- Fenodlco frmens ual — Director Propietario: Ing. C. JEHOVEC. — Tiraje minimo: 6000 ejemplares SS S 3.- min 50 Por ano Inozemstvo Ha Ig r 1 Extsrior LfUIGI I. Redaccion v Administracion NUEVA YORK 3363 U. T. Mayo 38 - 6464 Buenos Aires GOSPODARSTVO IA ECONOMIA GLASILO SLOVENSKIH PRIVREDNIKA U JUZNOJ AMERICI Organo de la Inmigracion Productora Eslava en Sud America Direccion del Destinatario: Sr. Don Godina Ano II. BUENOS AIRES, 11. jula 1927 Broj — Numero 21 SECCION CASTELLANA a oargo del »r. IVdi o l»andol - Tndieli (O) DOS PALABRAS Con este numero de ‘‘Gospo¬ darstvo" inicio mi colaboracion en este organo de prensa que,des~ de su aparicion, fue dedicado a la eoleetividad eslava, con especiali - dad a la vugoeslava de S ud-Ame¬ rica. — Al hacerlo, no me mueve otro ])i*op6sito que el de con- tribuir con mis modestos conoci- mientos tecnicos en materia eco- liomica y financiera a la probable solueidn de infinidad de proble- mas de diverso orden v caracter que a 1' ‘etan e interesa n a la mayo _ i ia de la inmigracion eslava, que convirtio a las inmensas pampas argvntinas v sus ciudades v cen- tros de 1 raba jo (‘ n rampo propicio \ ferundo de sus honestas activi- dades. el v que hubieramos deseado lo¬ či os. En un discurso qiie pronun- eio en ocasion de la cena de des- pedida que ofrecia el “Club Yir goeslavo" a su Presidente II ono- rario, reconocio el poco exito quc tuvo su tesonera labor, lamentair do infinidad de circunstancias ad- versas. No quicro detenerme a analiza r las actividades del senor Marchetich, como Oomisario de Emigracibn, pero časi podrla ase: gurar que si la colonia estuviern al tanto de las misrnas, podrla salirle al eneuentro v ofrecerlc una mano leal y amiga, para el mej or. logro de los fines que pci- sigue. La falta de contacto entre la colonia v las actividades del Co¬ misario, se debc en primer lugar a la poca importancia que atri- Considoro tambien que si al" j buveron los periodicos de la colec" guieii es aereedor a la proteccion itividad a esta mision del gobierno de im periddico. que si alguien ne- j yu g o e sla v o y luego al ensimisma- cesita una voz leal v amiga, que Imiento con que estas se desarnr ( i n la medida de sus capaeidades. jllaban, por part e del senor Gomi- pued (‘i orientar sus pasos por esta, g ra n lierra argentina. es el omi- sario. Si estas se lmbieran deseir vuelto (Mi colaboracion con un po- v » v r • » * grante eslavo que sc lanza baria riddicp que Uegara basta las nur ella con el corazon luMicludo de esperanzas cifradas en sns fuer - 1 is brazos de hombre de trabajo. Infinidad de eualkjades, (pic le son f*a rarteristica ; teson v con S" tancia en el desempeno de la la¬ bor (jue se le encomiende, hones- tidad v rectitud en sus procedr m ion t os, (lil las cireunstanci Sin (Miibargo la realklad, esa tris¬ to realidad que nos trae tantos desenrantos, nos demuestra que esa gente laboriosa v honesta fra- easa en sus aspiraciones vici imaš del mas rruel dosengafio. — A menudo euando creen ver reali - za d os sus deseos, se dan cu on l a que son objeto de una ex])lotaci6n inirua e inhumana. La gr a veda d de este problema nos de los intoresades, moral v materialmente. er c o que no es aventurado afirmar one liubiernn tenido un fin univ distinto, con resultados mas practicos v mas notables. Este es mio de los problemas, v por sobre toda duda el mas im liriase que prodisponen jportante, quc se preselita a (liano, stancias (»n su favor. — rasi automatieamente, al afectiun- se (d desembarco de contingentes de emigrantes, que tambien a dia- rio aumenta en escala progresiva. Un periddico que estuviera en contacto con grandes estableci- mientos, gr a n d e s fabricas. empre sas de colonizaeion serias v tod as las deni a s casas industrialca y comerciales, podria en cierto mo¬ do allanar las primoraš dificulta" des v evitar al recien veni do e.se fue considerada en su debido tiem - I desconcicrto que proouce la fak 10 (Mi Vngoseslavia v de resultas de un estudio mas o m en os intcir so, se 11 ego a la conelusibn de que tales problemas debiau ser aten- didos por personal ternico dedi- eadoi con especialidad al asuiito, nombrandose para tales efeetos al sefior (loctor Jovo Marchetich, uuien desde su llegada a Buenos Aires se ha ocupado de la mision encomendada con el espiritu de a rti vid a d v preocupacion que le es caractemtico. Tongo entendr do, que sus gestiones no ban dado d re.sultado que lmbiern deseado ta de un medlo que acercara al hombre que desea trabajo con el otro que desea ofreeerselo. Desde ya, puedo asegurar que la tarea es un poco sacrificada y qnizaš no recompensaria moralmente la de¬ diča c ion (pic necesariamente necc" sita, pero en euakpiier forma, es una mision humana, v tanto mas noble cuanto mas humana. Doir tro del periodisino colectivista siuha me ri ca no es uno de los pro¬ blemas que mereče preferente atencion. Continua en la pag. 2 DOS NUEVOS COLABORADO- j RES ••Con el preselite numero pode- mos dar a nuestros leetores una grata nueva: la Direccion sr ha asegurado la colaboracion de nuevas fuerzas asi quc con la di- vision de trabajo afluiran a la fuerza propulsora de liuestro programa nuevos elementos de ideas. Saliendo del punto de vis* ta, que un organo de caracter eeonomico a ute tod o el mismo v en si mismo debe aplicar v realizar lo que es esencial en lo eeonomico, eso es la realizacion pa ula ti na de lo solido y sistema - tico. nuestro tempo de desan-ir llarnos es de ir con ]>ie de pl orno sin dejarnos arrastrar por una ideologla v entusiasmo abstraetos del ca mi no del presupuesto, asi que basta aliora nosotros mismos teniamos que s( i r todo v liacer todo. Esta neccsidad de atenei- se a la real posibilidad tiene por consecuencia una unilateral ox- jiresion de ideas. Por eso el primer pašo que po- denios dar adelalite es el dado en el presehte numero: agregar al programa del periddico nuevos colaboradores, nuevos elementos iirteleetuales. Por eso liemos con- fiado la tarea del desarrollo de dos importantes secciones a cola¬ boradores especiales, oso es de la seccion castellana v eslovena. La Seccion Castellana esta ra a cargo del senor doetor Pedro Pandol Tadich. Este representa como hi jo de vugoslavo v educa - do en el pais la incorporacion de un importante punto de nuestro programa.