ULOMCI ANTIČKIH NATPISA I RAZNI DRUGI NALAZI KOJI SU NAĐENI POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOGA RATA NA PODRUČJU POREŠTINE U ISTRI ANTE ŠONJE Muzej Poreštine, Poreč U ovom ćemo se radu osvrnuti na fragm entarne natpise i na druge antičke nalaze koji su nađeni u Poreštini poslije drugoga svjetskog rata, a nisu objav­ ljeni. U lom ak M itrinog žrtvenika K ustos je porečkog m uzeja u siječnju 1971. bio obavješten da je Ivan Greblo iz Vabrige našao kam en s natpisom . Greblo je spom enuti natpis našao dubokim oranjem u ru jn u 1970. na svojoj katastarskoj čestici općine Vabriga b r. 342 u Velom polju (Campo grande) s južne strane asfaltirane ceste, koja vodi u turističko naselje L anternu (sl. 1). Nalaznik je nađeni natpis iz Velog p o lja prenio na zid pred ulazom u dvorište vlastite kuće u Vabrigi. Porečki m uzej je natpis otkupio u srpnju 1972. i prenio u muzejski lapidarij. Ara od domaćeg kristaličnog vapnenca, visoka je 18 cm, široka 39 cm i de­ bela 34 cm (tab. 1, si. 2). Kamen je s donje strane potpuno odlom ljen. Odozgo je većim dijelom oštećen. Tu se u sredini plohe sačuvala školjkasta udubina s prom jerom od 7,5 cm i duboka 2,5 cm. Od natpisa se sačuvao gornji redak, visok 6 cm i srednji redak, visok 5 cm. Od prva dva slova u donjem retk u sačuvali su se samo gornji dijelovi. Mitre I Aurelius | C om m od(us) Nesum njivo je teren s plodnom zem ljom na spom enutom području kroz vjekove bio obrađivan. Tako su obrađivanjem terena potpuno uni­ šteni površinski ostaci zidova antičke arhitekture. V jerojatno je od te arh itek tu re ili iz njezine neposredne blizine potjecao nestali natpis na crnom kam enu, koji se nalazio na h rp i kam enja na južnoj strani zvanoj K oronal uz puteljak nedaleko položaja, na kojem je nađena M itrina ara. V lasnik terena priča da se na užem području, na kojem je nađen žrtvenik, obrađivanjem terena često nalazilo kam enje, koje je potjecalo od zidanih zidova. O tim zidovima svjedoči i zatečena situacija poslije spom enuta duboka oranja, kada je žrtvenik plugom bio izbačen na površinu zemlje. Tu se vidilo kam enje s tragovim a zidne žbuke, brojni ulom ci tegula i po koja hrbina am fora. Stoga možemo pretpostaviti da je na položaju, n a kojem je nađen kam en, bio izgrađen mali objekt. S južne strane Velog polja nalazila se figu­ lina.1 Komod je u vabriškom polju mogao im ati svoj posjed i na njem u podići m itrej. Ulomak je opisanog žrtvenika drugi natpis, koji svjedoči o M itrinom kultu u Poreštini. Ovaj opisani potječe iz zadnje četvrtine 2. st., a onaj prvi, koji je nađen u Dražici s južne strane Velog polja, iz druge polovine 3. st.2 Od lokaliteta s ostacim a zidova antičke arhitekture u Velom polju možemo spom enuti ostatke zidova antičkih vila na obali s južne i sa sjeverne strane Dražice. Ostaci su tih vila uništeni vađenjem kam ena iz kam enolom a koji su se nalazili na položaju spom enutih vila. Italo Roža je u jesen 1937. na katastarskoj čestici 695. k. o. Vabriga neda­ leko dvora M ira M ihatovića uz put s desne strane prem a Dražici našao pod antičke zgrade. Taj pod je bio izrađen od m alih dugoljastih opeka koje su bile složene u obliku rib ljih kosti. U lom ak p loče s n atp isom iz M untajane U vrijem e istraživanja ostataka starokršćanske bazilike sv. Agneze u M untajani kod sela Anžići u Poreštini, koja je istraživana god. 1973. i 1975, nađeni su ulom ci antičke ploče s natpisom . a) Dva ulom ka ploče (ta b . 2, si. 4). N ađeni su sa zapadne stran e južnog perim etralnog zida istražene bazilike. Odlomljeni su na sve strane. Zajedno su visoki 20 cm, po sredini široki 8 cm i debeli 7 cm. Od natpisa su se sačuvali ostaci od četiri retka slova, koja su u gornjem dijelu visoka 5 cm, a u donjem dijelu 4,5 cm. Razmak izm eđu rad ak a u gor­ njem dijelu iznosi 33,5 cm. U donjem dijelu sačuvanog ostatka ploče taj se razm ak sm anjuje. _ ] nm [ _ — iahl— — ]om [— — ]ia[— b) Donji desni dio ploče (tab. 2, sl. 1). Nađen je u jugozapadnom kutu sje­ verne prostorije. O dlom ljen je sa svih strana, visok 23 cm, širok 36 cm. Po sredini je debeo 7 cm, a s desne strane 14 cm. Tu je sačuvan žljeb s ručicom na kojoj je urezano slovo M. Natpis se nalazi na desnoj strani ploče. Slova su u gornjem retk u visoka 5,5 cm, a u drugom retk u 5 cm. [D(z's)] M (anibus) — jote . i — ] ius - i s c) G ornji desni dio ploče (ta b . 1, si. 5). Nađena je u m aloj prostoriji s ulazom iz južne p ro sto rije s apsidom. Dug je 37 cm, širok 17 cm i debeo 13 cm. Odlom ljen je na sve strane, osim s gornje, na kojoj je stepenasto profiliran. Straga je fino klesarski obrađen. S prednje strane je sačuvan reljef s ruči­ com i ostatak jednog re tk a natpisa, koji je obrubljen klasično stiliziranom profilacijom . Slova su visoka 5,5 cm. —]m . / . Slova su na sva tri ulom aka gotovo jednako visoka i na isti način stili­ zirana, a nalaze se i n a jednakoj vrsti m ram ora. Prem a navedenim poda­ cim a možemo zaključiti da opisani ulom ci potječu od nadgrobne ploče (ta ­ bula ansata). Dva se veća dijela ulom aka opisane ploče po lom u spajaju. Jednako se po lom u sp ajaju i dva m anja ulomka. Ali ta dva m anja ulom ka nije moguće spojiti s dva veća ulom ka desne strane ploče. Ta dva m anja ulom ka ne pripadaju gornjem dijelu ploče, nego njezinom donjem dijelu, budući su tan ji od gornjeg, a jednako su debeli kao i donji desni dio ploče. Prem a tome, ako gornji dio ploče im a ostatke slova od jednog retka, a donji ostatke slova od 4 retka, tada je natpis imao najm anje pet pisanih redaka. M ramor je opisanih ulom aka potpuno bijel i sitnozrnat. On je različite vrsti od krupno zrnatog m ram