SOKOLSKI GLASNIK 1926. U Ljubljani, 15. novembra 1926. 21.-22. Za neoslobođenu bracu! Svoj brači i sestrama! U sunčanoj Gorici, koju danas zastiru crni barjaci bespravnosti i zatiranja naših rođaka, našoj nacijonalnoj kulturi neprijateljsko nasilje porušilo je svete oltare naše materinske reči i brutalnem šilom, nevrednem svakog kul-turuog naroda, oskvrnulo poslednja ognjišta prosvetnog rada nesrctne naše raje! Time su naša brača i naše sestre lišeni najprimitivnijih prava, koje im daje uzvišcno dostojanstvo čovcka do slobodnog uživanja plodova vlastite duševnosti i svojcg poštenog rada! Zasužnjena naša brača i sestre moraju bez svake oblasne zaštite i bez prava do prosvedovanja mirno gledati, kako oganj i pustošenje uništavaju tečevine naših prosvetitelja, kulturnih i nacijonalnih radenika, nada sve nesebičnih muževa. Svi ti mogu dobiti u tim teškint danima moralnih i fizičkih muka, potporu i uteliu jedino u našim najiskrenijim simpatijama i u našem celom kulturnem svetu proglašenem uverenju, da če biti u podvostručenoj meri sa razljučenom snagom svete Pravice osvečeno celo krivo i ogromno zlo, koje se tolikem besnošču razleva na duševnu i materijalnu svojinu tog dela našega naroda! Svu braču i sestre u slobodi, gde vijore ponosne naše sokolske zastave, prožiže duh osvetne volje, koja se neka danas izražava u strogom i nepre-kidnom izvršavanju sokolskih dužnosti, a koja neka pripravlja i sprema sve naše hiljadc za delo oslobodenja! Sve naše jedinicc neka budu posvečene radionice, u kojima se kuju i oštrc mačevi, čijom oštricom če biti naplačeno strahovito nasilje i podlo izdajstvo, a koje če konačno pobedonosno plesti lovor narodnog ponosa i mučeničke slave. Zdravo! U Ljubljani, 12. novembra 1926. Starešinstvo Jugoslovcnskog sokolskog saveza. E. Gangl, starosta. Dr. Riko Fux, tajnik. Dokazi kulture Savez Kulturnih društava u Gorici posle fašističkog poseta Narodni dom u Trstu posle požara Bratska društva! Savezno sa našim pozivom u br. 20. „Sokolskog Glasnika“ ponovno Vas pozivljemo da bezuvetno i što svečani je proslavite Savezni dan na J. decembra 1926. Starešinstvo JSS. Stane Vidmar: II. prednjački tečaj JSS. od 15. septembra do 15. oktobra 1926. Još uvek su mi žive slike oduševlenja i radosti, koje sam posmatrao na akademiji naših kurzista. Još se nismo smirili, a proteklo je več toliko dana od ovog nastupa. Teško mi je, teško kao i svima ostalim predavačimai, da su otišli. Da, otišli su naši dragi kurzisti. Tako smo se priučili jedni. na druge, tako su nam prirasli srcu, da nam je danas teško, kada ih više nije medu nama. Ne samo predavači, več celokupno članstvo, koje ih posmatralo kod njihova rada, celokupno naše opčinstvo, koje je pratilo njihov napredak i uspehe, svi smo ih zavolili. Divili smo se njihovom čistom sokolskom odušev-ljenju, njihovoj ustrajnosti i svesti. Kao traka žarkog sunca u sumomu pri-rodu, pričinja mi se ovaj tečaj. Gde su danas pokopane sumnje i bojazni o mogučnosti tečaja. Najlepša zadovoljština za naš optimizam jest sam uspeh tečaja. Kada je TO raspravljao o potrebi tečaja, sa sviju strana rodile su se sumnje i bojazni o mogučnosti provedbe tečaja. Kako je to bilo več kroz nekoliko godina unatrag, da če biti i sada. Premali interes, nedostatan broj prijava. Za eventualni malen broj polaznika da se ne isplačuje toliko napora i brige. I sam tečaj bio bi opet zapečačen, da se TO postavio na uskogrudno i neuvidavno stanovište, naime da se tečaj isplačuje samo kod stanovitog broja polaznika, a ovi da imadu biti ovako i onako usposobljeni. Svestan sam si bio unapred, da če tečaj uspeti i da mora uspeti, a to tim više, jer je TO doneo zakl jučak: «d a se t e č ai j imade obdržavati b e z obzira na broj polaznika, a za sam p o 1 a z a k da se ne traži nika-kovih posebnih uveta gledeprednaobrazbe i. t. d.». TO je naime bio naziranja, da se isplaćuje največi napor, ako našem Sokolstvu uzgojima barem nekolicinu, makar i samo jednog novog prednjaka. Svesni smo bili toga, da če ovaj tečaj, koji je iza šest godina opet prvi, naiči na poteškoče. Svesni smo bili, da če nalton iskustva poslednjih godina u našim društvima slabo se priklanjati vere u ozbiljnost nakane. No svaki je početak težak, a jedanput se moralo početi. U smislu zaključka TO objavio se u «Glasniku*- poziv za sam tečaj. Na gotovo posvema negativan uspeh, odlučilo se posebno upozoriti sva društva sa posebnom objavom. No uspeh prijava bio je i sada minimalan. Javilo se 9 polaznika. 