SOKOkSKl *Qh/XSriIK ЗВАНИЧАН ОРГАН ЈУГОСЛАВЕНСКОГ СОКОЛСКОГ САВЕЗА И САВЕЗА ЧЕШКО-СЛОВАМКОГ И ЈУГО-СЛАВЕНСКОГ СОКОЛСТВА Год. III. Јануар 1921. Број 1. РЕДАКЦИЈА: ДР. Л. ПОПОВИЋ, ШЕНОИНА УЛИЦА БРОЈ 17/11. АДМИНИСТРАЦИЈА : Т. ЈАЊАНИН, ШЕНОИНА УЛИЦА БР. 17/11. Телефон 3—87. Телефон интерурбан 2—87. Лист ивлази сваки месец, стоји годишње К 50.—, поједини број К 5.—, двоброј К 10.— , / /of2.4’ Ш' ' *'i Садржај — Sadržaj Соколског Гласника од 1 — 12 броја год. 1921. Страна — Slrana Pozdrav vsem bratom in sestfam............................................. 3 Savez Češkoslovačkog i Južnoslovenskog Sokolstva........................... 4 O коначном уређењу Соколства............................................... 7 Jugoslovenski Sokolski Savez.............................................. 11 Tri junaka — tri sokola................................................... 33 Dr. Dragutin Prohaska: O južnoslovenskom tipu čoveka...................... 34 D. Bogunović: Naš naraštaj ................................................ 38 Dr. L. Popovič: Dodatak pravilniku, odseka za sokolski naraštaj ... 45 Dr. R. Fux: Več dela!...................................................... 47 Аите Тадпћ: Вежбе ослобођења и уједпњења.................................. 50 Jugoslovanski Sokolski Savez .............................................. 52 Sokolska štampa ........................................................... 56 Vojvoda Mišič (sa slikom)................................................. 66 Јоспп Јурај Штросмајер (ca сликом)........................................ 66 Osečki slet 1922 Utisci sa sokolskog sleta u Oseku..............................................325 Dr. Ljudevit Kuščer: Osješki zlet Njegove „sence“..............................326 Dr. F. R.: Dr. Josip Scheiner (k njegovi 604etnici)......................... 340 C. Врдољак: Цабирцп ca жупског слета у Загребу.................................345 Правила Југослов. Соколске Матице у Љубљаии регпстро- вапе задруге с омеђеним јаметвом.....................................347 Sokol u Vukovaru...............................................................352 Raspis Direktorima srednjih škola i realaka, Upraviteljima učiteljskih škola ..................................................................353 Jugoslavenskom Sokolstvu!......................................................377 Цр. Ј1аза Поповић: Браћо и сестре..............................................379 Dr. Riko Fux: I. Jugoslovenski vsesokolski zlet v Ljubljani leta 1922. 382 Pismo jednog starog sokola.....................................................385 O slavenstvu...................................................................409 Старешииа наш, брат Др. Владимир Равиихар......................................414 Dr. Ljudevit Pivko: Kaj je važno in najvažnejše . . . ...................418 Sokolstvo 88. 112, 224, 258, 358, 388, 421 Белешке................................... 20, 57, 93, 121, 236, 369, 403,438 Iz uprave................................................ 27, 94, 124, 370, 404, 443 Iz uredništva...........................................................60, 197 Čitulja . . 88 Književnost ...................................................................371 Književni oglas . ... P........................................................371 Razno ...................................................................... 403 Pozdrav vsem bratom in sestram! Na prehodu v novo leto pošiljamo vsem bratom in se-stram iskrene, bratske pozdrave! Vsa naša domovina, velika in krasna Jugoslavija, se giblje v krepkem, živem razmahu vseh moralnih in fizičnih svojih sil v čilem in ponosnem duhu sokolskem, vstaja v novo življenje, se usposablja za bodoče borbe svoje nezmanjšane moči in slave in se krepi za prosvetno tekmovanje z vsemi kulturnimi narodi. Za vami je Maribor in ustanovitev Češkoslovaškega-Ju-goslovenskega Sokolskega Saveza — dvoje kulminacij v našem sokolovanju minulega leta, ki se z radostjo oziramo nanje, a ki vam iz njih zveni ukaz: uspehi sokolskega dela sole nova spodbuda k nadelnjemu vztrajnemu delu in vir nezadovoljstva, iz katerega raste nova energija ustvarjanja novih dobrin ! V zmislu sokolskih načel hitimo od dela do dela, dokler se ne popne ves naš narod v razvoju in napredku do neslu-tene višine, ki se zanje bori Sokolstvo na temelju istine in socialne pravičnosti! Pred nami je Osijek, kjer se združimo na Petrovo — iačji po številu in še jačji po notranji svoji moči in zavesti, nego smo se zbirali doslej. Vsak naš korak naprej znači odpad od napak preteklosti, znači stremljenje k izpopolnjevanju, ki je vidni izraz večnega gibanja in životvorne sokolske misli! Na čelu našega naroda se vije sokolski prapor, kažoč nam pot naprej in navzgor tja do Jadranskega morja in do Gosposvetskega polja! V tem zmislu sprejmite, bratje in sestre širom naše do movine, naše iskrene, bratske pozdrave! Zdravo! Starešinstvo jugoslovenskega Sokolskega Saveza V L j u b I j a n i, 31. decembra 1920. Dr. Ivan Oražen, Dr. R.iko Fux, starosta tajnik Savez Ceškoslovačkog i Južnosloven-skog Sokolstva Dne 22. novembra 1920. g. održan je u Narodnom Domu ii Ljubljani sastanak delegata Češke Obce Sokolske i Južnoslov. Sokol. Saveza, pa je na torne sastanku osnovan Savez Češko-slovačkog i Južnoslov. Sokolstva, primljena su pravila novog Saveza, izabran je upravni odbor, izdana jedna zvanična deklaracija, i rešeno nekoliko velikih pitanja sokolskih. Od strane Češke Obce Sokolske bila su prisutna braća: dr. J. Scheiner, starešina, Mašek, podstarešina, dr. J. Vaniček, vodja, dr. Heler, tajnik i V. Stepanek, blagajnik. Od strane Južnoslov. Sokol. Saveza bila su prisutna ova braća: dr. J. Oražen, starešina, dr. V. Murnik, vodja, dr. L. Car, zam. starešine, St. Žakula, odbornik i dr. L. Popovič, redaktor Sokol. Glasnika. Sastanak je u 9 h. do podne otvorio dr. Oražen pozdra-vivši u kratko sve prisutne, a posebno zahvalivši brad Česima, što dodjoše iz Praga k nama. Po njegovom predlogu izabran je jednoglasno za predsednika sastanka dr. Scheiner. 1 na to je otpočeo rad i dogovori. Iznečemo ovde kratku istoriju: meseca marta o. g. došlo je inicijativom Južnoslov. Sokol. Saveza do prvih dogovora sa Česima; to je bilo u Zagrebu, i od Čeha je bio V. Stepanek, a od strane Južnoslov. Sokol. Saveza dr. S. Budisavljević i dr. L. Popovič; postignut je načelan sporazum i V. Stepanek imao je da o lome referiše u Pragu; na osnovu toga održana su u Pragu dne 28. junija i 30. junija 1920. dva dogovora čeških i južnoslovenskih delegata; pa je i tom prilikom a nakon bo-Ijeg objašnjenja stvoren jednoglasan zaključak, da se novi Savez sokolski izmedju Čeha i Jugoslovena ima što pre da osnuje; tako je došlo do sastanka od 22. XI. 1920. g. u Ljubljani. U svima dogovorima, što su izmedju Čeha i Jugoslovena vodjeni, bila je jedna i jedina tačka, koja je stalno bila predmetom rasprave: sa strane Čeha držalo se, da Češka Obec Sokolska i Južnoslov. Sokol. Savez osnuju Savez, i taj Savez da bude Savez Slovenski (ili Sveslovenski), kao i onaj što je pre rata postojao, sa strane Jugoslovena mislilo se, da je predrami Savez Slovenski (ili Sveslovenski) prirodno prestao, da treba da liquidira, a dokle nema Rusa ni Poljaka, nego su tu samo Česi i Jugosloveni, da samo ovo dvoje može da osniva svoj dvojni Savez. To je u Ljubljani definitivno odiučeno i Savez je dvojni, t. j. čine ga samo Česi i Jugosloveni, a medju ciljevima dvoj-noga Saveza je i taj, da se poradi na torne, pa da vremenom dodje i do opčeg Slovenskog (ili Sveslovenskog) Sokolskog Saveza. Rasprava o pravilima novog Saveza imala je zanimljivosti kada se radilo o ciljevima i o svrhama, što dabogme zaseca u novu ideologiju sokolsku. Dvoje je novo: narodi su slobodni, okolnosti su promenjene, dakte i Sokolstvo ima da se menja, a drugo, oba naroda čine savez — oba Sokolstva čine Savez, dvojni Savez mora da menja i oba Sokolstva. Sve su to početci, sve je to daleko od savršenosti i do- vršenosti, i dosadašnji rad Čeha i Jugoslovena oko novog Saveza može se uporediti lepo sa jakim i svesnim pokušajima da se otvore jedna vrata, iza kojih leži velika i tajna novina. I sigurno je da če ta vrata i biti u brzo širom otvorena, makar koliko to zajedničke muke stojalo. Možemo sa zadovoljstvom istači da je cilj i svrha novog Saveza duboko i realno zamišljena a na prvom mestu dolazi sokolska reforma škole i vojske, te obligatni zakon o telesnom obrazovanju svih gradjana države. Time je stara i osveštana ideja iačanja naroda putem Sokolstva dobila odredjen i bistar smisao. Važan deo ovogi sačinjava tačka o osnivanju jedne, ili dve, visoke škole za telesno obrazovanje, a da je kod toga svejedno gde da ta škola prvo bude, kod Čeha ili kod nas. Zajednica oba Sokolstva imala bi da bude manifestovana jednim velikim zajedničkim Sletom. Česi su predlagali da to bude na Kosovu Polju. A kao rok uzeta je godina 1923. ili 24! Zvaničnim zajedničkim organima proglašen je „Vestnik Sokolski" u Pragu i „Sokolski Glasnik" u Zagrebu. Jednodušno je izabran upravni odbor novog Saveza, koji je sastavljen ovako: dr. J. Scheiner, starešina, dr. L. Car, pod-^starešina, dr. J. Vaniček, vodja, dr. V. Murnik, zamenik vodje, V. Stepanek, tajnik, Mašek, blagajnik, dr. Oražen i St. Žakula, zamenici odbora, Bilek i Kajzelj, revizori računa. Predsedništvo i sedište Saveza je u Pragu. Sednice uprav-nog odbora drže se nekoliko puta godišnje. Saobračajni jezik je češki i jugosfovenski. U slučaju potrebe optira predsedništvo