Obrazovna djelatnost u arhivu tuzlanskog kantona: uspješni mostovi saradnje arhiva i obrazovnih ustanova
IzET ŠABOTIČ, DOC. DR. SC.
Arhiv Tuzlanskog kantona, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Ul. Dr. Fuada Idrizbegovica, 26, Tuzla,
Bosna i Hercegovina, Tel:00387-61-869-754 e-mail: sabota_tuzla@hotmail.com
Education in the Archives of Tuzla Canton: Successful Cooperation of the Archives and Educational
Institutions
ABSTRACT
One of the important tasks of the archive is the realization of professional and cultural events that present cultural values (archival material), not only to the professional, but also to the general public. An important segment of the realization of such content is the collaboration with schools. Today a wide range of cooperation of archives with schools is evident and whereby realized as extremely valuable, cultural and educational content. The Archives of Tuzla Canton paid considerable attention to this activity with slightly stronger pace in the last few years. In fact, in recent years the annual programs and work plans of the Archives of Tuzla Canton implemented in cooperation with the educational institutions are in the forefront. It is a well thought-out content that enables a comprehensive and fair presentation of the value of archival material, as well as amenities that allow school population to adopt important knowledge in the field of cultural heritage and local history.
Insegnamento nell'Archivio del cantone di Tuzla: collaborazione di successo fra Archivio ed istituzioni
educative
SINTESI
Uno dei piu importanti compiti degli archivi e la realizzazione di eventi professionali e culturali che presentino i valori culturali (materiale archivistico), non solo per i professionisti ma anche per il pubblico generico. Un importante segmento della realizzazione di questi contenuti e la collaborazione con le scuole. Al giorno d'oggi e evidente i una vasta gamma di cooperazioni di archivi con le scuole, realizzate in maniera estremamente valida, con contenuti culturali ed educativi. L'Archivio del cantone di Tuzla ha riservato una considerevole attenzione a tale attivita, con maggior ritmo negli ultimi anni. In effetti negli ultimi anni i programmi ed i piani di lavoro annuali dell'Archivio del cantone di Tuzla attuati in collaborazione con le istituzioni scolastiche sono in prima linea. Si tratta di una contenuto ben concepito che consente una presentazione completa e corretta del valore del materiale d'archivio, oltre a servizi che consentono alla popolazione scolastica di acquisire importanti cono-scenze nel campo del patrimonio culturale e della storia locale.
Izobraževalna dejavnost v arhivu Tuzelskega kantona: upešno sodelovanje arhiva in izobraževalnih
ustanov
IZVL^EČEK
Ena špomembnejših nalog arhiva je izvajanje strokovnih in kulturnih vsebin, s pomočjo katerih se predstavljajo kulturne vrednote (arhivsko gradivo), ne samo na strokovni, ampak tudi širši javnosti. Pomemben segment za realizacijo takšnih vsebin je sodelovanje s šolami. Danes se uporablja širok spekter sodelovanja arhivov s šolami, pri čemer se izvajajo izjemno dragocene strokovne, kulturne in izobraževalne vsebine. Arhiv Tuzelskega kantona posveča veliko pozornosti tej dejavnosti, pri čemer je intenziteta nekoliko večja v zadnjih nekaj letih. Namreč, v zadnjih letih vsebujejo letni programi in delovni načrti Arhiva Tuzelskega kantona vse več vsebin, ki jih arhiv izvaja v sodelovanju z izobraževalnimi ustanovami. Gre za dobro premišljene vsebine, ki omogoča celovit in objektiven prikaz vrednosti arhivskega gradiva, kot tudi vsebine, ki omogočajo šolski populaciji pridobivanje pomembnih znanj na področju kulturne dediščine in lokalne zgodovine.
Izet ŠABOTIČ: Obrazovna djelatnost u arhivu tuzlanskog kantona: uspješni mostovi saradnje arhiva i
obrazovnih ustanova, 141-151
Obrazovna djelatnost u arhivu tuzlanskog kantona: uspješni mostovi saradnje arhiva i obrazovnih
ustanova
ABSTRAKT
Jedan od važnih zadataka arhiva jeste realizacija stručnih i kulturnih sadržaja kojim se prezentuju kulturne vri-jednosti (arhivska grada), ne samo stručnoj vec i široj javnosti. Važan segment realizacije takvih sadržaja jeste saradnja arhiva sa školama. Danas se primjenjuje širok spektar saradnje arhiva sa školama, pri čemu se realizuju iznimno vrijedni stručni, kulturni i obrazovni sadržaji. Arhiv Tuzlanskog kantona ovom segmentu rada poklanja značajnu pažnju, sa nešto izraženijim intenzitetom u posljednjih nekoliko godina.Naime, u novije vrijeme u godišnjim programima i planovima rada Arhiva TK sve su zastupljeniji sadržaji koje Arhiv realizuje u saradnji sa o obrazovnim ustanovama. Riječ je o dobro osmišljenim sadržajima koji omogucavaju sveobuhvatno i objektivno predstavljanje vrijednosti arhiva, ali i sadržajima koji omogucavaju školskoj populaciji usvajanja važnih znanja iz oblasti kulturnog naslijeda i zavičajne prošlosti.
Uvodne naznake
Arhivskim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini1 je, kao jedan od važnih zadataka, utvrdeno i prezentovanje kulturnih vrijednosti Arhiva. To se obavlja kroz više stručnih, kulturnih i obrazovnih formi, poput: raznovrsnih predavanja, izložbi, promocija raznih izdanja, saradnje sa obrazovnim ustanovama, medijske saradnje i dr. No, svakako jedna od važnih formi prezentovanja arhivskih vrijednosti jeste saradnja sa školama, kako osnovnim, tako i srednjoškolskim, ali i sa fakultetima. Ta saradnja je dio utvrdenih programa i planova rada, kako obrazovnih ustanova tako i arhiva. Ovaj vid saradnje u bosanskohercegovačkoj arhivskoj praksi nema značajniju tradiciju. U posljednje vrijeme evidentna je nešto intenzivnija forma ovih sadržaja. Zahvaljujuci tome, arhivi su značajno približili svoje kulturno blago učenicima i studentima, te upoznali iste sa osnovnom funkcijom i značajem arhiva, te posebno sa kulturno-historijskim naslijedem arhiva. Realizacijom raznovrsnih stručnih, kulturnih i obrazovnih sadržaja uspostavljena je snažna saradnja arhiva i obrazovnih ustanova.