- (d vinculo entre nues- tra inmigracion v la fuente de las fuerzas intelectuales del pais. El senor Pandol aclemas representa una feliz combinacion entre la comprensidn de los problemas del eanipo v la ciencia que se ocupa teoreticamente de los mismos, siendo hi jo de agricultores ])or una pa rte y por otra graduado en la Facultad de Giencias Eco* •• * % - ' i % nomicas. Criado en el ambiente de la ac _ j tnal rutina agroindustrial ],or su instruccion es el representante do esto^ faetores que tanto nece- sita en estos tiempos el pais: los one aportaran -i dicha rutina fuerzas vivifioadoras, nuevos lio- rizontes v nuevos rumhos. para que el pi*incipal faetor de la eco- nomia argentina (jue lo es el cam- po. llegue a la altura de las nece - sidades actuales para que el ele- mento argentino ])iieda quedar el amo en su patri a en el ramo de esta base de la Na c ion. La Seccion Eslovena dirigirA el senor Rodolfo Leban, Ex-Direc¬ tor del Colcgio Vugoslavo en An~ tofagasta eh Chile. La inmigra¬ cion eslovena al pais aumenta diariamente. En el No. ppdo. he~ mos dado la caracteristica prin¬ cipal de este element o inmigra- torio, que es la gran instruccion en masa (entre ellos no hay anaL fabetos), su gran sociabilidad por el sin numero de sociedades en todas las aldeas en su patria, v poi* la eostumbre al trabajo i n - tensivo agricola en su antigua ]>a- tria. Es en interes de ellos mismos v de Argentina, avudarles encon- trar desde el pi*incipio tales runr bos para su aetividad, que no perderan ahos v anos buscando adecuado campo de aecion, sino que puedan quedar salvados de experimentos y experiencias inne- cesarios y empezar cuanto antes teniendo ante si programas rea- lizables v positivos, correspon- dientes a sus faoultades v predis- posiciones. A la Direccion que(la la tarea de coordinacion de estos nue¬ vos elementos de propulsion para preparar el terreno a nuestro pro¬ simo pašo importante que es la organizaeion de las fuerzas eoo- nomicas de la inmigracion vugos- lava. En periodico v una organi- zacidn bien pensados v fundados recien daran el instrumento tečni co, (jue es indispensable para po- der empezar con la realizacion del todo exigido por los diferentes problemas. Recien con la creacion de eslos dos elementos de ca rac; er tecnico so tendra a mano la posibilidad de vinculacion entre la teoria y la praetiea Los tiempos nuevos exigen que termine la rutina y que la reemplaze trabajo sistema- tico alrededor de la realizacion de lo (jue interesa a Argentina, si no ([ueremos quedarnos inde* fensos ante la presion de intere - ses bien organizados exteriores v dirigidos del exterior. Es nues- tro deber de ser buenos Argeir tinos, por eso no tenemos dere- eho aprovecbar solamente en mo¬ do pasivo las ventajas que nos las brinda el pais bov, como fru¬ to de la intensiva labor de las generacipnes anteriores, sino te¬ nemos el deber, que es tambien nuestro interes, colaborar en la solueidn de problemas actuales y nuevos, para aportar tambien no¬ sotros al progreso del pais asi co¬ mo lo exigcn estos tiempos nue¬ vos y un futuro mejor todavia, que ti en eh el dereebo de exi- gir de nosotros miestros liijos. — : La Direccion. Penodico bimensnal — Director Propietario: Ing. C. JEKOVEC. — Tiraje minimo: 6000 ejemplares Godisnje C I Por ano ^ ° a min 50 Inozemstvo PlA I Pl T 1 Estsrior Redaccion y Administracion NUEVA YORK 3363 U. T. Mayo 38 - 6464 Buenos Aires GOSPODARSTVO IA ECONOMIA GLASILO SLOVENSKIH PR IVREDNIK A U JUŽNO J AMER ICI de la Inmigracion Productora Eslava en Sud America Direccion d«l Destinatario: Sr. Don Godina Ano II. BUENOS AIRES, 11. jula 1927 Broj — Numero 21 SECCION CASTELLANA h cargo «lcl Dr. IVdro 1‘amlol - Tadicli (O) DOS ('on (»ste numero de “Gospo¬ darstvo" inicio mi colaboraeion. en este organo de prensa que,des~ de su aparicion, fue dedicado a la coleetividad eslava, con especiali - dad a la vugoeslava de Sud-Ame¬ rica. — Al haeerlo, no me mueve otro proposito que el de corr tribuir con mis inodestos eonocr m.ientos tecnicos en materia eco- nomica v financiera a la probable solueidii de infinidad de proble* mas de diverso orden v caracter %/ que at-‘etan e interesa n a la mayo“ na do la inmigracion eslava, que convirtid a las inmensas pampas | sigue. argentinas v sus ciudades v cen- “ 0 , i tros de 1 raba jo en campo propieio v feeundo de sus honestas netivi** dades. GonshLro tambien que si al* guieu es aereedor a la proteccion de im periddico, quo si alguicn nc- el v que hubieramos deseado to- d os. En un discurso que pronun- cio en ocasion de la cena de des - pedida que ofrecia el “Club Tu¬ go e slavo" a su Presidente H ono* rario, reconocio el poco exito que tuvo su tesonera labor, lamentair do infinidad de circunstancias ad- versas. No quiero dctenerme a analiza r las actividades del sefi or Marchetich, como ('omisario de Emigracion, pero časi podrla ase* gurar que si la eolonia estuviera al tanto de las inismas, podrla salirle al encuentro v ofrecerle una mano leal y amiga, para el mejor logro de los fines que pcr* La falta de contacto entre la eolonia v las actividades del C o* misario, se debe en primer lugar a la poca importancia que atri- buveron los periodicos de la colec* tividad a esta mision dol gobi črno vugoeslavo v luego al ensimisma* češita