još nekoliko članova iz saveznih uprava, pa tako ad hoc formira jedan širi upravni odbor. Financije se uredjuju po budžetu, koji se za svaku go-dinu ustanovi. Svečana deklaracija glasi ovako: Težeči za tim, da se obnovi zajednički rad u svrhu ja-čanja svojih naroda, ujedinjuje se danas Češko-slovačko i Južno-slovensko Sokolstvo u Savez Češko-slovačkog i Južnosloven-skog Sokolstva. Živo se sećajući strašnih posljedica rata, držimo za neophodno potrebno, da se Sloveni od sada imaju najviše da staraju za preporod svog fizičkoga biča i vaspitanja novih pokolenja, kako bi se mogli svi veliki zadaci, što u bu-dučnosti čekaju na Slovenstvo, najbolje ispuniti. Zahtevamo zato pre svega od naših država, da torne pitanju posvete švu svoju brigu i pažnju, a mi Sokoli im od naše strane drago-voljno nudimo naše sudelovanje, naša iskustva, 'i snagu cele naše organizacije. Pod fizičkim preporodom ne mislimo samo ojačanje telesnog biča slovenskih plemena i naroda, i razvijanje bojne snage njihove, nego i čiščenje i oslobodjenje od svega onoga što im uništava zdravi razvitak i zadržava im sve dalji razmah. Telesnu snagu i zdravlje smatramo za temelj duhovne i duševne snage i zdravlja čovječjeg i naša je najiskre-nija težnja, da ostvarimo savršen i novi tip Slovena, što čistim putevima stremi vrhuncu čovečanske savršenosti. Baš u radu za narod i za njegovo telesno, duševno i duhovno podizanje, nalazimo najsigurniju zalogu i jedini izvor za dalji rad na sve-opču korist čovečanstva, za onai rad, što odstranjuje ono što narode medjusobno razdvaja i deli i što ih dovodi do ratova, sprečavajuči ih time da ostanu na staži čovečanskih ideala. U toj težnji hočemo pre sviju i svakoga da zbližimo sve slovenske narode, i da iz mora nevolje i patnje podignemo sve što je lepo, uzvišeno i opčečovečansko u slovenskom karakteru; ovo je več često vodilo čovečanske smernice ka novome mi- šljenju i novome životu, i dovodilo do idejnog i moralnog preporoda celoga sveta. Tvrdo verujemo u budućnost Slovenstva i u njegovu sposobnost da ide do kraja čovečanskih težnji.-Time hočemo da sebi prokrčimo put u srce svega Slovenstva i da pomognemo i drugim radnicima za njegovo socijalno, kulturno, i ekonomsko razvijanje. Najsnažnijim radom u našim narodima spremamo zato zemljište za vaspitavanje podmlatka u jedno čvrsto pokolenje, koje če biti prožeto velikim smislom za celinu, zadahnuto dubokom ljubavlju za narod, i koje če biti gotovo i sposobno da svoje lične koristi podredi napretku i cvetanju opčem. U tom cilju služimo našim narodima na temelju velikih načela: slobode, jednakosti i bratstva, i ne oba-ziremo se na razlike plemenske, staleške i verske, i ne tiču nas se interesi nijedne političke stranke, i ne priznajemo ničije staleške povlastice ili koje mu drago društvene nejednakosti. To hočemo, torne idemo i za to radimo! — Sa uspostavom ovoga Saveza dovršen je rad koga smo otpočeli krajem 1918. g. U jednom kratkom i letimičnom se-čanju stoji nam još sve pred očima. Mi nečemo da vršimo kritiku, jer zato nismo pozvani, i mi nečemo da se upuštamo u opširne reminiscencije, jer zato nemarno vremena. Nego mo žemo da kažemo, da je izvršeno sve što je u planu bilo. Celokupna je organizacija gotova. A na celoj liniji pobedila je jugoslov. sokol, ideologija naša, onako kako smo ju shvatili, zamislili i objavili. Možemo zato da budemo zadovoljni. Za unutrašnje do-gradjivanje i izgradjivanje treba če još i vremena i rada. Ali *o je sve upučeno, sve je u toku. Južnoslov. Sokolstvo je več danas veliki narodni i interslovenski faktor. Da postane naj-odlučnijim potrebno je da cela generacija pokaže sada svoje najlepše., najbolje i najplemenitije osobine. Dr. L. O коначном уређењу Соколства Соколство je органички везано занационалне и омла-динске покрете. Оно никад није било само за теловежбу. Тело је у Соколству схваћено као материја из које се граде срества организоване борбе за опстанак нације, која хоће не само споља да -буде јака, него и изнутра да се препорађа. Према томе Соколство није само себи цил>, него је срество у борби за слободу и друштвену рефор-мацију. Зато је Соколство опијало и заноснло своје по-борнике и све који су уњ веровали. Као пример у том смислу наводим бивше Српско Со-колство. Оно је никло 1905. године. Писац ових редака био је један од најранијих српских сокола, који су се почели окупљати око Др. Лазе Поповића. Сећам се врло добро како је то било. Да, ми смо хтели теловежбу, ал смо хтели уз то још много друго, свесно и несвесно. Није то било слу-чајно да смо одмах пошли у Раваницу (Први Српски Со-колски Слет о Видову-дне 1905.). Одмах смо пошли и у Загреб, да се братимимо. Између себе пак, ми смо одмах отпочетка били и као завереници против постојећег стања око нас и нарочито против друштвене учмалости, свеопће дегенерације. Нисмо били странчари — политичари, али смо имали здрав и природно-непосредан ocefcaj за све што је по-штено и напредно. Није дакле чудо, ако су наше симпа-тије биле увек и свугде на страни оних, који захтевају по-влачење консеквенција из народног јединства и који за-хтевају најрадикалнији л^огући друштвени препорођај и свестрану демократизацију животних прилика. Мени се чини да је и данас тако, кад се говори о Соколству Јужнословенском. Понешто се променило, ал то само објекти и спољашње околности. Унутри сачувао се дух младости и живота. Нема разлога да тако не буде. Једини разлог који би могао изазвати неку промену, то је национално ослобођење и уједињење. Могло би се узети да национални преврат који је извршен крајем 1918. ro-дине — чини излишном функцију Соколства, ону функцију која је од његовог постанка најбитнија. Основна потреба нације, која је Соколству давал^ маха и полета, та по-треба сад је рецимо задовољена. Соколство би требало зар да ослаби, да се разнежи, да се изгуби ? — као си-ромах кад се изненада обогати ! Националиа борба добила је победу. Зато Соколство нема права да иде на одмор. Осим тога не смемо нипошто заборавити, да национална борба далеко још није дове- дена крају. Апстрахирајући периферије које привремено још увек губимо, имајмо стално пред очима да у самој нацији борба за слободу и уједињење има да се изведе до краја. Зато Соколство далеко још није свршило своју задаћу, оно треба тек да почне с њом. Омладина је вечна, њен посао је вечан, њен циљ је заправо вечно непостижан; али — тај циљ се мора по-стизавати. Благо свакоме оном ко томе циљу тежи. За-једно с младошћу он живи не од данас до сутра, него за вечност. Омладина хоће да се обуче у Соколство. Со-колство хоће да буде достојно рухо којим fce се омла-дина поносити. Соколство је ту зато да омладина остане „нада стара“, али престане бити „јаде млад“. Соколство не ће и не може наћи свој крај. Соколство засеца на све стране у својој младићкој слободи и окретности. Оно је друштвено-универзално. За-хваћајући у принципу сву кацију више него држава, оно попут пролећњих вода пробија њене ограде, слива се са свима који су његовоме духу сродни, без обзира на круг државних послова, и преко етнографских граница. Како да се редовни послови и сталне границе помире с оном бујном природом што се у омладини и Соколству са-држи. Како да се Соколство коначно уреди?! — пре свега о „коначном“ не треба ни мислити, јер ово није питање од годину-две дана. Али, питање је ту, како да се уреди Соколство; јер, кад оно само тако пита, морамо му веро-вати. Има доста доказа да у нашем Соколству заиста није све у реду. Има у нашем Соколству борбе противречних елемената, има борбе с културним, а има и с племенским предрасудама, које се споља у Соколству изазивају и ра-спирују. То су зла неизбежна. Данас, ми бисмо могли по-викати и тода је Јужнословенско Соколство у опасности ! — Треба дакле звати у ред само Соколство. Соколе треба звати у ред, још више — у фалангу! Ако су соколи, они треба брзо сами у њој да се снађу. Њихова срца треба да бију као једно у опасности. Онда Соколству не би било страшно. Шга недостаје Соколству, — то је питање које ме, заправо интересује. Ја мислим, недостаје му одважност, просвета. Ја не hy да кажем да је Соколство потекло од уто-пије. Али то тврдим да оно јесте и треба да буде за ре-форму друштва (нација је такођер друштво, затим су друга шира друштва, дакле и човечанство, — то је у Соколству правилно усвојено). Даље тврдим да ће Соколство, као друштвени фактор, увек неизбежно имати своје огорчене непријатеље с десне и леве стране, јер оно мора бити у средишту, а у својој ширини која све захваћа оно се не fce хтети ставити у службу ни једној класи, ни касти. Најпосле тврдим пре свега то да без просветног рада Со-колство не ће ићи напред ни онда ако премаши чешки постотак. Без просвете Соколство је лажно и није Со-колство. Још једно хтео бих ставити на срце соколима. Наше друштво треба да се преобрази и постане савре-мено,са изведеним недавно преокретима државног и свет-ског.