ora s plavkastim venama, koji potječu od otoka Prokonesosa. Od prokneškog su m ram ora izrađeni ulom ci crkvenog nam je­ štaja istražene bazilike u M untajani. Stoga možemo zaključiti da ulomci m ram orne ploče s natpisom nisu od grčkog, nego od italskog, najvjerojatnije kararskog m ram ora. Obrada njezine poleđine s kasnoantičkom profilacijom nastala je kada ona više nije služila za nadgrobnu ploču. Prem a tom e možemo zaključiti da je ta ploča u M untajanu prenešena u vrijem e gradnje istražene bazilike i da je bila prerađena da posluži za oltarnu menzu. O toj oltarnoj ploči svjedoči njezina obrađena strana sa stepenastim profilom. Takav stepe- nasti profil je sačuvan i na ostatku m ram orne ploče od prokoneškog m ra­ m ora, koji je nađen kod istražene bazilike, a potječe od oltarne menze. U lom ak p loče s n atp isom Francesco Cunego zlatar iz Breše po povratku kući iz ljetovanja u Poreču 23. kolovoza 1973. javlja porečkom m uzeju da je u luci nedaleko od novosa­ građenog dijela obale vidio ulomak kam ena s rim skim slovima. K ustos m uzeja je kam en s natpisom prenio u muzej neposredno po prim itku spom enuta pisma. Natpis se nalazi na prednjoj strani ploče od domaćeg kristaličnog vapnen­ ca (tab. 2, si. 5). Ploča je polom ljena na sve strane, visoka 48 cm, debela 20 do 22 cm, s gornje strane je široka 27 cm, a s donje 14 cm. Slova su klasično stilizirana i vješto klesarski obrađena. Natpis se sačuvao u ostacim a od četiri retka, u kojim a se veličina slova odozgo prem a dolje znatno sm anjuje. U prvom retku se sačuvao samo ostatak od jednog slova i to ili od O ili od slova S. U drugom se retku od prvog slova C ili S sačuvao samo gornji poče­ tak, a od prvog slova u trećem retku veći dio slova V. — ] s[— ] I [— ]simu[— ] I [— V I vir aug]ustal[is — ] I [— uxo]ri [vivus fecit — Natpis je nađen u nanosu zemlje, koja potječe od terena oko crkvice sv. Lucije. Ta crkvica se nalazila na položaju obradive zem lje 150 m istočno od položaja, na kojem je nađen natpis. Sa sjeverne strane spom enute crkvice u neposrednoj blizini novosagra­ đene autobusne stanice god. 1968. po upozorenju K rešim ira Jandrešića na ru b u povrćnjaka, koji je bio ograđen nizom kam enja, nađen je ulom ak m ra­ m orne ploče. Ploča je odlom ljena sa svih strana, visoka 24 cm, široka 43 cm i debela 15 cm. Na prednoj strani ploče nalazi se plastičan reljef s motivom girlande (feston, tab. 2, si. 3). Moguće bi bilo da i opisani ulom ak ploče s natpisom potječe iz spome­ n u ta ruba povrćnjaka, u kojem je nađen i m ram orni ulom ak s girlandom . Ali pregledavajući teren u vezi s nalazom girlande, poravnavanjem i kopanjem ja rk a za tem elje novoizgrađenog kom pleksa robne kuće nije zapažen nikakav trag bilo kakvog ulom ka ili zida antičke arhitekture. Stoga m ožem o pretpo­ staviti da opisani natpis ipak potječe iz zidova crkvice sv. Lucije. Ta je crkvica izraziti p rim jer rom aničke arhitekture. Ona je zidana velikim bloko­ vim a isklesanog kam enja i imala je polukružno izbočenu apsidu poput rano- rom aničkih crkvica u Poreštini. Sv. Lucija je porušena da u stu p i m jesto izgradnji spom enuta objekta robne kuće. Pisac je ovih redaka bio uspio nago­ voriti investitora spom enutog objekta da se crkvica uklopi planiranoj novo­ gradnji. No Regionalni zavod za zaštitu spom enika kulture na Rijeci spome­ n u tu crkvicu je ocijenio kao bezvrijedan objekt, pa je ona uklonjena kako sm o spom enuli. Ta je crkvica bila davno profanirana. No ona je bila pretposli- jed n ji spom enik osebujnog tipa rom aničkih crkvica, kakvih je bilo nekoliko u neposrednoj blizini Poreča. Danas opisanoj ploči nije moguće odrediti m jesto, na kojem se ona nala­ zila kao nadgrobna stela, koju je najvjerojatnije svojoj ženi podigao Augu- stalac, tj. svećenik vladareva kulta u antičkom Poreču. Ali m ožem o pretpo­ staviti da se stela nalazila na grobu nedaleko grada uz antičku cestu (via Flavia), koja je prolazila ispod predhistorijskih gradina Sv. Anđela i Picugi u V alkarinskom polju uz Dračevac u Gradini do Limska Drage prem a Puli. Sex vir augustalis se na objavljenom ulom ku stele osmi put jav lja na antič­ kim natpisim a koji su nađeni u Poreštini.3 U lom ak p loče s o sta tk o m natpisa Slavko Stark, arheolog konzervator Regionalnog zavoda za zaštitu spo­ m enika kulture na Rijeci, je 6. prosinca 1974. upozorio kustosa porečkog m u­ zeja, obilazeći zajedno M aurov oratorij sa sjeverne strane Eufrazijeve bazi­ like, na ulom ak kam ena s ostatkom natpisa, koji se nalazio na istočnom dijelu sjevernog perim etralnog zida kultne dvorane predeufrazijevske bazilike. Danas se spom enuti ulom ak nalazi u depou m uzeja. Ulomak je izrađen od domaćeg kristaličnog vapnenca, lom ljen na sve strane, a površina m u je oštećena od zuba vrem ena (tab . 2, si. 2 ). Visok je 16 cm, širok 14 cm i debeo 6 cm. Od natpisa su se sačuvala dva retk a slova ko ja su visoka 5 cm. Razm ak m eđu reteim a iznosi 1,5 cm. U gornjem retku se od prvog slova sačuvao ostatak, najvjerojatnije od slova A ili M. Među rije­ čim a se nalazila tro k u tn o oblikovana stanka. - l a e [ - ] I L - l d i l - Na opisanom ulom ku nalaze se ostaci zidne žbuke. Prem a tom e taj ulo­ m ak je bio uzidan kao građevni m aterijal u sjevernom perim etralnom zidu sjeverne kultne dvorane, ili, što je vjerojatnije u zidovima srušene pri- gradnje za pranje ru k u svećenstvu prije religioznih funkcija, koja je posto­ jala s istočne strane položaja nalaza opisana ulom ka s natpisom . Klasično stilizirana slova i trokutne stanke između riječi svjedoče da se radi o antičkom natpisu iz prvih stoljeća rim ske vlasti. Stoga možemo p ret­ postaviti da opisani ulom ak potječe od antičke nadgrobne stele, koja je kao građevni m aterijal dospi jela za gradnju zidova sjeverne kultne dvorane gra­ đevnog ansam bla predeufrazijeve bazilike, na jednak način kao što je i ploča s natpisom nadgrobnog spom enika dospi jela u zid, na kojem je nađen i opisan ulom ak.4 Kasnije je taj ulom ak poslije ru šen ja perim etralnih zidova sjeverne kultne dvorane dospio kao građevni m aterijal za gradnju prostorije, u kojoj je bio spom enuti lavabo. N adgrobni natpis iz Sv. Ivana od Šterne Veći dio ploče s natpisom (tab . 