una voz leal v aniiga, quc imiento con que estas se desarnr en la medida de sus eapaeidades, llaban, por pa rte del seftor Comi- _ • i pueda orientar sus pasos por esta gran tiorra argentina. es el emi¬ grante eslavp que s(» lanza haeia e 11 a con el corazon henchido de esporanzas cifradas en sus fuor* trs brazos do bornim* de trabajo. Infinidad de enalidades, que h' son earaeteristica ; teson y cons* tancia en el desempeno do la la¬ bor que se lo encomiende, hones* tidad v rectitud en sus precedi* sario. Si estas se hubieran (lesen - vil el to en colaboraeion con un po¬ ri odi co (jue 1 lega ra basta las ma* nos de los interesados, moral v materialmente. creo que no es aventurado afirmar one hubieran tenido un fin muv distinto, con resultados mas praeticos v mas n ot a bi os. Este es uno de los problema«, v por sobre toda duda el mas im miontos, diriase que predisponcn i portante, quo.se preselita a (liano, •« . . />» ' • • / i * _1- I 4-/» ti* las circunstancias en su favor. Sin embargo la realidad, esa tris¬ to realidad que nos trne tantos deseneantos, nos dem nest ra que esa gente lnboriosa v lionesta fra- časa en sus aspiraciones victimas del mas oruel do.sengafio. — A nienudo cuando er e en ver reali* zados su s deseos, se dan cuenta que son objeto de una explotaciou inieua e inlmmana. La gravedad do este problema „ fue considerada en su debidotiem~ i.desconcierto que produce la fal po en Vugosesla via y de resul tas j ta de un medio quo acercara al de un estudio mas o menos intcir hombre que desea trabajo con el so, se 11 ego a la conclusion de quc otro que desea ofrecerselo. Desde časi automaticamentc, al afectuar sc (f desembarco de contingentes de cmigrantes, que tambien a sd ( . n ,.] canitulo co- pueblo se nabran dedicado a fmr * % ,• . „ , m v u > ou . , eiones utilitarias - oiercitos mn- irrespondionte ,pm il 1 od, , Udi mstruidas. obtcniond,, d, eione.s utilitarna ojeicitos. tiyo veia con sum0 agrado el do e]las ]() . t , no pen sarrollo de ost a clase de enipresas. EL FACTOR INTELECTUAL Es una verdad que no necesita demostrarse que. para dirigir con provecho una industria, se neee- sita inteligencia. Se dira que es* to no es siempre cierto: que per- sonas sin ninguna instruceion v de educacion menos que mediana lian llegado a leva 11 tar imlustrias importantes. Es que se confiuide a men ud o inteligencia con iustruc- cion, dos cosas niuv distintas y que debemos separar fundamen- talmente. Lo (jue se jiuede afirmar es , eii < 'ulo para a (lesarrollar espero *que cntn» im estra eolonia, un esfucrzo de esta naturaleza, (»neuentre el anr biente necesario para ser eumplr do en todos sus puntos. aseguran- do (b* esta forma el exito, (jue re” dundara en beneficio coni un. Dr. P. Pandol - Tadich Dr. D. FUKS Medico čiru j ano Lacar 4589, TJ. T. 613 Devoto Buenos Aires Dr. JORGE DEL RIO Abogado ■Sucesiones, contratos, juicios civiles y comerciales Estudio: Peni 1 51 U. T. 4938 liivaUavia BUENOS AIRES i .. ° nos det.enemosj un niommito a aim lizar los distintos faetores tjue in- tervienen en In vida prdspera de un estableeimiento de esta indole, vem.os pronto (ju(‘ la (Miestion tre- niea no es siliti un tmgrannje de gran metla tjue m ne ve todo el or* gnnismo industrial. — I*. I*. LITERATURA COMERCIAL El arte de ventler eonsiste-so" gun Uarneggie — . en suma, <‘ii sa¬ bor ejevcor in.fluencia favorable en e! animo de los denuis. Por rogla general, la composicidn literaria afeeta a la narte estetični v emo- t • tiva : los liegocios, jior el eontra* rio, se dirigen exelusivament*» ai lado practico y positivo. El osti" i*lo (Ul los negocios, por lo tanto. I ha de ser elaro v ha ^ I l, h !" 'hn 21« si n ’ ° horns tleh' 1 " Iooi, < 111 '/»e c/ trabifi l^iin 2l7i "; 1 '"' " oiifcrinedd ' ijnedŠB ■■■■ Ni 21 gospodarstvo PAg. 3 para el descanso 6584 horas. Se trabaja en realidad, umi liora por čada o de descanso, y aun ineiios. Es razonable, por tanto, supo- ne r que muchos hombres quo se considevan extenuadoa por el tra- | qnier, de hajo lo (‘stan, en realidad, f prir otras cansas que habria que bus** ca r en la invcrsion de las tros cuartas part os del tiempo reserva - do, para el descanso v las distrac- ciones. maestros espirituales El trabajo noble es el verdade- .... instructor. La ociosidad des~ , 0,s P°drian aprovechar con so sia preemincncias, honras v (lis¬ tine ion es demuestra con eflo que es demasiado pequeiio para obte- nerlas, y por lo tanto, la humani" dad se las niega; minit ras (pic misnio se olvida y aparta šu vista de las mnndanas va n id a des para atendcr al nuxilio, a v uda y servicio del projimo, c o - mo capital erupcijo de su vida, de¬ muestra por lo misnio que es dig- no de la honra, gloria y farna quo la lmmanidad instintivamente le tri buta. Esta es una gr a n lev (jue mir nes y sol dad os, pero no a quienes j Estado y qiie, en su profesion, es persona de grandcs merocimien- tos, hizo una visita de tres mesca a Niieva Vork, para dirigir los trabajos iniicialcs, dando lam - bien forma a los eonvenios finarr ro nioraliza por eompleto el cuerpo, el alma y la conciencia. Las nue - ve decimas partes de los vicios v miserias del mundo provieneri de la ociosidad. Sin trabajo no puede existir un pr o gr eso a čtivo en el bienestar lo reconocerla. Comprueban su verdad las alabanzas que el gene* ro humano derrama universalmen- te sobre los lieroes, es decir sobre tjuienes realizaron proezas y baza* nas en beneficio de los -demas v no de si mismo; la comprueban humano. No puede concebirse una j tam bien los monumcntos v esta - miseria mas insoportable que la tuas er, « ldos a la memoria de en caso nečesa no temieron ames* garlo todo en servicio de su pa is. Por el contrario, vereis siemnre A que los monumcntos se erigcn y las alabanzas st* entonan en honor