мерила. Наше друштво треба да се окупи у једно и да се крене с места. То је велики задатак, за његово из-вршење код нас ће бити потребне читаве деценије. Наша паланачка тесногрудост и близорукост, мештанска себич-ност u подвојеност — је просто грозна. Човек се гуши у нашој друштвеној атмосфери. Немамо великих људи да докажу садањем нашем друштву његову абсурдност. Ово друштво уопће није за људе, него за совуљаге. Желети је да будуће генерације живе друштвеније и лепше. Тоће бити само онда акотосхвати наша омладина. Соколство по себи има све премисе, потребне за акцију друштвене регенерације. Оно је младо, искрено, некомпромитовано; оно је здраво, једро, лепо; оно је поштено! племенито, радино; оно је подузетно и смело; оно је убеђено, на- / предно; оно је организовано. Али то није доста. Напо-редо с теловежбом треба културно-просветна и друштвена делатност да се излију у конкретне форме. Било би врло природно да Соколство у тој делатности тежи коалицији са задругарством и постојећим омладинским друштвеним организацијама у граду, паланци и селу. Напредне и омла-динске снаге не сму бити распарчане. Б. Нађин Jugoslovanski Sokolski Savez Izvleček iz sej starešinstva jugoslovenskega Sokolskega Saveza Starešinstvo je imelo v tekočem mesecu 4 redne seje, na katerih se je rešilo mnogo tekočih zadev društev in žup. Predvsem je bilo rešeno vprašanje legitimacij in krojev za članice, naraščaj, deco (moško, žensko). Starešinstvo je določilo, da se ob sklepu letošnjega leta pregleda po določenih revfzorjih uprava Glasnika. Revizija se je izvršila in so revizorji podali zadovoljivo poročilo ter so našli vse v najlepšem redu. Konstatiralo se pa je, da večina naročnikov Sokolskega Glasnika ne izpolnuje niti toliko svojih dolžnosti, da bi plačevali redno naročnino, zato je bilo sklenjeno odločno pozvati vse naročnike, ki še niso plačali naročnine, da to takoj store, sicer se jim ustavi dostavljanje lista. Glede izdajanja Sokolskega Glasnika v prihodnjem letu se bode klepalo v en'\ prihodnfih sej. Vsi dopisi za Glasnik se morajo pošiljiti uredništvo zadnji čas do 20. vsacega meseca. Vse edicije, kar jih izda Sokolstvo, naj bodo točno javljene uredništvu Glasnika, da jih priporoči v nakup sokolskim društvom. Istočasno kakor o Glasniku se bode raspravljalo tudi o Sokoliču. Unija Zveze francoskih gimnastov je povabilo Sokolstvo k 45. zvezni slavnosti, ki se vrši v Lille o binkoštih dne 14., 15. in 16 maja 1921. Zvezo se naprosi še potrebnih pojasnil glede prireditve, nakar se bo definitivno sklepalo o udeležbi. Na predlog župe v Osijeku in T. O. Saveza se sklene, da se vrši zlet v Osijeku dne 28. in 29. junija 1921. Banatska župa javlja, da se vrši njen zlet o binkoštih leta 1921. v Vel. Kikindi. V području starešinstva se osnuje odsek za neodrešeno ozemlje in se poveri vodstvo tega odseka br. dr. Bohinjcu. Ker večina društev še ni plačala porez za tekoče leto, se sklene opozoriti vse župe, da ta porez takoj iztirjajo. Umrl je član starešinstva br. Miha Verovšek. Priredi se mu sokolski pogreb, na njegovo meste se pozove prvega namestnika br. dr. Bohinjca. Ministrstvo za finance v Beogradu je odredilo, da plačajo sokolska društva od svojih prireditev le 10% no takso od vrednosti vstopnic. Ista naredba predpisuje, da se mora vsako društvo, ki reflek-tira na to ugodnost, izkazati s tozadevnim potrdilom, ker bi sicer moralo plačati 30% no takso od vrednosti vstopnic. Starešinstvo Jugoslov. Sokolskega Saveza poživlja vsa sokolska društva, da vlože prošnje za taka potrdila, in sicer društva v Sloveniji pri Zdravstvenem odseku za Slovenijo in Istro v Ljubljani, druStva iz Hrvatske, Bosne in Dalmacije pri svojih povjereništvih prosvete, ostala pa pri ministrstvu prosvete v Beogradu. Prošnjo je kolekovati s kolekom po 1 din-. 50 para, prošnji je pa priložiti še kolek za 2 din. 25 para, s katerim mora biti koleko-vano potrdilo. * Пошто неке жупе успркос поновним позивима старјешинства-нису послале статистичких арака, позивљемо овим путем слиједећа друштва и жупе, да изврше своју дужносг. Без редовнога и тачнога пословања је свзко дјело немогуће Статистике нису поспале жупе за слиједећа друштва: Жупа Цеље: Одсјек у Велевју. „ Л>убл>ана: Боровница, Камник-Пресерје. „ Ново место: Руперц врх и Ст. Јанз. „ Ријека-Краљевица: Врбовско, Госпић, Оточац, Сењ, Грачац, Делнице, Сушак, Драга, Фужине, Равнагора, Плашки, Брибир. „ Сплит: Сплит, Скњ, Врањии, Солин, Омиш. Сућурац, Јесенице, Дугират, Милна, Супетар, Селца, Незеришће, Трогир, Клис. „ Мостар: Коњиц, Прозор, Гацко, Автовац, Билеће, Требиње, Љубиње, Столац, Чапљина, Посушје, Метковић, Дубров-ник, Рисан, Бијела, Котор „ Сарајево: Сарајево, Вареш. „ Бањалука: Бос. Нови, Двор, Бос- Градишка, Кобаш, Дубица, Прњавор, Крупа. „ Тузла: Јзња, Градачац Грачаница, Бос. Брод. „ Осијек: Апмаш, Брод, Дољњи Михољац, Илок, Нашице. Нова Градишка, Осијек, Плетерница, Пожега, Стара Градишка. „ Нови Сад: Кула, Каћ, Инђија, Ердевик, Шид, Стара Пазоаз, Митровица. „ Вел. Бечкерек: Панчево, Турска Кањижа, Карлово, Нови Бечеј, Врањево, Сентз, Томашевци, Бела Црква. „ Бјеловар: Питомача' Новиград, Чазма, Дубрава. Позивљемо све наведене жупе и друштва, да смјеста испуне своју дужност и без одлагања поврате статистичке арке. Старешинство Јужнославенског Соколског Савеза * V. Okrožnica Jugoslovenskega Sokolskega Saveza Skupščine društee in žup. Ker se upravna doba žup in društev bliža koncu, poživljamo bratsko predsedstvo, da ukrene vse potrebno da se redne skupščine vseh društev izvrše vsaj do 15. Januarja 1921. god. in redne skupščine žup do 1. februarja 1921. Vsaka župa naj zbere takoj vsa poročila o poteku društvenih skupščin ter naj jih pošlje zajedno s poročilom o župni skupščini zadnji čas do 15. februarja 1921. Sokolskem Savezu. Poročila naj bodo kratka, a pregledna in navedeni morajo biti vsi novoizvoljeni odborniki. Sokolski Glasnik. Določile so se smernice, katerih naj se odsek drži ter se je sklenilo, da se listu priloži vsak mesec tehnična priloga katero urejuje br. načelnik Saveza dr. Viktor Murnik. Tehnična priloga prične ishajati s prvim marcem, ker izhajo za januar in februar moške in ženske proste vaje -v posebnih brošurah. Administracijo vodi brat Tošo Janjanin, Zagreb, Šenoina ul. 17. Naslov uredništvu je: Redakcija Sokolskega Glasnika Zagreb. Med drugimi poclrobnostimi je starešinstvo sklenilo, da se obširna društvena poročila, kakor so bila do sedaj v nevadi, v Glasniku ne trebajo več objavljati. Vsako društvo mora poslati svoja poročila župi. Poročila naj bodo kratka in jedrnata in vse one dolgovezne formalnosti morajo odpasti. Župni oporočevalec zbere vsaki mesec vsa društvena poročila in jih pošlje zadnji čas do 20 vsakega meseca redakciji. Poročila, ki prihajajo po 20 v mesecu, se objavi,o v prihodnji številki. Radi ogromnih tiskarskih stroškov se je morala naročnina povišati ter se je določilo sledeče : Sokolski Glasnik brez tehnične priloge letno K 50.—, s tehnično prilogo K 70.— letno. Poživljamo bratsko predsedstvo, da o tem takoj obvesti vsa društva, ki naj začno takoj nabirati nove naročnike. ,f Bratje, zavedajmo se svojih dolžnosti napram sokolskemu tisku. Od nas samih je odvisno, kakšen bode naš list. V preteklih dveh letih se je pokazalo, da se naše Sokolstvo tega ne zaveda. Med 50.009 člani je bilo samo 3500 naročnikov, kar nam najbolj dokazuje' kako malo se zanima naše Sokolslvo za svoje glasilo. Vse brate in sestre, ki se čutijo zmožne, pa poživljamo k sodelovanju. Uredniki niso zato tukaj, da sami pišejo v list, dolžnost vseh je, da sodelujejo, potem bodemo dosegli, da bo list odgovarjal vsem zahtevam. Zato bratje in sestre na delo! Sokolič. Starešinstvo je v isti seji sklenilo, da začne s 15. januarjem izhajati v Ljubljani za vso državo list za naraščaj in deco „So-količ“. Poživljamo istotako vsa bratska društva, da pri tem listu sodelujejo ter ga širijo mei naraščaj. Vsako društvo bi moralo naročiti po več izvodov, da jih oddaja svoji mladini. Naročnina se pravočasno javi. Naroča se pri administraciji „Sokoliča11 v Ljubljani. Dopise se pošilja na uredništvo Sokoliča v Ljubljani, Narodni dom. Legitimacije. Ker je delo v tovarni radi prebilnega posla zastalo ne moremo, legitimacij izdati že-pred 1. januarjem, izidejo pa do 15. januarja. Poživljamo Vas, da nam takoj javite število legitimacij, katere potrebujete za vaše članstvo. Cena legitimacij je K 5. Sokolski znak. Ob istem času kakor legitimacije se bode razpošiljalo tudi Sokolski znak, ki je uveden glasom sklepa skupščine v Mariboru za vse naše Sokolstvo. Pravila o nošnji sokolskega znaka bodu objavlena v Sokolskem Glasniku. Znak se ne bode prodajal nikjer drugje, kakor pri Savezu in tudi župam in društvom je strogo prepovedano, dati znak v prodajo trgovcem. Društveni, ozir. župni odbor je osebno odgovoren za to, da dobe znak samo člani in nihče drugf. Pričakujemo od naših sokolskih činovnikov, da se bodo zavedali svojih dolžnosti in bodo čuvali naš sokolski znak pred zlorabo. Društvom, pri katerih bi se ugotovilo, da se ne drže pretpisov, se znaka ne bo več dajalo. Sporočite nam takoj, koliko znakov potrebujete za vaše članstvo. Cena znaku bode K 5. Proste raje za leto 1921. V prihodnjih dneh izidejo v posebni brošuri proste vaje za leto 1921. in za vsesokolski zlet leta 1922. Bratsko predsedstvo naj takoj opozori vsa društva, da si naroče proste vaje pri Sokolskem Savezu. Vaje za naraščaj izidejo v prihodnji številki So-količa Ročne blagajne. Tvrtka Globočnik & drug v Ljubljani, ponuja železne ročne blagajne v ceni po 230.—, 260.