1, sl. 1). Izrađen je od mekog domaćeg vapnenca. Odlomljen je s donje i gornje strane. Bočne su joj strane, naročito desna, otučene. Natpis se nalazi po sredini ploče napisan u pet redaka. S gor­ nje i donje strane natpisa nalaze se ostaci pravokutnih udubljenja, u kojim a su se sačuvali ostaci plošno stiliziranih reljefa. Površina je ploče oštećena i izlizana tako da se tek poneko slovo jasnije zapaža. [..]O N [........] [.]S V J .S /[.]C /[ ....] PER[. .]ET SVO[.] [ ........] DEL 5 ANO[..]S . D . L. XXX [........] Opisana ploča je nadgrobna stela. Pred 20 godina je služila za kam eno sije- dalo, koje se nalazilo pod južnom ladonjom sa zapadne strane grobljanskog zida pred crkvom sv. Ivana od Šterne. Sa spom enuta zida ju je sklonuo župnik K aštilira u p ro sto r pod zvonikom pred ulazom u crkvu m jesec dana prije, nego ju je kustos porečkog m uzeja nam jeravao prenijeti n a čuvanje u lapidarij, koji se uređivao u prizem lju m uzeja.5 Danas nam nije poznato, od kuda je opisana stela dospijela za sijelo pod spom enuto stablo. Nesumnjivo ona potječe iz neposredne blizine crkve kao i stela, koja se nalazi u prizem lju zgrade M jesne zajednice u Višnjam i.6 S južne strane nedaleko crkve sv. Ivana nalazi se dosta dobro sačuvana an­ tička cisterna. Po toj je cisterni današnji zaselak dobio naziv Šterna. U njoj se još danas skuplja kišnica, koja služi za napajanje stoke. Cisterna je ostatak antičke stam beno gospodarske zgrade (villa rustica), koja se nalazila u ora­ nici s istočne njezine strane. U lom ak p lo če iz V rhčići na G lavici kod sela B rečevići Josip Brečević je na obilasku terena kustosa porečkog m uzeja upozorio n a izrađen kamen, koji je bio uzidan u ogradnom zidu s južne stran e polo­ žaja Vrhčići na Glavici uz put, koji vodi od sela Brečevići prem a zapadu do p u ta sa jugozapadne štrene Glavice. Spom enuti kam en je 23. svibnja 1973. pre­ nesen u muzej. Ploča je izrađena od tvrdog kristaličnog vapnenca, visoka 26 cm, široka 36 cm i debela 29 cm. Na dva je dodirna k raja odlomljena, tj. sačuvao se lijevi gornji ugao. S prijeda je do sačuvanog ugla sačuvan klasično stiliziran porub i slovo m. Ispod toga slova sačuvao se najvjerojatnije o statak slova i (ta b . 1, si. la): M[_ [-]*■(-)[— Opisani ulomak, rasuđujući prem a sačuvanom uglu, potječe najvjerojat­ nije od nadgrobne ploče. S desne odlom ljene strane zapaža se da je opisani kam en bio naknadno obrađivan za drugotnu upotrebu, najvjerojatnije za nad- vratnik nekog prolaza. Sa sjeverne strane Vrhčića na oranici Ivana M ihatovića, zvanoj Kut, nađen je grob s kosturom . M ještani okolnih sela pričaju da je na Vrhčiću kod Glavice bilo prastaro naselje Mala Vižinada. U tim selima se djecu plaši da su na V rhčiću mrtvi, kako ne bi išli b rati grožđe u okolne vinograde. Prem a navedenim podacim a možemo zaključiti da je na položaju Vrhčića postojala antička stam beno gospodarska zgrada (villa rustica) i kod vile grob­ nica, od koje potječe opisani ulom ak ploče. Put s jugozapadne strane od Vrhčića vodi od lokve Šprahovice na cesti Poreč—Tinjan prem a lokvi Kraljici, zatim dalje prem a M untriljskoj Finedi preko Trviža sve do Kašćerge i Zamaška. To je prostrani put. On je bio gra­ nica izm eđu m letačkog i austrijskog dijela Istre. Lokva K raljica je dobila naziv po tom e što je bila uz p ut kod spom enute granice na području Pazinske grofovije. Od Vrhčići do lokve Kraljice, gdje se nalazi K ružera (raskrsnica puteva), nalaze se um jetno iskopane duboke jam e. Priča se da su te udubine služile za zaklon pandurim a (pograničnoj straži), koji su spriječavali kriumča- renje robe iz Venecije u A ustriju. N esum njivo je antička vila na položaju Vrhčići bila povezana s rastrom prom etnica antičkog agera porečke kolonije. Stoga možemo pretpostaviti da je spom enuti p u t od Kringe do Zam aška bio krajno istočni kardo spome­ nutog ra stra antičkih prom etnica Spom enuta antička zgrada nalazila se sjeverno od glavne uzdužne pro­ m etnice (decum anus) antičkog agera porečke kolonije, koja se protezala od Dekum anske ulice grada uzduž agera do današnjeg Berma. Po trasi glavne dekum anske prom etnice agera u srednjem vijeku je prolazila Slavenska cesta, tj. via sclavonica, koja se spom inje u srednjovjekovnim izvorima.7 U lom ak p lo če na B ožjem polju Degrassi je ulom ak ploče od kristaličnog vapnenca s ostatkom natpisa, koji se nalazi uzidan na sjevernom zidu gotičke crkve sv. M arije na Božjem polju, objavio bez fotografije.8 U ovom radu objavljujem o fotografiju s napom e­ nom da se u prvom retk u sačuvanih slova ispred RIO ne vide jasni ostatci od slova I, tj. napisano je RIO, a ne I RIO (ta b . 1, si. 4). D io stele n a b režuljk u Sv. Vida Ulomak stele nalazi se uzidan u začelnom zidu rom aničke crkvice sv. Vida na istoim enom brežuljku kod sela Briga.9 Sačuvao se gornji dio lijeve strane i to njezin veći dio trokutnog zabata s gornjim dijelom pilastrića. Visok je 35 cm, širok 45 cm. U sredini je zabata reljefno izveden kolut (ta b . 