1 taj slabi odziv imao je više ili manje upliva na celu organi-zaciju tečaja. Faktično nismo znali1 ni u poslednji tren za koliko polaznika imademo sve nužno spremiti. U j>otpunoj neizvesnosti morali smo čekat i početak, naime dan 15. septembra. Ta bili smo uvereni, da če doči nekolicina neprijavljenih, ali sa time kao činjenicom, nismo mogli računati. Iz porasta polaznika u samoni tečaju vidimo, da se u našim društvima objava tečaja nije shvatila ozbiljno, kako- bi to moralo biti. Po mome mnenju uzrokom su tome otkazivanja tečaja prošlih godina. Kad smo se 15. septembra do podne sabrali u predavaonici ljubljanskog Sokola k otvorenju tečaja, nabrojili smo 19 brače, trojica su stigli sledečeg dana, a šestorica docnije, dok si jedan putem u Ljubljanu ozledio nogu, pa je po lekarskoj odredbi morao odmah u postelju. K otvorenju tečaja osim kurzista došao je i veči broj predavača sa bratom načelnikom i bratom starešinom. Nakon upisa i uredenja nekih formalnosti otvorio je tečaj načelnik brat dr. Murnik sa sledečim govorom: «Primite, bračo, naš najiskreniji pozdrav. Došli ste k nama, da se ovđe — koliko je to moguče u kratko vreme od mesec dana — usavršite za delo, koje je medu svima radovima, kojih se Soko može prihvatiti, najlepše, naj-nesebičnije, ali i najteže: za delo prednjaka onima, lcoji su se drage volje zaputili na put, koji vodi što večem telesnom, moralnom i duševnom savršen-stvu čoveka u korist njegovu, a po tome, jer se narod sastoji od pojedinaca, u korist i proevat naroda, a s ovim kao delom čovečanstva u korist i napre-dak istoga. Na usavršavanje sebe samog — veoom ili manjom snagom sili čoveka plemeniti nagon. No čovek nema samo plemenitih nagona. U njemu imade dosta zlih, a u nekom često puta zli prevladavaju dobre. Zadača je zato, kojoj ste se posvetili, silno teška. Na putu usavršavanja treba krepiti dobre nagone, da poprime snažnu premoč nad slabima, ako ih več ne mogu posvema uništiti. Vi morate največom voljom ponajprije odgajati sami sebe, da postanete uzorom drugima, da če vas slediti, da ih povučete za sobom. Ta uzori privlače, dobri uzori baš tako, kao slabi. Rakovima čete biti Vi, takovima če biti Vaši vežbači. Doista na prednjacima počiva sav uspeh ili neuspeh Sokolstva! Kako se to sve imade shvatiti, šta se uopšte imade razumevati pod telesnim, moralnim i duševnim usavršavanjem čoveka, kako i kojim sredstvima po-stizava se prednjaštvo, to čemo Vam obrazložiti u tom tečaju, pa Vas, koliko je to moguče u ovo kratko vreme, opskrbiti onim znanjem i spremom, koja je nužna za obavljanje prednjačkog rada, naime za što večim usavršavanjem članstva, koje če Vam biti povereno u Vašim društvima. Držim, da ste došli k nama najboljom voljom, a i mi imademo najbolju vol ju. Neka nas naša uzajamna snažna volja dovede do najlepšeg uspeha! U tom smislu neka Vam bude moj srdačan pozdrav: Zdravo!* Pregled polaznika prednjačkog tečaja. Član Sokolskog društva Subotica Srbobran Novi Sad Celje Celje Zagorje Šoštanj Pakrac Zagreb L Zagreb I. Vukovar Sl. Požega Vukovar Kraljevo Gor. Milanovac Kraljevo Kreka Tuzla Lukovac Mitroviča Mitroviča 1 Mostar Metkovič Sjetlina Kumanovo TO o -3 TO o u •co Leskovac ll Ljubljana Prednaobrazba 4 realke trg. škola 4 gimnazije osnovna škola 5 razr osnov, škole 5 razr. osnov škole preparandija 8 razreda trg, obrt. škole preparandija stud. filozofije 4 razr. osnov, škole i trg. škola 2. razr. gimnazije 2. razr. gimnazije osnovna škola 7. razr. gimnazije vojna akademija zanatlijska škola osnov, škola 4. razr. grad škole 5. razr. gimnazije, trg škola 4 razr. gimnazije stud. filozofije 4. razr. gimnazije 4. razr. gimnazije 4. razr. osnov, škole preparandija 6. razr. osnov, škole vojna akademija tehnika Mesto boravka Subotica Srbobran Novi Sad Novi Sad Celje Celje Zagorje Šoštanj Pakrac Zagreb Zagreb Vukovar Požega Vukovar Kraljevo Gor. Milanovac Kraljevo Kreka Tuzla Lukovac Mitroviča Mitroviča Mostar Metkovič Sjetlina Kumanovo j Škofja Loka Leskovac Ljubljana rodenja Sirika Sv. Andrija Perlez Novi Sad Gabrje Lokrovec Zagorje Šoštanj Pakrac Stivica Vranja Ruma Sl. Požega Lačarak Kraljevo Vladikavkaz Gruza Tuzla Tuzla Travnik Mitroviča Županja Zenica Metkovič Imotski Škofja Loka | Kavkaz | Ljubljana Roden 16. XI. 1903 10. III. 1903 17. III. 1901 13. XII 1900 3. VII. 1903 4.IV. 1899 2. III. 1904 29. IX. 1902 26. Ui. 1895 1. XII. 1905 28 VII. 1901 22. H. 1910 5. IV. 1908 14. IX. 1907 ! 