— in 300 — K. Bratska društva, ki žele te naročiti, naj se obrnejo direktno na to tvrtko. Zdravo: Starešinstvo Jugoslov. Sokolskega Saveza. * Брате! Сестро! Соколство ти пружа прилику, да се јавно искажеш. као његов присташа. Прикопчај си соколски знак с поносом на дело, које је Соколство већ извршило за свој народ и на велик и важан задатак, кога мора да изврши убудућности, и са Соколством Ти, као његов присташа. Доле наведени прописи се односе на ношење знака. Прочитај их пажљиво и испуњуј их вазда и свагде са соколским достојанством и дисциплином. Знак носиш добровољно. Ако ти је тешко извршавати са овим спојене дужности. не преостаје ти друго него, да ra неносиш. Правила о јединственом еоколском знаку. Соколски знак до-казује. да је онај који ra носи члан соколске организације- Носитм га смију само чланови друштва, дакле ни нечланови, ни нараттај, ни деца. Знак носи сваки члан добровољно, а ко га носи треба да има пред очима достојанство и велики позив Соколства. па да се држи истих прописа, као код наступа у соколском оделу. Знак се носи само на грађанском оделу. Ко носи соколски знак, мора имати са собом власторучно пот-писану легитимацију са сликом. С том легитимацијом се мора сваки брат и свака сестра леги-тимирати, ако то затражи члан соколскога друштва, који се је на тај начин легитимирао. Сви, који носе соколски знак поздрављају се са соколским: — 3 д p а в o 1 Соколски знак се добива само код друштвеног одбора. који је такођер одговоран за то, да га добију само чланови друштва- Дужност свих чланова и чланица друштава је, да међусобом пазе на извршавање ових прописа. Злоиораба знака Забрањено је носити соколски знак приликом политичких демонстрација, изборних агитација и т. д- 0 примању члаиова. Чланови се примају на тромесечни по-кусни рок. Ко се у том року покаже добрим чланом, стиче права члана. Тек тада му се смије дати знак и легитимација Јужнословенског Соколског Савеза. Том приликом си друштво придржава право, пи-сменом изјавом, да купи знак натраг у случају престанка чланства. Број Потписани —......................-..............—-....-.........-... члан соколског друштва у................................ примио је данас соколски знак. Правила је прочитао па се обвезује соколски знак на захтјев друштва повратити. У ................... -..... дне...... 19 Потпис. * Iz sej tehničnega odbora Jugoslovenskega Sokolskega Saveza. I. seja dne 14. oktobra 1920. v Ljubljani. Prisotni: br. Dr. Murnik, načelnik, Vilko Kukec, podnačelnik, Bajželj, Burgstaler, Čobal, Gostič, Mikuž, Simončič Vlado, Slapničar. Načelnik br. Dr. Murnik predlaga z ozirom na ogromno delo, katerega bo moral T. O. vršiti, da se povabita v odbor še brata : AieEsander Kostnapfel in ing. Albert Poženel. Sprejeto. T. O. se konstituira kot. sledi: tajnika: br. Čobal in br. Ahčin, knjižničar: br. Bajželj, blagajnik: br. Kostnapfel, načelnik odseka za naraščaj: br. Bajželj, katerimi se pa v pomoč še dodelijo bratje: Mikuž, Burgstaler in Kostnapfel. Ostali člani: Oostič, Kovačič, Simončič in Slapničar. Sklene se, da se vrše redne seje odbora vsak četrtek od 7 h zveč. v savezni pisarni v Narodnem Domu — Ljubljana. Izvzeti so prazniki. Konstatira se, da se je predložilo na podlagi razpisa natečaja za proste vežbe za 1. 1921. skupaj 12 predlogov. (3 za člane, 3 za članice, 2 za moški naraščaj, 2 za moško, 2 za žensko deco). Te predloge se razdeli med člane T. O. radi predelave. Odobri se načrt bjelovarske župe, ki poroča, da priredi 6 tedenski vaditeljski tečaj v Bjelovaru. Sklene se poslati v Bjelovar tudi vaditelja, ki bi vodil ta tečaj. Poročilo tehničnega odbora sokolske župe v Zagrebu, da začne 24. oktobra s šesttedenskim župnim vaditeljskim tečajem, se vzame na znanje. il. seja dne 28. oktobra 1920. Prisotni: Jbi\_Dr. Murnik, Bajželj, Kovačič, Slapničar, Simončič, Oostič, Mikuž. Odsotni: br. Burgstaler, Ahčin, Čobal (opravičeni). Za zapisnikarja se določi br. Mikuž. Na podlagi dopisa tehničnega odbora sokolske župe v Splitu radi obleke za naraščaj se sklene stopiti v stik z br. Palčičem v Zagrebo, in potem čim prej določiti enoten kroj. Br. Vulč kot savezni potovalni učitelj se določi, da prevzame vodstvo župnega vaditeljskega tečaja v Bjelovaru. Sledi debata o tekmi leta 1921. Na predlog br. načelnika se sklene prirediti leta 1921. medzletno tekmo z olajšanimi tekmovalnimi vajami iz leta 1913, za zlet no tekmo leta 1922. pa z nespremenjenimi vajami, IG določenimi za tekmo leta 1913. oz. 1914. v Ljubljani. Za medzletno tekmo in za zletno tekmo 1922. ostanejo vsi trije oddelki: nižji, srednji, in višji in prvenstvo. Ha poziv starešinstva Jugoslov. Sok. Saveza, da se T. O. izjavi glede dneva za pokrajinski zlet v Osijeku I. 1921 se sklene priporočati za zlet 28. in 29. juni. Odprto ostane pa vprašanje glede dneva in kraja medzletnih tekem. III. seja dne 4. novembra 1920. Prisotni: br. Dr. Murnik, Kovačič, Kostnapfel, ing. Poženel, Simončič, Bajželj, Burgstaler, Čobal, Oostič, Mikuž, Slapničar. Odsotni: br. 3 podna-čelniki, Ahčin (opravičeni). Nadaljuje se s pri zadnji seji započeto presojo vposlanih predlogov za proste vaje za leto 1921. Ugotovi'se sledeče: na natečaj vposlani načrti vaj snv obče ne morejo sprejeti izvzemši načrt za možki naraščaj pod geslom „Junak“, ki se sprejme nespremenjen. — Spremembami porabni so načrti za moško deco in sicer četrti vaji gesl: „Silnom snagom sokolskom“ in .Sokoliči“, od načrta „Krepimo se“ pa prva. Predloga: „Ne udajmo se“ in „Jedinstvo“ sta za članice nesprejemljiva, pač pa primerna po nekaterih spremembah za ženski naraščaj. Treba je torej, da T. O. sestavi sam vaje izvzemši onih za moški naraščaj. Določijo se: br. Dr. Murnik za člane in članice; br. Bajželj, Kostnapfel in Mikuž za moško deco; br. Kovačič za žensko deco; br. ing. Poženel za ženski naraščaj (po predlogih: „Ne udajmo se“ in „Jedinstvo"). IV. seja dne 11. novembra 1920. Prisotni: br. Dr. Murnik, Burgstaler, Bajželj, Čobal. Oostič, Kovačič, ing Poženel, Mikuž, Simončič Vlado, Slapničar. Odsotni: 3 podnačelniki, Ahčin, Kostnapfel (opravičeni). Br. načelnik Dr. Murnik predloži načrte prostih vaj za člane in članice. Sprejeto. Za proste vaje za možki naraščaj se sprejme predlog pod geslom „Junak", kot je bilo že v zadnji seji določeno. Vaje sestavil br. Gostič Ivan, Ljubljana. Br. Bajželj je predložil vaje s palicami za moško deco. Te vaje se predelajo praktično. Radi nekaterih popravkov se določi končnoveljavno presojanje teh vaj za sejo dne 26. XI. 1920. Br. Poženelu se niroči, da pripravi in naštudira vaje za ženski naraščaj za prihodnjo sejo dne 18. novembra. V. seja dne 18. novembra 1920. Prisotni: br. Dr. Murnik, Kovačič, Bajželj, Mikuž, Burgstaler, Čobal, Gostič, ing. Poženel, Slapničar. Odsotni: 3 podnačelniki, Ahčin, Kostnapfel, Simončič (opravičeni). Br. ing. Poženel predloži predelane pod gesli: „Jedinstvo“ in „Ne udajmo se“ vposlane proste vaje za članice. Vaje se po praktični izvedbi soglasno sprejmejo. Določi se enoten kroj za celi Sokolski Savez, kot sledi: 1. Za meško deco od 6.—14. leta: sive platnene hlače z bivšim slovenskim pasom, rdečo srajco in črnogorsko čepico, črne nogavice in črne čevlje. 2. Za moški naraščaj od 14. — 18. leta: a) telovadni kroj: kratke sive platnene hlače, z bivšim slovenskim pasom, bos in brez srajce. b) slavnostni kroj: rdeča srajca s črno kravato, dolge hlače iz blaga kakor članstvo, pas kakor pri članstvu brez monograma, čepica kakor članstvo brez peresa, temveč samo znak Sokola z razpetimi peruti. 3. Zenska deca od 6. —12. leta: siva lanena — platnena halja z rdeče obšitimi robovi v širokosti l1/, cm. na rokavih, na doljnem robu krila pa širina 21/, cm. Pod vratom narodni motiv, povzet iz rokava članic, okoli pasu rdeči gajtan. Hlače iz istega blaga z naramnicami, nad kolenom zadrga, črne nogavice, črni čevlji, na_glavi dalmatinske čepice. 4. Ženski naraščaj od 12. — 16. leta: temnomodro krilo do kolen, položeno, hlače iste barve, zadrga nad kolenomkošulja bela, spredaj zapeta s 3 cm. širokim pasom, z gumbi za pritrjevanje hlač in krila, okrog vratu kvačkani rob, nad robom ornamentika, isti vzorec kakor pri članicah v tem no-modri barvi; rdeči pas iz ruša v širini 4 cm. Na glavi bela ruta, črne nogavice, črni telovadni čevlji. 5. Članice: temnomodro krilo do kolen, položeno, hlače iste barve, zadrga nad kolenom, košulja z všitimi rokavi, nad komolcem 2 cm. širok rob, nad robom predpisana ornamentika, okrog viatu skvačkan rob z rdečim gajtanom, spredaj zapeta s 3 cm. širokim pasom z gumbi, čez ta pas 4 cm. široki rdeči pas. Na glavi rdeča ruta, nogavice črne, telovadni čevlji črni. Vsak nakit je strogo pjepovedan. Za ženske velja telovadni kroj tudi kot slavnostni kroj, vendar se ga sme uporabljati samo pri skupnih nastopih. Posamezne sestre ne smejo nositi ta kroj ves dan. Ispravi. U „Sok. Glasniku" br. 12. g. 1920 str. 517—518 kod naslova „Sokolska odela": mesto od 6—12 treba da stoji od 6—14 godina. Mesto od 12—18 treba da stoji od 14—18 godina. * Darovi za koroški dan znašajo doslej 267.089-50, zadnji prispevek prejeli smo šele 11. decembra 1920. Od tega zneska smo nakazali K 60.000 „Narodnemu svetu za Koroško“ v Velikovcu, ostalo vsoto smo prejeli po izvršenem plebiscitu, zato nismo mogli pravočasno odati denarja na Koroško; iz teh darov smo pokrili stroške za pogostitev koroške dece v Ljubljani meseca septembra, za kar smo izdali K 25.256 40. Po sklepu saveznega starešinstva smo naložili preostali znesek kruna 181.833-10 za propagando Sokolstva v neodrešeni zemlji. Vsem darovalcem in nabiralcem iskrena sokoska zahvala! * Bratu Mihi Veroušku v Spomin! Dne 27. oktobra smo ga spremili na njegovi poslednji poti. Preprost, a veličasten je bil njegov pogreb. Ljubljana je pokazala, da ne zna ceniti samo velikih veljakov, ampak tudi skromne, tihe sokolske delavce, ki -se ne pojavljajo vedno v prednjih vrstah. Pokojnikovo krsto, na kateri je bi!a po- Соколски Гласник 2 I ložena njegova stara sokolska zastava, so Sokoli ob 4. uri popoldne prinesli z velikega katafalka, ki je bil postavljen ria galeriji sokolske telovadnice v Narodnem domu, kjer se je