2, si. 6). Prem a sačuvanim ostacim a stele možemo zaključiti da je ona bila izrađena u obliku malog hram a. Od natpisa su se sačuvali samo ostaci dvaju slova: • • -sp (?). Opisani je ulom ak stele u zid crkve ugrađen kao m aterijal s izrazitom nam jerom da se zapazi njegov ukras. Na području oko crkve sv. Vida nem a traga od antičke rahitekture, a rasuđujući prem a terenu, koji nije pogodan za obrađivanje, tu n ije postojala antička stam beno gospodarska zgrada. Ka­ m en je na spom enuti položaj na začelju crkve postavljen u 18. st., kada je ona bila povišena i produžena.1 0 Ulomak se stele nalazi uzidan u neposred­ noj blizini kam ena okvira rozete, koja potječe iz pročelja rom aničke crkve. Stoga možemo pretpostaviti da je kam en donesen u vrijem e gradnje rom a­ ničke crkvice iz područja plodnih terena, koji se pružaju od sela Briga do Vižinate i to najvjerojatnije od Bahorove glavice, srednjovjekovnog M edelana (M ontelinum ), na kojem su položaju obrađivanjem terena uništeni ostaci antičkih zidova i grobova. U lom ak ploče u selu T adini k ot K aštilira Dragutin Legović obavjestio je muzej da se na pročelju kuće njegova b ra­ tića M iljenka nalazi ploča, koja je ukrašena reljefom . Kustos m uzeja obišao je selo Tadini 22. prosinca 1975. i uzeo podatke o ploči. Ploča je izrađena od kristaličnog vapnenca. Nalazi se uzidana s južne stra­ ne srednjeg prostora prvog kata na pročelju spom enute kuće. Na sve je stra­ ne odlomljena, visoka 36 cm, duga 44 cm i ukrašena s ostacim a od dva tro- kutna zabata, m eđu kojim a se nalazi stilizirana palm eta (tab. 1, sl. 3). Opisani ulom ak ploče je vrlo usam ljen. Stoga je teško zaključiti što pred­ stavlja njezin plastični ukras. N ajvjerojatnije se sačuvao ostatak friza ne­ poznate građevine, u kojem se izm jenjuju u jednom nizu trokutni zabati i pal- mete. Reljef opisane ploče je lijepo klesarski obrađen i klasično stiliziran, na njoj nem a traga zakašnjele tvrdoće provincijske um jetnosti. Prem a tom e opi­ sanu ploču, rasuđujući prem a stilu, možemo datirati u 1. ili 2. st. n. e. Ploču je na spom enutu kuću postavio Antun Legović Tadin: 1806.: F (ecit) f(are) A. L. T., pradjed vlasnika. Legovići pričaju, prem a navodu Antuna, sina njihova pradjeda, da je pradjed ploču donio za gradnju kuće iz N igrinjana (Č m igrad), tj. iz Gradine kako narod zove strm u uzvisinu s južne strane rijeke Mirne. Vrh Gradine je vrlo male površine. Na njem u se danas nalaze neznatni ostaci srednjavjekovne utvrde. Stoga bi se moglo pretpostaviti da ploča na potječe iz Nigrinjana, nego iz nekog bližeg lokaliteta, na kojem su oko Ka­ štilira i Labinci postojali sačuvani ostaci antičke stam beno gospodarske zgra­ de1 1 Ali i pored izražene sumnje, ipak možemo prihvatiti spom enutu priču da ploča zaista potječe iz Nigrinjana. Naime Antun, sin pradjeda današnjih Legovića, bio je svećenik, hum anistički izobražen, poznati narodnjak svog kraja, ličnost čvrsta karaktera. Ako je opisana ploča zaista prenijeta iz Nigri­ njana, na njegovom položaju možda nije postojalo naselje, nego sam o villa rustica kao i na nekim drugim prethistorijskim gradinam a u Poreštini (Ga- vanov vrh kod V rsara, Sutlavreč, Bačve i Blogi južno od Seline). K am eni b lokovi u ljare u črvarsk om p olju U ožujku 1974. je Tomo Velenik pravnik hotelsko-turističkog poduzeća Plave lagune obavjestio muzej da se u predijelu zapadno od Stancije Kaštel u Črvarskom polju nalaze izorani kam eni blokovi, koji potječu iz antičkih vrem ena (tab. 3, 1, l a , lb). Prem a uvidu na licu m jesta moglo se zaključiti da 10 pretežno izlom ljenih blokova potječe od antičke naprave za prerad u m a­ slina. To je kam enje god. 1972. izbačeno na površinu dubokim oranjem zem lje za uzgoj maslina. Položaj nađenih blokova nalazi se oko 400 m istočno od 2 Položaj ostataka antičke arhitekture u Črvarskom polju: 1 — mozaik; 2 — nalazak kamenih blokova mlinice za ulje; 3 — kamp Uljika; 4 — ostaci kamenih blokova mlinice; 5 — ostaci antičke vile u Luci Črvar; 6 — ostaci antičke vile kod crkvice sv. Martina u istoimenoj dragi o stataka antičke arhitekture, koji se nalaze na položaju zvanom Mozaik uz obalu sa sjeverne stran e rta Busola (si. 2/1 ). U vrijem e oranja na spom enutom položaju, koji je dug oko 10 m i širok 60 m, nije nađen antički zid. Tu je, osim spom enutih blokova, nađeno mnogo m alih kam ena, koji potječu od zidova, kao i razni ulomci tegula i am fora (si. 2/2 ). God. 1974. je dubokim oranjem traktorom preoran teren plodnih oranica s južne strane nedaleko puta, koji od S tancije Kaštel vodi prem a rtu Busula (si. 2 /4 ). I na tom je području poslije spom enutog oranja ostala jednaka situ­ acija kao i kod gore spom enutog položaja. Na položaju s južne strane puta vidila se mnogo jasn ija situacija da su oranjem razoreni poslijednji ostaci antičke arhitekture. Na površini zemlje je stajalo pri tesano kam enje s osta­ cim a vezivne žbuke, ulom ci tegula, am fora, hrbina raznih posuda i stakla. Prem a podacim a, koje smo dobili od obrađivača terena, i na tom su položaju nađeni kam eni blokovi, poput onih, koji su nađeni istočno od arheološkog lokaliteta Mozaik. Među tim je blokovim a bio nađen i m linski kam en. Jedan 10 — A r h e o lo š k i v e s tn ik 145 kam eni blok još danas postoji s južne strane spom enuta puta, koji vodi pre­ m a rtu Busula. Prem a tom e možemo zaključiti da i blokovi kam enja, nađeni s južne strane puta, potječu od naprava za obrađivanje maslina. Položaj preoranog terena s južne strane pu ta nalazi se oko 400 m sjevero­ istočno od ostataka zidova antičke arhitekture na obali s južne strane drage Busula (si. 2/3, današnji kam p Uljika). Ostatke je antičke arhitekture