7. X. 1901 18.IX.1898 29.11 1906 24. IX. 1900 16. IV. 1900 7. Vili. 1899 19. III. 1908 23. IX 1903 24. v II. 1908 12. IX. 1908 s 00 > CN ■N 8 VI 1898 | 1 6061 II 01 20.1. 1887 i 27.1. 1906 | Zanimanje učitelj trgovac učitelj trgovac putnik trg. posjednik učitelj krojač učitelj stud. filozofije trgovac trg. pomočnik kotlar krojač trgovac učitelj strojar činovnik stolar činovnik činovnik učitelj činovnik činovnik trg. pomočnik | učitelj | bravar | učitelj | absolv. tehnike j .oudmin co co co co СЧ cs - - - - - Župa Svetozara Miletiča Novi Sad Celje Petra Svačiča Zagreb Strossmayera Osijek Šumadijska Kraljevo Petra I. Oslobodltelja Tuzla Dušan Silni Beograd Aleksa Santič Mostar Sarajevska Kraljeviča Marka Skoplje 1 Gorenjska Moravska Niš TO c TO 3 p ur Ime i prezime Stepanov Gjorgje Stojič Petar Ilič Gjorgje Ruškuc Veselin Pušnik Ciril Kastelic Rudolf Poljšak Slavko Volk Miloš Jankovič Branko Vukotič Emil Jovanovič Branko Bošnjakovič Stevan Pavlovič Petar Grujič Tomo Aritonovič Vladislav Kanukov Georgije Vukomanovič Ljubiša Arnautovič Džemo Alajbegovič Hamdo Radeljkovič Drago Stojkovič Branko Ladenhauser Viktor Tosič Dragutln Mate Rebac Masal Vladimir Radovinovič Dušan Zaletel v alentin Nepokupnoj Boris 1 Godlar Andrej foja - cs rt fT »O to h- OO 9 10 11 12 13 14 15 16 17 1 18 ! 19 1 20 21 22 23 24 m (M s cs s a Nakon pozdravnog govora brata načelnika pozdravio je kurziste u ime saveznog starešinstva brat starešina Gangl, pozivajuč ih na neumoran i istrajan rad. Ovim pozdravnim govorima bila je čitava svečanost otvorenja dovršena. I pravo je tako. U našem radu nema vremena za svečane ceremonije. Rad nas zove, pa nam zato i svaka minuta dragoceno vreme. I prvi časovi kurza bili su odmah posvečeni lekarskom pregledu, koga su oba vila poznatom savesnošču i tačnošču brača saveznog lekarskog odelenja. Nastambu i prehranu kurzista zbrinuo je gospodarski odsek saveza ugodno i jeftino. Za nastambu kurzista ustupila nam komanda dravske divizijske oblasti veliku sobu u vojarni Vojvode Mišiča. Prehranu je pako dao uz umerenu cenu, dobru i ukusnu br. Mrak. Nadzor nad jednim i drugim vodio je br. Vrhovec, koji je administrativno upravljao tečajem i to sa njemu pri-rodenom marljivošču, tačnošču i strogočom. Savez je kraj svojih prilika po-kušao da prehranu povisi, jer smo dobro znali, da su kod takovog posla i kod mladih ljudi, želuci večito prazni i da takovi rado izazivlju neras-položenje. Ali i to je kod mnogog bilo od slabe koristi, jer se salo stalo gubiti, pa je vaga doskora pokazivala, da su neki omršavili. Kako smo uvodno spomenuli, broj polaznika je porasao i več koncem meseca bili su svi kurzisti na okupu i kao takovi ostali su do konca tečaja. IZ STAREŠINSTVA J S S. ______________________________________________ Odborska sodnica JSS obdržavat če se u nedjelju 12. decembra 1926. u prostorijama Sokolskog društva Ljubljana-matica, Narodni dom, prizemlje, levo. Početak u 8-30 časova. ' Dnevnired: 1.) lzveštaj starešinstva JSS. 2.) lzveštaj saveznog TO (priredbe u godini 1927). 3.) lzveštaj gospodarskog odseka o linancijalnom stanju JSS. 4.) lzveštaj gospodarskog odseka o proračunu JSS za god. 1927. 5.) lzveštaj odseka, i to: 1. statiističkoga, 2. organizacijonoga, 3. zdrav-stvenoga, 4. manjinskoga, 5. novinarskoga, 6. fonda za nezgode, 7. pro-svetnoga. 6.) Zaključak o mestu i danu obdržavanja glavne skupštine JSS za go-dinu 1927. 7.) Socijalna pitanja u Sokolstvu. 