U tom smislu uspostavljena je široka mreža povezanosti i saradnje sa obrazovnim ustanovama, te sa rukovodiocima, kao i nastavnicima i profesorima pri čemu se utvrduju programi saradnje. Programi su raznovrsni, podrazumijevaju prije svega posjete i upoznavanja učenika i studenata sa arhivom, njegovim kulturnim blagom i ulogom u društvu, prezentovanjem raznovrsnih sadržaja, nerijetko zajednički pripremljenih poput: izložbi, promocija izdanja arhiva i škola, zajedničkog medijskog predstavljanja i slično. U poslednje vrijeme pripremaju se prigodne zajedničke radionice koje povezuju problematiku vezanu za arhivsku gradu i nastavne sadržaje učenika i studenata. Pored toga, profesori i nastavnici koriste arhive i arhivsku gradu za održavanje ogledne nastave iz historije, ali i drugih predmeta, što je dio utvrdenih programskih sadržaja obrazovnih ustanova i arhiva.
Takva povezanost i saradnja je rezultirala boljoj informiranosti djece školskog uzrasta o vrijed-nostima arhiva, pri čemu su usvojena značajna znanja, koja pomažu učenicima da bolje razumiju važna pitanja iz više nastavnih oblasti, posebno onih vezanih za izučavanje zavičajne prošlosti. U ovom radu pokušacu predstaviti iskustvo Arhiva Tuzlanskog kantona na planu saradnje sa osnovnim, srednjim školama i fakultetima.
Obrazovna djelatnost Arhiva Tuzlanskog kantona-važan segment rada istog
Arhiv Tuzlanskog kantona ima nadležnost nad stvaraocima arhivske grade na području 13 opcina Tuzlanskog kantona i vrši nadzor nad oko 1.400 registratura. U Arhiv je preuzeto oko 400 arhivskih fondova i zbirki, ili nešto oko 11.000 metara dužnih arhivske grade2. Najstarija grada datira
1.	lako je bosanskohercegovačako arhivsko zakonodavstvo nejedinstveno, decentralizirano, te značajno nedostatno u važnim segmentima, ipak u istom je značajno zastupljeno pitanje prezentovanja (prestavljanja) i korištenja arhivskih vri-jednosti.
2.	Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona. Više podataka o Arhivu Tuzlanskog kantona vidjeti u: Izet Šabotic - Ner-mana Hodžic - Selma Isic, Vodič kroz arhivske fondove Arhiva Tuzlanskog kantona, Tuzla 2012.
Izet ŠABOTIČ: Obrazovna djelatnost u arhivu tuzlanskog kantona: uspješni mostovi saradnje arhiva i
obrazovnih ustanova, 141-151
iz druge polovine XVI stoljeca. Riječ je o vrijednoj arhivskoj gradi, što potvrduje i činjenica da su 34 fonda i zbirke Arhiva Tuzlanskog kantona proglašeni nacionalnim spomenikom kulture u Bosni i Hercegovini3.
U ranijem periodu rada Arhiva nije bila izražena praksa intenzivnije saradnje Arhiva sa školama i fakultetima, što je rezultat odnosa obrazovnih ustanova prema arhivima i dokumentarnoj i arhivskoj gradi. U programima obrazovnih ustanova u ranijim periodima nisu bile predvidene posjete arhivima, pa se dešava o da su učenici završavali školovanje, a da nesu znali da postoji jedna takva ustanova, ni čime se bavi4. Mada se Arhiv i ranije trudio kroz realizaciju odredenih sadržaja da privuče školsku po-pulaciju, ipak u tome nije značajnije uspijevao5.
Medutim, u poslednjih desetak godina takva praksa u Arhivu TK je značajno promijenjena, te se značajna pažnja posvetila otvaranju ustanove s ciljem kako bi se ista otvorila prema javnosti, te arhivske vrijednosti i sam rad Arhiva približe široj društvenoj zajednici, a posebno obrazovnim ustamova-ma. U novije vrijeme svoje aktivnosti na tom planu Arhiv TK, usvaja i precizira Godišnjim planovima i programima rada. Istim se odreduju i preciziraju aktivnosti i sadržaji saradnje izmedu arhiva i obrazovnih ustanova. Naime, menadžment i stručni radnici Arhiva TK su smatrali da je u eri tranzicije bosanskohercegovačkog društva, te opce globalizacije, bilo neophodno uraditi daleko više na planu popularizacije i izlaska iz medijske, stručne i kulturne izolacije. To je podrazumijevalo izgradnju sistema koji ce obezbijediti neophodnu komunikaciju izmedu Arhiva i korisnika, odnosno šire javnosti. Takva potreba je rezultat jedne nove uloge i funkcije Arhiva vezane za potrebu promovisanja arhivske grade i drugih kulturnih vrijednosti. Ovdje se posebno računalo i težilo da se najmlada populacija na pravi način upozna sa arhivskim vrijednostima i tako kod iste izgraduje pravilan odnos prema ovim ustanovama i kulturnim naslijedem koje posjeduju. Soga se računalo na obostrani interes na tom planu i obrazovnih ustanova i Arhiva.