na položaju Mozaik istraživao Pogatschnig.1 2 Ali od njegova istraživanja nije sačuvan izvještaj iskapanja. U porečkom m u­ zeju se čuvaju ostaci podnog mozaika, a na položaju arheološkog lokaliteta Mozaik nalaze se ostaci zidova koji potječu od antičke arhitekture iz 1. st. pr. n. e. Prem a spom enutim podacima možemo zaključiti da je na lokalitetu postojala antička zgrada. Ostaci zgrade na obali kam pa Uljika nisu istraženi. Ono, što još m ore nije uništilo, postoji opasnost da unište radovi izgradnje spom enuta kam pa. Prom atrajući položaj ostataka antičke arhitekture na m orskoj obali u odnosu na položaje nalaza kam enih blokova za obradu m aslina, m ožem o pret­ postaviti da su arheološki lokaliteti na preoranom terenu bili u određenom odnosu s onim na m orskoj obali. Na području obradivog terena do obale u dragi Busula nisu mogle postojati četiri antičke stam beno gospodarske zgra­ de. Tu su mogle postojati samo dvije takve građevine. Prem a tom e možemo zaključiti da su antičke vile u dragi Busula bile izgrađene u dva dijela. Je­ dan je od tih dijelova bio stam beni na obali, a drugi gospodarski u pozadini na položaju obradivog terena. Gospodarska zgrada s južne strane puta, koji vodi od Stancije K aštela prem a moru, pripadao je stam benoj zgradi u današ­ njem kam pu Uljiki, a onaj sa sjeverne strane spom enuta puta zgradi na lo­ kalitetu Mozaik. V jerojatno je nađeni p u t bio granica između posjeda vlas­ nika spom enutih zgrada do izvora žive vode koju su mogli koristiti navedene stam bene i gospodarske zgrade. U črvarskom polju postojala je još jedna antička građevina, od koje su se ostaci sačuvali jugozapadno od zaselka Veli Črvar na južnoj obali u vrsarskoj luci (si. 2/5). Istraživanjem bi trebalo utvrditi da li je spom enuta građevina bila stam beno gospodarska zgrada (villa rustica) ili neka druga građevina. Ta je građevina mogla koristiti vodu iz izvora, koji se nalaze n a više m jesta u črvarskoj luci. O staci su spomenute antičke građevine došli u uže područje velikog turističkog naselja u izgradnji črv ar, kojeg izgrađuje E uroturist, Po­ slovno udruženje za izgradnju stam benih zgrada za turiste. Spom enuto po­ duzeće je god. 1976. osiguralo sredstva za početak arheoloških istraživanja, koje vodi Vesna Jurkić, kustos Arheološkog m uzeja Istre u Puli.1 3 U lom ci an tičke arhitekture n a gradini B logi Kustos je porečkog m uzeja, obilazeći teren u okolici Seline u 11. m j. 1972, obišao i brežuljak Blogi. Na tom se brežuljku nalaze tragovi prethistorijske gradine, koja se strm o spušta niz Šterničku kosinu prem a polju do zaselaka Franjolići i Jekići. To polje spada m eđu najplodnije terene s dubokim slojem crvene zemlje u Sutlavreštini. Od zidina se gradine, koja je im ala dva platoa, vrlo malo sačuvalo. Po njezinoj površini nalaze se hrbine prethistorijskog suda i ostaci prekopanih tum ula koji su sastavljeni od nabacanog kam enja. Na gornjem su platou gradine nađena dva ulom ka antičke arhitekture. Je­ dan ulom ak ploče od kristaličnog vapnenca, koja je na jednoj stran i ukrašena sigm atičkom profilacijom . Ta profilacija djeluje više neoklasicistički nego klasično poput sličnih ukrasa na vjencim a antičke arhitekture (tab. 3, si. 3). Drugi ulom ak je dio okruglog stupa od m ekog vapnenca (tab. 3, si. 2). Na gradini se ne vide ostaci zidova antičke zgrade. Površinski je sloj gradine dosta plitak. Stoga je teško očekivati da se u tom sloju mogu nači ostaci zi­ dova antičke zgrade. Spom enuti ostaci antičke arhitekture na području gradine nisu donešeni iz udaljenog područja, na kojem je postojala antička građe­ vina. Ti ulom ci potječu od antičke zgrade, koja se nalazila na gradini Blogi. Stoga m ožem o pretpostaviti da naziv Šternička kosina potječe od čestice, ko ja je na gradini Blogi mogla postojati sam o u doba antike, slično kao na dru­ gim prethistorijskim gradinam a, na kojim a su se nalazili ostaci antičke stam ­ beno gospodarske zgrade sa cisternam a.1 4 Jednako možemo tvrditi da i naziv gradine Blogi potječe iz antičkih vrem ena prem a konfiguraciji dugoljastog terena, tj. od oblongus. Položaj je gradine dugoljastog oblika s izbočenim iz gledom nad padinom s južne strane prem a spom enutom polju. Prem a nave­ denim podacim a m ožem o zaključiti da je na spom enutoj uzvisini gradine Blogi postojala antička stam beno gospodarska zgrada, od koje postoje opi­ sani ulom ci ploče i stupa. Nalazi antičkog zida na obali sa sjeverne strane Poreča Muzej je 23. svibnja 1974. od narodne m ilicije bio obavješten da se na obali m ora zapadno od rom aničke crkve sv. Eleuterija nalazi kam en neobična oblika. K ustos je m uzeja istog dana izvršio uvid na položaju spom enuta ka­ m ena. K am en je izgrađen od mekog istarskog vapnenca, dug 100 cm i širok 80 cm. Na njegovoj se sredini nalazi 12 cm duga, 7 cm široka i 3 cm duboka prav o k u tn a udobina. Oblik m u je pravilan, a površina klesarski obrađena. K am en se nalazi in situ uzidan u zidu koji se pružao po njegovoj dužini od sjevera prem a jugu. G ornja strana m u je 15 cm povišena od površine m ora u vrijem e srednjeg vodostaja izm eđu plim e i oseke (tab. 4, si. 2). Taj se ka­ m en nalazi 44,40 m zapadno na okom itom pravcu od sredine podvratnika ulaznih v rata v crkvu sv. Eleuterija. Kam en nije paralelan s pročeljem spo­ m enute crkve, tj. taj kam en je koso položen prem a m jernoj liniji koja je, kako smo spomenuli, okom ita na crkvenom pročelju. Opisani kam en je od davnine poznat Porečanima. O njem u se priča da se pod njim nalazi toliko zlata, koliko je taj kam en težak. Kamen je zatrpava­ n jem obale trebao doći pod duboki sloj