de los que fuiTon bastantes iiobles jcieros prcliminarcs. v* magnanimos para olvidarse de si mismo en el servicio del preji- j mo; que fueron verdaderos sier- I vos del genom humano; de los cpie se mantuvieron fieles a la lev so- %r glin la cual liallamos nuestras vi - das al perderlas en el servicio del projimo. No anhelaron 1 j on o ros para si porque se entre^aron al IMPORTACION DE UVA MEN- DOZINA EN ALEMANIA Por intormedio de la Cancille - ria, se ha reeibido una informa - cion en el Ministerio do Agric.ul* tura, en la cual el consul general argentino en Ilamburgo, exprr- bargo, por extrana, admirable y hermosa transmutacion, recibie- ron en recompensa “honor para si mismo por liaber servido a los 1 djemas”. — P. Pandol. ] que tiene que resultar de privil« quienes ayudaron v sirvieron a o-ios ineomunicablcs. Imaginaos | sus bermanos, no a la de quienes un hombre oeioso condenado a una eterna ju ven tud. mi en tras one todo se destruve y nmere a su alrededor. \ Cuan sinceramentc lhr maria la mucrte para quc le liber- tara!! OLVIDO DE SI MISMO Dedicado, con simpatla, a ana¬ nas pe^onas 'de mi amistad La naturaleza humana esta sir jeta a la paradojica. ley segun la cual todo hombre egoista que solo en si pionsa y para si vi ve y a ir tan solo vivieron para ellos mis- mos. II e v isto muchos monumcntos levantados a la menioria de los filantropos, pero ninguno a la de los avaros; muchos a la de hom¬ bres de noble v generoso e or a zon, pero nun ca a los logreros que aga - rran cuanto cae hajo su tempora - nea posesion. He visto monumeir tos erigidos a insigncs estadistas, pero no a vulgarps politicos, a oradores tribunicios, pero no a demagogos charlatanes, a capita- CELULOSA HECHA CON CHA LA DE MAIZ En Badupest se hizo puhlica a principio del mes de Abril proxi- mo pasado que un grupo de fuer- tes capitalistas nortcamericanos, a la cabeza de los cuales figura Lewis L. Clarke, ha comprado al ingeniero hungaro Bela Dorner los derechos de explotacion de un invento del mismo para c on v? rt ir en celulosa la chala del maiz. Con ost o, la chala del maiz, has - i o o COSDLICH LINE o- o c | Calle Cangallo 336 Bs. As. i *<)■ O- O O •o o o o o servicio de los demas; v sin enr ( 1 11( ' 1 ‘^ ( ‘ ai ’^amcnto de 1.000 ca - jas de uva, llegado en el vapor Monte Olivia, obtuvo una venta ex t r a or d i n a r ia m c n t c v e n t a j osa. La fr ut a proccdia de Mendoza. Agrega que pudo observar, per- sonalmente, en los galpones del puerto, las condiciones inmejora - bles en que llego el prod neto, con la consiguiente sospresa de los mismos peritos del ramo. Los gra - nos ofrecian un aspeeto excelente, a pesar de los 24 din s que duro el viaje por mar; el sabor era muy agradable. Efectuado el remate, este al- canzo un exito magnifico, pues los precios llegaron a un limite superior en un 100 oj o a los qua obtieue la uva espahola. Expresa mas adelante el con - sul que este ensavo demuestra Ja ta ahora produeto de dcshecho pa¬ ra los agricnltores yanquis, pasa posibilidad de colocar la fruta ai- a ser un elemento valiosisimo pa- gentina en el mereado aleman, ra la produccion de seda artifi- pero agrega en seguida que el exi- cial, papel, films, explosivos etee - to extraordinario eonquistado por Pozivne Prevoznice iz kojegagod mesta u Jugoslaviji I tera. Se asegura que la seda ar n ficial fahricada con esta celulosa es aun mejor que la fahricada con celulosa de niadera. Por el procedimiento del inge¬ niero Dorner, la celulosa con tie¬ ne un 100 o|o de alfa. A demas, se aprovechan gran cantidad de los mazios. El gobierno norteame - ricano da a este asunto una inr portancia muy grande, pues per- mitira jevantar un tanto la deprc- sion agricola. Ya se ha formado Ilamburgo, que en su informe in •IT / • 1 f • A 1 • • 1 . 11 la uva argentina, no debe autori - zar a los no entendidos en la ma¬ teri a, para iniciar la exportaei6n de fruta sin antes"estudiar dete- nidamente este interesante pro¬ blema. pues una omision cualquie ra podria ocasionar serios perjui’ cios al produeto argentino, ant e de haber asegurado una solida po- sicion en el mereado aleman. Tal- es el celo que demuestra sobre el particular e] consul en za putovanje novim moforskim velebrodom una sociedad anonima con dos mr llones de dolares de Capital para iustalar las fabricas adecuadas a la explotacion del invento. El iir geniero Dorner, que en Budapest es quimico de los ferrocarriles dei sinila la conveniencia de es table- cer para la exportacion de fruta, una vigilancia oficial, on la mišma forma que se hace actualmente con la čarno. <>• o o o o (>■ o o O' l) O' o o SFUGRnm največim i najbržim na svetu Obnovite Pretplata o o- o o o o O' o o o o- o o POLSZI PRVI PUT IZ EDROPE dne 21 Septembra Putovanje trajače 14 dana o« o ( o •c: o o o ('■ i IVIapa de Europa. 0.90x1.00 edic. croata $ 2.00 Album: Zagreb, leyenda en frances j jngoG. $ 2.00 Album: Belgrado, lejenda en frances y yngosl. $ 2.00 Album: Litoral Croata leyenda en frances yyugosl. $ 2.00 Tarjetas yugoslavas, 40 diferentes reproduccio- nes. en colores, de telas mas caracteris- ticas de pintores yugoslavos. La eo- leccion completa $ 2 00 Carpeta p. pasaporte jngoslavo a $ 3.50 y $ 4.50 La Jugoslavia'Econ6mlca(eni'talianocnn 1 mapa) $3.— IVIapa de Checoeslovaquia 0.80 x 1.30 $ 3.50 Anuario (Guia) Kraft, 2 tomos: Capital v Provincia, a $ 21.50 c]u ineluso franqueo, o los dos.