Arhiv TK je postepeno, putem realizacije raznovrsnih kulturnih sadržaja izgradivao prepoznat-ljiv imidž prema javnosti. Tome je u značajnoj mjeri doprinijelo vece prisutvo Arhiva u medijima. No, kako bi se ostvarila bliža suradnja sa obrazovnim ustanovama neophodan je bilo neposredniji kontakt sa istim. Taj kontakt je postepeno ostvaren predstavljanjem naših programa istim, pri čemu se ukazi-valo na osnovne vrijednosti arhivske grade i rada Arhiva, te posebno na mogucnost uključivanja obra-zovnih ustanova u neke sadržaje Arhiva.
3.	Odlukom Državne komisije br. 09-02.2-14/09-62 od 9. decembra 2009. godine 34 fonda i zbirke, te 173 rukopisa i knjige Arhiva Tuzlanskog kantona su proglašeni nacionalnim spomenikom kulture u Bosni i Hercegovini.
4.	Hatidža Fetahagic, Efekti saradnje Arhiva Tuzlanskog kantona sa obrazovnim ustanovama, „Arhivska praksa",2009, broj 12, (dalje: H. Fetahagic, efekti saradnje Arhiva TK..), str. 323.
5.	Arhiv TK je u ranijim periodima u povodu Dana Arhiva organizirao sa srednjim i osnovnim školama izradu literarnog rada na neku od aktualnih tema iz oblasti arhivske teorije i prakse, pri čemu su se najbolji radovi nagradivali. Na taj način, Arhiv se pokušavao otvoriti prema javnosti i obrazovnim ustanovama.
Izet ŠABOTIČ: Obrazovna djelatnost u arhivu tuzlanskog kantona: uspješni mostovi saradnje arhiva i
obrazovnih ustanova, 141-151
Posjeta učenika OŠ "Sjenjak" iz Tuzle Arhivu 19.3.2013
Ti sadržaji su u početku najviše bili vezani za nastavu historije u osnovnim i srednjim školama. Medutim, kasnije se pristupilo realizaciji i drugih brojnih sadržaja kojima su na najbolji način prezen-tovane kulturne vrijednosti Arhiva, a koji su poslužili u edukativne svrhe učenika i studenata.
Arhiv TK u poslednjih nekoliko godina kulturno-obrazovnoj djelatnosti poklanja značajnu pažnju, realizirajuci širok spektar raznovrsnih sadržaja. Posebna je na tom polju važna saradnja sa obra-zovnim ustanova. Danas se saraduje sa ustanovama svih nivoa od fakulteta, srednjih i osnovnih škola, pa sve do obdaništa. Početna saradnja se odnosila na grupne posjete studenata s ciljem upoznavanja istih sa djelatnošcu Arhiva, kasnije značajan broj istih je koristio usluge arhivske biblioteke u izučavanju nastavnog gradiva, pisanju seminarskih i diplomskih radova. Osnovne i srednje škole svoju početnu saradnju sa Arhivom su zasnivali sa posjetom školskih historijskih sekcija, pri čemu su se iste upozna-vale sa radom Arhiva, zanimanjem arhivskih radnika, te drugim važnim pojedinostima vezanim za Arhiv i arhivsku gradu.
Na planu realizacije kulturno-obrazovnih sadržaja značajan doprinos dali su i mediji koji su pratili realizaciju navedenih sadržaja. U ovom periodu iskazan je obostran interes za saradnju Arhiva i medija, kako printanih tako i elektronskih, te su realizirani zanimljivi stručni, kulturni i naučni sadržaji. Posebna pažnja je posvečena realizaciji više tematskih emisija posvečenih zanimljivostima iz prošlosti Tuzle. U ovim emisijama aktivni sudionici su bili stručni zaposlenici Arhiva6. Koliko se pažnje posvečivalo ovom vidu obrazovanja najbolje pokazuju slijedeče činjenice: u 2007. godini ralizirano je 9 (devet) emisija, u 2008. godini 11 (jedanaest)7 u 2009. godini 14 (četrnaest) u 2010. Godini 11
(jedanest), u 2011. godini 11 (jedanaest) i u 2012. godine 8 (osam) emisija8. Jedan broj emisija odno-
Injih š!
ovih sadržaja, te permanentnim pračenjem rada Arhiva od strane medija, doprinijelo je značajnijim
sio se na realizaciju sadržaja vezanih za posjete učenika osnovnih i srednjih škola Arhivu. Realizacijom ovih sadržaja, te permanentnim pračenjem rad ' ' prepoznavanjem Arhiva od strane šire javnosti.
6.	Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona. O navedenoj problematici na Medunarodnoj konferenciji održanoj u Novom Sadu 16 i 17. maja 2013. godine na temu: Arhivi u medijima, dr. Izet Šabotič je imao saopčenje: Mediji i arhivi - pozitivno iskustvo - primjer Arhiva Tuzlanskog kantona.
7.	Hatidža Fetahagic, Efekti saradnje Arhiva TK ..., str.324.
8.	Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona.
Izet ŠABOTIČ: Obrazovna djelatnost u arhivu tuzlanskog kantona: uspješni mostovi saradnje arhiva i
obrazovnih ustanova, 141-151
Saradnja Arhiva TK i visokoškolskih ustanova
Opce je poznata stvar neophodnosti saradnje Arhiva sa visokoškolskim ustanovama. Arhiv TK na tom planu ranije nije imao zapaženije rezultate. Osnivanje Filozofskog fakulteta u Tuzli i uokviru istog osnivanja odsjeka za Historiju i geografiju (1993.), promijenio je takav odnos. Od tada, pa možemo kazati sve do danas imamo intenzivnu i sveobuhvatnu saradnju sa ovom visokoškolskom ustanovom, ali i sa drugim fakultetima Univerziteta u Tuzli. Početnoj saradnji doprinijeli su profesori fakulteta, koji su u početku upucivali studente na korištenje bogate bibliotečke grade, kojom je raspo-lagala biblioteka Arhiva TK. Usluge biblioteke Arhiva koristili su i studenti drugih odsjeka Filozofskog fakulteta u Tuzli, poput: Žurnalistike, BHS jezika i književnosti, Turskog jezika i književnost, ali i studenti Pravnog, Ekonomskog i drugih fakulteta. Prosječna godišnja posjeta počev od 2000. godine je više od 1400 posjeta, sa stalnom tendencijom rasta iste9. U ovom vremenu je iskazan značajan interes od strane postdiplomaca i doktoranata sa ovih i drugih fakulteta koji permanentno koriste usluge Arhiva TK.