zbrala velikanska množica ljubljanskega občinstva poleg številnih sokolskih, pevskih in drugih društev. Bivši koroški le-gijonar g. M. Hafner je blagoslovil krsto, nakar je brat dr. Murnik v imenu celokupnega Sokolstva v iskrenem, jedrnatem govoru takole očrtal značaj pokojnikov : Bratje in sestre! V brezkončnost, nam nepredirno nezkončnost se je vznesla duša najljubšega nam brata. Otrpnilo je plemenito njegovo srce, ki je tako živo bilo za našo stvar sokolsko; onemela so mu usta, ki so se za njo vnemala tako vneto; omahnile so v topo brezgibnost korenjaške roke brata Mihe Verovška, ki so dolgo vrsto let krepko in sigurno dvigale naš prapor sokolski. Ta prapor, ki si ga, dragi Miha, neštetokrat vedno gibčnih korakov, čvrstih in ponosnih — kakor ni kmalu kdo umel korakati — vznašal pred nami na naših zmagovitih sokolskih pohodih — ta prapor, ki si ga, žal, le-prečesto moral pripogibati na krstami umrlih bratov, ta prapor odeva tvojo lastno krsto! Ta prapor odeva krsto Sokola, ki mu je med vsemi sokolskimi gesli prvo bilo geslo: „Ni zisk, ni slava!11 Geslo, ki ga je prijateljska roka napisala pod podobo vzor — Sokola Fiignerja. Delaj za narod, delaj v Sokolu, pa ne išči pri tem ne dobička, ne slave! Dolga leta si, brat Miha Verovšek, bil samo član med člani, niti odborniške časti nisi imel in vendar si delal kakor bi bil — enako izvoljenim funkcionarjem — odgovoren za društveno delo. Discipliniran, neumoren delavec drobnega, pa zato ne manj potrebnega dela sokolskega, si bil sijajen zgled vsem onim, ki mislijo, da je sve delo in vsa odgovornost v društvu samo pri odboru in vaditeljskem zboru. Ce pa je bilo vendarle kaj častiželjnosti v Tebi, je bila to lepa. plemenita želja, nositi zastavo starega, pa vendar vedno svežega Sokola Ljubljanskega. In nosil si jo s častjo, nosil tako, da Ti za vedno ostane ime idealno vzornega sokolskega praporščaka ! Ob Tvoji rakvi je zbrano ne samo članstvo Ljubljanskega Sokola, ki si ga tako ljubil in zanj toliko delal. Prišli so marveč tudi zastopniki Jugo-slov. Sokolskega Saveza in mnogoteri tudi oddaljenejših društev. Saj kdo med Sokoli ni poznal Tvoje markantne osebe, kdo Te ni spoštoval, ki si vedno rad priskočil na pomoč tudi drugje ter bil član celo več sokolskih društev. Kdo Te ni imel rad, kdo ni bil vesel Tvoje družbe, ki Ti ni nikdar zmanjkalo dobre volje in zlatega, vsepoživljajočega, vse osvežujočega humorja ! Vsi smo Te imeli radi, in vendar se nisi laskal nikomu, pač pa si marsikdaj in marsikomu povedal, kar mu je šlo, nihče Ti ni zameril, saj je bil Tvoj način tak, da je vsakdo čutil, kako gorak bratski čut Te preveva do vsakega. In če so bili spori — in kje jih ni, kjer je živo življenje — Tebi če komu, se je posrečilo pomiriti duhove. Ob velikem spoštovanju in ljubezni Sokolstva do Tebe si se naposled le mo/al vdati soglasni želji, postaviti Te na vodilno mesto, na mesto staroste Ljubljanske sokolske župe in na mesto člana saveznega starešinstva. Komaj pa si začel na najsrečnejši način uveljavljati tudi to svojo veliko de- lavno moč, je slepa smrt presekala tako intenzivno začeto Tvoje novo delo. In tako nam ostaneš v spominu pred vsem kot preprost sokolski delavec in kot nadvse vzoren naš praporščak, Ti, ki se tudi kot župni starosta nisi mogel ločiti od ljubljenih svojih zastav, zlasti ne od stare! Kakor bi Ti bila prirasla na srce častitljiva ta zastava Ljubljanskega Sokola, ta narodna svetinja, ki je videla vstajenje, prerojenje, osvobojenje in ujedinjenje našega naroda, Nenadomestna izguba je s Tvojo smrtjo zadela Tvojo zgledno narodno vzgojeno rodovino, Sokolstvo Te bo silno pogrešalo — in mi Tvoji ožji prijatelji! Srce čuti, pa ne more izltti v prave besede, koliko smo izgubili s Teboj! Vsakdo čuti, da mu je izginilo nekaj neizrečeno ljubega, in podobno nam je, kakor bi gorko solnce za vedno utonilo v zimskem hladu, da se nikdar več ne povrne v svoji žarki toploti. Manjka nam Tvoj tako ljubeznjiv, prisrčen in otkritosrčen pogled, ki nas je vse ogreval, manjka Tvoja gorka beseda, ki je tako blagodejno segala v srce nam in vsem Sokolom manjka, pa za vedno ostane v neizbrisnem spominu vzorni Tvoj vzgled sokolskega bratstva, ki je popolno bilo vteleseno v Tebi! Dobri naš Miha! Nikdar nisi sam iskal hvale in slave, ali v naših srcih Ti bo vedno ohranjen najhvaleznejši spomin: Tvojemu imenu čast in slava! — Združena pevska društva so nato zapela ono večnolepo in globoko v srce segajočo narodno pesem „Vigred se povrne — a prijatela sem nazaj nikdar več ne bo“. Mrak je že legel na zemljo in na vzhodu je vzplaval svetli mesec, ko so pripeljali krsto na pokopališče. Po pogrebnih svečanostih in molitvah je ob gomili, kjer se je zbrala nepregledna množica naroda, govoril v slovo pod-starosta Jugoslov. Sokolskega Saveza brat dr. Ravnihar. — Bil je pretresljiv prizor. Dr. Ravnihar je krepko poudarjal: Brat Miha se je ločil od nas, toda ne brez vsakega sledu. V vrstah Sokolstva bo trajno živel njegov spomin, spomin verne zvestobe. Bil je brai Miha Sokol stare garde, onih Sokolov, ki so stali ob zibelki preporoda in renesanse jugoslovenskega naroda, Sokol, v časih, ko se je pod težkim pritiskom ustanavljal Sokol po naših zemljah. Sokolska misel mu je bila prva, sveta, in bil je glede nje neizprosen. Brat Miha je nosil v srcu čisto idejo Sokolstva, ki je slednjič po težki borbi doživela ujedinjenje naroda. Brat Miha! V imenu Jugoslovenskega Sokolstva Ti izrekamo zahvalo. Brat Miha, klicem Ti poslednji: Zdravo!“ * Še enkrat so se poslovile zastave od vzornega praporščaka, predvsem njegova častitljiva stara zastava — poslednji pozdrav! Nekaj kratkih povelj, in Sokolstvo je odkorakalo z godbo na čelu v mesto....... Prišedši domov, sem vzel v roke .Slovenski Narod" in „Jutro" ter čital dvakrat — trikrat, krasne, žalosne in resnične stavke: „Nikdar več ne bomo gledali junaškega Mihe z visokodvignjenim praporom samozavestno korakati na čelu sokolskih polkov “ in: „kako lepo ga je bilo videti, kadar je stopal s ponosnimi sokolskimi koraki na čelu sokolskih čet z našo staro sokolsko Zastavo. — Težko si bo misliti našo prvo sokolsko vrsto brez dolgoletnega zastavonoše Mihe Verovška . . ..“ Zamislil sem se! V duhu pa so se mi vrstili nešteti sokolski zleti širom slovanskega sveta, Praga, Brno, Beograd, Zagreb, Sofija, Novi Sad, i. t. d. katerih sem se udeležil s pokojnim Miho. Vidim te defilirati s svojo staro zastavo pred prestolonaslednikom Aleksandrom v Ljubljani iu nikdar ne pozabim, kako se ni moglo ločiti prestolonaslednikovo oko od Tebe. Dragi Miha ! kdor Te je poznal, ta Te ne pozabi nikdar! Spavaj v miru, Ti zlata jugoslovenska duša in lahka Ti bodi domača zemlja, ki si jo tako goreče ljubil! Zdravo! K- БЕЛЕШКЕ COKOICK.V ЖУПА НАЧКЛ. Cokojicko Друштво у Суботици на својој техничкој седници решило је да се за приправнике-це предводничке одржи један пред-воднички курс. По завршеном курсу сви пријављени кандидати мо-рају полагати испит. Ко са успехом положи испит уврстиће се у ред предводника. За наставнике одређени су: код [приправника брат-пуковник Душан Путниковић, а код приправница брат-капетан 11. кл. Диали-трије С. Павловић. Курс приправника завршен je 1. новембра o. г.. а дан испига одређен је за 21. новембра. о. r. За испит пријавило се 8 кандидата. У присуству неколико чланова управе, приправница, чланова и чланица, одржан је испит у одређени дан. Од пријављених кандидата испит су сви положили са следећим редом: 1) брат Фрања Нађ, 2) брат Ђорђе Степанов, 3) брат Милан Радашин, 4) брат Душан Пи-лић, 5) брат Блашко Вујковић, 6) брат Жарко Ракић, 7) брат Гавра Мијатов и 8) брат Витомир Терзин. После проглашеног резултата успеха настала је игранка и оп-ште весеље у соколани. Од септембра о. г. па до 8. о. м. Соколско Друштво у Субо-тици приредило је 4 Соколска Села у својој вежбаоници. Сам програм села састојао се увек из једног говора и по не-колико тачки вежби. После вежбе долазила је игранка са шаљивом поштом, која нам је доносила више прихода, но улазнше. На по-следњем селу на врло леп начин пред публиком издане су дипломе предњацима, који су положили предњачки исгшт. У почетку у вежбаоницн могло је се видети врло мапо публике. Доцније је интересовање постало веће, тако да је на последњем селу соколана била препуна. Ову зиму искористићемо давајући сваке друге недеље по једно село, као и гостујући по оближњим местима ширећи соколску идеју. Соколско Друштво у Новом Саду. Културно Просветни Одсек • Соколског Друшгва у Новом Саду, приређује у суботу дне 11. де- цембра, 1920. год. у Соколани IV. Соколско Село са предавањем и вежбо.м. Предаваће брат Петроније Сланкаменац: Социјални значај соколског васпитања омладине. После предавања вежба мушки подмлздак на јариу. На селу свира „соколски тамбурашки збор“. СОКОЛСКА ЖУНА КАНАТСКЛ. Cokojicko Друштво у Вршцу приредило је у очи годишњице нашег ослобођења и уједињења у уторак 30. новембра 1920. год. у великој дворани „Хотел Србије“ Соколско Вече . Распоред: 1. О значају дана и о Соколству, говори брат старешина. 2. Вежба ослобођења и уједињеља: Соколи. 3. Слободне вежбе ca VII. све-соколског слета у Прагу 1920. г,: Соколице. 4. Слободне вежбе: мушки и женски соколски подмладак' 5. Вежба са малим обручима: 6. Слободне вежбе ca VII. свесоколског слета у Прагу 1920. г.: Со-коли 7. Пирамиде: Соколи. 8. Предавање диплома браћи соколима победиоцима на I. покрајинском слег/ у Сомбору 1920. год. Cokojicko друштво у Великој Кикинди приредило је 17. децем-бра т. r. на рођед-дан Њ. Височанства Регента Александра у дворани „Југославије“ забаву са игранком. Програм је био овај: 1. И. Бајић: Песма соколова, пева мушки 'збор Соколг. 