$ 41.50 El importe respectivo remitir a: La Administracidn VAŽNOST GOSPODARSKIH PITANJA Dobar prijatelj “ Gospodarst" v a ” u nekom razgovoru izra/io nam je mnenje, de je program novine odviše ograničen, i da bi se nforalo ha vit i i sa drugim strukama. Istimi je, da bi bilo to dobro. Ali u okviru mogučnosti i sadašjih prilika, mislimo da su gospodarska pitanja od tako zamašne. važnosti, da je dužnost svili, ko ji žele našem narodu do¬ bro, da ga opozoravaju dan i noč na. potrebu, da se prisili one, ko* ji su uzeli na sebe zadaeu, da vo¬ de u ime naroda javne pošlo ve, da uzmu u ruke pre s v ega resa" vanje osnovnih pitauja', a ne da se gubi vreme s pita njima pod niž¬ ji e vrednosti. Šta če nam sva politieka slobo - da, sve obmanjivanje samih se¬ be, ako se gospodarske osnovi" ee tako uzdrmaju, da nam bi se moglo dogoditi, da od naše politickc slobode neeemo imali nista drugoga, nego da podnosi" mo uzdržavanje jednog organiz¬ ma, eije plodove ee žeti tugjin- ei. Zato objavljamo dva članka, je* dan koji se tire našeg privred" nog života, objavljen u “Mrvats* kom Glasniku” u Severnoj A me¬ rici, a drugi, koji baca žal osno svetlo na bazu agrarne Jugosla¬ vije, na pitanje zemlje kod nas, elanak koji je bio objavljen u novosadskoj no vini 4 ‘ Vidovdan”. O' c STO JE NAŠE? Pod tim naslovom objavlja ‘ 1 Hrvatski Glasnik” sledeče-. Svaki narodni čovjek mora da vodi brigu o javnim poslovinn svoje Domovine, pa se za to i H rod ogradit el jst vom, ko je j<‘ glavni osnov za razvita k pomors¬ tva u pomorskoj državi kao št o je SHS, v la d a ju tudjinci. Željezna industrija, u koliko je imamo vlastnost je tudjinaca. Industrija željezničkih potrepš- tina i saobraeajnih pomagala na- lazi se u rukama tudjinaca. Kemijskom industrijom jedilom od najvažnijih privrednih grana, gospodare tudjinci. Skoro svi naši največi najupliv niji novčani zavodi posve su ovis" ni od tudjinaca. Brodska fabrika vagona prešla je u vlasništvo švapskog tvorni* čara Krupa. A št o je kod ovoga najemi je svi ti tudjinci nijesu čak ni Sla- veni, nijesu dapače ni skloni na’ šem narodu, več su mu največi protivnici: Nijeinci, Madžari i Talijani. Berlin, Beč, Budimpešta, Trst i Rim gospodare danas sa bogatstvom SHS. a ne Beograd i Zagreb. Naši najveei gradovi kao na pr. hrvatski grad Zagreb u 80 pus¬ tota ka su po svojoj industriji i trgovini i prema vlasništvu nek ri¬ tnimi i kapitala u tudjinskim i nenacionalnim šakama, a n i j<» mnogo bolje ni u Beogradu. Ovi tudjinci, ne samo sto ima¬ jo največe naše vrijednosti u svom žepu i otinilju kruh dnina čim ljudima, nego sve niogučc či¬ ne da ukoee ili onemoguče goS podarski razvit a k prave narodne priv rede, da ne samo nas, več* i naše potomke učino ovisnim o se bi i svojim inti resima Dakle, sv sto imamo za izvoziti — ima u svojim rukama tudjinuc, a od is* tog tudjinca moramo opet sve uvoziti. A Krbin. Hrvat i Slove- nac, ako nije bankokrata i ako se nije dragovoljno več predan Želite li, da Vas noveani dar bml BRZOIJEFTINO nrafrn obilelji u kraju, ta.l s,- poslnjii, našim Takva !<'■ dozmika hiti isplačen« naslovniku u d omn vini yn OSAM do DESET dana Tn,;.,k iznosi samo TREČINU onoga, Sto inače sloji kal.l. -rafska l)i zn , javna doznaka. . ) Doznačujeino novac takodjer PISMENIM ili KABLE GRAFSKIM put«*m u sva mji st« .1 ugoslavije i to „ DOLAFIMA ili DINARIMA po nnji voljnijm dnov- nom tečaju ! I 1 ' vezi sa* ‘ JUGOSLAVENS- KOM BANKOM , jednim ml najsolidnijeh bank* vnih /livada u Jugoslaviji. tako da pr»-ko hi 1 išnjirr Naš zavod stoji u izravn te banke, kao i njenih podružni telu i h is Šve leljene podatki kod naše užiti točno, br/o i dobil i ’ m ‘j* m c jel i ŠTENDE ULO&KE ukmiinčiijeiim ilirske na ODREDJENI KOK m**/e svoju klijen- Milidno. a na Vasem jeziku "0IR08 M T/ »da uz 4 o/o, a ma dogovoru Banco Aleman Transallantico Sl i Buenos Aires: K« | Talino, Rosario: Santa m Jeronimo 1 J 4 . » Rihia Blanca: ! A. ( ISilit-. Miti« tima 1 Miti •OKU k ( Ol Fe 1035 Me n doza eflto K Coi doba — n Martin 1523 u. Kstomba. o o o n (> 11 O O •<>• o o O 4 V l V < t F. MKSLEh (i. m. b. H j BREMEN kod nas mnogo politizira nonvrl r , ' Ul * Vl l ’ jek s frazama, 'partizanki i o 1^""°^° (1 r0, \ stv " ’ programskim i i.loološkim ,lv,v j ‘S "'i'" -«!f Reprezentante : O* H E N Z E rima, kojo če se najlakše riješi" 'ti, jer su takve naravi, da ili vri" jeme samo rijesava, No nažalost malo se kod nas raspravlja o to¬ rne, sto je več vrijeme nepovolj- no za nas riješilo i to ri jesen j e več tako udesilo, da za soborn i pred sobom riješava več i o mr šoj budučnosti, a sve bez nas i proti v nas. Da je tako najbolje pokazuje odgovor na pitanje: šta je naše? Da vidimo! Največe naše blago, šume od¬ nosno drvarska industrija je po- glavito u rukama tudjinaca. Neprocjenjivo bogatstvo na¬ ših najjačih rudnika je u rukama tudjinaca. Mlinska industrija, a po njo j glavni izvor prihoda našim žit r ricama najbogatijih krajeva, na" lazi se u rukama tudjinaca. Industrija šečera, koja godišir je promeče miliarde, takodjer je u vlasti tudjinaca. Cementna industrija je u glav- nom u šakama tudjinaca. Razvijem clio tekstilne indu¬ strije nije naš, več tudjinski. tudjili interesa, ako hoče da /.r vr Tko to ne če — ta j može da seli s rodjene grude ili da u “ pr goslovenskom bogatstvu” bii le gladan i prezren kao pas. Ovo je, eto, odgovor na pitan- I i je : sto je našo? To j,- bilai.sn ! (levot godisnjeg iiašeg sl obodno- r života. Dok smo sv mi med ju so¬ bom svadjali i tukli _ dotle je tlidjinac i jednog i drugog i t r«*- eoo- strpan u — svoj Žep ili r, jo¬ po rečeno u svoju gospodarski! interesna sferu. Zar čem o i dalje politizirati kao do sada? Istinu o torne št«, je naše tre ba svaki dan ponavljati, ovu isti- nn treba 11 detalje rašeinjati pa - ee narod jednog dana jasno vid- I jeti, kako s u mnogi njegovi poli. ticlu idoli bili lažni pokvareni i sebični. OBNOVITE PRETPLATU SAL- JITE NASLOVE SVOJIH POZNATIH DOPISUJTE. BUENOS AIRES AN MARTIN <166 NOVCANB DOZNAKE brzojavno di postom n sva mesta JITQ08liAVIJK olmvljai u DINARI MA ili DOLAHIMA brzo i m »mjuiiHTenije ceno. isplacujuci naslovniku na ruke novac u gotovoin bez ikakovog odbitka i troska. J l ostale zemlje Europe Njemackn, Austriju, Cehoslovacku, Ugarskn, Rumunjsku, Poljaku, R' 1 * i Litavsku, izvrsavam doznako u dolarlroft« PREVOZNE KARTE ZA I IZ EUROPE. sa brzim kao i putniekim najmoHcrnijc uregj^ n | n ; /i/i • • . na kojima ivnmlti «vi moji putnu* 1 ( iobru 11 »lasnu opskrbu, dok je uregjaj prianato najbolji i najcisci. I reuzimam svaku odgovornost zn sve dane hK naloge s mojom ve« 20 godina ovdje postojecom sl^vena 1 * ^°‘^ a ^ 0< ' va j^ a ^ a »rofliste svili Jug 0- ^vajte po„„„a. Jer re t pni prema njim« b "‘ Besplatna uputa o potankostim« NOVCA NIC** >0 o -o •o X) o 3 O o N na Ea terna! ii. Priprave so _ _ _ _ _ . 