No, svakako najznačajnija saradnja sa visokoškolskim ustanovama je ostvarena sa Osjekom za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Ta saradnja se odvija na nekoliko razina, a rezultat toga je zastupljenosti arhivistike kao obavezujuceg i izbornog predmeta u naučno-nastavnim planovi-ma Odsjeka za historiju10. Doprinos saradnje ovog Odsjeka i Arhiva leži i u činjenici što su neki zapo-slenici Arhiva TK bili istovremeno i predavači i asistenti na Odsjeku historije Filozofskog fakulteta u Tuzli11.
Studenti ovog Odsjeka bili su zainteresirani za razne sadržaje Arhiva, počev od prve godine stu-dija, kada su u proučavanju odredene problematike vezane za predmete Uvod u historiju i Pomocne historijske nauke bili vezani za literaturu pohranjenu u biblioteci Arhiva. Naime, tome je u značajnoj
mjeri doprinijela i činjenica da je biblioteka Arhiva TK jedna od najbogatijih biblioteka sa raznovr-snom literaturom iz oblasti historije i arhivistike12, koja je bila neophodna studentima za pripremanje ispita, izradu seminarskih i diplomskih radova.
Posjeta studenata II godine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Odsjek Historija Arhivu 29.10.2012.
9.	Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona.
10.	Počev od osnivanja Odsjeka za historiju akademske 1998/99, pa do akademske 2012/13 sa različitim fondom sati ova problematika je zastupljena kroz tri nastavna predmeta: Arhivistika, Arhivska praksa I i Arhivska praksa II.
11.	Predmete: Arhivistika, Arhivska praksa I i II, na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli predavali su: dr. Azem Kožar i dr. Sead Selimovic, a trenutno ove predmete predaje dr. Izet Šabotic, dok vježbe drže zaposlenici Arhiva TK Omer Zulic i Selma Isic.
12.	Biblioteka Arhiva Tuzlanskog kantona danas ima više od 20.000 naslova, pretežno iz oblasti historije i arhivistike. Posebno treba istaci bogatu periodiku, koja je jako interesantna studentima i profesoroma u realizaciji nastavnih sadržaja.
Izet ŠABOTIČ: Obrazovna djelatnost u arhivu tuzlanskog kantona: uspješni mostovi saradnje arhiva i
obrazovnih ustanova, 141-151
Pored samostalnih obilazaka studenata, veoma često priredivane su organizirane posjete Arhivu studenata i profesora, gdje su se studenti upoznavali sa osnovnim karakteristikama Arhiva, sa bogastvom arhivske grade, sa ^nkcijom i značajem Arhiva za nauku i društvo uopce. Najčešce navedene posjete su bile namjenske i dobro osmišljene, sa jasnim nastavnim i programskim ciljem, gdje je odredena arhivska grada bila predmetom upoznavanja kako bi studenti usvojili neophodna znanja vezana za odredeno historijsko pitanje. Takav vid nastave bio je veoma pragmatičan i po kazivanju profesora davao je značajne rezultate. Na taj način Arhiv, odnosno arhivska grada (historijski izvori) postali su veoma važnim segmentom u procesu obrazovanja studenata Odsjeka za historiju. Ono što posebno treba istaci jeste da su ovi sadržaji bili organizirani i unaprijed dogovoreni izmedu Arhiva i Odsjeka historije, tako da su zaposlenici Arhiva bili u prilici da se pripreme, te da pripreme neophod-ni arhivski material, kako bi posjete studenata bile uspješne. Prema dostupnim podacima evidentno je da je Arhiv TK dao značajan doprinos razvijanju Odsjeka za historiju Univerziteta u Tuzli i značajno pomogao obrazovanju ovih kadrova.
I studenti Odsjeka za Turski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Tuzli imaju dobru i raz-novrsnu saradnju sa Arhivom TK. Posebno su nastavnici i studeni zainteresirani za proučavanje arhivske grade orijentalne provenijencije. Naime, u Arhivu TK je pohranjena bogata arhivska grada ove vrste. Najveci broj dokumenata svrstan je u orijentalnoj zbirci, ali značajan broj se nalazi i u drugim fondovima i zbirkama Arhiva TK. Profesori i studenti imaju priliku istraživati i prevoditi tekstove raznih rukopisa i dokumenata pisanim arhaičnim staroosmanskim pismom. Taj svoj rad studenti i profesori su vezivali najneposrednije za realizaciju utvrdenih programskih sadržaja, što je značajno doprinijelo unapredenju nastave ovog studijskog odsjeka. Kao kruna saradnje ovog odsjeka i Arhiva TK jesu odredena zajednička izdavačka ostvarenja13. Ova ostvarenja postala su značajnom literaturom neophodnom studentima Odsjeka za turski jezik i knjževnost i Odsjeka historiju.
