji dejstvuje suprotno pritisku u odeljenju 22. Spuštanje razvodnika 13 uslovljava poklapanje šupljine 14 sa otvorima 30 i 31, usled čega se ispušta fluid iz cilindra kočnice kroz otvor 33, kanale 59, 60, 32 i o-tvor 31, šupljinu 14 i ispusni kanal 30. U isto vreme se prekida veza između odeljenja 21 i suda 17 kod otvora 35. Sniženje pritiska u cilindru kočnice prenosi $e na odeljenje 8 i to izaziva podizanje c/pni 5 i 6, čime se prekida fluid iz cilindra kočnice preko otvora 31, šupljine 14 i otvora 30, pri čemu ovo kretanje nagore izaziva ponovno poklapanje otvora 57 sa otvorom 35. Iz gornjeg je jasno, da će se u slučaju brzog smanjenje pritiska u cilindru kočnice razvodnih 13 podignuti, da bi prekinuo dalje ispuštanje fluida iz cilindra 9, sem ako se ne povisi odgovarajuće i pritisak u odeljenju 12; ovo može nastupiti usled ponovnog punjenja suda 17. Ispuštanje fluida iz cilindra 9 kontroliše potpuno tačno u saglasnosti sa punjenjem suda 17, tako da je sad pritisak u cilindru 9 uvek srazmeran veličini, do koje je pritisak povraćen u cevi kočnice. Ovo važi za vreme otpuštanja kočnice. Kontrolno dejstvo naprave 4 traje i dalje za vreme prvog stupnja otpuštanja kočnice, dok se pritisak u cilindru 9 i u odeljenju 8 ne snizi do određene vrednosti’is-pod pritiska u sudu 17. Čim se postigne ovaj pritisak u cilindru 9 nastupa krajnji stupanj otpuštanja, pri čem pritisak iz suda 17, koji dejstvuje na opne 5 i 27, premaša pritisak cilindra 9 u odeljenju 8. Napominjemo, da opna 27 ima manju površinu nego opna 5, tako da pritisak u su- du 17, koji dejstvuje na te opne, teži da podigne razvodnik 13, čim razlika između celokupnih pritisaka u odeljenju 12, koji dejstvuje na opne 5 i 27, pređe pritisak u odeljenju 8, koji dejstvuje na gornju površinu opne 5. Pod ovim uslovima opna 27 će se podizati u kutiji 24 do položaja pokazanog u sl. 3, čime se razvodnik 13 vrača u svoj prvobitni položaj, u kome se šupljina 15 poklapa sa otvorima 30 i 31. U ovom položaju razvodnika cilindar 9 je vezan sa atmosferom preko ispušnog otvora 33, kanala 59, 60 i 32, otvara 31, šupljine 15 i otvora 30, tako da fluid pod pritiskom, koji se još nalazi u cilindru 9, najzad izlazi u atmosferu. Sad ćemo posmatrati oblik aparata pokazanog u si. 4. U ovom je slučaju kanal 51 u konsoli 45, koji vodi ka otvoru 68 naprave 3 raspoređen tako, da stoji, preko cevi 62, u vezi sa ventilom 63, čija je u-nutrašnjost u vezi preko cevi 64 sa cilindrom 9 kočnice. Ventil 63 isto tako je u vezi preko cevi 65 sa kočionim ventilom vozovođe. Omot ventila 63 sadrži običan ventilski elemenat 66, koji je udešen da vaspostavlja vezu između cevi 64 i 65 ili između cevi 64 i cevi 62 što zavisi od toga, da li se koči vazduhom direktno ili a-utomatski. U prvom slučaju naprava 3 je odvojena od cilindra 9 pomoću organa 67, koji je predviđen u mehanizmu 50. U drugom pogledu rad aparata, koji je pokazan u si. 4, isti ja sa onim opisanim u si. 3. Pređimo na konstrukciju iz si. 5. Ovde je trostruka naprava obeležena sa 71, iona se sastoji iz klipa 72, koji se može pokretati u odeljenju 73, lako da pomera razvodnik 74, koji se nalazi u odeljenju 75. Odeljenje 73 je u vezi sa cevi 76 