8.) II. jugoslovenski svesokolski slet. 9.) Predloži župa. 10.) Eventualia. Na odborsku sednicu mora poslati svaka župa barem jednog zastupnika. Punomočja ne vrede. Kako su na dnevnom redu vrlo važna pitanja, očeku-jemo da če sudelovanje biti u potpunom broju. Delegate imadu župe najavili starešinstvu JSS svakako o s am dana pre sednice. Svaka župa mora poslati svoje predloge svakako osam dana pre odborske sednice starešinstvu JSS. Delegati, koji žele da im pripravimo stan, imadu to s pri-javom izričito naznačiti. Brača delegati neka donesu sa sobom bilancu JSS od 1. decembra 1925. god. Zdravo! U Ljubljani, 15. novembra 1927. Starešinstvo Jugoslovenskog Sokolskog Saveza: E. Gangl, starešina. Dr. Riko Fux, tajnik. XXIX. sednica starešinstva JSS 12. oktobra 1926. Prisutni: starešina G angl, Čobal, Franke, Fux, Kajzelj, Kandare, Košir, Marolt i Račič, — Ispričani: Jamar, Murnik, Smertnik, Švajgar. — Brat starešina izveštava da je primio od br. Misa pismo iz Pariza u kojem se oprašta od brače u starešinstvu saveza. — Dalje izveštava, da je starešina kragujevačke župe br. Miloje Pavlovič upitao se, da li če se naredna skup-ština saveza obdržavati u Kragujevcu. Dopis če se predložiti odborskoj sed-nici. — Povodom svršetka ll.saveznog prednjačkog tečaja 15. o. m. obdržavat če se javni nastup polaznika tečaja. Na vežbu pozvat če se sva napredna društva i korporacije te civilne i vojne oblasti. — Svaki polaznik tečaja primiti če potvrdu o polasku ovog tečaja. Predlog brata dr. Fuxa, da se tečaj po-tanko opiše u «Glasniku» prima se jednoglasno. — Tajnik br. dr. Fux izveštava, da je COS javila, da se na nju obratio br. Tomaseo iz Splita radi dozvole prevađanja jedne češke sokolsko-literame knjige. Odluku o torne ČOS prepušta JSS, kako je uopče svojedobno prepustila izdavanje ovakovih privola. Zaključak: Nakon informacija zatraženih od župe Split, starešinstvo če izdati ovu dozvolu. — Oblasni odbor Crvenog Krsta zahvaljuje se na proglasu sokolskim društvima u svrhu sabiranja doprinosa za poplavljene. — Gledom na dopis društva u Vel. Kikindi, kojim javlja, da mu je ministarstvo odbilo molbu zal polovičnu vožnju, a jer to nije jedini slučaj, zamolit če se br. dr. Pivka, da u toj stvari lično intervenira u Beogradu. — Društvo u Bel-tincima moli, da ga se kao manjinski odsek dodeli kojem društvu. — Pri-hvača se predlog br. Kajzelja, da se zamoli br. Smertnika da preuzme organi-zaciju tih odseka. — Br. Kajzelj čita dopis u vrate župi. Župski statističar imade ove izveštaje tačno ispitati, u slučaju nepravilnosti odmah vratiti dotičnim društvima da ih isprave. Mali statistički izveštaji se onda pošalju skupno od cele župe savezu. Veliki statistički izveštaji pak se ispišu na tiskanice stat. br. 10., A, B, C i C', koje mora tačno ispuniti župski statističar, sumirati ili i nakon svršetka log rada poslati sa sviin društvenim izveštajima savezu na nadležnost. C. Opšte upute. Sokolska je dužnost sviju statističara, da tačno i blagovremeno pošalju izveštaje na nadležnu instanciju. Potrebno je obratiti naročitu pažnju da budu izveštaji verna slika društvenog rada, a baš župe neka dobro pregledaju sve što im pošalju društva, jer mnogo puta društva ulepšavaju njihov rad sa nereelnimi izveštaji. Takoder je potrebno, da župe razjasne društvima postupak i rukovodenje katastra i statistike. Savezni statistički odsek uvele je’pripravan da razjasni bratskim župama jednu ili drugu stvar, ako im nije jasna. Formulare naručuju kod siiveznog statističkog odseka samo župe. Župski statističari neka po potrebi sazovu sastanke sviju društvenih statističara u župskom sedištu ili po okruzima te im neka lačno objasne sva uputstva za vodstvo katastra i statistike. Za savezni statistički odsek: Verij Nvajgar, pročelnik. Stane Flegar, tajnik. Nande Marolt za organizaciji! JSS. IZ TEHNIČKOGA ODBORA JSS.__________________________________________________ Sednica zbora župskih načelnika održače se u subotu 11. decembra o. g. u Ljubljani u saveznim prostorijama (dan pre sednice odbora JSS). Dnevni red i potankosti javičemo u sledečem broju Sokolskog Glasnika:. Upozora-vamo svu braču župske načelnike i sestre župske načelnice na lu sednicu sa pozivom, da joj sigurno prisustvuju. S a v e z n i T O. IZ ŽU SOKOLSKA ŽUPA U CELJU. Nešto statističkih podataka iz celjske župe. Ove godine župa u broju članstva nije obilno napredovala. Broj članstva gotovo je ostao nepromjenjen. U Zabukovci i Št. Petru u Savinjskoj dolini pokušao je Soko iz Žalca da osnuje