Kao što smo i ranije kazali usluge Arhiva TK koriste i studenti i profesori drugih fakulteta. Tako su studenti Pravnog fakulteta sve prisutniji u prostorijama Arhiva TK, koristeci raznovrsno kulturno i dokazno naslijede koje čuva Arhiv TK, poput: raznih odluka pravosudnih institucija, službene spise, novine, zbornike zakona i mnoge druge sadržaje koji im pomažu bolje razumijevanje raznovrsne pra-vosudne problematike. Svoj interes u Arhivu TK našli su studenti i profesori Ekonomskog fakulteta, koristeci takode raznovrsnu arhivsku baštinu, počev od knjiga, časopisa, staističkih izvještaja, pa do arhivskih dokumenata. Treba istaci da se značajan broj studenata sve više uključuju i prate druge sadržaje Arhiva TK, poput: izložbi, okruglih stolova, promocija arhivskih izdanja, savjetovanja i slično. Ono što je evidentno i nepobitno jeste da su studenti i profesori navedenih fakulteta sve upuceniji na Arhiv, koristeci se raznim njegovim kulturnim resursima i uslugama, što je doprinijelo unapredenju nastavnoog procesa na fakultetima i usvajanju opsežnijih znanja od strane studenata.
Mostovi saradnje Arhiva TK sa osnovnim i srednjim školama
Svakako najopsežnija i najdinamičnija saradnja jeste ona Arhiva sa osnovnim i srednjim školama. To su sadržaji koji svakodnevno dobijaju na intenzitetu. U početku ta saradnja je bila sporadična i odnosila se na posjete nastavnika i učenika Arhivu, kako bi se isti upoznali sa nekim osnovnim ka-rakterstikama Arhiva. U tim prvim susretima došlo se do saznanja da je interes učenika nešto viši od pukog upoznvanja sa ustanovama, a i nastavnici su shvatili da je Arhiv ustanova koja daje mogucnost šire saradnje sa obrazovnim ustanovama. Stoga su se poveli razgovori kako bi se utvrdili i precizirali dalji pravci djelovanja, te uradili jasni programi rada na tom planu. To je bila dobra prilika da se Arhiv približi najmladim korisnicima, te ispravno utiče na formiranje svijesti prema ovim ustanovama i kulturnim naslijedem kojim isti raspolažu. S druge strane menadžmenti i nastavnici obrazovnih ustanova vidjeli su dobru priliku da se u arhivima mogu realizirati zanimljivi sadržaji, koji se u potpunosti ukla-paju u ukupne obrazovne programske okvire ovih ustanova i značajno ih upotpunjavaju. Realizacija takvih sadržaja daje mogucnost obezbjedenja obrazovnim ustanovama dodatnih bodova, kod njihovog obavezujuceg godišnjeg vrednovanja i verifikacije.
Iz navedenih razloga i pojačanog interesa za posjetama Arhiv TK je ovom pitanju u poslednjih nekoliko godina prišao ozbiljnije, na način da je ove sadržaje u godišnjim planovima rada Arhiva strik-
13. U Saradnji sa Odsjekom za Turski jezik i književnost, Arhiv Tuzlanskog kantona je publikovao slijedece publikacije: Tufan GUNDUZ, tuzlanski, bijeljinski i srebrenički sidžil (1641.-1883.)tuz\2l 2008., Genc Osman Genčer, Salih Safet Bašic-jedan osmanski intelektualac u Bosni i Hercegovini, Tuzla 2009.
Izet ŠABOTIČ: Obrazovna djelatnost u arhivu tuzlanskog kantona: uspješni mostovi saradnje arhiva i
obrazovnih ustanova, 141-151
tno utvrdivao i planirao, odredujuči i utvrdujuči sadržaje koji se trebaju prezentovati i realizovati. Za realizacija ovih sadržaja u Arhivu su obrazovani stručni timovi prema sklonostima i afinitetima istih. Tako da je saradnja sa školama postala važnim segmentom rada Arhiva. Jasno su odredeni zadaci i ciljevi, šta se ovakvim sadržajima želi postiči, a to su:
-	da se učenici upoznaju sa značajem i funkcijom Arhiva
-	da se bliže upoznaju sa vrijednostima kulturnog naslijeda koje Arhiv posjeduje
-	da se školama predoče moguči programski sadržaji, koji bi bili od interesa za škole, a koji bi se mogli realizirati u Arhivu
-	da se utvrde sadržaji koji bi se mogli zajedničkim snagama Arhiva i škola realizirati
-	te da se utvrde termini realizacija istih.
U izradi navedenih planova i programa i realizacijih istih, Arhiv TK se koristio iskustvima arhiva iz okruženja, posebno arhiva iz Republike Slovenije14.
Posjeta učenika OŠ "Zenica" iz Zenice 15.6.2012.
U programu saradnje, danas je Arhiv TK ostvario veoma blisku saradnju sa osnovnim i srednjim školama. Godišnje se realizuje vise od 40 organiziranih posjeta. Prilikom posjeta realizuju se zanimljivi stručni, kulturni i naučni sadržaji. U zavisnosti od dogovora sa školama posjeta učenika traje 45 do 90 minuta (1 do 2 školska časa). U ovim posjetama za učenike su zaposlenici pripremili podsebne sadržaje a kako bi se isti što bolje upoznali sa Arhivom i njegovim kulturnim blagom.Tako se za ovu priliku učenici prvo upoznaju sa osnovnim karakteristikama Arhiva uz mogučnost sagledavanja jednog kra-
14. Arhiv TK ima dobro razvijenu i raznovrsnu saradnju sa arhivskim ustanovama iz Republike Slovenije. Ta saradnja je podrazumijevala realizaciju nekih zajedničkih stručnih i kaltarnih sadržaja (izložbe, savjetovanja, publikacije i dr.). Značajan broj arhivista iz Slovenije uzimama učešče na stručnim skupovima koje organizira Arhiv TK, kao i obratno gdje arhivski radnici Arhiva TK uzimaju učešče na stručnim skupovima u Sloveniji, čime se razmjenjuju i nadopunjuju medusobna znanja. Tako su koleginice iz Zgodovinskog arhiva Celje i Pokrajinskog arhiva Maribor na savjetovanju «Arhivska praksa 2012», predstavile iskustva ovih arhiva u pedagoškom radu. Vidjeti više: Bojana Aristovnik, Mojca Horvat, Pedagoška djelatnost u Historijskom arhivu Celje i Pokrajinskom arhivu Maribor, Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, str. 139-159.