zemlje. Stoga je ponovno oživila spo­ m enuta priča o zlatu, koja je dospijela i do narodne m ilicije u cilju da se zatrpavanjem kam ena ne zam etne trag o skrivnom blagu. Kamen je ugrađen u zidu, a dubina n a njegovoj površini svjedoči da je na kam enu postojao barem još jedan blok. Prem a tom e kam en potječe od arh itek tu re zgrade, koja se nalazila sa sjeverne strane Poreča. Porečki muzej je nastojao da se zid, u kojem je kam en uzidan, istraži prije nego bude zemljom zatrpan, kako bi se mogao odrediti njegov položaj, du­ žina, sm jer i odnos prem a ostalim ostacim a zidova antičke arh itek tu re na p o d ru čju sa sjeverne strane Poreča. No referent Odjela za urbanizam i ko- m unalne poslove Općine Poreč nije htio poduzeti m jere da se spriječi daljnje bacanje smeća do obale sa sjeverne strane grada, niti da se izvrši istraživa­ nje, kako bi se dobila potrebna dokum entacija za proučavanje antičke zgrade i uređenja spom enute obale. Prema podacima, s kojim a do danas raspolažemo o antičkim zidovima sa sjeverne strane Poreča, možemo zaključiti da je na spom enutom području postojala velika antička villa suburbana, tj. stam beno gospodarska zgrada. Ta zgrada je bila duga najm anje 250 m i široka 150 m. Ona se protezala uz obalu neposredno sa sjeverne strane grada. U m oru se još danas vide ostaci njezinih zidova. Zid u m oru proteže se nedaleko od obale u Peškeri prem a položaju na obali do sjeverozapadne strane V eterinarske stanice. Tu su se do nedavno vidjeli ostaci baze tijeska za preradu ulja. Nešto sjevernije uz obalu bila je nađena široka vodovodna cijev od drva, koja je služila za dovod vode od izvora na obali sa sjeverne strane tvornice ribljih konzervi. Zid, u kojem je ugrađen opisani kamen, nalazi se oko 20 m istočno od onoga koji se, kako smo spomenuli, nalazi u moru. Svi su izgledi da su ti zidovi m eđu­ sobno povezani. Nesum njivo se radi o zgradi velikih razm jera, koja je bila sastavljena od stam benih i gospodarskih dijelova s razvijenim pročeljem na obali mora. K am ene žare iz B a d em e Na nalaz se kam enih žara u Badem i osvrnuo Radetić.1 5 O tom nalazu pri­ čaju m ještani Badem e. Stoga je Porečki m uzej prikupio sve podatke. 29. listopada 1974. kustos i čuvar m uzeja Milan Legović izvršili su kopan­ jem sonde uvid na položaj nađenih žara. Arheološki lokalitet, na kojem u su nađene spom enute žare, nalazi se ne­ daleko groblja na pravcu, koji je okom it prem a sjeveroistočnom uglu grob­ ljanskog zida. Tu je teren s plitkim slojem zemlje, dubok od 10 do 30 cm na kam enoj litici, preko koje vodi kolski puteljak. S izvedenim istraživanjem je utvrđeno da se zaista radi o arheološkom lokalitetu. Tu je teren posut raznim hrbinam a zemljanog suda, a na jednom m jestu je nađen pepeo, koji je bio istresen iz nađene žare. Prema tom e možemo sm atrati vjerodostojnim po­ dacima, koje navodimo o nađenim žarama. Antun žužić, osam desetgodišnji starac, u svojoj je mladosti oko god. 1934. vozeći kola s istočne strane groblja, zapazio da kotači njegovih kola deru okrugli rub kamena. To ga je potaklo da utvrdi, što se na spom enutom polo­ žaju skriva. Kopanjem je našao kam enu žaru bez poklopca. U njoj je bila zem ljana posuda, a u posudi pepeo pokojnika. U žari je našao balzam ariju i bakreni novac, na kojem se moglo pročitati Augustus. Zem ljana posuda se raspala izbacivanjem pepela. Kamena žara danas se nalazi u žužićevem dvoru i služi za h ran jen je stoke. Visoka je 26 cm, s gornje strane duboka 23 cm, a stijena joj je na vrhu otvora debela 3,5 cm. Izrađena je od tvrdog kristaličnog vapnenca. Površina joj je s vanjske i unutrašnje strane jako oglođena od zuba vrem ena i upotrebe za prehranu stoke (tab . 4, si. 4). Na istom m jestu je par dana poslije nalaza opisane žare kopao Stjepan Bratović sa sinom Blažom. Oni su našli još jednu žaru. U njoj je bila raz­ bijena staklenka s pepelom pokojnika. U toj je urni bio zlatan p rsten s ploči­ com, kojega je vlast B ratoviću oduzela. Žara je izrađena od tvrdog kristaličnog vapnenca, visoka 33 cm, duboka 25 cm i stijena joj je na otvoru debela 5 cm. Žara je s vanjske i s unutrašnje strane jako oštećena (ta b . 4, si. 5). Na istom je m jestu nađena i jedna kam ena posuda od mekog vapnenca, koja je slično oblikovana kao i opisane žare, s tom razlikom što su žare s vanjske i u n u trašn je strane kružne, a posuda je samo iznutra okrugla, a s vanjske stran e pravokutna, i u donjem dijelu jednako široka kao u gornjem dijelu, pa po obliku djeluje kao kocka. U gornjem dijelu s vanjske strane po­ suda im a 1,5 cm istaknut porub, a na dnu udubine je m ala okrugla rupa. Vi­ soka je 22 cm, široka 28 cm i duboka 20 cm. Udubina joj je široka 15 cm. Posuda je lijepo klesarski obrađena i odm jerenih klasičnih proporcija (tab . 4, slik a 3). Žara i posuda, koje je našao Stipan Bratović, bile su odnijete kod Bratovi- ćeve štale. Muzej ih je otkupio i danas se nalaze u muzejskom depou. Velika gomila ( tu m u lu s) sa severne stran e groblja svijedoči da je pod­ ručje B adem e ili njezina neposredna okolica bila naseljena u brončano doba 2. tisućljeća prije n. e. Nalaz brojnih hrbina zem ljanih posuda, koje su 1974. nađene u iskopanom ja rk u za polaganje vodovodnih cijevi uzduž ulice po sre­ dini naselja s istočne stran e župne crkve, pružaju podatke o gradini s nase­ ljem iz 1. tisućljeća pr. n. e. Brončanodobna i željeznodobna gradina se može očekivati na položaju B adem e, brežuljka koji dom inira okolnim krajem u tro k u tu od sela M ajkusi, Punčana do Sutlavreča, na kojim a su se sačuvali ostaci p rethistorijskih gradina. Nalaz opisanih žara svjedoči o naseljenosti B adem e u doba rim ske vlasti. 