odsek. No na žalost radi pomanjkanja prednjaka nije došlo do osnutka. Društva bez prednjaka ne mogu napredovati, pa su župi samo na teret. U župskim sednicama opetovano se puta povela reč o tome, ne bi li se u ovom ili onom kraju moglo osnovati društvo. No uvek je dobra volja zapela na pitanju: a gde da dobijemo sposobnoga prednjaka? Župski pred-njački tečajevi lepo su pomogli več postoječa društva, a za osnivanje novih društava manjka nam i dovoljan broj naraštaja. U župi danas imade 21 društvo. Najmarljivije je društvo u Celju. Ne samo da tačno plača sve savezne i župske doprinose, več je i njegov unutamji rad agilan. Naročito pada u oči lep poset telovežbe sviju kategorija bez razlike. Tako n. pr. polazalc članstva na vežbu iskazuje 50 brače na sat. Taji broj vežbača statistika celjskog Sokola od ujedinjenja ovamo još nije zabeležila. Prostrana sokolana doskora če biti premalena, da primi sve te vežbače, pa se več sada pomišlja na razdiobu časova. U Savezni prednjački tečaj poslalo je društvo dva vežbača. Osim brojnog članstva poslalo je društvo na sve-sokolski slet u Prag po jedan odio naraštaja muškog i ženskog. Daljna jaka društva u župi jesu: Zagorje ob Savi i Trbovlje sa vlastitim sokolskim do-movima. Poslednji je bio otvoren ove godine 6. jima prigodam župskog sleta. Oba društva imadu lepi broj izvršujučeg članstva. Zamislimo li se u prilike koje vladaju u ugljeničkim revirima, na tegobe, s kojima se imadu boriti tamošnji funkcijonari, onda su nam ova društva još više prirasla k srcu. Ništa bolje nije društvima u Hrastniku i Dolu. Društvo u Rogatcu upučeno je tek na nekolicinu članova i članica. Opčina je u žalosnim rukama, a neposredna okolica rastrovana svime što odiše mržnjom do jedinstva i bratstva naroda. Opstojnost društva u ovome kraju velika je potreba, pa zato i ono zavreduje svaku pažnju. Skoro jednako je i u Vojniku, gde je večina mje-štana zadojena renegatskim duhom, pa kao takova do skrajnosti nesklona Sokolstvu. Pa ipak unatoč tome naša društva započela su diletantskim predstavama, naročito ona, koja imadu vlastiti krov. Na ovo ih sili i loše financi-jalno Stanje. Iz svih izveštaja, koje prima župa, vidi se, da je u društvima jaka volja, da se što pre postave na zdravu financijalnu podlogu. Pa to je i razumljivo, jer baš ovo pitanje mnogim društvima oteščava svaki napredak. Župa če u buduče pružiti tačniji statistički pregled o radu društava, kako u tehničkom i prosvetnom, tako i u administrativnom pogledu. Za ovaj puta suzili smo se na ove redke. IZ SOKOLSKE ŽUPE «SVETOZARA MILETIČA* — NOVI SAD. IV. prednjački tečaj sokolsko župe «Svctozara Miletiča* održan je bio od 15. do 28. oktobra 1926. god. u sokolani Sokolskog društva Novi Sad. — Uče-stvovalo je 7 članova i 6 članica, svega 13, od kojih po zanimanju: 3 ratara, 1 zanatlija, 1 učenik gimnazije i 2 vojnika-mornara; 1 učiteljica, 3 činovnice, 1 krojačica i domačica. I ako početnici, svi su bili neobično vredni i puni volje za rad. — Za tečaj bilo je stvarno prijavljeno preko 20 učesnika, ali usled raznih prepreka (bolesti, nedobivenog odsustva) nisu mogli svi doči. — No sam tečaj niožda baš radi manjega broja bio je nekako topliji, intimniji kao u jednoj porodici i samim učesnicima pružio je više koristi nego obično kad je broj veči. Predavanja su bila od 8 do 12 i od 14 do 18 časova svega 96 časova. Na-stavnici su bili brača: M. Teodorovič, dr. T. Jovanovič, dr. N. Mrvoš, dr. V. Belajšič, A. Popov, P. Daljev i sestra L. Truksova, svi iz Novoga Sada i br. M. Vojinovič iz Beograda. — Predavanje je bilo teorijsko i praktično. Predmeti stručni, prosvetni, lekarski, oiganizatorni i administrativni. — Duh tečaja bio je odličan, material vrlo dobar. Svršetak tečaja i rastanak bio je primljen sa žaljenjem — što je več kraj. Način predavanja bio je ndešen tako da svaki od učesnika dobije jasnu sliku i tačno odreden pravac k izvoru velikoga bogatstva Tyrševog sistema, sokolske ideologije, požrtvovanja, discipline, razumevanja i ljubavi prema Sokolstvu. — Pored ostaloga slušaocima je bila tumačena uloga, dužnost i značaj prednjaka-sudije pri utakmicama. — Prednjački ispiti biče odredeni docnije. Celokupno predavanje na tečaju težilo je jednom