11 t\ I * . I I t 1 _ 1 \ I • \Vashington Street Don ver, Colo ) ima 25 društev, 2.882 članov, 757 naraščaja in 67.952 dol. imetka. Slovensko-Hrvatska Zveza (Boi- t ga Block, Caluinet. Mi e h.) ima 26 društev, 1.342 članov. 565 na¬ raščaja in 145.002 dol. imetka Ju¬ goslovanska Podporna Zveza Sloga" (379 First Avenue, Mil kaukeo, Wis.) ima 10 društev 1.356 članov, 645 naraščaja in 122.877 dol. imetka. Družba Svete n < c i 9 ! i na ktarega se vljudno i* * # 111 1 v 9 I I ! PLESNI LOKAL SE NAHAJA V I I.h I I I j PAZ SOLDAN, štev. 4958 jZacetek ob 3 h. i • ponesrečil. Ko so prispeli na lica že v polnem teku Dosedanja agil nost mladega društva nam je naj holjše jamstvo, da bo ta prvi dru zabni sestanek vspel v vsakem, oziru. Popravek. V ]0. številk srno pri navedbi Odbor« Slov. I hiljc!ia,’ami"’d ev. Društva ’• Primorje.” pomo-|,|rob. Med lovom torna postavili eno ime mesto Namesto Remec Ivan bi moralo stati Kožuh Vincenc, ka ' prihiteli ? tevi je odbornik, in izpuščeno j< w (La Paternal) B>. Aires j niiDOU j mesta, so našli ubogega Filipa |)ne II i •i* KUKANJA ANGEL K I ii• srca umrl je v drugega in po bil, zadel ob puško, ki se sprožila I preminul. \'\M uade. kakor ^ % t Družine (1.006 N. Chicago Street * M ' () m,( ' Kupnik Ivan, kateri j< Joliet, III.) ima 14 društev, 1.095 članov, 537 naraščaja in 28.720 dol. imovine. Skupno slovenske organizacije: 1.140 društev, 83.476 odraslih čla¬ nov, 40. 649 članov naraščaja in 5.638.3433 dolarjev imovine. Vseli Slovencev v Sev, Ameriki je približno 200.000. Hrvatov pa je skoraj še enkrat toliko, namreč 400.000. Imajo pa: “Skupno hrvaške organizacije: 580 društev, 60.133 članov, 23.870 naraščaja in namestnik odbornika . Poročil se je Plahuta Sl avko iz Batuj z gospodično Marijo. Pri- jon iz Solkana. Novoporočenco- ma naše iskrene čestitke! SMRTNA NESREČA — (HcšiČ Filip, na Paternal n zelo znan naš in pod njim zlomila. Obveščeni so trije automobili s po¬ licijo in zdravniki, iz bližnje bol P šr | Vsi ital je nek. J • lr 24 let star, sr mkaj zbolel •ih. na žalost, smukaj pobi \ St je bil llllli nišnice ter gn takoj odpeljali na lb|„ ’„,ila Zim kraju mat 3.754.796 dol. imovine. Srbov je operacijo. Bil je še toliko pri mo čl, da je izpovedal, da se je po- ! n osrečil sam. Vspavan radi ope¬ racije se ni več prebudil. ; . Pokojnik je bil zelo poznan med našimi rojaki na Patornalu . •v , . ':r .. . > n splošno priljubljen. Zato je!.. J* , oui iz Goriškega, kate* ] njegova nesrečna smrt vse mis lja za celo hlo 1 () br. P r |' nje pred kakšnimi lSdneviod- globoko pretresla. Njegovi rodbr naša v svoji šiv. >• /.npet obr na pismeni poziv k svojemu bratu v General Madariaga. F. G. in pokoj in naj mu Im lahka ar¬ gentinska zemlja! operacij, t oda I soda mu ušr. v domačo d o \ o iz časa vojn; ke. Njej naše iskreno sožalje. Pokojniku pa: Lahka naj li bo la tuja zemlja. j - Iflj “Gospodarski List”, ki izbajH v Gorici. Corso \ « r«1 1 . 37. in ii i . . •S., delat v gozd, se je v nedeljo, dno 3 t. m. na lovu smrtno po- nekaj manj kot Slovencev. Imajo pa: Srbske organizacije skupno: 269 društev, 16.272 članov, 3.227 naraščaja in 345.247 dol imovine. Gornja statistika je Slovencem lahko v veliko čast in, ponos. Do¬ kazuje dovolj jasno smisel, ki ga imamo mi Slovenci za društveno nesreči!. Čeravno je bil opozor¬ jen po Slovenski Pisarni, da j< odšlo pred kratkem v imenova¬ ni kraj 10 Slovencev in 12 Hrva¬ tov iskat dela pa da so se vsled slabega zaslužka skoraj vsi vrnili, je vendar vstrajal na tem, da se jo napotil tje. V dotičnem pismu so svetovali Posebno ni izrekamo tein potom iskreno 1° poučnega gmdnl n sožalje, a njemu želimo večni mir zanimiv« je rnsprav.i Er. D. Jn SUROVEŽ — V nedeljo dne 3. t. ni., razvil se je na tako imen*) vanem “kadru" na Patornalu » * ^ w » ■ • V v V ■ f ^ t I 1 V u p ■ i ga o čebelarstvu. ki .i« 1 začela bajati v tej številki. — priporočammo našim roja boni, posebno vrtnarjem, naj nar če na “Gospodarski List . r <_\ življenje. To dejstvo, ki tvori nekateri Hrvatje, da naj prinese obenem našo tradicijo, daje nam opravičeno upanje, da bomo tudi tukaj v Južni Ameriki dosegli vsaj približno organizacijo, kot naši bratje v Sev. Ameriki. Pravi¬ mo “približno”, ker teško da bi kdaj dosegli boljšo. To pa radi posebnih razmer, v katerih živi tukaj naša emigracija. Medtem ko je Sev. Amerika iz¬ razito industrijska zemlja z obili¬ co tvornie, kjer živijo naši ljudje bolj koncentrirani in je vseld tega društveno življenje možno, je seboj puško, ker je tam dosti divjačine tako da bi si na ta način prihranili izdatke za hrano. Z njim je odšel tje tudi Golja Justin iz Podmelca. Ta se je vrnil pretečeni teden zopet sem in pri¬ nesel žalostno vest o nesrečni smrti našega rojaka Glešiča. med dvema našima fantoma prc* pir. Prišlo je do dejanskega spo¬ pada, pri katerem je podivjani iz živalce odgriznil drugemu spod n- potovati v d jo ustnico. K sreči je poškodova* vzo, ‘ s s ?boj m ni ime 1 toliko zavesti, da ja zakli¬ cal “adijo moja ustnica" »™i.i Imenovane nedelje odpravil se je skupaj z nekim Hrvatom na lov. Čez nekaj časa je prihitel Hrvat nazaj v taborišče in zakli¬ cal: Prijatelji, hitro tecite, nekaj se je zgodilo. Naš drug Filip se je . . pobral odgriznjeni kos svojega obličja, teko! z zn jim v bližnjo bolnišnico. , Jpr S1 } S( “ b’°rko ustnico ta- koj prisili. Kanibalskega junaki je policija drugi dan povabila v brezplačni državni hotel kjer je glavna m edina točka jedilnega listka ričet, kjer bo imel dovolj priložnosti razmišljati o svojem nejunaskem junaštvu. « • Družina iz Prvacine prosi *J S 1 rojake, ki nameravajo v k rut * v ° n . v domači kraj, da . mmmm p° f nega sinčka. Da se za to us odškodnino. Oglasiti se v jHa venski Pisarni" Donato Ab^r 2518. • 1 Pofcta: V “Slovenski Pis^ nl , imajo pisma iz domačije -slrdcct Ivansek Martin. Kaučič F ran Martin Kržan, Martin Op ra . Vi Miha Bratanič, Fran Sus. . Tečaj kasteljanskega, špans g:a jezika se se je otvoril venski Pisarni”.’ Tisti ki 1 aj° n vpisani in tisti ki se nameravan —... . , 0 |) u priglasiti, naj so oglasijo 1/2 zvečer v Pisarni. N° 21 GOSP ODARSTVO P6g. 7 )‘ O o o o o o o o o o o o HOTEL BALGANICO i Calle 25 de Mayo 746 — U. T. 31 Retiro, 3727 I I V I o BUENOS AIRES Najveci i najbolji jugosloveivvki hotel u Argentini Zračne sohe, domača kuhinja, umerene cene. Izragjujemo originalni BALKANSKI BELI SIR, i kiselo mleko YOGURT, sa mikrobima, koje smo do- nesli izravno od onamo i koji jedini davaju yogurtu I r f .1 ?«/» ■» - ■A - - ~ ' <> SKLANJA SAM OSTALNIKOV ‘ ŽENSKEGA SPOLA. Ednina: v 1. La cuerda (kuerda) vrv 2. dv la cuerda — vrvi 9 I 3. a la cuerda — vrvi 4. la cuerda — — vrvi vrvem vrvi v zdravstvenu vrednost, ugotovljena po prof. Mecnikovu O o o ()■ o O' o ()• I •o ()■ o o Kože surove i krznjene, svijnh vrsti: I lisica, guanaka, zorrina, koma- — vrv I Množina: ! las cuerdas — vrvi j de las cuerdas a las cuerdas - las cuerdas — Sklanja samostalnih oblik srednjem spolu. Ednina : 1. Lo bučno — dobro 2. de lo Imeno — dobrega 3. a lo bueno — dobremu 4. lo bueno —- dobro Množine srednji spol nima! 8 (Nadalj: sledi) i v dreha, nutrija itd. KUPUJEMO, PRIMAMO u KONSIGNACIJU i PRE RAGJUJEMO. Najbolje veze s izvoznicima za Europu! Radimo u peleterskoj štruci več preko 20 godina KAPUTI DUGI, od $ 150.— Lisice od $ 20.—, dalje DOPISI 24 Časa Fco. LHOTA Calle CHARCAS 716 — Buenos Aires V tisku je kasteljanska slovni¬ ca. Da ne bi izdanje le prepopo - trebile slovnice trpelo zakasnitve, odločilo se je sprejemat i za slovni oo predplačila s čemer bi se tisk deloma poplačal. Cena slovnici bo v prodaji v. “Slovenski Pi¬ sarni po $ 2.50, po pošti in pre~ poročeno pa po $ 3.00 Kdor se pa predj biča na njo, pa plača samo $ 2. — bodisi po pošti ali pa da osebno kupi. Izšla bo v teku ene¬ ga ali dveh mesecev, kar bo od¬ visno od števila naročnikov. Opo¬ zarjamo, da je slovnica pisana za praktično vporabo. V drugem de¬ lu pa ima čitanko. KRATKA SLOVNICA K A STEL JANŠKEGA JEZIKA Sestavil Rudolf Leban ( 6 ) Pri sam ostalnikih, ki končuje¬ jo na z, se ta z izpremeni v mno¬ žini v c; n. pr. Ednina: la voz (vos) glas la lu z (i u s) luč — svetloba la nar iz (naris) nos Množina: las v očes (voseš) glasovi las luces (luses) luči las narices (narišeš) nosovi Pri samostalnikih, ki končujejo na n al i na s in ki nosijo v ednini na zadnjem zlogu akcent, se ta akcent v množini ne piše; n. pr: Ednina: el rnillon (midzon) miljon la nacion (naši on) narod el varon samec Množina:. los millones (midzones) miljoni las naciones (nasiones) narodi los varones — samci LA DECLINACION. SKLANJA. Kasteljanski jezik ima štiri sklone, ki so: J. Nominativu ime¬ novalnik, 2 Genitivu — .rodilnik, 3. Dativo — dajalnik, 4. Acusati- vo — tožil n i k. Pri sklanjanju se samostalnik ne izpreminja; sklon se tvori s pomočjo artikla in predloga: n. pr: Ednina : Nominativu: el padre — oče Genitivu: del padre — (od) očeta Dativo: al padre — očetu Acusativo — el (al) padre: očeta Množiiia : los padres — očetje dr los padres — (od) očetov i d. BUENOS AIRES — Natrag j Par dana primio sam nekoliko | i »rojeva “Gospodarstva ", koje j 111 • se mnogo svigja. List “Gos- ipodarstvo' je od velike važnost i j za naše iseljenika u ovoj poljo- Iprivrednoj zemji, u kojoj nikako 1 ni j e teško da bi čovjek mogao sam doči do samostalnog poljod- jelskog rada (ne vodeč računa na centralni predlo). Želim št o bolji uspjeli za vaš e. list i umi- pri jed ostajem prijatelj istog. Za naprijed saljite. mi ga u Sid- m*y u Australiju — M. Pečar. d) — CUPRIJA, vo neka ni ko ne ide ovamo. Že- tva je u ovoin kraju srednja, ove .)< godine bila pri lična, ali takva. kakva u st arom kraju, ni blizu. — Franjo Arany. ACEBAL — Kao da ne bi bilo na kampu još dovoljno krize, pridružila joj se jos ogromna nes- tašica zelezničkih vagona. “So- ciedad Rural de Oerealistas” u Rosariju prituzila se je na drzav- nu Fpravu železnica, osobito prir tiv Central Argentina. Uprava proglasila je pritužbu za oprav- danu te če želiznicu kazniti. Kod izvida ugotovilo se je, da na 308 Staniča leži oko 650.000 tona ži¬ ta pripravljena za izvoz i na go¬ ni i lana delomiee vec od meseca m ar ta po stanicama umesto da bi bilo vec odavna na trgu u Eir ropi i Sev. Americi. BAHIA BLANCA — Za da¬ na* neka Vam javim na brat ko sledeče: Sto se tiče prilika za rad i života našega naroda ovg.je u ovoj okolini, i u samom gradu, jesu osobito za nas Hrvate tako lose, da čovieku dogje upravo za poludit. U buduče ču Vam po-* tanko opisati prilike u ovoin kra¬ ju. — Radojevič. LAGO ARGENTINO — Več nekoliko puta primio sam “Gos¬ podarstvo". na čemu se najul" judnije zahvaljujem, zašlo se žrtvujete, u sijanju naše jugos- lovenske rijoči. Takogjer Vam čestitam na dobrom i smotreno.m početku, želeči Vam buduču src ču. Najviše mi se dopada vaš rad u torne, jer se ne spuštate u ko _ jekakve prepirke i obične čakule. jer s tim ne dobivamo ivšta, več kvai* i prkos jedan izmegju drtr Evo Vam javljam, kako sam do¬ bro i zdravo putovao i stigao ko«l svo.ic obitclji. Nmi ™boravi- a Sto ie na š narod i -ma¬ li na Gospodarstvo jing« (lr- Davise liavik nut. zacu u vidu, de \ am cesce ja\l- . jam kak ve novosti. Na putu upoznao sam se u Splitu a ar Nas d tiff oslove na ima u Uata - Lroniji priiičen broj, večini delom . . . . A • j 1 / Dalmacije, a osobito s otoka gentmsk.n. konzulom Rossa.u- • * ■ . žomo s( , .pon na kopaste me uputdi. .te zahv;1 mi ....