0 antičkom naselju n a području B adem e svjedoče i brojni ulom ci tegula, koje su rasu te s istočne strane i sjeverne strane groblja, kao i nalazi rim ­ skog natpisa, koji je nađen 1889. na polju Ju rja Radetića.1 6 N alaz an tičk og p od a u Taru Kustos je m uzeja u Poreču 17. listopada 1971. obišao antički pod, kojega je dan p rije od zem lje očistio Ivan Palm a do sjevernog dijela pročelja svoje kuće na glavnoj ulici u Taru. Dio je tog poda bio nađen 1955, kada je na ulici pred Palm inom kućom kopan jarak za polaganje vodovodnih cijevi. Spom enuti pod je izrađen od m alih opeka (11 X 9 X 2,5 cm ), koje su oko­ m ito položene u debelom sloju žbuke u ornam entu riblje kosti. U žbuki je prim ješana krupno tučena opeka. Na južnoj strani poda nalaze se ostaci zida, koji se proteže ispod kuće prem a ulici. Prem a opisanom nalazu poda i zida možemo zaključiti da je u Taru postojala prostrana antička stam beno gospo­ darska zgrada, koja se protezala na položaju Palmine kuće, prem a ulici i sa sjeverne strane te kuće u vrtu Osm ogodišnje škole. Ta zgrada, rasuđujući prem a podu i ulom cim a am fora (ta b . 4, si. 1), podignuta je u 1. ili 2. st. n. e.1 7 N ajpoznatiji nalaz iz antičkih vrem ena u Tarskom polju predstavljaju osta­ ci prostrane stam beno gospodarske zgrade kod crkve sv. Križa nedaleko za­ selka Betika. Iz tog arheološkog lokaliteta potječe Kladusov nadgrobni nat­ pis kojega je 1927. našao obrađujući svoju oranicu Matej D aris.1 8 Tu su na širokom području obrađivanjem terena za vinograde prekopavani antički zi­ dovi i grobovi. Iz tog područja potječe m linski kamen, koji se nalazi u zbirci antičkih naprava za preradu grožđa i m aslina u pulskoj areni. Od antičke vile još se danas mogu vidjeti ostaci cisterne, a od srednjovjekovne kule ruše­ vine.1 9 Od raznih antičkih nalaza, koji su nađeni u Tarskom polju, spom enuti ćemo one, o kojim a raspolažem o s pouzdanim podacima. U Taru su, osim opisanog poda, nađena dva groba s južne strane Kaštela zvanog »De Cesiva« u napuštenom dvorištu s istočne strane kuće Rudolfa Bernace. Ti grobovi su bili oblikovani tegulam a. U grobovima su bili kosturi, od kojih je jedan djelom ično uništen. U Tarskom polju je nedaleko Kružere, od koje vode puteljci prem a rtu Zub i Sv. Križu na katastarskoj čestici br. 516/3 M arijana Ravnika 1935. na­ đeno nekoliko grobova, koji su bili izgrađeni od tegula. God. 1942. u jednom od tih grobova nađen je zlatni prsten, koji je predan obitelji Polezini. Sa sjeverne strane spom enute Ravnikove čestice, a 300 m istočno od sred­ njovjekovne utvrde Turis, koja se nalazi na području ostataka antičke vile na posjedu M ateja Darisa, postoje ostaci antičkih grobova i zidova. Ostaci su antičkih zidova nađeni u polju s južne strane Tar-Kaštelir prem a putu, koji vodi za stanciju Rogović, kao i u polju sa zapadne strane spome­ nute stancije. 1 G. Gregorutti, Figulina imperiale Pansiana di Aqueileia e prodotti fittili dellTsti, Atti e mem., vol. II (1886) str. 231; A. Šonje, Antički natpisi nađeni u Poreštini poslije drugog svjetskog rata, liva Antika, XII (Skopje 1962) str. 161. 2 A. Degrassi, In. It. X 2, 216. 3 A . Degrassi, In. It. X 2, 15, 18, 20, 21, 22, 24; A. Šonje, Novo nađeni antički natpisi u Poreštini, Arheološki vestnik XIX (1968) str. 435. 4 A . Šonje, sp. dj., str. 435. 5 Sva nastojanja muzeja, da se spo­ menuta ploča prenese u lapidarij, naila­ ze na otpor mjesnog župnika, koji na­ mjerava taj antički natpis zajedno s gla­ goljskim natpisima izložiti u prostor pod svodom zvonika pred ulazom u cr­ kvu sv. Ivana. 6 A. Degrassi, sp. dj., br. 215. 7 A. Šonje, Slavenska cesta u Pore­ štini (Istra) u svjetlu arheoloških nala­ za i drugih podataka, Rad SAZU, knj. 360 (Zagreb 1971) str. 35—64. 8 A. Degrassi, sp. dj., br. 251. 9 A. Šonje, Crkvena arhitektura na području porečke biskupije od 4. do 16. st. (neobjavljeno). 1 0 A. Šonje, sp. dj. 1 1 Na području plodne zemlje sela i zaselaka oko Kaštilira i Labinci nalaze se razni ostaci antičkih stambeno gospo­ darskih zgrada, među kojima je istra­ žena ona na Pasolinici s južne strane kod Labinci (F. Babudri, La villa rustica di Sesto Apuleio Ermio presso S. Dome­ nica di Visinada, Atti e mem., voi. XXXII [1920] str. 1 4 —33). 1 2 A. Pogatschnig, Il tempio roma­ no maggiore di Parenzo, Atti e mem., vol. XXXVIII, fase. II (1926) str. 3. 1 3 Antički putevi su od mora prema kopnu vodili iz Luke Črvar uz selo Ge- dići, Bačve i Radovani, zatim od drage Busula preko Vodopija prema Novoj Vasi. Rasuđujući prema brojno sačuva­ nim ostacima antičke, kasnoantičke i srednjovjekovne arhitekture u Črvar- skom polju možemo pretpostaviti da taj naziv potječe iz antičkih vremena: cam­ pus cervi ili portus cervi. Iz Črvarskog polja potječe antički natpis kojega je objavio Degrassi (A. Degrassi, sp. dj., br. 198). Kasnoantički zaselak u Črvarskom polju postojao je kod starokršćanske cr­ kve sv. Pelagija (današnja sv. Ana), za­ tim kod nestale starokršćanske crkve na položaju porušene štale sa sjeveroistoč­ ne strane Stancije Kaštel. Ranosrednjo- vjekovno naselje se nalazilo na položaju prehistorijske gradine zvane Mukaštel (Turris). 1 4 Ostaci se cisterne nalaze istočno od crkve sv. Martina na istoimenoj gra­ dini ponad južne padine Lima, kao i na Gavanovom vrhu (Monte ricco) sjevero­ istočno od Vrsara. 1 5 E. Radetić, Istarski zapisi (Zagreb 1969) str. 29. 1 6 A. Degrassi, sp. dj., br. 205. 