2. Шуберт: У в е р-т и р а, свирајуна гласовиру: сестра Даница Симић и брат Стеван Вла-ховић.3. Просте в ежб е, изводи: мушкиподмладак. 4. Вебер:Ло-вачки збор (одлоиак из опере „Вилењак") свира: тамбурашки з5ор Сокола. 5. „П р в а и г p а н к а“ шала у 1 чину од Адолфа Розеа. 6. Венац руских песама, свира: тамбурашки збор Сокола. 7. Вежбе са украшеним луковима, извзде: чланице. 8 U и-рамиДе. SOKOLSKI /UJM BELOVAKSKA. Sokolsko Društvo u Daruoaru. Zasluga je sestre Zore Seitz iz Novegradiške, što je 7. oktobra o. g. u Daruvaru obnovljen ženski odjel. S. Seitz došla je u Daruvar na oporavak, ali u svom oduševljenju za sokolsku stvar upotrebila je vrijeme, opredijeljeno za oporavak, ne da se odmara, več da neumorno svaki dan vježba naš ženski odjel. Ona nas je morala na žalost brzo ostaviti, ali je njena požrtvovnost razhudila u našim sestrama ljubav za Sokolstvo, pa su one i poslije, gotovo svaki dan revno vježbale pod vodstvom valjanog Sokola br. Jurislava Juriše. Ma da se naš ženski 'odjel sastoji največim dijelom od samih novih Sokolica, koje su morale od početka učiti i sve redovne vježbe, ipak su za 6 tjedana temeljito naučile ritmičke vježbe sa VII. sveso-kolskog sleta. * Ohrabreni tim uspjehom nastupili smo 21. novembra pred javnost na zabavi, na kojoj je iza deklamiranja Preradovičeve „Brače* odvjež-balo 15 sestara ritmičke vježbe na valiko zadovoljstvo gledalaca, koji su ih više puta burno pozdravili, videči točno i skladno izvadjanje vrlo lijepih, ali i dosta kompliciranih vježbi. Isto je tako nagradjen i muški odjjl, koji je pod vodstvom br. načelnika Lavičke izveo 2 lijepe skupine. Poslije rasporeda razigrala se je sva omladina, te je veselje i ples potrajalo do pred zoru. Opčinstva je nažalost bilo dosta malo, jer se na naše Sokolstvo kao j u g o s 1 a v e n s k u ustanovu još s mnoge Strane gleda prijekim okom. Medjutim može se ipak reči, da je moralni uspjeh zabave dobar a odbacila je nešto i čistog dobitka. MARIBORSKA. SOKOLSKA /UPA. Ptujsko okrožje. Mariborska Sokolska Zupa je radi lažjega dela in pregleda v tehničnem oziru razdelila svoja društva v razna okrožja, katerih naloga je tudi bila prirediti pred župnim zletom svoje lastne okrožne zlete, a naj podajo jasno sliko o sokolskem delu v posameznii| okrožjih in ki naj bodo glavne javne skušnje za župni zlet. To nalogo so okrožja, točno izvedla, uspjhi so bili v celoti zadovoljivi, pokazali so napredek. Naj zadovolji vejši pa je bil brezdvojmno zlet Ptujskega okrožja ki se je vršil dne 4 julija t. I. v Središču, sedešu malega toda vsestransko pridnega društya. Po skušnjah se je vršila kratka seja odborov v okrožju včlanjenih društev, kjer so si bratje in sestre povedali svoje želje in težnje, zatim obed in nato nastop, ki mu je prisostvovalo približno 2000 ljudi. Najprej je nastopil ptujski muški naraščaj s dolgimi palicami, zatem deca s Saveznimi prostimi vajami ter deklice s prostimi vajami spojenimi s petjem. Vse tri točke so bile dobro izvedene, najbolj je ugajala zadnja. Nato je nastopilo 72 članov s Hofmanovimi prostimi vajami. Izvedba in skladnost dobra, gibi pri raznih posameznikih še pomanjkljivi S praškimi prostimi vajami je nastopilo isto tako 72 članic, brezdvomno najlepša točka sporeda. Na orodju je nastopilo 8 vrst (bradlja, visoka bradlja, konj, 3 drogovi, koza in skok v višino). Pestra slika, ki nam je nudila mnogo vžitka in mnogo lepih izvedb Telovadbo so zaključile 2 skupini Varaždinskega Sokola in 1 skupina središke dece. Akademija Ptujskega Sokola. Dne 11. julija t. 1. se je vršila akademija Ptujskega Sokola v dvorani Društvenega doma, ki je bila popolnoma zasedena od došlega občinstva. Akademijo je otvoril Sokol z našo himno: Bože pravde, ki jo je zapelo opčinstvo stoje, nakar je imel starosta br. dr. Sovre na vse navzoče kratek pozdravni nagovor ter predavanje o Sokolstvu. Taka predavanja naj bi se vršila ob vseh sličnih prilikah. Sokolska ideja se bode s tem širila in pridobivala novih tal. Telovadbo je otvorilo 12 deklic z lepim izvajanjem prostih vaj, zatem je sledil moški naraščaj z vajami z,dolgimi palicami. Obe točki sta bili dobro izedeni. Naslednja točka so bile Hofmanove proste vaje, katere je izvajalo 12 izbranih telovadcev. Izvedba pri vsakem posamezniku zelo dobra, v celoti pa popolnoma ponesrečena, kar je krivda igralca glasovirja. Nerazumem, zakaj se ni preskrbelo za bolšega in zakaj ni načelnik prekinil izvedbe vaj po taktu godbe in nadaljeval na štetje? Izreden vžitek je nadalje nudilo 9 članic s praškimi prostimi. Izvedba je bila do najmanjše podrobnosti natančna ter dosegla navdušeno priznanje s strani celokupnoga občinstva Tem vajam je sledila vrsta telovadcev na bradlji z lepimi in srečno izbranimi sestavami, ter dosegla vsestranski uspeh. Akademijo je zaključila sklepna živa slika „Jugoslavija* : Sokolstvo se klanja kralu Petru. Ptujskemu Sokolu čestitam na njegovem uspehu ter želim, da z neumornim delom doseže, da bo vsa ptujska mladina čimprej pod njegovim okriljem. Zdravo! Sokolsko društvo Guštanj. S župnim zletom, ki se je vršil dne 8. avgusta 1920. v ponemčenem industrijskem trgu Guštanj, je pokazalo naše najsevernejše Sokolstvo svoje delo v telovadnicah ter se pridružilo s svojo prireditvijo kvalitativno in kvantitativno ostalim župam. Če pomislimo, da so nastopala po večini samo nova društva, ustanovljena komaj preteklo zimo in pomlad, in ako pomislimo na ogromni trud in delo, ki so ga imeli prednjaki z izvežbanjem novega članstva v tako kratkem času, zamoremo imenovati zlet več kot posrečen. V Guštanju je pozdravil došlece imenom domačega društva starosta br. dr. Obersnel, kojemu se imenom vsega došlega Sokolstva zahvalil br. župni starosta dr. Pivko. Nato se je podalo Sokolstvo z godbo na čelu v dolgem sprevodu, v katerem se je nahajalo 231 Sokolov v kroju, 147 Sokolic in mnogo naraščaja ter drugega občinstva, povsod burno pozdravljeno, v krasno okrašeni trg, ter se ustavilo na glavnem trgu. Tu je došlece pozdravil imenom domače občine g. gerent, ki se mu je v daljšem govoru zahvalil župni starosta, povdarjajoč pomen Sokolstva ter pozivajoč Korošce v naš krog. Po končanem govoru je zapela večtisočglava množica našo „Lepa naša domovina" tako navdušeno, da je odmevalo od sten ter se daleč razlegalo preko Guštanja. Govorili so nadalje zastopnik Saveza br. dr. Berce, zastopnik Celjske Zupe in Varaždinskega okrožja, naravnost v srce pa je segal pozdrav male Pliberčanke. Po končanem sprevodu so odkorakali telovadci na telovadišče k skušnjam, ostali pa so se porazgubili po raznih krajših izletih, k obedom itd. Ob tej pliliki moram pohvaliti guštanjske gostilničarje, ki so stregli z dobro in izdatno hrano po pošteni ceni in so se v tem kaj prijetno razlikovali od raznih svojih tovarišev, ki radi porabljajo take prilike za odiranje. Zletni prostor je bil v lepem parku, ki ga je za našo prireditev rado-voljno odstopil grof Douglas Thurn. Skušnje so se zavlekle tja preko 13. ure, kar so pa vsi prenesli brez nevolje kljub dejstvu, da so bili vsi skoraj še tešči, in da so se nekateri (Ljutomer) odpeljali že na predvečer, drugi pa (Varaždin, Čakovec, Središče, Ormož in Ptuj) že navsezgodaj istega dne z doma. S to vztrajnostjo so pokazali vsi Sokoli in Sokolice ono lepo prostovoljno disciplino, polno zatajevanja, kakršno zamore roditi pač le Sokolstvo. Kar se je vršila popoludne še kratka odborova seja ker ni bifo orodje pravočasno postavljeno in vsled velike zakasnitve vlaka, se je javna telovadba pričela z enourno zamudo. Spored je bil srečno sestavljen, kazal je na prav tipičen način stopnjevanje vaj od lažjega do najtežje in s tem podal javnosti dokaz o smotrenem in pravilnem delovanju v telovadnicah. Najprvo je nastopilo 21 deklic guštanj skega Sokola pod vodstvom sestre Komelove, ki sa izvajale na štetje enostavne proste vaje; za njimi je nastopil pod vodstvom br. Velnarja guštanjski in pliberški šolski naraščaj s Saveznimi prostimi vajami. Oba nastopa se morala smatrati za popolnoma posrečena, zlasti z ozirom na nežno starost nastopajočih in na kratko doba obstoja teh dveh oddelkov. Nastop 117 članic s praškimi prostimi vajami, je bil očarujoč, za občinstvo brezhiben, pazno oko strokovnjaka pa je razkrilo še nekaj nenatančnosti. Mnogo je nemara kriv tudi slab prevod vaj in pomanjkanje slik. Isto velja tudi glede Hofmanovih vaj. Nastop 15 vrst na orodju (3 drogovi, 3 bradlje, 1 visoka bradlja, konj na šir z r., krogi, koza, skok v daljino, višino, pro-skok, skok s palico in miza) je podal dokaz neumorne in pridne priprave v telovadnicah. Videl sem skoro samo lepo izvedene vrhunške vaje, ki so mnogo obetale za pokrajinski zlet. Ugajala mi je tudi raznovrsnost orodja. Nad vse ljupka je slika 52 deklic mariborskega in pliberškega Sokola z vajami s cvetnimi loki, ki so žele za svojo izvedbo osobito 3. sestave burno pohvalo. Pred tem nastopom stopila je mala Hrenova iz Studencev na načelniški oder ter s ponosom v srcu, z ognjem v očeh deklamovala primerno pesem posvečeno Sokolu ter žela burno priznanje. Moški naraščaj, 57 po številu (Maribor in Studenci) je bil dober. Izvajal je vaje z dolgimi palicami. Glede notranje vrednosti je vse nadkriijavala poslednja točka 132 članov s Hofmanovimi vajami. Izvedba je bila dobra, kljub temu, da se je opazilo, da bi nekateri potrebovali še nekoliko vaj; kritje in ravnanje ni bilo vedno popolno, vaje se pač vrše z