kočnice i trostruka naprava kontroliše dovod fluida pod pritiskom iz odeljenja 75 na otvoru 77, koji je u vezi preko kanala 78 i cevi 79 sa cilindrom 80 kočnice. Postupni ispusni ventil 81 postavljen je na jednom kraju naprave 71 i sastoji se iz omota, koji je podeljen u tri odeljenja pomoću jedne veće i jedne manje opne 82 odn. 83. Odeljenje 84 iznad opne je u stalnoj vezi sa kontrolnim sudom 85, dok je srednje odeljenje 86 između opni 82 i 83 u stalnoj vezi sa pomoćnim sudom 87 aparata. Donje odeljenje 88 je u vezi preko otvora 89 u omotu ventila 81 sa specialnim kanalom 90, koji je obrazovan u o-motu naprave 71, i koji vodi ka izlaznom otvoru 91 te naprave. Na gornjoj opni 82 nalazi se unutarnji omot ili kutija 92, i ova opna ulazi u unutrašnjost kutije i ima prstenasti član 93, koga nosi samo opna a koji se može hvatati sa organom 94 na dnu kutije 92. Ova poslednja je utvrđena za vreteno 95, koje prolazi kroz donju opnu 83, na koju je i utvrđeno. Deo vretena 95, koji strči ispod opne 83, nosi član 96 pod oprugom, koji se hvata sa organom 97, koji opkoljava otvor 98 na dnu donjeg odeljenja 88. Jasno je da srednji deo opne 82 deli u-nutrašnjost kutije 92 u gornje odelienje 99, koje je u vezi sa odeljenjem 84, koje vodi ka kontrolnom sudu 85, i u donje o-deljenje 100, koje je u vezi sa odeljenjem 86. Odeljenje 86 je udešeno da stoji u vezi sa kanalom 101, koji vodi ka odeljenju 75 naprave 71. Ova veza stoji pod kontrolom nepovratnog ventila 102, koji je udešen da se zatvara pomoću opruge 103. Ventil 102 je snabdeven sa šipkom 104, koja strči nagore i koja se pod izvesnim okolnostima može hvatati sa dnom kutije 92 (vidi si. 5) tako da ventil 102 ostaje otvoren. Naprava koja kontroliše krajnji ispust iz cilindra 80 kočnice, sastoji se iz cilindričnog omota 105, u kome se nalazi klip 106, koji se normalno drži u svom položaju pomoću opruge 107. Klip 106 stavlja u pokret ventil 108, koji ima šupljinu 109, i koji se može pokretati u odeljenju 110, koje je u vezi preko kanala 111 sa kontrolnim sudom 85. Ventil 108 kooperiše sa sedištem 112, koje ima otvor 113, koji je u vezi preko kanala 114 sa kanalom 101, i otvor 115, koji je vezi preko kanala 116 sa odeljenjem 86. Sedište 112 isto tako ima otvor 117, koji je u vezi sa kanalom 118, koji vodi u unutrašnjost omota 105 na levoj strani klipa 106 i ka odeljenju 88, i otvor 119, koji je u vezi sa ispušnim otvorom 120. U kanalu 121 koji vodi iz unutrašnjosti omota 105 ka desnoj strani klipa 106, postavljen je dvosedni ventil 122, koji nor malno stoji u svom pokazanom položaju pomoću opruge 123. Pod ovim us'ovima kanal 121 je u vezi sa atmosferom preko ispušnog otvora 124, pri čem je veza između kanala 121 i 78 prekinuta. Rad aparata je sledeči: Razni delovi aparata pokazani su u si. 5 u položaju, koji bi zauzimali posle otpuštanja kočnica i za vreme kad je pomoćni rezervoar 87 ponovo napunjen fluidom pod pritiskom iz cevi kočnice. Klip 72 nalazi se u svom položaju otpuštanja i fluid se dovodi iž cevi 76 kočnice kroz odeljenje 73 i žljeb 125 ka odeljenju 75. Iz odeljenja 75 fluid teče kroz kanal 101, ventil 102, ka odeljenju 86 i odatle ka pomoćnom sudu 87. Fluid pod prii's- I