jedinstvenom pravcu i ubedenju da svaki sokolski prednjak mora biti svestrani vaspitač poverenih mu vežbača i da svoj odgovorni zadatak može sa uspehom vršiti samo na osnovi čisto sokolske i podesne nastave, na osnovi ličnoga primera i požrtvovanja u radu kako u sokolani tako i u javnosti. — Naročita je pažnja skrenuta za izbor vežbi za decu i naraštaj kao i za počeitnike u opšte. Stvarati sokolske prednjake-vaspitače znači stvarati i obezbeđivati Sokolstvo. —U tu svrhu župa «Svetozara Miletiča» čini sve moguče i održava pred-njačke teČajeve redovno svake godine. Prema tome i na osnovi dobivenih več iskustava koja su nastavnici stekli, prednjački tečajevi ove župe u svakom pravcu odlični su i primerni. Kad bi svaka župa činila isto, kad bi svaka i sa svojim društvima ovako ispunjavala svoju prvenstvenu dužnost prema Sokolstvu — ogromne praznine u nedostatku pravih sokolskih prednjaka bile bi postepeno manje i manje i naše Sokolstvo moglo bi iči na bolje i na bolje. — Inače — nikako! — Treba samo razmisliti. M. Vojinovič. IZ SOKOLSKE ŽUPE «DUŠAN SILNI* — BEOGRAD. Vredno je da se čuje i koja o nama, jer beogradska župa i alco se imade boriti sa dosta neprilika, ipak pokazuje jaku životnu energiju i ne propušta ništa, a da se ne bi što preduzelo na korist procvata rada. Najbolje je to pokazala sednica zbora društvenih načelnika i načelnica na kojoj bijahu zastupljena društva: Beograd I, Zemun, St. Pazova, Pančevo, Mitroviča, Poža-revac, Arandelovac, Kovin, Vrdnilc, Smederovo, Valjevo, Ložnica i Rusko Sokolstvo. Na ovoj sednici vidjelo se, kako je težak rad po društvima. Tako društva Požarevac i Ložnica uopšte nemaju vežbaonice, več vežbaju u hodniku gimnazije. Letna vežbališta tek imaju društva Zemun, St. Pazova, Kovin i Požarevac, dok u spravama mal ne sva osečaju izvesnu manjkavost. Zaključeno je, da se meseca februara ili marta o drži župski prednjački tečaj. Zaključeno je nadalje, da se do godine meseca maja održi u Beogradu župski slet naraštaja i dece. Po društvima radi se sa mnogo poleta. Naročito je imtenzivan rad sokolskog društva matice u Beogradu. Društvo je sada od-lučilo baš na odluku prednjačkog zbora da se obrati naročita pažnja na prosvetni rad i učvrščenje sokolske ideologije. Uz ovo društvo lepo se razvija društvo u Staroj Pazovi. Kako je društvo snažno, najboljim je dokazom činjenica, da u sokolani vežba 71 vežbač i 39 vežbačica. Soko u Kovinu pre-opravio svoju vežbaonicu, pa če i on sada da dvostrukim marom prione uz posao. Osnovalo se posebno dečje odelenje, a Članice sabrale za poplavljene preko tri hiljada dinara i raznih darova. Soko u Sremskoj Mitroviči ovog se leta naročito istakao, pa je imao lep niz priredaba, koje su sve od reda bile velika dobit za sokolsku misao. Uopšte svuda se opaža jaka volja, a gde je volje biti če i uspeha. Iioogradska sokolska župa i Strosmajcrova proslava u Zagrebu. Povodom pc.znatog držanja priredivačkog odbora za otkriče Strosmajerovog spomenika u Zagrebu, starešinstvo beogradske sokolske župe izdalo je sledeču izjavu: «Jugoslovensko Sokolstvo ne može da učestvuje na Strosmajerovoj proslavi u Zagrebu 7. novembra o. g. prilikom otkrivanja Meštrovičevog spomenika velikom jugoslovenskom vladici. Zagrebački priredivački odbor izjavio je, da jugoslovensko Sokolstvo ne bi bilo poželjno tih dana u Zagrebu, kako ne bi radi poznatih prilika pred očima kralja došlo do neželjenih incidenata.» Starešinstvo Jugoslovenskog sokolskog saveza izvestilo je o ovom sve župe, te se i sva društva u našoj beogradskoj župi «Dušan Silim pozivaju, da uspo-menu na velikog Strosmajera obave svaki u svom društvu s tvrdim uvere-njem, da Jugoslovena Strosmajera ne može niko iščupati iz zahvalnih duša jugoslovenskih Sokolova. IZ SOKOLSKE ŽUPE «STROSSMAYER» U OSIJEKU. Malo pregleda. Kako smo več javili 3. oktobra započeo je u Osijeku župski prednjačili tečaj, koji je predviden na 15 nedjelja, naime održaje se samo u nedjeljama, kada brača i sestre župskili društava dolaze vozom u Osijek. Predavanja traju od 8 do 12 ujutro i od 2 do 6 po podne. Prijavilo se 39 po-laznika, a što je značajno, u tečaju su u večem broju zastupane članice, lnače porast župe lijepo napreduje, pa su u najnovije