mesta in za novincg zahteva brat Hofman menda le nekoliko preveč. Predno so odkorakali člani, stopil je na 'oder brat Novak ter poda v kratkem govoru pomen sokolske ideje. Splošna sodba o zletu in nastopu samem je najboljša. Poročevalčevo mnenje je, da presega guštanjski zlet po notranji vrednosti daleč marsikatero slično prireditev tudi v večjem slogu. Podal bi le rad nekaj splošnih opazk. У različnih društvih so se vaje vadile isključno le na šietje in mogoče šele v zadnjem trenotku tudi na godbo, ki vrh tega menda ni vedno ustrezala vsem zahtevam, Za godbo, po kateri se vadijo tako težke vaje kakor so Hof-manove, Vidmarjeve in praške ženske, treba pravočasnih klavirskih izvlečkov, po katerih naj društva vadijo opetovano pred nastopom, S tem se telovadec privadi melodiji, taktu, i t. d. ter mu bode s tem javna izvedba jako olajšana. Opozoril bi nadalje nekatere vaditelje, naj vadijo vaje v telovadnicah sistematično, torej stopnjevaje od lažje do najtežje in naj ne mučijo novincev po nepotrebnem s pretežkimi vajami, kakoršne so letošnje. „Drill" je sicer slavil letos svoj triumf, ni pa umesten, ker takih vaj ne more noben novinec ne telesno, še manj pa duševno prebaviti. Za letos je ta nauk prepozen naj se pa bližajoča jesen in zima vporabita izključno za sistematično vadbo prvin ki tvorijo brezpogojno temelj vsakemu nadaljnemu nastopu. Z Vidmarjevimi vajami se ni moglo nastopiti, ker so note došle prepozno. Telovadnemu nastopu je sledila prosta zabava, rajanje in petje. Vse je vrvelo, bilo veselo, na telovadišču se je plesalo kolo, mladi in stari vse vprek. Predstavnik Džamonja je imel navduševalen temperamenten govor. Na ta način se je končal ob 20. uri župni zlet brez najmanjžega incindenta, brez pijančevanja v popolno zadovoljnost Sokolstva in občinstva, katerega je bilo okrog 4030. Pohvaliti je tudi središko godbo pod spretnim vodstvom br. dr. Tavčarja, kt je pri telovadbi neumorno in vzorno sodelovala. Želim : mnogo takih župnih zletov in nastopov! Zdravo! Schaup СОКОЛСКА ЖУПА ОСИЈЕЧКА Соколско друштво у Осијеку. О културно просветном раду од 1. јула до 1. онтобра Ј920. Главно тежиште рада секције ове че-тврти је било у томе, да се што впше средао-школске омладине за-добило за соколски рад као и детаљна израда програмног рада аа пола године. Осим тога^ наше друштво настојало је што више агитиратн у вањским друштвима приликом јавних наступа, гдје се је увек на-глашавала потреба и значај соколског рада у даиашњим приликама иа почетку стварања паша јединствеие државе. Уочи краљева рођендана омо судјеловали у свечаној новорци са целокупиим чланством. На сам краљев рођендам оу суделовале сестре на свечаностц приређелој од часнпка, са једноа тачком вежбања. На једној вежби у Валпову су вежбала браћа и Сестре, да бп што више побудили на рад ондашње друштво. Брат Најман је предавао о Соколству. Дне 23 августа је предавао бр. Д. Трумић у биоскопу „о зиа-чељу VII. соколскрг свеславгнскога слета у Прагу“. У предавању се је брат увратко осврпуо на постаиак и развитак чешког Сокол-ства, надаље па даљњи рад као и успех за време светског рата п' коначно встакао само значење овогодишњег слета. После предавања се пројицирао филм VII. соколскн слет у Прагу, који је ва жалост силно лош био, На сомборском слету смо суделовали у лепом броју са доста вежбача и вежбачица. Доота вежбача и вежбачпца cuo послали на слет у Марибор. МеЈ>у тима је бнла већина оредњошколске омладнне обојег спола у сврху црпљења побуда за даљл>и устрајнн рад. Поводом откривања споменпка песника Аугуста Харамба-шика у Доаем Мпхољцу је и наше друшгво актнвно суделовало. уз остала културиа друштва. Пошто је то место стално на ударцу од маџарско-комунистичке пропаганде, то је ова секција лзабрала бр. Најмана, да одржи предавање „о Соколотву и његовом значен>у у данашљни прнлинама међу нашпм народом". Главпа оспова рада секције ја та, да се израдила једна општа културно просветна основа, која се модифицира према категорпји вежбача, али тема остаје иста. Ова општа културно просветна основа пзрађена од бр. Н. Че-линца је прнмљена и ивгледа овако како следи. . I. Соколство 1. Соколство уопште: а. Историја Соколства (Мергентхалер, Готшалк), б. Биографија одлнчних сокол. радника (Готшалн, Донче-ввк, Мук), д. Сокол. културно-просветни рад (Белојчић),. д. Важност и вначај соколске оргавизадије аа нашв прилике (Чепинац, Најмаи), е. Организација Соколства (Дончевић, Бељаи), ф. Положај Соколства према политичешм статежпма као и према другим културнии орга-низадијама (Белајчић). 2. Соколска Етдка (Белајчић), а. Темељна начела сокол. морала б. Соколска дисцашшна, ц. Национализам, д. Патриогизам, е. Двмо-кратизам, ф. Хероизам. 3. Соколска гимнастика, а. Исгорија гимиастике уопште (Мер-гентхалер), б. Разпи гнмнастпчки системи и њихов однос npeua Со-колству (Мергентхалер. Готшалк), ц. Тиршов снстем (Мук), д. Спорт (Муачевпћ). II. Ф и л о з о ф и j а 1. Психологпја, а. Психологпја детета, б. Душевне способности деце п одраслих, ц. ЕГамћење, д. Суђење, е. Чуство, ф. Воља, г. Ка-рактер, х. Навика, и Темперамент, ј. Интерес. 2. Социологнја '(Белајчић. Чепинац). 3. Еотетика, а. Укус, б. Анатомија еотегског суђења, ц. Биће уиетности, д. Сгил, е. Импреспонпзам, експреспоипзап, фугуризаи. 4. Педагогија. III. H а у к а 1. Филологвја. 2. Астрономија. 3. ГГовест и географија иаших земаља и нашег народа (Иајман, -Живковић, Свилар, Ермаи). 4. Хигајев[а (Колибаш п Вељков). 5. Господарство и Кућааетво. 6. Фмологија (језици : чешкп и француски). IV. У метност 1. Књпжевносг (Живковић). 3. Музика, 3. Сликарство, вајаротво (Најман). 4. Глума и декдамација (Познић). Подвучена томата се већ израђују, а наведена нмена у загра-двма су браћа. која ће их израдити. Надаље се прате даевни догађаји, којн се, посиатрани са со-колског гледишта, тумаче члановииа на вежбачким часовима. Разлажу се соцнјално-економска темата како на селима, тако и ua вежбачшш часовима. Да би соколски рад као и сама агитацаја обухватила већи нруг, то he се цео соколски рад по неком систему и актуалности ■стадно објавл>ивати у новинама. Што више многп чланци из Соколског Гласника he бити пре-штампани у вовннама. Соколска књижница се повећава куповааем соколских као и осталпх дела. За нараштај и подмладак је врло тешко, што пемамо 1 или 2 добро уређена лпста као п брошура. које би ванредно много допри-нело њиховом сокол. васпитању. За месец октобар ће се на вежбачким часовнма предавати сле дећа темата: 1. Важност и значај Соколства за наше прилике. 2. 0 соколској дисцшшини. 3. О патриотизму. 4. О хигијени. Ocnsi овпх he биш п нека ađ hoc темата као uup. продор Ар-паута, плебисцит у Корушкој и т. д. Применила се мииистр. наредба према којој мора средњошко i-ска омладина да гпмиастише облпгатно у соколани. ГГошто је брат Шкрпњарпћ учитељ гимнасхике на свим сред-н>им: заподима, то су се миоге тешкоће лако пребродиле. Тако взжба средњошколска омладнпа у соколанама I. и II. т. у горњем и доњем граду. ЈУЖНОСЛОВЕНСКИ ( OKO.I ПРАХА Молимо, да се објави у братском „Соколском Гласнику", да се је одбор „Јужнословенскога Сокола Праха“, који је био изабран на редовној скупштини дне 11. октобра о. г. следеће конституирао: Староста: бр. Шантел Отон. мед.; начелник: бр. Цветић Влајко. мед-, начелница: с. Клавдија Габриелчић, фил.; заменик старосте: бр. Радивојеви^ Иван, мед.; заменик начелника: бр. Завршник Јоже, техн. и бр. Барага Миро, тех.; тајник I.: бр. Вичић Виктор, техн; тајник II. бр. Боровић Јосип, вис. трг.; тајник III: с. Павичић Катица, фил.; благајник: бр. Линдтнер Мирко, техн , шсподзр: бр. Тробеј Славко, техн.; одборови заменици: сес.тра Милка Лончарева, мед., бр. Јура-нови^ Владо, техн., бр. Ступица Антон, техн., бр. Шустер Михајло, вис. трг., бр. Поповић Цветко, мед., бр. Магдић Вјекослав, техн. и бр. ДДалешевић Светозар, мед.; ревизори: бр. Јова1\овић Вук. мед. и бр. Пилетић Владо мед. Са братским : Здраво ! * Соколско друштвО Ст. Пазовч јавља, да је врпједпп п пожр-твовни члап овога друштва брат Г.тигорије Јовановлћ даровао дру-штву К 5000 за цабаву сцрава. Угледали се и др,уги пмућ.нцјн чла-нови и иријатељи нашега Соколсгва на овог брата нашег! IZ UPRAVE Pretplata. Biatska društva i ostali pretplatnici se več u početku ove pretplatnc godine bratski mole, da prctplatu za cijelu ovu godinu odmah sa-kupljaju i šalju. Krivo je mišljenje nekoje brade pretplatnika, da slanje pret-plate ima vremena do konca godine. Račune, poštarinu i t. d. treba svaki mjesec plačati, a i papir bi trebalo za cijelu godinn nabaviti i osigurati, što je .kod izdavanja lista od velike važnosti. Zato bračo šaljite pretplatu! „Sokolski Glasnik* i „Tehnički prilog”. Zaključkom starešinstva Južnoslovenskog Sok Saveza izlazi u ovoj godini pored „Sokolskog Glasnika11 i „Tehnički prilog11, jkoga če uredjivati brat Dr. Murnik, načelnik Južnoslovenskog Sok. Saveza, a slati če se zajedno sa „Sok. Glasnikom*. Prvi broj izlazi 1. rnarta, po prilici 1 tabak. Ovaj „Tehnički prilog11 dobivati če samo ona Sokolska društva i pojedini pretplatnici „Sokolskog Glasuika“, koji se na njega posebno pret-plate. Stoga se mole sva br. Sok. društva, koja „Sok. Glasnik14 stimarno (broj-čano) dobivaju, da što prije jave koliko primjeraka „Tehničkog priloga11 tre-baju odnosno pretplačuju, a isto tako pojedini pretplatnici, koji se šele na ovaj „Prilog" pretplatiti neka to takodjer posebno jave. Prijave prima : Administracija „Sokoiskog Glasnika*, Zagreb, Šenoina ul. 17 . II. kat. Cijena „Sokolskom ''Glasniku11 K 50'— (Vidi „Sok. Glasnik" broj 12. 