Izet ŠABOTIČ: Obrazovna djelatnost u arhivu tuzlanskog kantona: uspješni mostovi saradnje arhiva i
obrazovnih ustanova, 141-151
tkog desetominutnog filma o Arhivu Tuzlanskog kantona15. Nakon toga, učenici se upoznaju po seg-mentima (oblastima) sa ostalim važnostima Arhiva16, s ciljem kako bi se stvorila iedna što zaokruženija slika o Arhivu TK. Posjetom učenici imaju priliku da vide najvredniju arhivsku gradu, da proprate odredene procese koji se odvijaju u arhivu (obrada, skeniranje, rad sa korisnicima), da se upoznaju sa raznovrsnom arhivskom opremom, periodikom i ostalom bibliotečkom gradom. U takvim posjetama data je mogucnost neposrednih razgovora i vodenja dijaloga izmedu arhivskih radnika i učenika. Ono što je naše mišljenje jeste da su ove posjete i sadržaji koji ih prate veoma dinamični i zanimljivi za učenike.
U odredenim prilikama u dogovoru sa nastavnicima posjete učenika vezane su za neko striktno pitanje i historijski problem. U takvim slučajevima arhivski radnici pripreme prigodnu literaturu, hi-storijske izvore, prigodno izlaganje, odredene anketne lističe, a sve s ciljem kako bi se što bolje apsol-virala navedena problematike i učenici usvojili što više informacija i znanja. Ove programe u večini slučajeva prati prigodno pripremljena izložba i slično. Na taj način, su realizirana i obradena neka važna historijska pitanja iz prošlosti Tuzle, vezana za različite historijske dogadaje, pojave, procese iličnosti, kao što su: Tuzla u osmanskom periodu, industrijalizacija Tuzle u austrougarskom periodu, razvoj školstva u meduratnom periodu, važni dogadaji koji se odnose na kulturne prilike Tuzle i njene okoline, predstavljanje odredenih znamenitih ličnosti i druga važna i zanimljiva pitanja.
U poslednje vrijeme Arhiv prakticira realizaciju jednog broja stručnih i kulturnih sadržaja zajedno sa učenicima škola. Tako se u 2012. godini sa učenicima Gimnazije "Ismet Mujezinovič" iz Tuzle u povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine pripremio prigodan kulturni program te izložba do-kumenata, zastava i grbova. Sličan sadržaj realiziran je 2013. godine i sa učenicima i profesorima Gimnazije "Meša Selimovič" iz Tuzle u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ovi sadržaji su pobudili veliki interes šire kulturne javnosti, a i značajno su propračeni od strane medija.
Jedan broj sadržaja i posjeta učenika Arhivu snimljen je i popračen od strane tv kuča, te prikazan kao zasebne emisije u serijalu kulturno-obrazovnog programa17. Na ovaj način, širem auditoriju predstavljene su brojne vrijednosti Arhiva, te ukazano na njegovu kulturno obrazovnu funkciju i važnost.
Arhiv neke sadržaje obrazovnog karaktera realizira i u saradnji sa najmladom populacijom iz predškolskih ustanova. Posjete ove predškolske populacije su rede u Arhivu, ali ih ima. Razlog tome je vjerovatno složenost postupka organizacije ovog uzrasta djece, ali i kompleksnost problematike koja se može predstaviti u Arhivu. No, pozitivna je sama činjenica da djeca ovog uzrasta imaju osnovne spoz-naje o arhivu kao kulturnoj i javnoj ustanovi.
Rezultati i efekti obrazovno-kulturne saradnje Arhiva i obrazovnih ustanova
Raznovrsni obrazovno-kulturni sadržaji koje Arhiv realizira u sradnji sa obrazovnim ustanovama su se pokazali veoma efikasnim u otvaranju Arhiva prema javnosti i prezentovanju i približavanju arhivskih vrijednosti istoj. Ovi sadržaji su se pokazali veoma korisnim i prihvatljivim i za obrazovne ustanove. Istim su nadopunjeni ustaljeni nastavni programi, a učenici su se upoznali sa značajnim novite-tima vezanim za kulturnu baštinu.
Uvažavajuči ove sadržaje u Arhivu TK smo u zadnjih desetak godina ugostili značajan broj učeničkih i studenskih grupa. Da se zapaziti da je broj posjeta, a samim tim i broj učenika iz godine u godinu sve veči. Za sve učeničke posjete potrudili smo se pripremiti zanimljive sadržaje s ciljem da se što objektivnije predstavi Arhiv i njegove kulturne vrijednosti, te da učenici iz tih posjeta ponesu što opsežnija i objektivnija znanja o Arhivu i vrijednostima koja se čuvaju u njemu. Vodilo se računa da
15.	Arhiv Tuzlanskog kantona u saradnji sa RTV Tuzlanskog kantona je u povodu pedesetpete godišnjice uradio kratki dokumentarni film 2009. godine. Autor dokumentarnog filma je novinarka RTV Tuzlanskog kantona Edina Fazlič, a pripremi istog saradivala je sa stručnim zaposlenicima Arhiva TK.
16.	Prilikom organiziranih posjeta Arhiva učenici se upoznaju sa depoima u kojima se čuva arhivska grada, sa opremom i uslovima čuvanja arhivske grade, sa bibliotečkim fondom i funkcijom čitaonice, sa službom za obradu i zaštitu arhivske grade, sa izdanjima Arhiva, sa drugim kulturnim sadržajima, sa nekim zanimljivim posebnostima vezanim za školu iz coje dolaze učenici i dr.
17.	U saradnji sa učenicima Osnovne katoličke škole u Tuzli pripremljena je i snimana u Arhivu TK prigodna emisija obrazovnog karaktera, posvečena zanačaju Arhiva i arhivske grade kao pisanog kulturnog naslijeda. Navedena emisija je prikaana na RTV TK u 2013. godini.