doba osnovana dva nova društva i to u Cepinu i Dardi. Tako su citiri nova društva osnovana u ovoj godini. Župa, koja je još do pred dve godine brojila 7 društava, danas ih ima 14. Novoosnovana društva lepo rade. Samo društvo matica u Osijeku lijepo napreduje, pa se baš ove godine može pohvaliti velikim brojem vež-bajučeg članstva. Lepa je pojava u društvu da se osnovalo odelenje starije brače, koje je tako uzorom mladima. Iza Osijeka pokazuje lep napredak Soko u Dakovu. Preduzeo si da održi čitav niz propagandističkih predavanja, koja lepo uspevaju. Snažnom energijom započelo se i akcijom oko izgradnje Doma u koju se svrhu punom parom sabiru dobrovoljni priloži. Društvo u Valpovu unatoč nedavnom rascepu radi neoslabljeno dalje. Brača i sestre puni volje nastavljaju radom, pa je društvo u poslednje vreme održalo više zanimivih predavanja. Župsko starešinstvo izdalo je ovih dana svoju 23. okružnicu u kojoj nalaže društvima izvršenje saveznih odredaba. Sada u zimskoj sezoni ovaj čitav če rad još više ojačati, pa je opravdane nade, da če župa zaploviti pravom stihijom k svojoj meti. * Kronika jugoslovenskog Sokolstva. Proglas starešinstva JSS «Narodu i Sokolstvu!» koji je bio izdan povodom otkriča Strosmajerovog spomenika u Zagrebu, objavili su mnogi listovi u našoj državi, a naročito u Beogradu, Ljubljani i Zagrebu. Neki od listova proglas su popratili naročitim komentarima u kojima su se pridružili našem protestu. — Sokolsko društvo u Križevcima proslavilo je dan 29. oktobra kao dan oslobodenja i to načinom, da su održana dva propagandistička predavanja. Dobrovoljac Dane Hranilovič predavao je o «oslobodenju i dobro-voljačkom pokretu», a pomorski kapetan br. Cmič «o značenju mora za naš narod i ulozi Sokolstva za ovu propagandu». Sledilo je onda još nekoliko koncertnih tačaka. — Sokolsko društvo u Varaždinu započelo je prirediva-njem zabavica za svoje članstvo pod imenom čajanki. Društvo se nada da če ove zabave biti stecište sviju prijatelja sokolske misli. Inače započelo je redovito vežbanje u svim kategorijama. Polazak vežbi je ove jeseni vrlo povoljan. — Sokolsko društvo u Garešnici razvija lep organizatorni rad. U poslednje vreme osnovalo je svoje odseke u Vukovju, Rogožu i Popovcu. Ovaj potonji održao je 27. oktobra svoju javnu vežbu, koja je pokazala, šta se dade učiniti uz dobru volju i marljiv rad. Vežba je privukla mnogo sveta, koje je bilo oduščvljeno nastupom Sokola. — Sokolsko društvo u Karlovcu započelo je priredivanjem Slavenskih večeri. Prva ovakova priredba bila je 6. novembra o. g. Predavao je brat Bogunović o slavenskom Sokolstvu, a onda su sledile razne glazbene tačke od slavenslcih komponista. —.Sokolsko društvo u Kaštelu kod Splita odaslalo je odboru za otkriče Strosmajerovog spomenika odlučan brzojavni protest protiv načina kako je sama proslava provedena. — Sokolsko društvo u Kruševcu dolaskom načelnika Đorđa Ma-nojloviča počelo je intenzivnije raditi. Taj rad je tako uznapredovao, da su sadanje prostorije u gimnaziji premalene, pa se misli na vlastiti Dom. U tu svrhu starešina društva br. Ljuba Ristič darovao je 40.000 cigla. — Sokolsko društvo u Užici u ovo jesenje doba živo se latilo posla. Načelnik društva br. Jedlička sakuplja oko sebe članstvo i decu i radi uz največi napor, jer je društvo slabo opslcrbljeno sa spravama. U.n u tar društva osnovao se gudalački članski orkestar, koji broji 15 članova. Ovde je divna saradnja brače profe-sora u prosvetnom odelenju. Gotovo polovica sviju nastavnika u Užicama aktivni su radnici u Sokolu. Lepo se organizovala i pozorišna sekcija. Ove je godine društvo razvilo svoju zastavu, a ozbiljno se bavi proučevanjem pitanja gradnje Doma. Za početak sabrana je lepa svotica, pa ima nade da če društvo za godinu, dve, svoju osnovu izvesti. — Sokolsko društvo u čačku, koje poseduje svoj krasan Dom pod vodstvom načelnika br. Sekovaniča, učenika našeg saveznog načelnika brata dra. Murnika razvija lep sokolski rad, pa se odlikuje brojnim članstvom. U društvu je osobito jak prednjačiti zbor, koji bi mogao biti uzorom i večim društvima, jer se odlikuje pravim odgojenim vežbačima. Za ovu zimu udešen je naročiti program, a prvi javni nastup sprema društvo za dan 