^ntinskoj me ] e vrlo lepo docekao, na c e- \ h / '. , . , • vladi, kod koje smo na prvom mjestu i od nje protežirani .Evo dokaza God. 1926 — 27 ponudi - TJ i do¬ ni u mu i ovim p ut cm najursdni- ,j(* zahvaljujem. Žalibože, da nis¬ mo mogli ostati mnogo skupa, J k njemu su došli iseljenici, da da je pašniako n na jam. 1 im vidira pašoše. a ja sam morao Gčnoj komisiji bjo je vogja da nastavim put. Pozdravite sve prijatelje 14 Gospodarstva ’'. Dos* p kora ču se više javiti. — Rautovič. if SALINAS CHICAS Cesar Vallego i kapetan Lopoz .. Jordan, kojima se ima naš zeml' Tli ja (.iak na osobiti način zahvaliti, jer J je bio kod njih na prvom mjestu |’jer je mira n i radišan sloj. Za nekoUko naših, ljudi poštenih i Za šolane mnogi govore, da ni- j vrednih rudnika postigli su po je dobro za radnju. Xa primjer koje tucte km|2 pašnjaka. I' nji la los padres — očetom los (a los) padres — očete Naš slovenski peti sklon (mes - . . . v ... — . , - tnik) tvori se v kastcljanskem je- j kac * J« ,sa(> ovamo, govorili j nlozili su sve svoje sile s tr ziku s pomoč m prislovov donde j mi, da sc moiu do k olj e mi u dom i naporom priskrbiii s; i . .st pat in I — 1 * ali pa cerca, in s predlogom en ~ , liii ivoda, onda se ne radi, a nije n: Pri ocelu — donde el padre, pri ' ’ tnr po ! Vodi raditi i da oči izjede jakost j par tisuča ovaea i evo danas ve~ od soli. Ali to nije istimi. A ko je; seli se svaki kod svojih život in- postaji postaji — tu — en la ciudad na hiši cerca (h* la (‘staeion, v en la estacidn. v mes- — so- bre la časa. na strehi — so lire el teeho (tečo). Naš šesti sklon (orotiliik- tvori se pa s predlogom con; n. pr.: z očetom — con el padre, z ve¬ seljem — con alegria, s prstom — con el ded o. 2. sklon moškega spola ima predlog del, ki je nastal iz de el, kar se je radi blagoglnsja zlilo v deib Ravnotako se je zlilo v tret¬ jem sklonu a el v al. Pri obeli slu¬ čajih je izpadel en e. muguče. Nego nogu sol izjede, aii to ] »osli j e zaraste. Slučajno koji su tu u bližini, niogu pogle¬ dati, a ko ne hude dažda. skoro J bn d e nest o. Od Baliije Blank e je to peta staniea prama Nevkenu. Ali iz dal^ka neka neide nitko, jer nije sigurne hude li Sto ili ne. Dva j naš patron ima mnogo zemlje, prodaje po 70 do 100 pe¬ ča po hektaru; ima i po 25 peča, ali nista ne v ri jed i. Ima puno ši- kara, to daje j»osla za iskrčit. a koji iskrči, može sijal osam go- jiea. čekajuči sretnu budučiiost, a takogier uz iste vesel* se osta¬ li radnik, t. j. rogjak, koji se na’ da u svoga zemljnka. sa trudom rreživiti se i zaštediti po par p,e- v ca. Ove su pustinje rijetko neselji* - ne, n mnogo km udaljenosti ima po koja estaneija, i nema poš¬ tarskih ureda več samo u gradu, a grad j(* uda 1 j en svojih — 500 km. Listonoše dakle nisn bas najs- pretniji. A pak ovde se radi lj(* _ ti, na zimu treba seliti u grad, tako da nemarno stalnoga bora - višta, gde bi smo lhogli naznačiti / ° 9 ^ dima badava. Ali kažem, na čora- svoj naslov. — P. Bnvinie, Pag. 8 GOSPODARSTVO JVb 21 o o o o o o o o o o o o •o o o o o o o o omba : loch V para elevar agua u otros Hquidos limpios a cualquier altura. Para casas de habitaeion, bodegas, fabricas, ete. Sin resortes, sin engranajes, sin engrase, sin oxidacio] / V- / ni roturas. Acoplada directam ente al motor electrico. (70 modelos distintos), a explosion (35 tipos) o a polca, accionada por correa. DIFEKENTES ORIPOS: 1) Minobloch, el grupo electrico mas pequeno 300 1 it ros p. bora a 15 m t.; consumo de 1 de 50 bujias; CiCVA lamp. I *> I ~‘ v ''obloch, (d grupo mas pequeno a motor a ex|>1 de !/(> IIP; eleva 3500 It. p. bora a 10 mt. o 2200 lt. a 20 mt.; consumo, i|6 11. de gasol. p. bora ; 3) Superbloch, para alt as presiones (20 atmosferas); 4) Con polea libre para cuando la bomba no 1 raba ja; 5) Grupos electricos combinados con depositos a ]vre¬ si on, que substituyen los depositos en las partes al- tas de las casas. Acjuelk s reeiben el agua de la bomba v la mantieneii a presion suficiente para al- canzar los rrisos 'ias alto s del edificio. Cn wd > el deposito a p. res ion s< ha vaciado, la bomba se dis- para automaticamente, v cuando ha vneli o a 1 le¬ na rse, se para por si sola, sin intervencion per- sonal. I TALLER MECANICO CIENTIFICO M. Palermo & Cia. Salta 367—Un. Telef. 37, Riv. 6146—BUENOS AIRES &pas*atos Fotograf rcos KERN Revelaciones Ampliaciones y copias del dia Especialista en Reparaciones de aparatos fotcgra- ficos y cientificos o o o o o C) o o o o o C) o o o C) w I Por mas datos di rigirse a: T MAUDE A. S. — Belgrano 510, Buenos Airos f o o o o o o (V ■o« o •o o o K SEGUROS Autorizada por el Superior Gobierno en el dno 1896 Oficinas: CaiicfaElo 666 PKED Koenos Aires KO.JIMA KADIMO V* V v Požari - Život - (Nezgode kod Rada - Grad (Granizo) - Pomorstvo - (Nezgode na v V v Čakrama i Estancifama - Požari Vrsalica (triljadora) i Parva - Staklo Prije nego što se mislite osjegurati protiv kojegod od ovib. pogibelji, pita¬ jte ci j sne i uvjete zavoda ” LA FRANCO ARGENTINA ”, obrativši se aa naše povjerenike, koje imademo po skoro svim mjestima širom repubdike. Čvrsto jamstvo, koje nudi “ LA FRANCO ARGENTINA”, temelji na sle¬ dečim činjenicama: POTPUNO UPLAČENA GLAVNICA . . . . $ PRIČUVE. S GODIŠNJF. PREMIJE.$ 3,000.000,— 8,053.725.62 5,486.238.07 m {leg. m leg. mileg. Dosele isplatili smo u ime otšteta usvemu iznos od 20,000.000. - m legal C) o o o o o o o <>• o o o OCK) o o o 5 < < T A i v