Izet ŠABOTIČ: Obrazovna djelatnost u arhivu tuzlanskog kantona: uspješni mostovi saradnje arhiva i
obrazovnih ustanova, 141-151
prezentovani sadržaji budu prilagodeni uzrastu učenika i prostoru iz koje su dolazili. U cilju što boljeg predstavljanja Arhiva i njegovog kulturnog naslijeda, pripremali smo power point prezentacije o različitim temama iz zavičajne prošlosti, o ličnostima, o mjestima iz kojeg su dolazili učenici. Vodili smo računa da prezentovana problematika ne bude monotona, vec zanimljiva i prihvatljiva za posje-tioce. Trudili smo se da budemo što pragmatičniji i očigledniji upoznajuci učenike sa konkretnim dokumentima i fotografijama, te filmskim materijalom vezanim za tačno utvrdenu problematiku, ali veoma često i za mjesta iz kojih su dolazili.
Članovi Historijske sekcije Gimnazije "Meša Selomovic" iz Tuzle u posjeti Arhivu (26.9. 2012.)
Poseban efekat u realizaciji učeničkih posjeta imali su sadržaji radioničkog karaktera, gdje smo učenike željeli da učenike upoznamo i osposobima da rukuju sa arhivskom gradom, sa odredenom arhivskom opremom (mikročitačem, mašinom za oprašivanjem arhivske grade, ekonom arhivskom opremom i slično.). Bilo je jako zanimljivo posmatrati njihov rad sa arhivskim kutijama, a posebno sa arhivskom gradom. Težili smo da to bude svojevrsna priprema za njihov mali "istraživački rad". Pozi-tivan rezultat je postignut i u učeničkom susretu sa čitaonicom, sa brojnom literaturom, gdje je ostva-rena dobra komunikacija i saradnja učenika i arhivskog zaposlenika, koja bi trebala biti od pomoci istim za njihov samostalan buduci rad. Jedan broj učenika i studenata je imao srecu prisutvovati nekim važnim procesima zaštite arhivske grade, kao što je digitalizacija i mikrofilmiranje, te je shvatio suštinu ovog važnog procesa. Sve je to pobudivalo veci interes kod učenika. Nekada smo im putem odredenih kartica davali posebne zadatke i pitanja, a u zavisnosti od mogučnosti Arhiva nekada su pripremljene za njih mali notesi, olovke i slično, pa i odredeni katalozi vezani za neke konkretne arhivske sadržaje poput izložbi i slično. Za odredene zanimljivosti koje im nismo mogli prezentovati u jednom kratkom vremenu kao što je posjeta od 45 minuta upucivali smo ih na arhivski web portal.
Učenici starijeg uzrasta posjetama Arhivu usvajali su planirane tematske sadržaje, sa unaprijed pripremljenom temom dogovorenom sa profesorima učenika. Nekada su učenicima i profesorima bile zanimljive neke tematske izložbe, koje je Arhiv pripremao u povodu značajnih historijskih datuma i slično18. Odredena saznanja dobijena su putem upoznavanja sa arhivskom gradom i fotografijama koje
18. U nekoliko navrata upriličene su učeničke posjete izložbama koje je Arhiv prredivao kao dio svog redovnog sadržaja. Tako je više učeničkih grupa posjetilo izložbu: Srebrenica-genocidkoji nije spriječen, Šire tuzlanskopodručje na starim foto-
Izet ŠABOTIČ: Obrazovna djelatnost u arhivu tuzlanskog kantona: uspješni mostovi saradnje arhiva i
obrazovnih ustanova, 141-151
su vezane za škole iz kojih su dolazili učenici. Isti su se kroz arhivsku dokumentaciju upoznali i sa pro-blematikom vezanom za odredeno privredno područje (industrija, zanatstvo, trgovina), što je bilo posebno važno za grupe učenika strukovnih škola. Posebno se zanimljivom i privlačnom za učenike pokazala bogata fotografska zbirka Arhiva TK19. Ova zbirka posjetiteljima nudi pregršt zanimljivosti iz prošlosti šireg tuzlanskog područja.
Studenske posjete Arhivu su posebno značajne i korisne i postale sastavni dio uspješne saradnje. Ta saradnja je posebno opsežna sa Odsjekom za historiju, gdje se izučava arhivistika kao nauka. Važan dio praktične nastave se iz ovih predmeta odvija u Arhivu. Sretna okolnost jeste ta što su profesori i asistenti na ovim predmetima ujedno i zaposlenici Arhiva. Studenske posjete su podrazumijevale jasno pripremljene tematske odrednice, koje su se odnosile na striktne stručna i kulturna pitanja vezana za važne pojedinosti o arhivskoj gradi, njenoj zaštiti, evidentiranju, pripremi za korištenju i drugim važnim pitanjima. To je davalo mogucnost bržem i orginalnijem usvajanju znanja iz oblasti arhivistike i boljim spoznajama o važnosti ove djelatnosti i arhivske grade kao nezamjenljivog pisanog historijskog izvora. Praksa pokazuje da se studenti koji su imali više praktične nastave u arhivu jednostavnije snala-ze u nekim manjim istraživačkim projektima vezanim za izradu seminarskih i diplomskih radova. Jer oni su se na taj način osposobili korištenju arhivskih vrijednosti u Arhivu.
Posebno je značajna i korisna naučna i obrazovna saradnja Arhiv TK sa univerzitetskim profeso-rima. Jedan broj isti konkretno suraduje sa arhivom u realizaciji za Arhiv važnih sadržaja kao što su: istraživački i izdavački projekti, sudjelovanje istih na okruglim stolovima, savjetovanjima, otvaranju izložbi, promociji knjiga i slično20. Sve to daje važan dodatni posticaj i ukazuje na značaj arhiva za razvoj obrazovnog i naučnog sistema u Bosni i Hecegovini.