1 7 Narod priča da je Stari Tar bio kod crkve sv. Križa. Ali tamo, kao ni u Taru, nije postojalo antičko naselje, nego samo stambeno gospodarska zgra­ da antičkog latifundiste. Kasnoantičko naselje slobodnih kolo­ na moglo je postojati kod starokršćan­ ske crkve sv. Križa. Tu je pored kule Turris moglo biti i ranosrednjovijekov- no naselje. Narod priča na isti način da je Stari Tar bio kod crkve sv. Martina ponad Tarske drage i na Glavici s južne stra­ ne današnjeg Tara. Na tom području sa obrađivanjem terena i gradnjom kuća uništeni su ostaci bedema i nekropola predhistorijske gradine. Brojne hrbine zemljanog suda svjedoče o naselju iz I tisućljeća prije n. e. Tar je po postanku mlađi od Presike i Vabrige, koje kao naselja potječu iz srednjeg vijeka. No i na položaju da­ našnjeg Tara je moglo postojati sred­ njovjekovno naselje. Svi su izgledi da ranosrednjovjekov- na kula Turris u Tarskom polju nije bila vezana uz naselje. Prema tome mo­ žemo zaključiti da je Stari Tar, tj. nase­ lje od kojega potječe današnje mjesto, bilo kod ranoromaničke crkvice sv. Mar­ tina ponad Tarske drage. Vjerojatno je naselje kod Sv. Martina postojalo još u ranom srednjem vijeku, a u svakom slu­ čaju u 12. st. sve do 14. st. Novo naselje današnji Tar nastalo je nezavisno od prethistorijskih gradina i antičkih vila. Današnja glavna ulica, tj. prijašnja ce­ sta kroz mjesto, koja je vodila iz Po­ reča preko Tara za Novigrad, prolazila je preko položaja s ostacima poda i zi­ dova antičke vile. Ta ulica je vezana uz orijentaciju župne crkve, u koju se ula­ zilo preko par stepenica, a ne kao danas neposredno iz nivoa asfaltirane ulice. Današnja je ulica nastala pred 65 god. Starije naselje nije imalo ulicu. Do nje­ ga se dolazilo putem koji je vodio od današnje benzinske pumpe prema Ka­ štelu. Današnja je crkva podignuta 1800 na uspomenu pape Pija VII. Te godine je papa 13. i 14. listopada boravio na lađi u Tarskoj dragi. U crkvi se čuvaju barokni oltari i jedan gotički kapitel, koji potječu od starije crkve. Prema tome na položaju današnje crkve posto­ jala je starija iz 15. st. oko koje se, kao i oko Kaštela počeo razvijati današnji Tar. 1 8 A. Degrassi, sp. dj., br. 227. 1 9 A. Šonje, Novonađeni antički nat­ pisi u Poreštini, Arheološki vestnik XIX (1968) str. 437. FRAMMENTI DI ANTICHE ISCRIZIONI E VARI ALTRI REPERTI RINVENUTI NEL PARENTINO IN ISTRIA DOPO LA SECONDA GUERRA MONDIALE Riassunto A Campo Grande presso Abrega, nel 1970, venne trovato un frammento di ara mitrea con spezzoni di didascalia. Fig. 1. Tav. 1/2. Durante le ricerche condotte nella basilica paleocristiana di santa Agnese in Muntaiana presso Villa Ansici furono trovati frammenti di tavola antica con resti di iscrizione. Tav. 1/5, 2/1, 2/4. L’ orafo bresciano Francesco Cuneo informò, nel 1973, il Museo parentino del rinvenimento di un frammento di iscrizione romana, nel porto di Parenzo, e sulla quale si lege sex vir augustalis. Tav. 2/5. Il 6 dicembre 1964, Slavko Stark trovò un frammento di lastra litica nei pressi dell’ Oratorio di san Mauro che fa parte del complesso architettonico della Basilica eufrasiana. Tav. 2/2. Presso la chiesa di San Giovanni di Cisterna è stato scoperto ed è tu tt’ ora ivi ubi­ cato un grande frammento di stele recante un’ iscrizione molto danneggiata tanto da risultare indencifrabile. Tav. 1/1. A Vrhčići, presso il villaggio Brečevići, fu trovato, nel 1973, un frammento di lastra litica su cui sono conservati resti di iscrizione. Tav. l/'la. Degrassi pubblicò nell’ Inseriptiones Italiae (vol. X, fase. II, Parentium, No 251) il testo di un frammento di lastra litica privo di fotografia e di cui ora colmiamo la lacuna inserendone l’ immagine nel presente articolo. Tav. 1/4. Sulla facciata volta a oriente della chiesa di san Vito, che sorge sul colle omo­ nimo, presso il villaggio Brig, sta murato un frammento di stele funeraria risalente all’ epoca romana, proveniente con ogni probabilità dalla Bahorova Glavica, la me­ dioevale Medelano (Montelinum), dove, in seguito a lavoro agricolo, furono distrutti resti di mura antiche e tombe. Tav. 2/6. Nel villaggio Tadini presso Castelliere, in casa di Miljenko Legovié, si trova mu­ rata una pietra lavorata a decorazione ornamentale antica che, secondo gli abitanti del luogo, venne portata qui da Nigrignano, fortezza medioevale sul fiume Quieto. Tav. 1/3. Nel campo di Cervera, a ovest della stanzia Castello, un’ aratura più profonda portò alla luce vari resti di mura e blocchi di pietre di edifici romani e a nord della strada che da questa stanzia conduce a Punta Bossola, sono stati scoperti, nel 1972, altri ruderi di mura, grosse pietre, cocci di anfore e di vasellame vitreo. Questi ultimi appartenevano a un oleificio di una villa romana che sorgeva a suo tempo nell’ attuale località Mosaico (Fig.2/1, 2 e Tav.3/1, la , lb ), mentre quelli scoperti a sud della stessa strada fanno parte del complesso di un’altra villa i cui resti sono conservati nell’ attuale campo detto Uljika in prossimità del mare. Il castelliere preistorico di Blog, a sud di Villanova (Seiina) conserva i resti di un’ antica colonna romana e di una pietra testimonianti che colà a suo tempo sorgeva una villa rustica. Tav. 3/2, 3. A nord di Parenzo furono, nel 1974, scoperti resti di mura (Tav. 4/2) in riva al mare e che assieme a quelle che si spingono oltre la battigia e a quelle ubicate a sud della chiesetta di san Eleuterio facevano parte di una villa suburbana collocata a settentrione dell’ antica Parentium. Il Museo parentino nel 1974 condusse degli scavi nella parte orientale del ci­ mitero di Mompaderno, località già pervenuta alla cronaca dopo la Grande guerra con la scoperta ivi effettuata di due urne cinerarie litiche contenenti cenere di morti (Tav 4/4, 5) e di un recipiente di pietra. Tav. 4/3.