1. decembra. — Sokolsko društvo u Prizrenu jedno je od redkih društava, koje radi sa velikim požrtvovanjem, a sve inicijativom br. Mladena Grkiča, koji razvija pravi sokolski rad. To se lepo primetilo na nedavnoj javnoj vežbi, koja je bila priređena u korist podizanja Doma. Poseta javne vežbe bila je ogromna. Značajan je bio proglas na gradanstvo kao poziv na javnu vežbu, pa ga zato donašamo u celosti: «Ostavite za taj dan kafanu; dodite da vidite svoj podmladak, svoju dečicu, kako se fizički i duhovno razvijaju. Posetite ih, jer čete im dati više volje i podstreha za dalji njihov rad, koji ujedno i narodu i državi koristi doprinosi. Pokažimo se da smo veči ljubitelji Sokolstva, nego li cirkusa, raznih madioničara i ringl-špila.» I doista od ovog proglasa beše uspeha, jer su Prizrenci pokazali da im je Sokolstvo priraslo srcu. Sokolska štampa (Sokolska SIisao». Primili smo 17. broj lista cSokolska Misao», što ga izdaje bratsko Sokolsko društvo u Somboru. List je poznat u redovima našega Sokolstva, a i treba da bude poznat, jer to zavreduje svojom sadr-žinom. Ovaj 17. broj donosi uvodno člančič brata Sekuliča kojim pozdravlja tzastavu našu»! 'Brat Raletić lijepo raspravlja o trezvenosti kod Sokola, a onda sledi niz informativnih članaka, kako n. pr. Švicari sude o Sokolstvu, o Ukrajincima, o sokolskoj literaturi i t. d. I dok je u listu zastupana vestima osječka župa, najmanje, u ovom broju baš nišita, ne nalazimo o radu i životu domače župe i društava. Treba i o tome napisati koju, da se čita i čuje šta nam rade naša draga brača u Vojvodini. Inače list kao sokolski organ zavreduje pažnju i priznanje. nl>. * «Soko Dušana Silnog> jest organ bratske sokolske župe u Beogradu, koji evo več drugu godinu izlazi pod uredništvom brata dra. Voje Kujundžiča. Primili srno 10. ovogodišnji broj u kome brat urednik nastavlja opisom pra-škog sleta. U članku cZajednička komanda* brat «B. C. B.» (Branko čipčič?) iz St. Pazove raspravlja o sokolskoj komandi, pravom prigovarajuč «da je apsurd», kako se sada sprovada komanda u našim redovima. Medutim o tome smo i mi pisali u jednom od prošlih brojeva, pa usvajajuč razlaganja brata iz St. Pazove, dodajemo da treba uvesti u društvima rešpekt do sa-veznih odredaba, a za to su pozvani župski načelnici. Po bratu dru. Murniku izradena komanda jest na snazi, pa je se treba držati, a jednako je Savez odredio da se imade poznavati i vojnička komanda. Bude li tako, onda če prestati žalbe na nedisciplinu. Dalje slede vesti iz župe i društava. Sam list je lepo redigovan, pa se, što je pohvalno, polaže velika važnost na njegovu informativnu stranu. Vredan je svake preporuke, a naročito onima, kojima je do toga, da budu dobro informirani o radu našeg celokupnog Sokolstva. * «Sokolic». Primili smo novembarski broj «SokoliCa», lcoji je izašao kao 11. ovogodišnji broj u VIII. godištu. Kao obično uvodno donaša umiljatu pesmicu Igora Vidica «Tabor», pa onda pod naslovom cNaraščaj ob grobu narodnih mučenikov* govor naraštajca Vojina Bijeliča, lcoji je držao nad skupnim grobom tuzlanskih mučenika. Hajrudin Čurič iznosi refleksije sa naraštajske vežbe, dok Vilko Winterhalter peva pesmu Pragu, sečajuč se lepo sprovede-nih dana u njemu. Urednik br. Bajželj nastavlja prikazom naraštajskih nate-canja u Pragu. Janko Đonović i Niko iznašaju lepe lokalne crtice, jedan sa obale Neretve, a drugi Jadrana. Brat načelnik Saveza dr. Murnik počeo je lepim člankom «0 nečem, što je nakon rata još potrebnije nego bejaše pre». U članku se raspravlja o odgojnim metodama omladine. Sledi opet Čebula-rova pesmica, pa vežbe i vesti. Kako se vidi obilna sadržina. Šta da kažemo o listu samom? Ta on je uredivan tako, da si boljeg štiva ne možemo zamisliti za naš naraštaj, jer u njemu imade svega, što je potrebno našem detetu, a brat urednik trsi se, da dade ono što je najbolje, najpotrebnije i najlepše. U tom lepo uspeva, pa mu to i mora da bude naj veča nagrada za njegov trud. Širimo «Sokolič» medu naraštajem, jer i naša deca treba da čitaju zdravo sokolsko štivo, da upoznaju naše ideje i naš rad. Ne bi smelo biti nijednog naraštajca, koji ne drži «Sokoliča». Naraštajac bez «Sokoliča> naliči učeniku bez školskih knjiga. ab.