Umjesto zaključka
Obrazovna komponenta u Arhivu TK je značajan segment rada ove ustanove. Sadržana je u neposrednoj saradnji sa obrazovnim ustanovama svih nivoa. Ta saradnja je kontinuirana i sadržajna, svakim danom bogatija i sveobuhvatnija. Cilj organizirane saradnje sa obrazovnim ustanovama je napraviti čvrst most izmedu Arhiva i mladih generacija, kroz upoznavanje istih sa djelatnošcu Arhiva i sa culturno-historijskim naslijedem pohranjenim u Arhivu. Ta saradanja i jednima i drugima daje mogucnost proširivanje vidika i zadiranje u čari arhiva i arhivskog blaga.
Kroz realizirane sadržaje obrazovnog i naučnog karaktera, učenici i studenti su se najneposred-nije upoznali sa ulogom i značajem Arhiva, posebno sa značajem i karakteristikama arhivske grade, kao nezamjenljivog kulturnog pisanog naslijeda, važnog za validnu rekonstrukciju prošlosti. Posjetama izvršenim Arhivu učenici i studenti su razvili važne sposobnosti upotrebom različitih i jednostavnih metoda, koje im omogucavaju jednostavno usvajanje arhivskih i historijskih znanja. Posebno je značajno to da su učenici i studenti usvajanjem raznovrsnih sadržaja u Arhivu stekli znanja koja su važnim i sastavnim dijelom ukupnih neophodnih znanja planiranih u nastavnim planovima i progra-mima rada škola i fakulteta. Usvojenim znanjima učenici i studenti šire znalačke vidike vezane za veo-ma značajnu problematiku kakva je arhivska grada, kao važna kulturna baština. Ona im omogucava da isti steknu zaokružena znanja, koja ce uticati na bolju osviješcenost ove populacije prema historijskoj i kulturnoj baštini.
grafijama, Rodoslov starih bosanskih plemickihporodica, Stari grbovi bosanskih vladarskihporodica i dr.
19.	Fotografska zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona je veoma bogata i posjeduje više od 55.000 fotografija, koje datiraju s kraja osmanskog perioda pa sve do danas
20.	U poslednjih nekoliko godina Arhiv Tuzlanskog kantona je sa profesorima Univerziteta u Tuzli realizirao nekoliko vacnih projekata. Posebno dobra saradnja je iskazana sa profesorima Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli. Profesori sa ovog odsjeka učestvuju u realizaciji medunarodnog savjetovanja «Arhivska praksa» (prof.dr. Azem Kožar i prof.dr. Sead Selimovič). Isti su članovi Redakcije časopisa Arhivska praksa, te autori brojnih priloga u istom. Isti su učestvovali u realizaciji nekoliko okruglih stolova koje je organizirao Arhiv Tuzlanskog kantona, poput slijedeci: Zaštita industrijske baštine, Šaban Hodžic-život idjelo, Rodoslovna pisana baština -sehara naše prošlostii dr. Arhiv Tuzlanskohg kantona je bio izdavačem važnih izdanja profesora sa Univerziteta u Tuzli. (Azem Kožar; Arhivistika u teoriji i praksi, knjiga I. Tuzla 2005, Arhivistika u teoriji ipraksi,knjiga 2, Tuzla 2011, Azem Kožar - Ivan Balta, Pomocne historijske nauke, Tuzla 2004, Sead Selimovič - Senaid Hadžic, Kultura i tradicija u Bosni i Hercegovini-višemilenijski kontinuitet, Tuzla 2012).
Izet ŠABOTIČ: Obrazovna djelatnost u arhivu tuzlanskog kantona: uspješni mostovi saradnje arhiva i
obrazovnih ustanova, 141-151
S druge strane, Arhiv na jedan frontalan i veoma širok način saradnje sa školama i fakultetima ima mogucnost predstaviti svoj rad, te bogate arhivske vrijednosti širem krugu učeničke i studenske populacije, što može pravilno uticati na svijest mladih ljudi o vrijednostima i važnostima arhiva i arhivske grade. Na taj način, grade se čvrsti mostovi saradnje i povjerenja izmedu mladih ljudi i Arhiva, što je garancija boljeg odnosa prema ovim važnim ustanovama i kulturnim naslijedem o kojem brinu.
suMMA^RY
The educational component of the Archives of Tuzla Canton is a significant segment of the work of this institution, practiced in cose co-operation with the educational institutions of all levels. This cooperation is sustained and meaningful, every day richer and more comprehensive. The goal of organized co-operation with educational institutions is to make a sturdy bridge between the archives and the younger generation, through familiarizing them with the activities of archives and the cultural and historical heritage stored in the Archives. This co-operation gives both parties the possibility for broadening horizons and learning of the importance of archives and archival treasures. Realized through the contents of the educational and scientific nature, pupils and students are most directly familiarized with the role and importance of archives, especially with the importance and characteristics of archival material, as irreplaceable written cultural heritage, important for adequate reconstruction of the past. Visits to the Archives by pupils and students have helped them develop important skills using different and simple methods, which enable them to easily adopt archival and historical knowledge. It is particularly important that the students are adopting a variety of facilities in the Archives and the acquired knowledge is important and integral part of the total planned necessary knowledge in the curricula of schools and colleges. The knowledge that students gain can help them to broader horizons skillfully linked to very important issues that involve archival material as important cultural heritage. It enables them to acquire the same rounded knowledge that will influence the better awareness of this population to historical and cultural heritage. On the other hand, the Archives are using frontal and very broad way of cooperation with schools and universities that includes the opportunity to present its work and the rich archival value to a wider range of pupils and students, which may properly influence the awareness of young people about the value and importance of archives and archival material. In this way we will build strong bridges of cooperation and trust between young people and the archive, which is the guarantee of a better relationship with these important institutions and cultural heritage under its care.
Submitting date: 04.04.2013 Acceptance date: 24.04.2013