1920. strana 522) a sa „Tehničkim prilogom" K 70-— na cijelu godinu. Добровољни прилози за Ј?Сок, Гласник“. Бр. М. Црнић, За- греб К 4 —, бр. Др. Јенко, Љубљапа К 36’ — , бр. Сок. друштво, Солна К 36-—, бр. Др. Грчпћ. Ирпг К 14'—, Предњачкп збор Сок. друштва у Суботнцп сакупио пзмеђу чланова К 60 —, брат Гдиго-рпје Јовановпћ, Стара Пазова, сакуппо у сваговпма г. Проке Рапапћа пзмеђу осталога п за наш „Сок. Гласнпк К 330’—. У овој годпни са-купљеио је у свему K 33L8 —. Свима прилагачима, братека хвала п здраво! Т, Јањани а. Hrvatski Sokolski Koledar za god. 192». izdalo starješinstvo hr-vatske sokolske župe „Tomislav" u Chicagu, lil. Godina II Veliki oktav format. Str. 100. Cijena 50 c. Gotovo redovno nam dolaze ovakova izdanja američke brače sa velikim zakašnjenjem. Ova spora i teška veza sa Amerikom uzrokom je, da se je Južnoslavensko Sokolstvo u Americi počelo razvijati gotovo neovisno o Sokolstvu u domovini. Tamo je'već god 1915. osnovan (u Clevelandu)11 jugoslo-venski sokolski savez“ o dalnjem razvoju i delovanju toga saveza nema ništa u tom godišnjaku hrvatskog sokolstva — ma da njime provejava čisto ju-žnoslovenski duh. Ova ukusna knjiga je više opči izvještaj o javnom radu naših ljudi u sjevernoj Americi. Počima sa američkom himnom u engleskom jeziku. Ta je pjesma ukrašena sokolom koji nosi gesla: „Liberty, Truth, Ju-stice, Equality“. To su gesla koja su vodila naše ljude u radu za braču i ostav-Ijenu domovinu. Gotovo polovicu tog godišnjaka zapremaju izvještaji „jugoslovenskog republikanskog udruženja11. Veoma je zanimiva „Spomenica", koju je ovo udruženje predalo odboru za spoljne poslove senata sjedinjenih država (4. X. 1919), kada je taj odbor saslušavao predstavnike potiačenrh malih naroda, koji nisu bili primljeni na konferenciji u Parizu. U toj spomenici govori se o sporu Jugoslovena sa Italijom; statistički se dokazuje, da su Istra i Dalmacija skroz slovenske zemlje, onda se opširno govori o našim aspiracijama. Ne manje je zanimiv „politički program jugoslav. republ. udru- ženja". Tu se u posebnim člancinia govori o uredjenju južnoslovenske države, o socijalnim reformama, o granicama Jugoslavije, o ekonomskom i političkom programu, o zakonima „jugoslov. republ. udruženja". Na koncu je preštampan jedan članak bivšeg ministra predsjednika Ljub. Stojanoviča o republikanskom pokretu u Srbiji. Ovaj politički dio tog godišnjaka popračen je ukusnim slikama: Woodrov Wi[sona, John J. Pershinga, Franchet d’ Espreya, Abraham Lincolna, delegata 3. kovencije „jugosl. republikan. udruženja“. Kao prelaz na sokolski dio ove zanimive knjige ima poletan članak Josipa Fredotovića: „Sokolstvo traži zemlju, koja mu pripada i u njoj pot-punu slobodit“. Iz sokolskog dijela — koji zapravo počima na. str. 130. (sa izvršnim člankom Jurja Ivčiča „Kratka uputa u Sokolstvo") — vidimo, da je sokolska župa „Tomislav" doista sokolski dobro radila medju našom braćom. U tu župu spadaju sokoli iz Chicago III, St. Louis Mo., Miivaukee, Wis., So. Chicago III., zapadna str. Chicago III. i Kansas City (S društva). Ta su društva istu-pila god. 1919, pet puta (5 javnih vježbi). Broj je članova župe 1888. Održan je god. 1919. II. prednjački tečaj sa 9 polaznika (8 muških i 1 ženska) u Hrvat. Domu u Chicagu. Dne 30. i 31. kolovoza proslavila je ova župa svoju desetgodišnjicu, kojoj su prisustvovali u povorci sokoli slovenački, češki i slovački iz Chicaga. Odazvala su se i sudjelovala u programu društva: žensko pjevačko „Jugoslavija", hrv. pjev. „Zora", hrv. pjev. „Preradovič" (Gary), hrv pjev. mješoviti zbor „Mladost" (Whiting Ind.) U povorci bilo je 53 sokola, 25 sokolica, 14 muškog i 10 šenskog pomlatka. Dne 2. rujna bio je u AH. American Exposition u Coloiesemu jugoslavenski dan, gdje su sudjelovali i sokoli sa hrv. glazbom. Izvješiaji ovi popračeni su uspjelim slikama. Zanimive su slike „hrv. sokolstvo na proslavi američke neodvisnosti i razvide jugoslavenske zastave 4. srpnja 1918. u Washingtonu, D. C." Sada slijede izvječtaji 1) Hrvatskog Sokola u St. Louis — Mo. 2) Hrv. Sokola u Milvvaukee, Wiss. 3) Godišnje izvješče starješinstva Hrv. Sokola na zapad. str. Chicago III. Osobito je iscrpljivo izvješče iz St. Louis-a“.“ Kud pogledali svugdje vidimo intenzivan sokolski rad naših zemljaka. Sokolstvo je uhvatiio dubok i čvrst korjen osobito u radnom narodu, te ga drži daleko od blata, u koje može u Americi svatko lako zagreznuti. Taj je rad požrtvovan, nesebičan i plemenit, pa ga moramo prema torne i cijeniti. Naša je je još vruča želja, da dobijemo što prije što bolju vezu sa ameri-kanskom bračom, da usporedno radimo zajedničkim silama za novo Južno-slovensko Sokolstvo. * M i 1 u t i n U r b a n i. Zdravlje. Liječničke pouke o zdravlju i bolesti. Izdaje Društvo za čuvanje Narodnog Zdravlja uz materijalnu pomoč Ministarstva Narodnog Zdravlja. Uredjuje prof. Dr. M. Jovanovič—Batut. List izlazi jedanput mjesečno (svakog 15) na 2 tabaka. Cijena mu je za kralfevinu S. H. S.: 6 din. godišnje, 3 din. polugodišnje. Novac se šaljc za izdanje latinicom: Zdravstvenom Odsjeku za Hrv., Slav. i Medjumurje, Zagreb. Mogu se dobiti i ranija godišta povezana uz cijenu od 5 dinara. » Sakupljačima 25 % nagrade u novcu. Rukopisi šalju se na adresu Dr. M. Jovanovič—Batut, Beograd, Dobjačina ul. br. 25. Novi Život — Trezvenost. Glasilo društva apstinenata u Hrv. i Slavoniji i velike Srpske Lože GuttemplerskogJ Reda. izdaje se potporom Mini-starstva Narodnog Zdravlja. Uredjuje Dr. Lujo Thaller. Izlazi svaki mjesec. Cijena godišnje K 24, za djake, radnike, učitelje i učiteljice K 12. Adresa: „Novi Život“, Zagreb, Markov trg br. 6. „Zdravlje i Moral“. Napisao Dr. Đ uro Orlič. Nakladom dubro-vačkog „Jugoslav. Akademskog Kluba“ Izašlo je II. izdanje ove knjige a slijedečim sadržajem: I. Dio pouka o značaju, važnosti, suzbijanju spolnih bolesti. Biti moralan Enači biti zdrav. — Spolne su bolesti velika socijalna opašnost. — Javna i tajna prostitucija kao vrela zaraze. — Glavna sredstva obrane. — Za suzbijanje bolesti potreban je naročiti zakon). II. Dio: Opis sifilisa — opis kapavca — opis mekog čira. U predgovoru upravio je pisac toplu poruku našoj omadini. U prilogu prikazan je rad „J. A. K.-a“ u Dubrovniku. Knjiga je ukusno opremljena, a ctjena joj 3 dinara. КЊИЖЕ1ШИ ОГЛАС „Просвета", српско просветно и културпо друштво, пздаје низ огмеда о иашем народном раду. Од те Просветнне Виблиотеке'' изашле су досад овс свеске: 1. Перо Слепчевић: „Прпватна инпцпјатпва у националном раду, Жеенва, 1918. Цена 1 дин. 2. Др. И. Гмајнер: „Савремени хрватскп покрет за народно уједпњен>е“, Женева, 1018. 1 Дин, 3. (Заплењено). 4. Павле Поповић, проф. Унпв. к Перо Слепчевпћ: „О педесст-годишњпци г. Алексе Шантпћа Сарајево, 1920. 2 Дин. 5. Перо Слепчевпћ: „О савреиеном ваепптаау народа", Сара-јево 1920. 5 Дпн. 6. Ђорђе Пејановић: „О оснивању Народппх Књпжница11, Са-рајево, 1920. 3 Дпи. 50. 7. Јов. М. Јовановић: Писма једном младнћу „Како се постаје богат“ (по Кариегију) Сарајево, 1920. 1 Дин. 50. Код друштва се могу такођер добитп: Алекса Шантпћ: „На старим огн>пштпиа“, треће попуњепо из-дање, Сарајево, 1920. 5 Дпн. „Алманах Просвеха“, Жепева, 1918. 5 Дип. Наруџбе преко кн>и-жара плп директио од друштва Просвете, Сарајево. Шаљите претплатуза „Сок. Гласник“ NAROČITA TRGOVINA SOKOLSKIH POTREBŠTINA. BRANKO PALČIČ Dobavljač Jugoslavenskog Sokolskog Saveza Gundulićeva ulica 23. ZAGREB Brzojavi Paleić, Zagreb IZRADJUJEM I DOBAVLJAM SVE SOKOLSKE POTREBŠTINE POTREBNE ZA JAVNI I IZLETNI NASTUP. UPO-ZORAVAM BRATSKA DRUŠTVA NA NOVA OD1JELA ZA ČLANICE, POD-MLADAK, MUŠKI I ŽENSKI, NARA-ŠTAJ MUŠKI I ŽENSKI,. SVE PRAMA PROPISU JUGOSLOV. SOK. SAVEZA. IНово °вор5нГза чешљање госпођа Телефон 22-29. - ЗаГреб. - Телефон 22-29. Јављам п. п. госпођама, да сам отворио н модерно уредио, дво-ранЈ' за чешљање, те псту еиабдио са свим • модерним справама за npaihe и сушење главе као и за масажу лпца п руку. Са вепнгшм трудом п трошлом успјело ми је ангажовати прве умјетнпке у модерном те костимском хисторичком четљању као н у бојадисању косе у свим бојама уз потппсно јамство. Јамство се састоји у том, јер су г. Булајић и rocnoija му били иамјештени у Бечу под свјбтске познате твртке Несл као матадор женског чешл>аша те пригодом разних интернацпоналних натјецааа у чешљању однели прве награде у Бечу н Верлнну. Преузнмам у израду све врсти косе (Biideau, Trenspormation те разно Chignome). Ha складишту имадем све врсти француских и бечкнх мприса те разиих топлетнпх оапуна од чувенпх светскпх твргна. Осим тога посједујем све потребне ствари за н>егу лица н руку. Са штовааем, ДУШАН ЖЕСТИЋ, власуљар, Ј Боговићева ул. бр. 7. Бан1<а ^ојводина д. д. Нови Сад, Регента Александра ул. бр 35. Дионичка главница Н 20,000.000'— Филијале: Србобран, Жабаљ, Ада и Паланка. Телефон 240. Брзојав: Банка Војводина. Купује и продаје све земаљске производе као жито, кукуруз, зоб јечам, брашно, мекиње вуну, кудељу, кудељног семена, семе од сирка и т. д. има стално стовариште бензина, петролеума, машинског уља и разне колонијалне робе; купује и продаје најкулантније дукате, валуте, вредносие папире, купоне, чекове и девизе; финансира извозне и увозне послове; врши најјефтиније исплате и наплате сваке врсте, даје информа-ције и обавештења о свима финансијским, тр-говачким и индустријским пословима; прима улоге на штедњу и укамаћује их по највишој каматној стопи; издаје кредитна пиша те обавља исплате на основу акредитива; ескомптира менице и девизе; отвара текуће рачуне по најкулантнијим условима.